Sveučilište u Splitu - elearning.fesb.unist.hr · Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 2, Graphis, Zagreb, 2002. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja,

Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE STRUČNOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Računarstva

Split, 30. rujna 2011.

Sveučilište u Splitu

Izvedbeni plan nastave Stručnog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 / 6 4

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FEMY03 Matematika 45+45+0 7 Mr. sc. Ivančica Mirošević,pred. Ana Tarabarić Gordan Lovrić

FENP01 Elektrotehnika 45+30+15 7 Dr. sc. Nikša Kovač Damir Čavka, dipl. inž. Ivana Zulim, dipl. inž.

FESP01 Uvod u organizaciju digitalnih računala 30+0+30 5 Dr. sc. Goran Petrović

FELP01 Programiranje 1 60+30+30 9 Dr. sc. Josip Musić Barbara Džaja,dipl.inž.(VS)

FEOP02 Engleski jezik 1 30+0+0 1 Dr. sc.M.M.Kovač,v. predavač

* P=predavanja, V=auditorne vježbe, L=laboratorijske vježbe

II. semestar


FEMY02 Primijenjena matematika 45+45+0 5 Mr. sc. Ivančica Mirošević,pred Ana Tarabarić Gordan Lovrić

FELP02 Osnove elektronike 30+15+15 5 Mr.sc.Spomenka Bovan,v.pred. Ivana Zulim, dipl. inž.

FELO11 Digitalna tehnika 45+15+30 7 Stipe Braica, predavač (VS)

FELP03 Programiranje 2 45+30+30 10 Dr. sc. Linda Viđak Ivana Zorica,dipl.inž. (VS) Ivica Crnjac,dipl.inž (VS)

FEOP03 Engleski jezik 2 30+0+0 3 Dr. sc.M.M.Kovač,v. predavač



III. semestar


FESY02 Uvod u poduzetništvo 30+15+0 4 Dr. sc. Marija Šiško Kuliš

FELP04 Arhitektura digitalnih računala 45+15+30 6 Dr.sc. Sven Gotovac

FELP05 Baze podataka 45+0+30 6 Dr. sc. Vladan Papić Vladimir Pleština,dipl.inž (VS)

FELP06 Algoritmi i strukture podataka 30+0+30 4 Dr.sc. Linda Vicković

Ivana Zorica, dipl.inž (VS)

FELP07 Programiranje za UNIX 30+0+30 5 Dr. sc. Sven Gotovac Dr. sc. Damir Krstinić

FELA14 Programiranje za Internet 30+0+30 5 Dr. sc. Ljiljana Šerić Josip Maras, zn. novak Vanjski suradnik


IV. semestar


FELP08 Računalne mreže 30+30+0 5 Dr. sc. Josip Lörincz

FELP09 Operacijski sustavi 45+0+30 7 Dr. sc. Sven Gotovac

FELP10 Objektno orijentirano programiranje 45+0+30 7 Dr. sc. Ljiljana Šerić

Dr. sc. Toni Jakovčević FELP11 Programiranje u Javi 30+0+30 6 Dr. sc. Eugen Mudnić

FELP12 Multimedijske mreže i sustavi 30+0+30 5

Dr. sc. Hrvoje Dujmić Dr. sc. Mladen Russo Vanjski suradnik



V. semestar – izborni predmeti


FELP13 Arhitektura osobnih računala 30+0+30 5 Dr. sc. Eugen Mudnić

FELP14 Programiranje za Windows 30+0+30 5

Dr. sc. Maja Štula Bernardin Ćenan dipl.inž (VS)

FELP15 Baze podataka 2 30+0+30 5 Dr. sc. Eugen Mudnić

FELP16 Sigurnost računala i podataka 30+0+30 5

Dr.sc. Julije Ožegović Lada Sartori, predavač (VS)

FELP17 Projektiranje i korištenje računalnih mreža 30+0+30 5

Dr. sc. Josip Lörincz





ISPITNE GRUPE - STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVA

Studij Šifra studija Kolegij Sem. Ispitna

grupa Računarstvo 450 MATEMATIKA 1 11

Računarstvo 450 ENGLESKI JEZIK 1 1 12

Računarstvo 450 UVOD U ORGANIZACIJU DIGITALNIH RAČUNALA 1 12

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE 1 1 14

Računarstvo 450 ELEKTROTEHNIKA 1 15

Računarstvo 450 PRIMIJENJENA MATEMATIKA 2 21

Računarstvo 450 ENGLESKI JEZIK 2 2 22

Računarstvo 450 OSNOVE ELEKTRONIKE 2 23

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE 2 2 24

Računarstvo 450 DIGITALNA TEHNIKA 2 25

Računarstvo 450 ARHITEKTURA DIGITALNIH RAČUNALA 3 11

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE ZA INTERNET 3 12

Računarstvo 450 UVOD U PODUZETNIŠTVO 3 12

Računarstvo 450 ALGORITMI I STRUKTURE PODATAKA 3 13

Računarstvo 450 BAZE PODATAKA 3 14

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE ZA UNIX 3 15

Računarstvo 450 OPERACIJSKI SUSTAVI 4 21

Računarstvo 450 OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE 4 22

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE U JAVI 4 23

Računarstvo 450 MULTIMEDIJSKE MREŽE I SUSTAVI 4 24

Računarstvo 450 RAČUNALNE MREŽE 4 25

Računarstvo 450 ARHITEKTURA OSOBNIH RAČUNALA 5 11

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE ZA WINDOWS 5 11

Računarstvo 450 SIGURNOST RAČUNALA I PODATAKA 5 12

Računarstvo 450 PROGRAMIRANJE GRAFIKE 5 13

Računarstvo 450 BAZE PODATAKA 2 5 14

Računarstvo 450 PROJEKTIRANJE I KORIŠTENJE RAČUNALNIH MREŽA 5 15


2. Izvedba nastave po predmetima

I semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Matematika

Kod FEMY03

ECTS 7

Nastavnici i/ili suradnici

Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Temeljna znanja i formule vezane uz realne i kompleksne brojeve, linearnu algebru, vektorski račun, matematičku analizu funkcija jedne varijable, numeričke nizove, numeričke i funkcionalne redove, te integralni račun i analizu funkcija više varijabli.

Preporučena literatura

Bradić T., Pečarić J., Roki R., Strunje M.: Matematika za tehnološke fakultete, Element Zagreb, 1998. Rivier K.: Zbirka riješenih zadataka I, II, III, Veleučilište u Splitu 2003. Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat1 I. Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, http://lavica.fesb.hr/mat2 B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II (metodički riješeni zadaci) B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split

Nastava

(satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 45 sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 45 sati sati - po 3 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Ispit

(način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra održat će se 1 inicijalni test, 5 domaćih zadaća i 3 međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave održat će se Završni i Popravni ispit. Na Završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na Popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na Završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje na sljedeći način: 10 bodova na inicijalnom testu, 10 bodova kroz domaće zadaće i 5 bodova aktivnošću tijekom nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na Završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu ni nakon Završnog ispita, a položili su inicijalni test i ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, smiju pristupiti Popravnom ispitu. Na Popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu nakon Popravnog ispita je najmanje 36 bodova na Popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).


Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja A. vježbe

Skupovi realnih brojeva. Kompleksni brojevi 3 sata 3 sata

Determinante. Matrice 3 sata 3 sata

Matrice. Sustavi linearnih jednadžbi 3 sata 3 sata

Vektorski račun 3 sata 3 sata

Funkcije (definicija i osnovni pojmovi) 3 sata 3 sata

Elementarne funkcije. 3 sata 3 sata

Limesi funkcije. Asimptote 3 sata 3 sata

Derivacija i diferencijal 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo)

3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (lokalni ekstremi) 3 sata 3 sata

Primjene diferencijalnog računa (ispitivanje toka funkcije) 3 sata 3 sata

Nizovi realnih brojeva. Numerički i funkcionalni redovi 3 sata 3 sata

Neodređeni integral 3 sata 3 sata

Određeni integral i primjena 3 sata 3 sata

Funkcije više varijabli 3 sata 3 sata


Naziv predmeta Elektrotehnika

Kod FENP01

ECTS 7


Dr. sc. Nikša Kovač (predavanja) Damir Čavka, dipl.ing (laboratorijske vježbe) Ivana Zulim (auidotrne i laboratorijske vježbe


Poznavanje osnova elektromagnetizma, te teorije linearnih mreža.


Pinter V., "Osnove elektrotehnike - knjiga prva", Tehnička knjiga, Zagreb Pinter V., "Osnove elektrotehnike - knjiga druga", Tehnička knjiga, Zagreb Felja, I., Koračin, D.: Zbirka zadataka i riješenih primjera iz osnova elektrotehnike (I i II dio), Zagreb

Dopunska literatura Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 1, Graphis, Zagreb, 1998. Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 2, Graphis, Zagreb, 2002.

Nastava

(satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 42 sata 14 tjedana (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 28 sati 14 tjedana (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 14 sati 7 tjedana (po 2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva, te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 + M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i riješen po jedan zadatak iz svakog dijela gradiva. Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): Prema kalendaru nastave Završni ispiti (obavezni): Popravni ispit: Komisijski ispit:

Izvedbeni plan nastave Stručnog studija Računarstva za 2011/12. ak. god. 1 0 / 6 4


Predavanja A. vježbe Električno polje, potencijal, Coulombov zakon, Gaussov zakon. 3 sata 2 sata

Kapacitet, kondenzatori, spajanje kondenzatora. Energija električnog polja. 3 sata 2 sata

Magnetsko polje, magnetski tok, Amperov zakon, Biot-Savartov zakon. 3 sata 2 sata

Elektromagnetska indukcija, samoindukcija, međuindukcija. 3 sata 2 sata

Pojam električne struje. Ohm-ov zakon. Električni otpor. 3 sata 2 sata

Serijski i paralelni spoj otpora. Naponski i strujni izvori. Kircchoff-ovi zakoni. 3 sata 2 sata

Snaga i energija istosmjerne struje. 3 sata 2 sata

Metode rješavanja linearnih mreža. Theveninov i Millmanov teorem. 3 sata 2 sata

Vremenski promjenljive struje i naponi. Sinusoidalne izmjenične struje, učinci i karakteristične vrijednosti. Strujno-naponski odnosi u izmjeničnim krugovima.

3 sata 2 sata

Snaga i energija izmjenične struje. 3 sata 2 sata

Fazorski prikaz harmoničkih napona i struja. Primjena simboličkog računa kod rješavanja mreža izmjenične struje.

3 sata 2 sata

Rezonancija. Trofazni sustavi. Prijelazne pojave u jednostavnim krugovima. 3 sata 2 sata

Svojstva poluvodiča. P-N spoj. Poluvodička dioda. Bipolarni tranzistor. 3 sata 2 sata

Tiristor. Unipolarni tranzistori, JFET, MOSFET. 3 sata 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi

Spajanje otpora: serijski, paralelni i mješoviti spoj 2 sata

Kirchhoffovi zakoni i metoda superpozicije 2 sata

Aktivni, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struje 2 sata

Serijska (naponska) rezonancija 2 sata

Snaga izmjenične struje 2 sata

Induktivitet zavojnice sa željeznom jezgrom 2 sata

Faktor magnetskog rasipanja 2 sata


Naziv predmeta Uvod u organizaciju digitalnih računala

Kod FESP01

ECTS 5 ECTS


Dr. sc. Goran Petrović (predavanja)) (laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja o građi i primjeni računala. Studenti se osposobljavaju za rad na računalu u Windows okruženju i upotrebu MS uredskih aplikacija te korištenje Interneta i izradu web stranica. Osnove rada Matlab-u.


D. Grundler, D. Franulić-Šarić, T. Rolich: "Primijenjeno računalstvo - izabrani primjeri" Graphis, Zagreb , 2002. M. B. Karbo: "Word 2000" Egmont Zagreb, 2007 B.Blagojević: "Visio", upute za rad (online, www.fesb.hr/informatika) G. Petrović: Online predavanja, e-learning portal

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B320): 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita. Prvi kolokvij je nakon 9 tjedana nastave, drugi na kraju semestra (završni ispit). Studenti imaju mogućnost izrade semestralnih radova umjesto međuispita. Uvjet za pozitivnu ocjenu je je 50% bodova na međuispitima ili pozitivno ocjenjeni semestralni radovi. Ocjena(%)=0,5M1 + 0,5M2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko međuispita ili semestralnih radova polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka koji se izvode na računalu. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova. Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave


Predavanja L. vježbe

Sklopovlje računala, veza sklopovlja i programske potpore 2 sata 2 sata

Internet: www, elektronička pošta 2 sata 2 sata

Operativni sustav MS Windows. Windows Explorer. Sistemski alati 2 sata 2 sata

MS Word. Opis programa i osnove rada u Wordu. Uređivanje teksta 2 sata 2 sata

MS Word.. Simboli. Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis. 2 sata 2 sata

MS Word. Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata 2 sata

MS Word. Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata 2 sata

MS Excel. Opis programa i oblikovanje tablica. 2 sata 2 sata


MS Excel. Reference i funkcije. Grafovi. Pivot tablice. 2 sata 2 sata

MS Visio. Opis programa i osnove rada u Visiu. 2 sata 2 sata

MS Visio. Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme. 2 sata 2 sata

MS Power Point. Opis programa i osnove rada u PPointu. 2 sata 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata 2 sata

Programski alati za inženjere: Matlab. 2 sata 2 sata


www, e-mail. 2 sata

Windows. Control Panel. Podešavanje sustava. 2 sata

Windows Explorer. Paint. Word Pad. 2 sata

Word: Uređivanje teksta. 2 sata

Word: Oblikovanje teksta. Postavke stranice i ispis 2 sata

Word: Tabulatori. Tablice. Umetanje slika. Objekti. Formule. 2 sata

Word: Stilovi. Pravopis. Veliki dokumenti. 2 sata

Excel: Opis programa i oblikovanje u Excelu 2 sata

Excel: Oblikovanje tablica u Excelu. 2 sata

Excel: Reference i funkcije. Grafovi. 2 sata

Visio: Namještanje radnog okruženja i osnove crtanja 2 sata

Visio: Crtanje: Nacrti. Dijagrami. Sheme 2 sata

Power Point. Osnove izrade prezentacije 2 sata

Izrada i postavljanje web stranica 2 sata


Naziv predmeta Programiranje 1

Kod FELP01

ECTS 9 ECTS-a 60 sati predavanja, 30 sati aud. vježbi, 30 sati lab. vježbe = 5 ECTS-a, samostalno učenje 4 ECTS-a


dr. sc. Josip Musić, doc. (predavanja i auditorne vježbe) dipl. ing. Džaja Barbara (lab. vj.)


Kolegij pruža temeljna znanja s područja programiranja kao osnovu jezgre računarstva, osposobljava polaznike za programiranje u programskom jeziku VisualBasic.NET

Preporučena literatura T.Žuljević: “Uvod u programiranje – VB.NET”, Sveučilište u Splitu, Split 2007.

Dopunska literatura H. M. Deitel, P. J. Deitel, and T. R. Nieto: “ Visual Basic.NET How to Program” , Prentice Hall, 2002.

Nastava


Predavanja: 60 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se nakon 5.tjedna nastave, drugi nakon 10. tjedna a treći kolokvij nakon 15. tjedna nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, 40% bodova na svakom međuispitu i rješen zadatak na računalu kao sastavni dio trećeg međuispita .

Ocjena(%)=0,2L + 0,2(M1 + M2) + 0,3 M3 + 0,1DZ

L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. M3 uključuje i zadatak koji se rješava na računalu. DZ – domaće zadaće Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 74% dobar (3) 75% do 86% vrlo dobar (4) 87% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko međuispita polažu pismeni ispit koji sadrži 10 i više pitanja i zadataka i zadatak na računalu. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja i rješen zadatak na računalu.

Ispitni rokovi (ispitna grupa 14): Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Računalni programi i programski jezici. Pregled .NET platforme. Razvojna okolina. Prva VB.NET aplikacija. Prevođenje iz naredbene linije.

4 sata 2 sata

Osnovni programski elementi. Tipovi podataka. Vrijednosni i referencni tipovi. Deklariranje i korištenje varijabli. Izričito i neizravno deklariranje.

4 sata 2 sata

Memorijsko predstavljanje vrijednosnih i referencnih tipova. Ugrađeni tipovi podataka. Tipovi za cjelobrojne vrijednosti. Tipovi za brojeve s pomičnim zarezom. Ostali tipovi. Opseg i životni vijek varijabli. Proširena i sužena pretvorba. Konstante i operatori.

4 sata 2 sata


Strukture kontrole. Strukture odluke. Strukture ponavljanja. Iznimke. Logički i bitovni operatori.

4 sata 2 sata

Definiranje i pozivanje procedura. Parametri. Mehanizmi prosljeđivanja. Prekrcavanje. Rekurzivne procedure.

4 sata 2 sata

Uvod u nizove. Stvaranje nizova. Korištenje nizova. Ugrađena funkcionalnost nizova. Nazupčani nizovi.

4 sata 2 sata

Sortiranje i pretraživanje nizova. 4 sata 2 sata

Zbirka Stack. Zbirka Queue. Strukturni tipovi. Stvaranje i korištenje struktura. Nabrajanja.

4 sata 2 sata

Znak i nizovi znakova. Standardi kodiranja (Unicode i ASCII). Nepromjenljivost i optimizacija tipa String. Operacije nad nizovima znakova. Usporedba nizova znakova. Pretraživanje nizova znakova. Dinamički nizovi znakova (StringBuilder tip).

4 sata 2 sata

Uvod u klase i objekte. Osnovni pojmovi objektno orijentiranog programiranja. Usporedba klasa sa strukturama. Stvaranje klasa i objekata. Operator Me.

4 sata 2 sata

Svojstva. Tipovi svojstava. Postupci. Konstruktorski postupak. Prekrcavanje postupaka.

4 sata 2 sata

Događaji. Nasljeđivanje. Sučelja. Mnogoobličnost. 4 sata 2 sata

Windows GUI. Model događaja u .NET Framework-u. Hijerarhija klasa Windows formi. Svojstva, postupci i događaju forme. Životni ciklus forme. Korištenje standardnih dijaloških okvira.

4 sata 2 sata

Pregled kontrola Windows formi. Dodavanje, oblikovanje i korištenje kontrola forme. Hijerarhija klasa kontrola forme. Svojstva i postupci kontrola. Rukovanje događajima miša.

4 sata 2 sata

Rukovanje događajima tipkovnice. Provjera korisničkog unosa. 4 sata 2 sata


Binarno predstavljanje brojeva. 2 sata

Neizravno i izričito deklariranje varijabli. New i Main procedure. Tipovi podataka. Gubitak preciznosti. Operator Mod.

2 sata

Višekratnici prostih brojeva. Provjera unosa zaporke. Parni i neparni brojevi. Prijestupna godina. Iscrtavanje trokuta zvjezdica.

2 sata

Provjera parnosti i predznaka broja. Brojanje bitova. Pohranjivanje višestrukih vrijednosti u jednu varijablu.

2 sata

Pozivanje procedura drugog modula. Prosti brojevi. Okretanje znamenki broja. Najveći zajednički djelitelj.

2 sata

Pretvorba dekadskog broja u binarni i obrnuto. Potenciranje brojeva. 2 sata

Ocjenjivanje studentske prehrane.Množenje matrica. 2 sata

Pohranjivanje koordinata točaka. Predstavljanje kompleksnog broja. 2 sata

Rad sa varijablama tipa String. Usporedba nizova znakova. 2 sata

Pretvorba rimskih brojeva. Palindromi. 2 sata

Stvaranje i korištenje klasa. Generiranje jedinstvenog broja računa. Korištenje svojstava.

2 sata

Događaji. Nasljeđivanje. Sučelja. Mnogoobličnost. 2 sata

Pretvorba valute. Poništenje događaja zatvaranja forme. 2 sata

Izračun kvadratne jednadžbe. Stvaranje dijaloškog okvira. 2 sata

Događaji miša. Događaji tipkovnice 2 sata


Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod FEOP02

ECTS 1

Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Mirjana M. Kovač, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005) English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Glendinning, Eric H., John McEwan. (2006). Oxford English for Information Technology. Oxford:OUP

Dopunska literatura Cunningham, Sarah; Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman.

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove. Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe (Study section), te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (60%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (10%), aktivnost na nastavi (10%). Termini kolokvija:. prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita: prema kalendaru nastave 2009/2010.


Predavanja Uvod, opis kolegija Unit 1 – Electricity ( čitanje, prijevod, vježbe) 2 sata

Study section 1- uvodno upoznavanje s jezikom znanosti i tehnologije, te njegovim leksičkim i gramatičkim značajkama

2 sata

Unit 2 – Electromagnetism 2 sata

Study section 2 – opći znanstveni i tehnički vokabular 2 sata

Unit 3 – Electric charges; electrical conductivity 2 sata

Study section 3 – višečlani jezični nazivi 2 sata

Unit 4 – Mathematics 2 sata

Study section 4 – matematički izrazi 2 sata

Unit 5 – Electronics 2 sata

Study section 5 – upotreba gramatičke strukture pasiva u jeziku struke 2 sata

Unit 6 – Semiconductors 2 sata

Study section 6 – reducirane relativne rečenice 2 sata

Unit 7 – Transistors 2 sata

Study section 7 – both, either, neither 2 sata

Međuispit 1 2 sata


II semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Primijenjena matematika

Kod FEMY02

ECTS 5


Mr. sc. Ivančica Mirošević (predavanja) Ana Tarabarić, Gordan Lovrić (auditorne vježbe)


Upoznavanje studenata s teoretskim osnovama i metodama primjenjene matematike te njihovom primjenom na realne probleme.

Preporučena literatura predavanja i vježbe na e-learning portalu FESB-a

Dopunska literatura

T. Bradić, J. Pečarić, R. Roki, M. Strunje: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998. B. P. Demidovič: Zbirka zadataka iz više matematike, Školska knjiga, Zagreb 1998. Ivo Pavlić, Statisticka teorija i primjena, Zagreb, 1971

Nastava (satnica, početak i završetak, mjesto izvođenja, oblici nastave, mogućnost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.

Auditorne vježbe: 30 sati - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011/12.


Ispit (način polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra bit će 5 domaćih zadaća i tri međuispita (kolokvija). Inicijalni test je nakon 2 tjedna nastave. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Domaće zadaće prate gradivo i zadaju se svaka 3 tjedna. Po završetku nastave bit će završni i popravni ispit. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na popravnom ispitu cijelo gradivo. Na svakom međuispitu te iz svakog dijela na završnom ispitu može se ostvariti po 25 bodova, dok se dodatnih 25 bodova ostvaruje aktivnošću tijekom nastave (10 bodova kroz aktivnosti tijekom nastave i 15 bodova kroz domaće zadaće ). Uvjet za pozitivnu ocjenu je namanje 12 bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Studenti koji nisu ispunili uvjet za pozitivnu ocjenu, a ostvarili su barem 10 bodova na međuispitima ili završnom ispitu, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu može se ostvariti 75 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je najmanje 36 bodova na popravnom ispitu, te ukupno najmanje 45 bodova. Ocjena se formira prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranja, Članak 21.: 15% najboljih dobiva ocjenu 5(izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4(vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3(dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2(dovoljan).

Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u akademskoj godini 2011/12.

Nastavne jedinice Trajanje Predavanja A. vježbe

Diferencijalne jednadžbe: Obična diferencijalna jednadžba. Red diferencijalne jednadžbe. Opće, partikularno i singularno rješenje diferencijalne jednadžbe. Diferencijalna jednadžba prvog reda. Geometrijska interpretacija općeg i partikularnog rješenja. Geometrijska interpretacija singularnog rješenja diferencijalne jednadzbe prvog reda. Ovojnica. Vrste DJ prvog reda. Diferencijalna jednadžba y’=f(x). Primjer. Postupak rješavanja. Diferencijalna jednadzba prvog reda sa separiranim varijablama. Primjer. Postupak rješavanja.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadžba prvog reda y’=f(y/x) (homogena po x i y). Primjer. Postupak rjesavanja. Linearna DJ prvog reda. Nacini rješavanja. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=0. Izvod za opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’+p(x)y=q(x). Ostale DJ prvog reda.

2 sata 2 sata

Diferencijalna jednadzba drugog reda. Opće i partikularno rješenje. Cauchyev problem. Opće rješenje diferencijalne jednadžbe y’’=f(x). Linearna zavisnost i nezavisnost funkcija. Homogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Način rješavanja. Nehomogena LDJ drugog reda s konstantnim koeficijentima. Varijacija konstanti. Drugi postupci rješavanja. Primjena u strojarstvu i elektrotehnici.

2 sata 2 sata


Operatorski račun: Pojam Laplaceove transformacije. Pojam funkcije f(t), funkcije pomaka i prigušenja. Tablica osnovnih transformata. Svojstva Laplaceove transformacije. Teoremi Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija i njena svojstva. Teoremi inverzne Laplaceove transformacije.

2 sata 2 sata

Deriviranje i integriranje originala. Deriviranje i integriranje slike. Rješavanje diferencijalnih jednadzbi pomocu Laplaceove transformacije. Rješavanje strujnih krugova.

2 sata 2 sata

Numerička matematika: Približna vrijednost broja. Pogreške. Graficka metoda rjesavanja jednadžbi f(x)=0. Metoda polovljenja (bisekcije) za rješavanje jednadžbi f(x)=0. Metoda iteracije. Ostale metode.

2 sata 2 sata

Interpolacioni polinomi. Lagrangeov interpolacioni polinom. 2 sata 2 sata Metoda najmanjih kvadrata za aproksimaciju empiričkih (eksperimentalnih) podataka konstantnom, linearnom ili kvadratnom funkcijom.

2 sata 2 sata

Numerička integracija: Pravokutna formula (lijeva i desna), opća pravokutna formula. Osnovna trapezna formula, opća trapezna formula. Osnovna i opća Simpsonova formula.

2 sata 2 sata

Numeričko rješavanje Cauchyevog problema Eulerovom i Taylorovom metodom. 2 sata 2 sata

Deskriptivna statistika: Niz statističkih podataka. Vrste statističkih podataka. Diskretno statističko obilježje. Tablica frekvencija, relativne frekvencije, poligon frekvencija, srednja vrijednost, disperzija. Kontinuirano statističko obilježje. Grupiranje u razrede, tablica frekvencija, histogram frekvencija, srednja vrijednost, disperzija.

2 sata 2 sata

Teorija vjerojatnosti: Pojam slučajnog događaja. Elementaran, siguran, nemoguć događaj. Klasična definicija vjerojatnosti, statistička definicija vjerojatnosti. Kombinatorika. Osnovne formule za računanje vjerojatnosti složenog događaja.

2 sata 2 sata

Diskretna slučajna varijabla. Zakon razdiobe. Funkcija vjerojatnosti. Numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Binomna razdioba, Poissonova razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe Poissonovom.

2 sata 2 sata

Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće vjerojatnosti, funkcija razdiobe, numeričke karakteristike (očekivana vrijednost, varijanca, standardna devijacija). Uniformna, eksponencijalna, normalna razdioba. Aproksimacija binomne razdiobe normalnom razdiobom.

2 sata 2 sata

Inferencijalna statistika: Prilagođavanje teoretskih razdiobi (binomne, Poissonove i normalne razdiobe) empirijskim podacima. 2 sata 2 sata


Naziv predmeta Osnove elektronike

Kod FELP02

ECTS 5


Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred. (predavanja, auditorne vježbe, laboratorijske vježbe) Ivana Zulim, dipl. ing. (laboratorijske vježbe)


Upoznavanje principa rada i primjene osnovnih poluvodičkih elektroničkih elemenata. Upoznavanje osnovnih analognih i impulsnih elektroničkih sklopova. Sposobnost analize jednostavnih analognih sklopova u statičkim i dinamičkim uvjetima te analize osnovnih sklopova s operacijskim pojačalom.


1. Zulim, I.; Gotovac, S.: Osnovni poluvodički elektronički elementi, Interna skripta, FESB, Split, 1998. 2. Biljanović, P.: Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura 1. Slapničar, P.; Gotovac S.: Elektronički sklopovi, FESB – Split, 2000. 2. Zulim, I.: Elektronički sklopovi - zbirka zadataka, FESB-Split

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B417): 15 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno (3 sata tjedno svaki drugi tjedan) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjet za izlazak na drugi kolokvij je minimalno 30 % bodova dobivenih na prvom kolokviju. Na završnom ispitu studenti polažu čitavo gradivo, odnosno dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na kolokvijima. Ocjena(%)=0,2L + 0,4(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 15 teoretskih pitanja i 4 zadataka. Da bi ispit bio uspješno položen student treba imati 50% bodova iz teoretskog dijela ispita i riješena 2 zadatka. Nastavnik zadržava pravo usmene provjere gradiva riješenog na pismenom ispitu. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja Aud. vježbe Uvod. Električna svojstva kristala. Poluvodiči – neprimjesni, n-tip, p-tip. 2 sata 1 sat

Osnovni zakoni poluvodičke elektronike. Drift i difuzija u poluvodičima. 2 sata 1 sat

PN spoj u ravnoteži. Propusna i nepropusna polarizacija pn spoja. 2 sata 1 sat

Shockleyeva jednadžba. Strujno-naponska karakteristika poluvodičke diode. 2 sata 1 sat

Bipolarni tranzistor: područja rada; normalna polarizacija bipolarnog tranzistora. 2 sata 1 sat

Parametri bipolarnog tranzistora, statičke karakteristike i nadomjesni modeli. 2 sata 1 sat

Unipolarni tranzistor: područja rada, parametri, statičke karakteristike. 2 sata 1 sat

MOSFET. Nadomjesni model unipolarnog tranzistora. 2 sata 1 sat

Osnovni pojmovi o pojačalima. Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZE – analiza statičkih uvjeta.

2 sata 1 sat

Pojačalo u spoju ZE u dinamičkim uvjetima rada. 2 sata 1 sat

Pojačalo s unipolarnim tranzistorom u spoju ZS. Frekvencijske karakteristike elektroničkih sklopova.

2 sata 1 sat

Sklopovi s povratnom vezom. Klase pojačala snage. 2 sata 1 sat

Operacijsko pojačalo. Sklop za zbrajanje naponskih signala. Derivator. Integrator. 2 sata 1 sat

Tranzistor kao sklopka. 2 sata 1 sat

Multivibratori. 2 sata 1 sat


Poluvodička dioda Zener dioda

3 sata

Bipolarni tranzistor Unipolarni tranzistor

3 sata

Ispravljač Pojačalo s bipolarnim tranzistorom u spoju ZE

3 sata

Pojačalo s unipolarnim tranzistorom u spoju ZS Operacijsko pojačalo

3 sata

Derivator; Integrator Schmittov bistabil

3 sata


Naziv predmeta Digitalna tehnika

Kod FELO11

ECTS 7 ECTS-a 45 sati predavanja i 45 sati vježbi = 3 ECTS-a, samostalno učenje 4 ECTS-a


Stipe Braica, predavač (predavanja) - (auditorne i laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


1. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984, 1995.

2. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe, interna skripta, FESB Split 1995.

Dopunska literatura 1. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, Udžbenik, Veleučilište u Splitu, Split 2002.

Nastava


Predavanja: 45 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno svaki drugi tjedan po 2 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) zadataka u 10. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da za svaki od zadataka moraju postići najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti koji polože međuispite zadataka oslobođeni su rješavanja zadataka. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,05P +0,10L + 0,25(Z1+Z2)/2 + 0,6(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, Z1, Z2 - bodovi na međuispitima zadataka izraženi u postocima M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit zadataka koji sadrži 3 ili 4 zadatka, te usmeni ispit teorije koje se sastoji od dva kvalifikacijska pitanja (osnovni pojmovi) i dva ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pismenog ispita zadataka, s time da svaki pojedini zadatak mora biti riješen s najmanje 25% pripadnih bodova; pozitivan odgovor na oba kvalifikacijska pitanja usmenog dijela ispita i 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije.


Ispitni rokovi (ispitna grupa 25): prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe 1. PRIKAZ INFORMACIJA U DIGITALNIM SUSTAVIMA:

1.1. Analogni i digitalni sustavi 1.2. Informacijski volumen i digitalni sustav 1.3. Kodovi i kodiranje

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.1. Poliadski brojevni sustavi 2.2. Izbor brojevnog sustava za digitalne sustave

3 sata 1 sat

2. BROJEVNI SUSTAVI 2.3. Prikaz brojeva binarnim kodovima 2.4. Primjene binarnih kodova

3 sata 1 sat

3. ARITMETIKA PO MODULU 3.1. Definicija sume po modulu kao grupe 3.2. Neutralni element i inverz za sumu po modulu 3.3. Binarni brojevni sustav i suma po modulu 3.4. Primjena drugog komplementa

3 sata 1 sat

4. ELEMENTARNI LOGIČKI SKLOPOVI 4.1. Koncept elementarnih logičkih sklopova 4.2. Klasifikacija digitalnih tehnologija 4.3. Diodna i diodno-tranzistorska logika 4.4. Tranzistorski-tranzistorska logika 4.5. Komplementarna MOS tehnologija 4.6. Primjena elementarnih logičkih sklopova

3 sata 1 sat

5. BOOLEOVA ALGEBRA 5.1. Booleova algebra i algebra logike 5.2. Postulati algebre logike 5.3. Teoremi algebre logike s jednom varijablom 5.4. Teoremi algebre logike s dvije varijable

6. BOOLEOVE FUNKCIJE 6.1. Booleova funkcija kao preslikavanje 6.2. Osnovno zapisivanje i vrste Booleovih funkcija 6.3. Grafički zapis Booleovih funkcija 6.4. Ostali načini zapisa Booleove funkcije

3 sata 1 sat

7. NORMALNI ALGEBARSKI OBLICI 7.1. Algebarski zapis potpunim normalnim oblicima 7.2. Svojstva negirane funkcije 7.3. Minimalni normalni oblici

8. POTPUNI SKUPOVI FUNKCIJA 8.1. Elementarne funkcije 8.2. Potpuni skup funkcija 8.3. Dokazi potpunost za (I, NE) i (NI) 8.4. Dokazi potpunost za (ILI, NE) i (NILI)

3 sata 1 sat

9. MINIMIZACIJA NORMALNIH OBLIKA 9.1. Kriteriji minimizacije 9.2. Osnovni algebarski postupak minimizacije normalnih oblika 9.3. Pomoćni algebarski postupci (proširenja) 9.4. Postupak minimizacije PKNO

10. POSTUPCI MINIMIZACIJE I REALIZACIJA NI I NILI VRATIMA 10.1. Postupak minimizacije Veitchevim dijagramom 10.2. Quinn-McClusky postupak minimizacije 10.3. Harvardski postupak minimizacije 10.4. Minimizacija i realizacija NI vratima 10.5. Minimizacija i realizacija NILI vratima 10.6. Sinteza sklopova za zbrajanje

3 sata 1 sat

11. KOMBINACIJSKI SKLOPOVI SREDNJEG STUPNJA INTEGRACIJE 11.1. Selektor/multiplekser 11.2. Dekoder/demultiplekser 11.3. Enkoder s prioritetom

3 sata 1 sat


12. REALIZACIJA BF MULTIPLEKSEROM 12.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije multiplekserom 12.2. Realizacija BF multiplekserom za n=m 12.3. Realizacija BF multiplekserom za n>m 12.4. Minimizacija multiplekserskog stabla

13. REALIZACIJA BF DEMULTIPLEKSEROM 13.1. Pristup realizaciji Booleove funkcije demultiplekserom 13.2. Realizacija BF demultiplekserom za n=m 13.3. Realizacija BF demultiplekserom za n>m 13.4. Minimizacija demultiplekserskog stabla

14. MULTIPLEKSERSKO-DEMULTIPLEKSERSKA (MD) STRUKTURA 14.1. Multipleksersko-demultiplekserska struktura 14.2. Optimalna veličina MD strukture 14.3. Memorije sa samom očitavanjem

15. PROGRAMABILNE LOGIČKE STRUKTURE 15.1. Definicija programabilne logičke strukture 15.2. FPLA (Field Programmable Logic Array) 15.3. GAL (Generic Array Logic) 15.4. CPLD (Complex Programmable Logic Device) i jezici za definiranje sklopovlja (HDL)

3 sata 1 sat

16. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI 16.1. Kombinacijski sklopovi 16.2. Sekvencijalni sklopovi 16.3. Kašnjenje i pamćenje

17. RAD SKLOPA U DISKRETNOM VREMENU 17.1. Diskretno vrijeme 17.2. Rad sklopa u diskretnom vremenu 17.3. Sinkroni sklopovi

18. BISTABIL KAO SKLOP 18.1. Osnovni sklop za pamćenje - elementarni RS bistabil 18.2. Sinkronizacija bistabila s diskretnim vremenom 18.3. Bistabil kao funkcionalni blok 18.4. Standardni bistabili

3 sata 1 sat

19. SINTEZA OPĆIH BISTABILA 19.1. Model realizacije općih bistabila 19.2. Metoda rekonstrukcije 19.3. Metoda izjednačavanja 19.4. Metoda za D bistabil

20. SLOŽENI SKLOPOVI S BISTABILIMA 20.1. Registar 20.2. Pomačni registar 20.3. Brojilo

3 sata 1 sat

21. DIGITALNI AUTOMAT 21.1. Sustav s upravljanjem 21.2. Svojstva automata

22. APSTRAKTNI MODEL DIGITALNOG AUTOMATA 22.1. Automat kao petorka 22.2. Zapisivanje automata 22.3. Sinteza automata

23. ZADAVANJE AUTOMATA 23.1. Pristupi zadavanju automata 23.2. Vrste ulazne sekvence 23.3. Postupak zadavanja korak po korak 23.4. Primjena postupka korak po korak

24. EKVIVALENTNOST AUTOMATA 24.1. Odnosi jednakosti među automatima 24.2. Definicija ekvivalentnosti automata 24.3. Definicija ekvivalentnosti stanja 24.4. Nužan i dovoljan uvjet ekvivalencije 24.5. Minimizacija primitivne tablice

3 sata 1 sat

25. STRUKTURNA SINTEZA AUTOMATA 25.1. Model realizacije automata 25.2. Kodiranje automata

3 sata 1 sat


25.3. Tablica automata s kodovima 25.4. Sinteza konkretnog automata

26. AUTOMATI I ALGORITMI 26.1. Programabilni automat 26.2. Algoritam 26.3. Turingov stroj

3 sata 1 sat


Elementarni logički sklopovi 3 sata

Minimizacija Booleovih funkcija i sinteza logičkim vratima NI i NILI 3 sata

Sinteza sklopova za otkrivanje i otklanjanje pogrješki 3 sata

Sinteza sklopova primjenom multipleksera 3 sata

Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 3 sata

Sinteza bistabila 3 sata

Sinteza generatora sekvence 3 sata

Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 3 sata

Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama (EPROM, GAL)

3 sata

Simulacija Turingovog stroja 3 sata


Naziv predmeta Programiranje 2

Kod FELP03

ECTS 10 60 sati predavanja, 30 sati auditornih, te 30 sati laboratorijskih vježbi = 4 ETCS-a, za pripremu laboratorijskih vježbi je potrebno 90 sati rada = 3 ETCS-a, te za samostalno učenje još 90 sati = 3 ETCS-a.


dr.sc. Linda Vicković - predavanja i auditorne vježbe dipl. inž. Ivica Crnjac – laboratorijske vježbe dipl. inž. Ivana Zorica – laboratorijske vježbe


Stječu se temeljna znanja o osnovama programiranja u programskom jeziku C.


Ivo Mateljan:”Računala i programiranje”, Skripta , FESB, Split 2004 Byron S.Gottfried: "Programming with C", Schaum's Outlines, McGraw-Hill,

New York 1996 (ISBN 0-07-024035-3) Dopunska literatura Rajko Vulin: "Zbirka riješenih zadataka iz C-a", Školska knjiga, Zagreb 1995

Besplatne knjige i tečajevi na internetu: http://www.freeprogrammingresources.com/ctutor.html

Nastava


Predavanja: 60 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 4 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, a drugi nakon 10 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu treći dio gradiva te dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,5L + 0,5(M1 + M2 +M3)/3 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi:Prema kalendaru nastave



Predavanja A. vježbe Uvod u semantiku C programskog jezika. Pridruživanje datoteka programu. Komentari. Osnovni tipovi podataka. Deklariranje varijabli.

4 sata 2 sata

Naredbe preprocesoru. Aritmetički operatori. Prefix/postfix inkrement/dekrement operatori. Stil programiranja

4 sata 2 sata

Unos s tipkovnice. Relacijski operatori. Iteracije (for petlja). 4 sata 2 sata

Selekcija (if naredba, if else). Logički operatori u složenim relacijama, While petlja. Do while petlja. Switch/case naredba.

4 sata 2 sata

Nizovi. Deklariranje nizova. Nizovi znakova (stringovi). Funkcije za rad sa stringovima i znakovima. Unos znaka i stringa s tipkovnice.

4 sata 2 sata

Višedimenzionalni nizovi. Vrednovanje korisničkog unosa. 4 sata 2 sata

Funkcije. Doseg i trajanje varijable. Prijenos parametara po vrijednosti i po referenci. Niz kao argument funkcije. Rekurzivne funkcije. Definicija automatskih, statičkih i vanjskih varijabli.

4 sata 2 sata

Dodatni operator pridruživanja. Uvjetni operatori. Konverzija tipova podataka. Ispisivanje ASCII vrijednosti znaka. Rad sa bitovima. Upravljanje pozicijom kursora.

4 sata 2 sata

Deklariranje korisničkih tipova podataka. Strukture. Pobrojani tipovi. Unije. Nizovi struktura. Struktura unutar strukture.

4 sata 2 sata

Pokazivači. Adresni operatori. Pokazivači na znakove, nizove i nizove znakova. Pokazivači na strukture. Pokazivači u strukturama.

4 sata 2 sata

Rad s datotekama. Dinamičko alociranje memorije. 4 sata 2 sata

Apstraktni tipovi podataka - vezane liste. Unos na početak i kraj liste. Ispis liste. Brisanje elementa iz liste.

4 sata 2 sata

Pronalaženje elementa u listi. Dodavanje elementa u listu iza i ispred određenog elementa. Sortiranje liste.

4 sata 2 sata

Naredbe break, continue i exit. Sistemski pozivi. Argumenti funkcije main. 4 sata 2 sata

Preprocesorski izrazi. Uvjetno prevođenje. Typedef. Brojivi tipovi podataka. Pokazivači na funkcije Formati za stringove i karaktere sistemski pozivi.

4 sata 2 sata


Pisanje prvog programa. Prevođenje i pokretanje programa. 2 sata

Unos podataka s tastature i ispis na ekran. 2 sata

Primjeri for petlje. 2 sata

Primjeri if naredbe, logičkih operatora u složenim relacijama i while petlje. 2 sata

Switch/case. Nizovi. 2 sata

Matrice i stringovi. 2 sata

Funkcije. 2 sata

Rekurzivne funkcije. 2 sata

Strukture. 2 sata

Pokazivači. Pokazivači na osnovne tipove podataka. 2 sata

Pokazivači na strukture i nizove. 2 sata

Dinamičko alociranje memorije. Stvaranje vezane liste. Unos na početak liste i ispis liste

2 sata

Unos na kraj liste i traženje elementa u listi. Dodavanje elementa u listu iza određenog elementa

2 sata

Dodavanje elementa u listu ispred određenog elementa. Sortiranje liste. 2 sata

Rad s datotekama 2 sata


Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod FEOP03

ECTS 3

Nastavnici i/ili suradnici Dr.sc. Mirjana M. Kovač, viši predavač


Usvajanje jezičnih i gramatičkih struktura jezika struke, te savladavanje vještina čitanja i pisanja na stranom jeziku u vezi sa strukovnim gradivom iz studentova usmjerenja.


Štambuk, Anuška (2005). English in Electrical Engineering and Computing. Split: FESB. Cunningham, Sarah i Peter Moor (2000). Cutting Edge. Longman.

Dopunska literatura Newby, David. (1996). Grammar for Communication. Zagreb: Školska knjiga.

Nastava


Nastava: 30 sati neposredne nastave - po 2 sata tjedno prema rasporedu, kroz 15 tjedana prema

kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2011./12. Oblici provođenja nastave: frontalna nastava, uz aktivno sudjelovanje studenata koje se potiče na samostalno zaključivanje o specifičnim obilježjima jezika struke na temelju obrade strukovnih tekstova i vježbi uz te tekstove (Study section). Obrada svake cjeline uključuje čitanje, prijevod i prateće gramatičke i leksičke vježbe, te upotrebu dodatnih materijala kojima se proširuje znanje općeg jezika i jezika struke. Nastava se izvodi na engleskome jeziku.

Ispit


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Pri kraju semestra održat će se jedan pismeni međuispit (kolokvij) kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Studenti koji pristupe međuispitu i polože ga, u redovitom ispitnom roku pristupaju usmenom ispitu koji se sastoji od čitanja i prevođenja obrađenih tekstova te provjere razumijevanja teksta. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni i usmeni ispit. Termini kolokvija: prema rasporedu nastavnika i grupe studenata Termini ispita prema kalendaru nastave akademske godine 2011./2012.


Predavanja

Ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura iz prethodnih cjelina 2 sata

Unit 9 – Computer technology 2 sata

Study section 9 – komparacija pridjeva 2 sata

Unit 10 – Computers: structure and function 2 sata

Study section 10 – tvorba riječi: sufiksi 2 sata

Unit 11 – Computer programming and computer science 2 sata

Study section 11 – tvorba riječi: prefiksi 2 sata

Unit 12 – Database management system 2 sata

Study section 12 – nepravilna množina imenica latinskog i grčkog podrijetla 2 sata

Unit 13 - Telecommunications 2 sata

Study section 13 – modalni glagoli 2 sata

Unit 14 – Mobile data systems and Internet technology 2 sata

Study section 14 – modalni glagoli (nastavak) 2 sata

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura 2 sata

Međuispit cjeline 9,10,11,12,13,14 2 sata


III semestar – obvezni predmeti

Naziv predmeta Uvod u poduzetništvo

Kod FESY02

ECTS 4 ECTS


Dr. sc. Marija Šiško Kuliš (predavanja i vježbe)


Poznavanje osnovnih naćela poduzetništva, osnova računovodstva i trgovačkog prava, izrada poslovnog plana,


1.M.Šiško-Kuliš, Uvod u poduzetništvo– Preslika predavanja- interna skripta 2006 (u pripremi za tisak). 2.N.Kuvačić, Počela poduzetništva, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu ,Split,1999. 3.N.Kuvačić , Poduzetnički projekt ili kako sačiniti biznis plan , Veleučilište u Splitu, Split, 2001.

Dopunska literatura Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske,grupa autora, Poslovni plan poduzetnika, Masmedia,Zagreb,2005.

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Konstrukcijske vježbe: 15 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 1 sat tjedno) – prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave i drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz poslovnog plana i 45% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%) = 0,33PP + 0,33(M1 + M2) PP - ocjena iz Poslovnog plana izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni teoretski ispit. Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): Prema kalendaru nastave



Predavanja

Uvodno predavanje 2 sata

Poduzetništvo i poduzetničke osobine 2 sata

Poslovni plan_poslovni project 2 sata

Prilike u poduzetništvu 2 sata

Mogućnosti ulaska u novi posao 2 sata

Pravni oblici organiziranja poduzeća 2 sata

Hodogram osnivanja obrta i trgovačkog društva 2 sata

Franšizno poslovanje 2 sata

Počela menadžmenta/1.kolokvij 2 sata

Marketing 2 sata

Osvrt na računovodstvo trgovačkog društva i obrta 2 sata

Osvrt na financijska izvješća 2 sata

Slobodne zone 2 sata Poduzetnička infrastruktura, poduzetničke zone, centri i inkubatori 2 sata

Osiguranja/2.kolokvij 2 sata

Popis vježbi

Uvod –poduzetnički test/kviz 1 sat

Sažetak poslovnog plana i opći prikaz za izradu poslovnog plana 1 sat

Informacije o poduzetniku-investitoru 1 sat

Analiza tržišta 1 sat

Tehnološko-tehnička analiza i organizacija poslovanja 1 sat

Lokacijska analiza 1 sat

Financijska priprema 1 sat

Ocjena učinkovitosti i osjetljivosti 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik elektro struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik strojarske struke 1 sat

Gost-predavač uspješni poduzetnik trgovac 1 sat

Posjeta poduzetničkom centru Pomak 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Analiza radova najuspješnijih studenata 1 sat

Kolokvij br.2 1 sat


Naziv predmeta Arhitektura digitalnih računala

Kod FELP04

ECTS 6 ECTS-a 45 sati predavanja i 15 sati vježbi 30 sati laboratorij


Dr. sc. Sven Gotovac (predavanja) - (auditorne i laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja o osnovnoj arhitekturi mikroprocesora 80x80 i 80x86; te osnovnim principima rada osnovnih dijelova navedenih mikroprocesora. Rješavanje određenih problema i zadataka vezanih uz programiranje u asembleru.


S. Ribarić: Arhitektura mikroprocesora, Tehnička knjiga, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 45 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (1 sat tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B526): 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena (%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..



Predavanja A. vježbe Uvod. Povijesni pregled. Osnovni dijelovi mikroračunala. 3 sata 1 sata

Model mikroprocesora. 3 sata 1 sata

Osnovni principi rada mikroprocesora (faza pribavi; faza izvrši). 3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Upravljačka jedinica. 3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Aritmetičko logička jedinica i akumulator.

3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Registri opće namjene 3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Interne sabirnice; Prekrivanje faza pribavi i izvrši.

3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Sabirnice (podatkovna, adresna, upravljačka).

3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Memorija (RAM ). Osnovni tipovi. Podjela RAM memorija po načinu adresiranja.

3 sata 1 sata

Standardna arhitektura mikroprocesora – Memorija (ROM). Osnovni tipovi. Principi rada raznih vrata ROM memorija.

3 sata 1 sata

Načini adresiranja. Načini pribavljanja instrukcija i operanda u jednom ciklusu. Usporedba različitih tipova mikroprocesora.

3 sata 1 sata

Programirani ulazno - izlazni prijenos podataka. Principi rada. Postupak prozivanja (Polling).

3 sata 1 sata

Prekidni ulazno – izlazni prijenos podataka. Osnovna načela rada pri prekidnom prijenosu podataka (NMI, RES, SWI).

3 sata 1 sata

Izravni pristup memoriji – DMA. Organizacija izravnog pristupa memoriji. 3 sata 1 sata

Izravni pristup memoriji – DMA. Tehnike izravnog pristupa memoriji 3 sata 1 sata


Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86 2 sata

Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog. 2 sata

Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2 sata

Osnovni tipovi varijabli. 2 sata

Skokovi. 2 sata

Procedura. 2 sata

Makro. 2 sata

Naredbe za manipuliranje podacima. 2 sata

Upravljanje blokovima podataka. 2 sata

Uvjetne petlje. 2 sata

Aritmetičke operacije – množenje dijeljenje. 2 sata

Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2 sata

Pomak bitova. 2 sata

Rotiranje bitova 2 sata

Usporedba i testiranje stringova. 2 sata


Naziv predmeta Baze podataka

Kod FELP05

ECTS 6


Dr. sc. Vladan Papić, red. prof. - (predavanja) Vladimir Pleština, hon. - (laboratorijske vježbe)


Znanje razvoja i projektiranja baza podataka, manipuliranja podacima, obrade i prikaza rezultata. Korištenje alata za rad sa bazama podataka


1. An Introduction to Database Systems, Eighth Edition by C.J. Date, Addison Wesley 2003.

2. Hector Garcia-Molina, Jeffrey D. Ullman, Jennifer D. Widom: Database Systems: The Complete Book, Prentice-Hall 2002.

Dopunska literatura 1. Microsoft SQL Server, Database Developer’s Companion, Microsoft Press, 1996.

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra održat će se tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći kolokvij nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo i rad na laboratorijskim vježbama i minimalno 40% bodova na svakom međuispitu Konačna ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 gdje je: M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi (ispitna grupa 14): Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe Arhitektura sustava za upravljanje bazama podataka. Tipovi i strukture baza podataka. Osnove baza podataka: entiteti, atributi i kardinalitet atributa u entitetu.

3 sata 2 sata

Viševrijednosni atributi, opisni atributi i identifikatori, dijagram entiteta. 3 sata 2 sata

Složeni atributi, kardinalitet složenih atributa. Relacije, kardinalitet entiteta u relaciji. Dijagram entiteti-veze.

3 sata 2 sata

Vrste relacija: jedan prema više, više prema više, jedan prema jedan. Transformacijska pravila za formiranje relacijskog modela podataka.

3 sata 2 sata

Relacijska pravila, primarni i strani ključ. Dekompizicija atributa, integritet podataka.

3 sata 2 sata

Relacijska algebra: unija, presjek, razlika, produkt, projekcija, selekcija. 3 sata 2 sata

Operacije spajanja: unutrašnja veza, lijeva vanjska veza, desna vanjska veza, vanjska veza. Dijeljenje, prioritet logičkih operatora, logičke operacije, međuzavisnost prirodnih relacijskih operacija.

3 sata 2 sata

Indeksiranje baze podataka: clustered indeks, jedinstveni indeks, kompresija indeksa, B-tree struktura indeksa.

3 sata 2 sata

Normalizacija baze podataka: funkcijska zavisnost, prva normalna forma, druga normalna forma, treća normalna forma.

3 sata 2 sata

Normalizacija baze podataka: Boyce-Coddova normalna forma, četvrta normalna forma.

3 sata 2 sata

SQL jezik baza podataka. Tipovi podataka: znakovni tipovi podataka, numerički tipovi podataka, tipovi podataka datum i vrijeme.

3 sata 2 sata

Formiranje tablice, promjene strukture tablice. Brisanje postojećih kolona, promjena svojstava postojećih kolona, indeksi.

3 sata 2 sata

Unos podataka, selekcija podataka, uvjetni izrazi. Oblikovanje izlaznih rezultata, sortiranje izlaznih rezultata, ograničavanje ispisa rezultata.

3 sata 2 sata

Stvaranje nove tablice pomoću izraza 'select into', proširivanje tablice podacima iz drugih tablica. Ažuriranje podataka u tablici. Brisanje podataka iz tablice. Alias-i, agregatne funkcije

3 sata 2 sata

Grupni upiti, 'having' uvjetni izraz. Ugnježdeni upiti - podupiti: podupiti liste, podupiti sa predikatom usporedbe, podupiti sa predikatom postojanja.

3 sata 2 sata


Naziv predmeta Algoritmi i strukture podataka

Kod FELP06

ECTS 4 ECTS-a ( 30 sati predavanja – 1 bod 30 sati laboratorijskih vježbi – 1 bod 60 sati pripreme za ispit – 2 boda)


Dr.sc. Linda Vicković – predavanja dipl. inž. Ivana Zorica – laboratorijske vježbe


Stječu se temeljna znanja o apstraktnim tipovima podataka, stogu, redu i vezanim listama. Uz to stječu se osnove o matematičkoj analizi algoritama i algoritmima za sortiranje i pretraživanje.


Mark Allen Weiss, “Data Structures and Algorithm Analysis in C”,(poglavlja 1-6)

Dopunska literatura Robert Sedgewick, “Algorithms in C” Richard Neapolitan, Kumarrs Naimipour, “Foundations of Algorithms”

Nastava


Predavanja: 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij 125): 30 sati Prema kalendaru nastave 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 12 tjedana nastave, a treći u okviru završnog ispita na prvom ispitnom roku. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom kolokviju. Ocjena(%)=0,5*L + 0,5*(K1 + K2 + K3)/3 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, K1, K2, K3 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 10 pitanja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja A. vježbe Uvodno predavanje o predmetu, ponavljanje osnovnih elemenata C programskog jezika (rekurzivne funkcije, strukture, pokazivači, dinamičko alociranje memorije, rad s datotekama).

2 sata

Matematička pozadina analize algoritam. 2 sata

Proračun vremena izvršavanja algoritma. 2 sata

Apstraktni tipovi podataka, realizacija reda i stoga pomoću nizova. 2 sata

Jednostavna implementacija vezane liste, ubacivanje elemenata na početak, kraj i sredinu vezane liste.

2 sata

Pretraživanje i brisanje elementa iz vezane liste. 2 sata

Stog i red. 2 sata


Rekurzivni algoritmi i dinamičko programiranje. 2 sata

Binarna stabla. 2 sata

Osnovne metode sortiranja. 2 sata

Sortiranje indeksa i pokazivača, sortiranje vezanih lista. 2 sata

Udruživanje i "Mergesort". 2 sata

Prioritetni redovi i "heapsort". 2 sata

Pretraživanje po ključnom indeksu i binarno pretraživanje 2 sata

Binarna stabla za pretraživanje. 2 sata


Unošenje i brisanje elementa iz niza struktura. 2 sata

Pretraživanje, sortiranje niza struktura. 2 sata

Brisanje nasumičnog elementa, te upis i čitanje niza struktura iz datoteke. 2 sata

Dodavanje novog elementa na početak i kraj vezane liste, ispis vezane liste. 2 sata

Upis i čitanje vezane liste iz datoteke. 2 sata

Pretraživanje vezane liste i brisanje elementa iz liste. 2 sata

Dodavanje novog elementa u vezanu listu ispred i iza određenog elementa. 2 sata

Sortiranje vezane liste. 2 sata

Stvaranje i ispis binarnog stabla. 2 sata

Sortiranje pomoću "exchange sort" i "selection sort" algoritama. 2 sata

Sortiranje pomoću "insertion sort" i "bubble sort" algoritama. 2 sata

Sortiranje pomoću "Shellsort" algoritma. 2 sata

Sortiranje pomoću "quicksort" algoritma. 2 sata

Sortiranje pomoću "mergesort" algoritma. 2 sata

Sortiranje pomoću "heapsort" algoritma. 2 sata


Naziv predmeta Programiranje za UNIX

Kod FELP07

ECTS 5 ECTS bodova 30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi


Dr. sc. Damir Krstinić (predavanja i laboratorijske vježbe)


Stječu se temeljna znanja o razvoju programske podrške za operativni sustav UNIX.


http://www.csc.unist.hr/~dkrst/unix/

Dopunska literatura Richard W. Stevens: Advanced Programming in the UNIX Environment

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave i treći nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2 +M3) L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 45% do 60% dovoljan (2) 61% do 70% dobar (3) 71% do 84% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit koji se sastoji od izrade danog zadatka (programa) za operativni sustav UNIX. Uvjet za polaganje ispita je ispravno preveden i povezan program koji se može pokrenuti na operativnom sustavu UNIX i minimalno 50% zadane funkcionalnosti. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Nastavne jedinice Trajanje Uvod. Povijesni pregled. Temelji operativnog sustava UNIX. 2 sata Datotečlni sustav, UNIX ljuska, osnovne naredbe. Sustav prava pristupa 2 sata UNIX procesi. Standardni ulaz i izlaz. Uvod u Shell skripte 2 sata Osnove programiranja, izvorni i objektni kod, prevođenje i povezivanje 2 sata GCC programski prevodioc 2 sata Automatizirano prevođenje i povezivanje, make program, Makefile datoteka Provjera znanja

2 sata

Arhive funkcija (libovi), povezivanje libova, izrada statičkih libova 2 sata Rad sa datotekama, file descriptori, prostup datotekama, pozicioniranje 2 sata Svojstva UNIX datoteka, dijeljenje datoteka, atomske operacije 2 sata Dupliciranje file descriptora 2 sata Procesi. Funkcija main, argumenti naredbenog retka Provjera znanja 2 sata Okruženje (environment) i obilježja UNIX procesa 2 sata Stvaranje i zaustavljanje procesa, upravljanje procesima 2 sata Nasljeđivanje procesa i otvorene datoteke. Zamjena memorijske slike procesa. 2 sata Osnove komunikacije među procesima, signali. 2 sata Popis laboratorijskih vježbi

Osnove korištenja operativnog sustava UNIX 2 sata

Datotečni sustav i shell skripte 2 sata

Osnove programiranja i GCC prevodioc 2 sata

Automatsko prevođenje i povezivanje, Makefile datoteke 2 sata

Provjera znanja 2 sata

Čitanje sadržaja datoteke 2 sata

Pisanje u datoteku 2 sata

Dupliciranje file deskriptora, preusmjeravanja ulaza i izlaza 4 sata

Funkcija main i argumenti naredbenog retka 2 sata

Provjera znanja 2 sata

Izrada programa cat 4 sata

Pokretanje procesa i upravljanje procesima 2 sata

Komunikacija među procesima 2 sata


Naziv predmeta Programiranje za Internet

Kod FELA14

ECTS 5


Dr. sc. Ljiljana Šerić (predavanja) Josip Maras,dipl. inž.+ honorarni suradnik (lab.vježbe)


Pripremanje sadržaja za objavljivanje na Internetu: poslužitelji i virtualni poslužitelji, izrada Web prikaza, organizacija prikaza, planiranje sadržaja, programiranje (struktura Web stranice, osnove programskih jezika za kreiranje izgleda Web stranica HTTP, HTML, XML, CSS, XSL, WAP jezik prilagođen mobilnoj telefoniji, aktivne Web stranice, CGI skripte, JavaScript, asp, php3, on-line sql baze, multimedija na Internetu – prenošenje zvuka i slike, virtualna realnost i virtualni svjetovi), postavljanje izrađenih stranica na poslužitelj, provjeravanje, održavanje, razvojni alati.


1. Bodrožić LJ., "Predavanja iz Programiranja za Internet", FESB, Split, 2006. (ppt prezentacija u pdf formatu)

2. Bodrožić LJ.., "Zadaci za laboratorijske vježbe iz kolegija Programiranje za internet", FESB, Split, 2006. (interna skripta u html formatu) 3. http://www.w3schools.com

Dopunska literatura 1. D. Sušanj, D. Petric: "Velika knjiga o Worl Wide Webu", Znak, Zagreb 1996. g. 2. L. Abrus ,"Irada weba, abeceda za Webmastere",BUG&SysPrint, Zagreb,2003 3. Comer, D.E.: The Internet Book, Prentice Hall, 2000. 4. Zeid, I.: Mastering the Internet & HTML, Prentice Hall, 2000. 5. Deitel, Deitel & Neto, Internet & WWW – How to Program, Prentice Hall, 2000.

Nastava



Ispit


Ispit se sastoji od teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski dio obuhvaća teoretska znanja iz svih nastavnih cjelina, a praktični dio ispita zahtjeva od studenta izradu svih laboratorijskih vježbi te samostatnu izradu web stranice u kojoj su sadržani i stilski uklopljeni svi naučeni elementi. Tijekom semestra bit će tri kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a treći 15 tjenu nastave. Student može putem kolokvija položiti teoretsko gradivo ispita. Na dva završna ispita u veljači 2008. godine, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćno sa tri kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 60 % bodova iz dijela teorije, 100% riješenih zadataka iz laboratorijskih vježbi te samostalno napravljenu vlastitu web stranicu. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza 2008. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno položili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit će priznato da su položili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu položiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom radnom tjednu rujna 2009. godine.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 60% do 69% dovoljan (2) 70% do 79% dobar (3) 80% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će 15 teorijskih pitanja. Na završnim, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 25 teorijskih pitanja. Na prvom kolokviju će se polagati gradivo iz protokola vezanih za internet HTML jezika, na drugom kolokviju gradivo iz


CSS-a i XML-a, a na trećem kolokviju gradivo JavaScripta i XHTML-a.

Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, laboratorjskim vježbama 100% nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi i predati 100 % zadataka koje dobije u okviru laboratorjskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Predavanja A. vježbe 1. Osnovni pojmovi. Definicija Interneta. Nastanak Interneta. Internet u

Hrvatskoj. 2 sata 2 sata

2. Koncept interneta. Protokoli Tcp/IP i ostali. Organizacija IP adresa 2 sata 2 sata

3. Usluge interneta (telnet, ssh, FTP, e-mail, usenet, gopher i www). Portovi. Način spajanja na internet (Dial-up, ethernet, ISDN,ADSL )

2 sata 2 sata

4. Protokoli na kojima se temelji www. URL, HTTP protokol. Uvod u HTML jezik, nastanak, koncept dokumenta , tagovi i atributi, odabir boja

2 sata 2 sata

5. HTML jezik, formatiranje teksta, entiteti, linkovi, slike 2 sata 2 sata

6. HTML jezik, okviri, tablice, liste, forme. 2 sata 2 sata

7. Uvod u CSS, sintaksa CSS-a, tri načina uključivanja CSS stila u HTML dokument

2 sata 2 sata

8. CSS, upravljanje pozadinama, fontom, marginama i obrubima. Vrste lista.

2 sata 2 sata

9. CSS pozicioniranje, dimenzioniranje, pseudo klase i pseudo elementi 2 sata 2 sata

10. XML elementi , atributi, provjera ispravnosti i prikaz u preglednicima 2 sata 2 sata

11. XML – formatiranje XML dokumenta korištenjem Data Islands tehnologije, CSS dokumenta i XSL dokumenta.

2 sata 2 sata

12. XHTML – sličnosti i razlike sa HTML-om i XML-om. Ograičenja XHTML-a

2 sata 2 sata

13. JavaScript – Što je JavaScript, što su skriptni jezici, način uključivanja JavaSkripti u HTML dokument

2 sata 2 sata

14. JavaScript – Osnove programskog jezika, varijable, kontrola toka, ugrađeni objekti

2 sata 2 sata

15. Uvod u serverko skriptiranje, PHP, ASP, JavaServleti, DHTML i AJAX tehnologija.

2 sata 2 sata


Internet, telnet, FTP, objavljivanje web stranica 2 sata

HTML, formatiranje teksta 2 sata

HTML, umetanje linkova i slika 2 sata

HTML, kreiranje listi 2 sata

HTML, izrada tablica, formi. 2 sata

HTML, okviri. 2 sata

Osnove CSS-a 2 sata

Napredni CSS 2 sata

Izrada XML dokumenta 2 sata

Načini prikaza XML dokumenta unutar web stranice 2 sata

Osnove JavaScripta 2 sata

JavaScript, izrada aplikacije 2 sata

JavaScript i XML 2 sata

Osnove DHTML-a 2 sata

Osnive PHP-a 2 sata


IV semester – obvezni predmeti

Naziv predmeta Računalne mreže

Kod FELP08



Dr. sc. Josip Lorincz (predavanja) - (laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre računarstva


1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 2. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu Auditorne vježbe: 15 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 1 sat tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 15 sati 7 tjedana ravnomjerno raspoređeno svaki drugi tjedan po 2 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra pišu se testovi na početku svakog termina laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija) teorije u 7. 11. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi, pozitivna ocjena međuispita zadataka i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P +0,15L + 0,75(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave




1. RAZVOJ PRIJENOSA PODATAKA 1.1. Razvoj telekomunikacijskih sustava 1.2. Informacijski volumen i prijenos podataka 1.3. Telegrafske mreže

2. RAZVOJ TERMINALSKIH MREŽA 2.1. Razvoj centralnih računala 2.2. Terminalske mreže 2.3. Jednospojno povezivanje 2.4. Višespojno povezivanje

3. RAZVOJ MREŽNIH ARHITEKTURA 3.1. Privatne arhitekture 3.2. Javne arhitekture 3.3. ARPANet i Internet

2 sata 1 sat

4. OPĆA SVOJSTVA RAČUNALNIH MREŽA 4.1. Sistematizacija mreža prema elementima i topologiji 4.2. Sistematizacija mreža prema uslugama, vlasništvu i području 4.3. Prospajanje kanala 4.4. Prospajanje poruka 4.5. Prospajanje paketa 4.6. Prospajanje u ATM mreži

2 sata 1 sat

5. ELEMENTI RAČUNALNIH MREŽA 5.1. Kanali računalnih mreža 5.2. Osnovni i izvedeni kanali 5.3. Karakteristike kanala 5.4. Čvorišta i terminali računalnih mreža

6. SLOJEVITI HIJERARHIJSKI SUSTAVI 6.1. Koncept razine, protokola i sučelja 6.2. Koncept zaglavlja i umetanje 6.3. Jedinica informacije i fragmentacija 6.4. Referentna ISO-OSI arhitektura

2 sata 1 sat

7. KOMUNIKACIJSKI PROTOKOLI 7.1. Svojstva protokola 7.2. Adresiranje 7.3. Sinkronizacija

8. KONTROLA POGRJEŠKI 8.1. Organizacija kontrole pogrješki 8.2. Spojevni i bespojni protokoli 8.3. Vrste potvrda i algoritmi retransmisije 8.4. Kontrola pogrješki po razinama

2 sata 1 sat

9. KONTROLA ZAGUŠENJA 9.1. Zagušenje i kontrola zagušenja 9.2. Kontrola zagušenja prema vrsti prospajanja 9.3. Vrste zagušenja 9.4. Kakvoća usluge i kontrola zagušenja

2 sata 1 sat

10. KONTROLA TOKA 10.1. Optimalna radna točka mreže 10.2. Modeliranje sustavima s posluživanjem 10.3. Funkcije čvorišta i terminala mreže 10.4. Detekcija zagušenja 10.5. Dojava zagušenja 10.6. Algoritmi predajnika

2 sata 1 sat

11. SUČELJE DTE-DCE 11.1. Fizička razina

2 sata 1 sat


11.2. Koncept DTE-DCE 11.3. Električne karakteristike sučelja 11.4. Funkcionalne karakteristike sučelja 11.5. Kontrola toka na sučelja DTE-DCE

12. KANALI FIZIČKE RAZINE 12.1. Prijenos podataka telefonskim kanalom 12.2. Inteligentni modemi 12.3. Upravljanje inteligentnim modemom 12.4. Signalni kodovi

13. LOKALNE MREŽE - ETHERNET 13.1. Lokalne računalne mreže 13.2. Lokalna mreža Ethernet općenito 13.3. Kontrola medija Etherneta 13.4. Tehnička svojstva 10Mb/s Etherneta 13.5. Tehnička svojstva 100Mb/s Etherneta 13.6. Tehnička svojstva 1000Mb/s Etherneta

14. BEŽIČNE LOKALNE MREŽE 14.1. Opća svojstva bežičnih lokalnih mreža 14.2. Upravljanje bežičnim mrežama 14.3. Kontrola medija bežičnih lokalnih mreža

2 sata 1 sat

15. DIGITALNE PRETPLATNIČKE MREŽE 15.1. Uskopojasni ISDN 15.2. xDSL mreže 15.3. Tehnologija xDSL mreža 15.4. ATM na fizičkoj razini

16. KODOVI ZA OTKRIVANJE POGRJEŠKI 16.1. Redundantni kodovi 16.2. Sistematski blok kodovi s paritetnim ispitivanjem 16.3. Svojstva cikličkih kodova

2 sata 1 sat

17. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 17.1. Opća svojstva znakovnih protokola 17.2. Znakovni protokoli po ISO 1745 17.3. Dijagrami stanja ZO protokola

18. ZNAKOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI U PRAKSI 18.1. SLIP protokol Interneta 18.2. PPP protokol Interneta 18.3. Protokoli za prijenos datoteka

2 sata 1 sat

19. BITOVNO ORIJENTIRANI PROTOKOLI 19.1. Opća svojstva BO protokola 19.2. HDLC BO protokoli po ISO3309 19.3. HDLC BO protokoli po ISO4335 19.4. Mehanizmi HDLC protokola

20. PRIMJENA BITOVNO ORIJENTIRANIH PROTOKOLA 20.1. LAP-B 20.2. LAP-M 20.3. Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

2 sata 1 sat

21. LOKALNE MREŽE NA PODATKOVNOJ RAZINI 21.1. Organizacija podatkovne razine lokalnih mreža 21.2. Protokol podrazine 2.2 21.3. ATM tehnologija na podatkovnoj razini 21.4. Primjena ATM tehnologije na lokalnim mrežama

22. LOKALNE MREŽE ETHERNET 22.1. Osnovna svojstva MAC podrazine Etherneta 22.2. Problemi standardizacije Etherneta 22.3. Varijante okvira Etherneta

2 sata 1 sat

23. LOKALNE MREŽE - WLAN 2 sata 1 sat


23.1. Osnovna svojstva MAC podrazine WLAN 23.2. MAC okvir WLAN

24. SVOJSTVA MREŽNE RAZINE 24.1. Opća svojstva mrežne razine 24.2. Deterministički algoritmi usmjeravanja 24.3. Stohastički algoritmi usmjeravanja

25. MREŽNA RAZINA INTERNETA 25.1. Protokoli mrežne razine Interneta 25.2. Adresiranje na Interneta 25.3. IP adresiranje na lokalnoj mreži

26. USMJERAVANJE PROMETA NA INTERNETU 26.1. IP adresiranje na globalnom Internetu 26.2. Usmjeravajući protokoli Interneta 26.3. Privatne podmreže - intranet

2 sata 1 sat

27. SVOJSTVA PRIJENOSNE RAZINE 27.1. Opća svojstva prijenosne razine 27.2. UDP protokol Interneta 27.3. TCP protokol Interneta

28. MEHANIZMI TCP PROTOKOLA 28.1. Uspostava TCP veze 28.2. Kontrola pogrješki TCP protokola 28.3. Organizacija kontrole toka TCP protokola 28.4. Napredni algoritmi kontrole toka TCP protokola

2 sata 1 sat


Sučelje DTE DCE 2 sata

Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 2 sata

Lokalna mreža Ethernet 2 sata

Povezivanje računala na Intenet podmrežu 2 sata

Povezivanje podmreže na javni Internet 2 sata

Virtualne lokalne mreže 2 sata

Bežične lokalne mreže 2 sata


Naziv predmeta Operacijski sustavi

Kod FELP09



Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof. (predavanja) - (laboratorijske vježbe)


Poznavanje detalja građe i funkcionalnosti operacijskog sustava. Metodologija implementacije pojedinih funkcionalnosti. Realizacija funkcionalnosti u komercijalnim operacijskim sustavima.


Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating Systems: Design and Implementation, Prentice Hall, 1997.

Dopunska literatura 1. Stalings, W.: Operating Systems, Prentice Hall, 1996. 2. Silberschatz, A., Galvin, P.B.: Operatin System Concepts, Addison-Wesley, 1994.

Nastava


Predavanja: 45 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana izravne nastave i treći nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli::

Ocjena(%) = 0,1NP + 0,15 LV + 0,25 (M1 + M2 +M3)

gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima, LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima. .

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu..


Predavanja Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Zadaci operacijskog sustava 3 sata

Usluge operacijskog sustava. Upravljanje procesima, Definicija procesa, Deskriptor procesa 3 sata

Stanja procesa, Izmjena konteksta, Realizacija upravljanja procesima 3 sata

Dodjela procesora, Algoritmi dodjele procesa 3 sata


Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije. 3 sata

Test&Set, Semafor, Rješavanje problema sinkronizacije pomoću T&S naredbe i semafora. 3 sata

Potpuni zastoj, problematika i postupci rješavanja 3 sata

Upravljanje memorijom, problematika i mogući postupci rješavanja 3 sata

Dodjela memorije po stranicama 3 sata

Virtualna memorija, Postupci odabira zamjene stranica 3 sata

Obavljanje ulazno/izlaznih operacija 3 sata

Pogonski uređaji 3 sata

Sustav datoteka 3 sata

Postupci alokacije prostora na sekundarnom mediju 3 sata

Usporedba Windows Linux 3 sata


Uvod u Linux OS 2 sata

Linux OS procesi 2 sata

Linux procesi – fork naredba 2 sata

Linux procesi – komunikacija cjevovodima 2 sata

Windows NT Multitasking 2 sata

Pisanje višezadaćnih (multi-tasking) programa za Win NT platformu 2 sata

Pisanje višenitnih (multi-threading) programa za Win NT platformu 2 sata

1. Kolokvij 2 sata

Vremenska kontrola izvršavanja niti unutar procesa 2 sata

Sinkronizacija izvršavanja niti (uvod, event) 2 sata

Sinkronizacija izvršavanja niti (mutex, semafori) 2 sata

Java multithreading 2 sata

Win NT Međuprocesna komunikacija 2 sata

OS na virtualnom računalu 2 sata

2. Kolokvij 2 sata


Naziv predmeta Objektno orijentirano programiranje

Kod FELP10

ECTS 7 ECTS-a (45 sati predavanja i 30 sati vježbi ekvivalentno je 3 ECTS-a, za projekt potrebno je 60 sati rada – 2 ECTS te za samostalno učenje 60 sati - 2 ECTS-a)


Dr. sc. Ljiljana Šerić - (predavanja) Dr.sc.Toni Jakovčević - (laboratorijske vježbe)


Temeljna znanja o mjernim metodama i električnim mjernim instrumentima. Sposobnost mjerenja električnih veličina, iskazivanja mjernih rezultata i računanja pogrešaka mjerenja.


1. LeMaster, R., Leberknight, D: Object-Oriented Programming and Design, University of Colorado, 2001.

2. Stroustrup, B: The C++ Programming Language, Adison Wesley, 1996. Dopunska literatura

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će tri međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je u 6. tjednu nastave, drugi u 12. tjednu nastave, a treći na kraju nastave.. Na popravnom i komisijskom ispitu polaže se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz seminarskog rada i 40% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2 + M3)/3 Gdje su: M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave

Nastavne jedinice Predavanja

1. Osnovni pojmovi. Što je razlog pojave objektno orijentiranog programiranja. Prvi program u C++ jeziku . Pisanje programa u više datoteka. Prevođenje i povezivanje programa. Makefile. Integrirana programska okolina (IDE)

3 sata

2. Struktura C++ programa. Osnovni dijelovi programa. Varijable, operatori, prioritet operatora. Lokalne i globalne varijable 3 sata

3. Jednostavni i složeni podaci. Osnovni tipovi podataka, klase i objekti. Povezivanje datoteka 3 sata

4. Metode i funkcije. Argumenti funkcija. Povratna vrijednost. Rekurzivne funkcije 3 sata

5. Klase i objekti. Konstruktori, destruktori, mutatori i pristupnici. Lokalni i statički članovi 3 sata 6. Algoritamska struktura C++ programa. Postupak izrade manjih programa. Razvoj

algoritama. 3 sata

7. Nizovi i pokazivači. Pokazivači na funkcije. Dinamička alokacija memorije. 3 sata


8. Operatori. Preopterećenje operatora. Operator pretvorbe tipa. 3 sata

9. Rad sa tokovima podataka. Rad s datotekama 3 sata

10. String. Rad sa stringovima. Klasa String 3 sata

11. Generičke funkcije . Vector, Stack .. 3 sata

12. Linearne strukture, List, Stack, Queue 3 sata

13. Rad sa iznimkama 3 sata 14. Objektno temeljeno programiranje. Objektno orijentirano programiranje. Nasljeđivanje.

Višestruko nasljeđivanje. Polimorfizam. Virtualne metode. Apstraktne temeljne klase. Virtualni destruktor

3 sata

15. Objektno orjenirano modeliranje. UML dijagrami 3 sata


1. Instalacija i podešavanje sučelja, prevođenje i izvršavanje prvog programa 2 sata

2. Kvadratna jednadžba. 2 sata

3. Listanje prim brojeva. 2 sata

4. Kodiranje–dekodiranje poruka 2 sata

5. Programski modul za rad sa datumskim podacima 2 sata

6. Klasa datum 2 sata

7. Igra MasterMind 2 sata

8. Zapis šahovske pozicije 2 sata

9. Klasa Razlomak (preopterećenje operatora). 2 sata

10. Pravokutnik "sadrži" Točku, Pravokutnik "je” Točka koja putuje duž osi x i y 2 sata

11. Nasljeđivanje-polimorfizam: Kalkulator (predstavljanje matemetičkog izraza) 2 sata

12. Glasanje za pjesmu Eurovizije 2 sata

13. Lista, vektor, stack 2 sata

14. Organizacija podataka o studentima i položenim ispita 2 sata

15. Lista čekanja 2 sati


Naziv predmeta Programiranje u Javi

Kod FELP11


Nastavnici i/ili suradnici Dr. sc. Eugen Mudnić , doc. - (predavanja i laboratorijske vježbe)


Poznavanje elemenata programskog jezika Java i Java razvojne okoline. Mogućnost pisanja programa u Java programskom jeziku.


1. James Gosling, Ken Arnold and David Holmes , Java Programming Language, The, 4th Edition 2005, ISBN 0321349806 ,

2. Ivor Horton, Beginning Java 2, JDK 5 Edition Wiley Publishing, Inc., 2005, ISBN: 0-7645-6874-4

Dopunska literatura

3. Bruce Eckel, Thinking in Java, Thinking in Java, ISBN 136597238

4. David Flanagan, Java In a Nutshell (Third Edition), O'Reilly , ISBN 1-56592-487-8

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe (laboratorij B523): 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7.5 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,5 M1 + 0,5 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 85% vrlo dobar (4) 85% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi (ispitna grupa 23):Prema kalendaru nastave


Predavanja Uvod u predmet. Programi i programski jezici. Opis Java tehnologije i usporedba s ostalim C jezicima. Osnovna Java aplikacija.

2 sata

Objektno orijentirano programiranje. Deklariranje Java klasa, metoda i atributa. Pristup članovima klase. Skrivanje informacija.

2 sata

Enkapsulacija. Deklariranje konstruktora. Pretpostavljeni konstruktor. Paketi. 2 sata

Identifikatori, ključne riječi i tipovi podataka. Varijable, deklaracije i dodjeljivanje. Konstrukcija i inicijalizacija objekata. Reference. Prijenos po vrijednosti. Konvencije kodiranja Java programa.

2 sata

Vidljivost varijabli..Operatori. Kastiranje i promocija. Kontrola toka izvršavanja (petlje i grananja) Deklariranje, kreiranje i inicijalizacija nizova. Višedimenzionalni nizovi. Granice nizova. Operacije na nizovima.

2 sata

Nasljeđivanje. Izvođenje klasa. Polimorfizam. Kontrola pristupa. 2 sata


Preopterećenje naziva metoda, preopterećenje konstruktora. Premošćivanje metoda. Klasa Objekt. Klase omotači.

2 sata

Napredne osobine klasa. Ključne riječi static i final. Abstraktne klase. Sučelja. 2 sata

Iznimke. Rukovanje iznimkama. Kategorije iznimki. Kreiranje vlastitih iznimki.

2 sata

Tekstualne Java aplikacije. Argumenti linije naredbe. Korištenje konzolnih U/I funkcija. Korištenje datotečnih I/O funkcija.

2 sata

Pomoćne Java klase: Math, String, String, Buffer. Rad s kolekcijama podataka (Set, List, Iterator, Map). Dokumentiranje i isporuka Java programa.

2 sata

Java GUI. Kontejneri, pozicioniranje komponenti, promjena veličine komponenti. Komponente Frame, Panel.

2 sata

Polaganje komponenti. Upravljači polaganja. Crtanje u Javi. GUI upravljanje događajima. GUI Događaji. Model događaja. Načini obrade događaja.

2 sata

Appleti. Struktura appleta. Niti u Javi. Upravljanje nitima. Sinkronizacija niti. 2 sata

U/I tokovi i datoteke. Java mrežno programiranje. Socketi. Postavljanje socket konekcije. Java mrežni model.

2 sata


Izrada jednostavne Java aplikacije 2 sata

Brojevi i nizovi znakova – čitanje ulaza 2 sata

Kreiranje klase Student 2 sata

Nadogradnja klase Student 2 sata

Java applet -1 2 sata

Java applet – 2 2 sata

Ispitivanje uvjeta 2 sata

Switch izrazi i petlje 2 sata

Definicija klasa – klasa Robot 2 sata

Definicija klasa – klasa Robot , nadogradnja 2 sata

Nizovi i liste 2 sata

Kombiniranje srodnih klasa 2 sata

Upravljanje događajima 2 sata

Iznimke 2 sata

Tokovi 2 sata


Naziv predmeta Multimedijske mreže i sustavi

Kod FELP12

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja i 30 sati vježbi = 2,5 ECTS-a, samostalno učenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Hrvoje Dujmić, izv.prof. (predavanja) dr. sc. Mladen Russo + vanjski suradnik (vježbe)


Temeljna teorijska znanja iz multimedijskih sustava i sustava virtualne stvarnosti koja uključuju osnovna svojstva i način generiranja govornih, audio, slikovnih i video signala (uključujući 3D slike i video). Osnovne pretpostavke učinkovitog komprimiranja navedenih signala te praktična znanja koja uključuju razumijevanje rada najvažnijih algoritama za komprimiranje navedenih signala. Osnovna znanja o multimedijskoj mrežnoj komunikaciji.

Preporučena literatura Hrvoje Dujmić: „Multimedijski sustavi“, interna skripta

Dopunska literatura

Steinmetz, Nahrstedt: "Multimedia Fundamentals: Media Coding and Content Processing", Prentice Hall, 2002 Rao, Bojkovic, Milovanovic: "Multimedia Communication Systems: Techniques, Standards and Networks", Prentice Hall, 2002

Nastava


Predavanja: 30 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 01.03.12. – 24.06.12. 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Međuispit se sastoji od 3 pitanja. Uvjet za izlazak na kolokvij je 70% prisustva nastavi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolokvija je 45% bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je prisustvo laboratorijskim vježbama i položena oba kolokvija. Ocjena(%)= 0.5*(M1 + M2) M1, M2 - ocjena na međuispitima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja/ zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave.



Uvod. Povijest multimedijskih sustava. Osnovni pojmovi. 2 sata

Pregled multimedijskih softverskih alata. Dizajn multimedijskih aplikacija. 2 sata

Audio signal. Kako čovjek čuje i govori. Modeliranje govora. 2 sata

Generičke tehnike kompresije audio signala. Audio specifični algoritmi (mp3). 2 sata Govor specifični algoritmi (LPC, CELP, RELP, MPE, RPE) i primjena kod mobilne telefonije. Pregled standarda za kodiranje govornog i audio signala.

2 sata

Boja u slikama i video signalu. Percepcija boja (kako čovjek doživljava elektromagnetsko zračenje). Teorija miješanja boja.

2 sata


Modeli boja za slikovni signal (RGB, CMY, CMYK). Modeli boja za video signal (YUV, YIQ, YCbCr). Softverski orijentirani modeli boja HSB, HLS, HSV). Gama korekcija. Slikovni signal (rezolucija, dubina, memorijski zahtjevi), Formati slika (gif, tiff, jfif, ps, bmp)

2 sata

Osnove videa i televizije. Analogna televizija i video. Digitalna televizija i video. Video formati i memorijski zahtjevi.

2 sata

Kompresija slikovnih signala. JPEG modovi. 2 sata

Kompresija video signala: H.261. H.263. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-1. MPEG-2. 2 sata

Kompresija video signala: MPEG-4. 2 sata

Kompresija video signala: H.264. 2 sata

Multimedijska mrežna komunikacija. Protokoli za isporuka multimedijskog sadržaja.

2 sata

Osnove virtualne stvarnosti. Povijest. Stereoskopski (3D) vid. Softver i hardver za virtualnu stvarnost.

2 sata

Popis laboratorijskih vježbi Korištenje multimedijskih elemenata (snimanje kamerom i foto aparatom) prebacivanje na računalo, titlovanje 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije I 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije II 2 sata

Izrada web stranica s elementima multimedije III 2 sata

Snimanje zvuka, traženje zvučnih i bezvučnih glasova te pitch perioda 2 sata

Govor specifični algoritmi (LPC) 2 sata

3D zvuk 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) I 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) II 2 sata

Kompresija slika (DCT i IDCT) III 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu I 2 sata

MPEG – utjecaj rasporeda I, B i P okvira na kvalitetu II 2 sata

3D slike 2 sata

CAVE sustav 2 sata

Posjet tvrtki koja se bavi izradom multimedijskih aplikacija 2 sata


V semester - izborni predmeti

Naziv predmeta Arhitektura osobnih računala

Kod FELP13



Dr. sc. Eugen Mudnić ( predavanja) - laboratorijske vježbe

Kompetencije koje se stječu Poznavanje građe osobnih računala

Preporučena literatura W. Buchanan, A. Wilson. Advanced PC Architecture, Addison-Weslay, 2002.

Dopunska literatura

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispitni rokovi: prema kalendaru nastave.


Predavanja Osobna računala. Razvoj osobnih računala 80x86 arhitekture. 2 sata

Prekidni i DMA mehanizam. Razvoj sabirnica: ISA, EISA, VESA, PCI, AGP. Plug and play (PnP). 2 sata

Razvoj procesora: 8088, 286, 386, 486, Pentium, 2 sata

PentiumII, AMD. Razvoj skupa instrukcija: osnovni skup, MMX, 3Dnow. 2 sata

Glavna memorija. 2 sata

Matična ploča, sustav napajanja. 2 sata

Razvoj grafičkih kartica: MGA, CGA, VGA, Super-VGA, Windows akceleratori, 2D akceleratori, 3D akceleratori. Kodiranje boja: 16, 256, 32K, 64K, 16M. Video memorija. Funkcije obrade slike.

2 sata

Monitori. Karakteristike monitora: veličina točke, rezolucija, horizontalna frekvencija, vertikalna frekvencija. Kontrast, osvjetljenje, boje. Načini rada.

2 sata


Digitalni monitori. 2 sata

Masovne memorije. Fiksni diskovi. Organizacija podataka, FAT. 2 sata

Optički diskovi (CD-ROM), organizacija podataka. Priključivanje masovnih memorija. 2 sata

Vanjske sabirnice (IDE, SCSI). Fleksibilni diskovi. 2 sata

Komunikacijski vezni sklopovi. Asinkroni serijski priključci (COM). Unutrašnji i vanjski modemi. 2 sata

Priključci lokalne mreže. ISDN priključci. Paralelni priključak. USB. 2 sata

Pisači, vrste i karakteristike. Priključivanje pisača. Ostali periferni uređaji: tastatura i miš. 2 sata


Dijelovi osobnog računa. 2 sata

Prikaz sabirnica sustava 2 sata

Skup naredbi procesora x86 2 sata

Memorijski moduli 2 sata

Matična ploča 2 sata

Napajanje 2 sata

Grafička kartica 2 sata

Monitor 2 sata

Tvrdi disk 2 sata

CD/DVD 2 sata

RS232 2 sata

Video priključak 2 sata

USB 2 sata

Mrežna kartica i priključci 2 sata

Pisači 2 sata


Naziv predmeta Programiranje za Windows

Kod FELP14

ECTS 5


Predavanja: Dr. sc. Maja Štula, izv. prof. Laboratorijske vježbe: Bernardin Ćenan, dipl. ing.


Stječu se kompetencije za osnove razvoja Windows aplikacija korištenjem .NET 2.x frameworka i .NET 3.x frameworka. Također se stječe i razumijevanje funkcioniranja Microsoft Windows operativnih sustava i komunikacije između aplikacije i operativnog sustava. Praktične kompetencije kolegija su poznavanje tipova podataka navedenih programskih modela, funkcija, predložaka klasa tj. programerska znanja potrebna za kreiranje prozora aplikacije, kontrola, izbornika itd. i definiranje funkcionalnosti kroz obrađivanje ulaznih događaja aplikacije i generiranje aktivnosti aplikacije.

Preporučena literatura 1. M. Štula: Programiranje korisničkih sučelja na Windows platformama, FESB, 2010

Dopunska literatura

1. C# 3.0 Unleashed With the .NET Framework 3.5, Joseph Mayo 2. Foundations of WPF: An Introduction to Windows Presentation Foundation, Laurence

Moroney, Apress 3. MSDN

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno raspoređeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra biti će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je u 12. tjednu nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= (M1 + M2)/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Svaki međuispit se sastoji od 10 pitanja, a završni ispit sastoji se od 20. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave



Predavanja L. vježbe 1. Microsoft Windows operacijski sustavi, povijest razvoja grafičkog sučelja, dinamičko povezivanje, izvorni API 3 sati

2. .NET framework 2.x struktura, .NET ključne riječi, tipovi podataka 2 sata

3. .NET framework 3.x struktura, PE format, poruke 3 sata

4. Ulazna točka aplikacije, petlja poruka, rad sa porukama u .NET aplikaciji 3 sata 5. Kreiranje prozora, tipovi prozora, hijerarhija prozora, prozori .NET 2.x i 3.x aplikacije 3 sata

6. XAML jezik, XAML pozadinska datoteka koda, XAML umetnuti koda 2 sata 7. Resursi aplikacije, ikone, kursori, izbornici, traka s botunima 2 sata

8. Kontrole, dijalog prozori, modalni i nemodalni prozori 3 sata

9. MDI aplikacije, tabularni dizajn, navigacijski dizajn 2 sata 10. Rad sa datotekama, standardni dijalog prozori, otvaranje i zatvaranje datoteka, pisanje i čitanje podataka 3 sata

11. Grafički podsustav GDI i GDI+ 2 sata

12. Grafički podsustav WPF 2 sata

Popis laboratorijskih vježbi:

1. Rad sa Microsoft alatima za razvoj i testiranje Windows aplikacija 2 sata

2. Rad s različitim tipovima podataka u različitim programskim modelima 2 sata

3. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije se osnovnim prozorom 2 sata 4. Mijenjanje izgleda i stila prozora, generiranje događaja, obrada događaja tj. obrada poruka 5 sata

5. NET 2.x i .NET 3.x aplikacije sa izbornicima, izmjena ikona i kursora aplikacije, kreiranje funkcionalnosti izbornika 4 sata

6. Dodavanje kontrola u NET 2.x i .NET 3.x aplikaciju, kreiranje funkcionalnosti kontrole 5 sata

7. NET 2.x i .NET 3.x MDI aplikacije 4 sata

8. Rad sa GDI+ grafičkim podsustavom u WIN32 API aplikaciji 2 sata

9. Rad sa grafičkim podsustavima GDI+ i WPF u .NET 2.x i .NET 3.x 4 sata


Naziv predmeta Baze podataka 2

Kod FELP15

ECTS 5


Dr. sc. Eugen Mudnić (predavanja ) - (laboratorijske vježbe)


Produbljivanje temeljnog znanja i vještina u projektiranju i održavanju baza podataka


1. Z. Torba, Baze podataka, Veleučilište u Splitu, 2001. 2. P. O’Neil, E. O'Neil, Database - Principles, Programming, Performance, Second Edition, Morgan Kaufmann Publishers, 2nd edition, 2000.

Dopunska literatura 1. R. Vieira, Professional SQL Server 2000 Programming, Wrox, 2000.

Nastava



Ispit


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon nakon 15 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)=0,33 L + 0,33 M1 +0,33 M2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 60% dovoljan (2) 60% do 70% dobar (3) 70% do 80% vrlo dobar (4) 80% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Ispitni rokovi (ispitna grupa 14): Prema kalendaru nastave.


Predavanja L. vježbe Kreiranje pogleda, preimenovanje atributa pogleda. Ažuriranje, unos i brisanje podataka u pogledu. Uklanjanje pogleda.

2 sata 2 sata

Višekorisnički rad: dodjeljivanje prava, sužavanje prava, kaskadno dodjeljivanje prava, uklanjanje prava i grupiranje korisnika.

2 sata 2 sata

Funkcije znakovnog tipa podataka. Matematičke funkcije. 2 sata 2 sata

Funkcije datuma i vremena. Funkcije konverzije. 2 sata 2 sata

Sistemske funkcije: funkcija provjere uvjeta: jednostavni i složeni oblik, funkcija za ispitivanje vrijednosti izraza.

2 sata 2 sata

Skupne SQL instrukcije (batches). Lokalne i globalne varijable. 2 sata 2 sata

Kontrola programskog toka. Definiranje bloka instrukcija. Uvjetno izvršavanje instrukcija. Bezuvjetni izlaz iz bloka instrukcija. Ponavljanje niza instrukcija.

2 sata 2 sata

Definiranje i izvršenje transakcije. Naredba za pozitivni ishod transakcije. Naredba za poništenje transakcije.

2 sata 2 sata


Značenje transakcijskog log-a. Uloga transakcijskog log-a kod sistemskog prekida.

2 sata 2 sata

Zaključavanje podataka u bazi. Problem gubitka ažuriranih informacija. Nivoi zaključavanja.

2 sata 2 sata

SQL store procedure. Prednosti korištenja store procedura. 2 sata 2 sata

Deklariranje procedure. Definiranje ulaznih i izlaznih parametara. Tijelo procedure.

2 sata 2 sata

Izvršenje store procedure. Ugnježđivanje procedura. 2 sata 2 sata

Rukovanje greškama. Parametri koji opisuju greške. Nivo i stanje greške. 2 sata 2 sata

Okidači (trigeri). Definiranje okidača obzirom na tip primjene (unos, promjena, brisanje podataka).

2 sata 2 sata


Naziv predmeta Sigurnost računala i podataka

Kod FELP16

Vrsta Izborni kolegij

Razina Kolegij specijalističke razine.

Godina 3 Semestar 5

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

5 ECTS-a (predavanja 30 sati - 1 ECTS / laboratorijske vježbe 30 sati – 1 ECTS / kolokviji, konzultacije, samostalno učenje, samostalni rad u laboratoriju 90 sati - 3 ECTS)

Nastavnik Dr. sc. Julije Ožegović, red. prof. Dipl. inž. Lada Sartori, predavač (predavanja) - (laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža specijalistička znanja s područja računalnih sustava kao nadogradnju jezgre računarstva i osposobljava polaznika za tehničku i organizacijsku zaštitu računala i podataka.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj

Sigurnost informacijskog sustava i ciljevi zaštite. Razvoj Interneta i uloga intraneta i ekstraneta. Kontrole na razini upravljanja: kontrola podataka, administracija podataka, sigurnosna kontrola, kontrola na razini poslovodstva. Kontrole programske podrške: Kontrola pristupa: kriptografija, identifikacijski brojevi, digitalni potpis, sigurnost i kartično poslovanje. Kontrola ulaznih podataka, komunikacijske kontrole, kontrole obrade podataka, kontrole baze podataka, kontrole izlaznih podataka. Pravni aspekti zaštite informacijskih sustava. Planiranje zaštite informacijskih sustava: upravljanje zaštitom informacijskog sustava, plan rekonstrukcije informacijskog sustava, ISO/IEC 17799: 2000. Djelatnost osiguranja. Mrežne sigurnosne prijetnje: špijuniranje, pretraživanje, zabrana usluge, krivo predstavljanje, reprodukcija i preuzimanje sjednice, preusmjeravanje, virusi, trojanski konji, crvi. Definiranje sigurnosne politike. Zaštita mreže i servisa operacijskih sustava. Zaštita DNS, NIS, Proxy, el. pošta, WWW, ftp, NFS. Vatrozidi, NAT. Sigurnosni servisi i procedure: jednokratne zaporke, token cards/soft tokens, TACACS+, RADIUS, KERBEROS, VPN, IKE/IPSec. Sigurnosna pohrana podataka Praćenje rada sustava.. Sustavi za otkrivanje napada. Povrat mrežnih sustava.


1. Klasić, K.: Zaštita informacijskih sustava, Biblioteka inženjera sigurnosti, Iproz , Zagreb, 2002.

2. Benak, M.: Plan oporavka u slučaju katastrofe, Savjetovanje CASE 12, Opatija, 2000 3. Dragičević, D.: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi, Informator, Zagreb,

1999. 4. Ellis, J. i Speed, T.: The Internet Security Guidebook from Planning to Deployment,

Academic Press, 2001. Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu i kalendaru

nastave Laboratorijske vježbe 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu i kalendaru

nastave

Ispit


Na kraju semestra piše se kolokvij laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) teorije u 10. i 15. tjednu nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena kolokvija laboratorijskih vježbi i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,2L + 0,8(M1 + M2)/2 L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima.


Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od dvadeset ispitnih pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja ispitnih pitanja, s time da svako pojedino pitanje mora biti riješeno s najmanje 25% pripadnih bodova. Ispitni rokovi (ispitna grupa 12): prema kalendaru nastave.

Nastavne jedinice Trajanje 1. Informacijski sustav 2. Zadaci informacijskog sustava 3. Najčešći oblici zloporabe informacijske tehnologije? 4. Organizacija zaštite informacijskog sustava u fazi planiranja sustava. 5. Organizacija zaštite informacijskog sustava u fazi izvedbe sustava. 6. Metodologija „dubinske obrane“.

2 sata

7. Slabosti Windows operacijskog sustava 8. Ojačavanje Windows radne stanice 9. Redoslijed instaliranja aplikacija na ojačanu radnu stanicu 10. Postupak postavljanja Windows radne stanice na mrežu

2 sata

11. Preporuke za osiguravanje fizičke sigurnosti radne stanice 12. Pravila kod postavljanja i odabira lozinki 13. Postupci sigurnosti u fazi korištenja računala 14. Zapisi u sistemskim dnevnicima

2 sata

15. Virusi i njihove karakteristike 16. Crvi i njihove karakteristike 17. Trojanski konji i njihove karakteristike 18. Spyware i adware i zašto su opasni 19. Problemi kod skrivanja ekstenzije datoteka pod Windowsima 20. Napad otimanjem veze i ponovnim puštanjem sjednice 21. Napad metodom socijalnog inženjerstva

2 sata

22. Slabosti Unix operacijskog sustava 23. Karakteristike koje Unix čine sigurnim sustavom. 24. Izbor usluga koje će Unix radna stanica pružati 25. Kontrola korisnika pomoću prava na datotekama

2 sata

26. Slabosti web preglednika 27. Rizici kojima su izloženi web preglednici 28. Cookies i način na koji oni mogu ugroziti sigurnost korisnika 29. SSL i primjena 30. Postupci korisnika da bi osigurao web preglednik

2 sata

31. Aktivni sadržaji na web poslužitelju kao sigurnosni rizik 32. Rizici kojima je izložen sustav elektroničke pošte 33. Zaštita od spama 34. Povećavanje sigurnost korištenja sustava elektroničke pošte 35. Slabosti DNS sustava

2 sata

36. Komunikacijski protokol i njegove funkcije 37. Protokoli po slojevima OSI modela. 38. Tehnologije koje se koriste za bežični prijenos 39. Tehnologije za prijenos podataka u bežičnim mrežama 40. 802.11 standard za bežične mreže

2 sata

41. Najčešće sigurnosne prijetnje u bežičnim mrežama 42. Metode enkripcije koje se koriste u bežičnim mrežama. 43. Metode autentikacije u bežičnim mrežama. 44. Podjele mrežnih segmenata na osnovu privatnosti 45. Privatne mreže, NAT

2 sata

46. Povećavanje sigurnosti mreže korištenjem VLAN-ova 47. Vatrozid s filtriranjem paketa 48. Vatrozid s provjerom stanja veze

2 sata


49. Proxy vatrozid

50. Rad i funkcija IDS-a 51. Vrste IDS-oova 52. Problemi pri radu IDS-a. 53. Korištenje IDS-a kod napada

2 sata

54. Osnovni elementi kriptografije 55. Simetrična enkripcija 56. Asimetrična enkripcija 57. Rad weba povjerenja. 58. Funkcionalnost digitalnog potpisa

2 sata

59. Povjerljivost i kako se postiže 60. Integritet i kako se postiže 61. Autentikacija i kako se postiže 62. Steganografija 63. Podjela steganografskih metoda 64. Funkcija i način rada VPN-a

2 sata

65. DoS i DDoS napadi 66. Primjeri DoS/DDoS napada 67. Man-in-the-middle napad 68. Napad pregledavanjem pristupnih točaka 69. Pogađanje lozinki 70. Napadi prisluškivanjem

2 sata

71. Honeypot 72. Ciljevi uporabe honepot-ova 73. Kategorije honeypot-ova 74. Najčešće pogreške u organizaciji sigurnosti 75. Zakon o zaštiti osobnih podataka 76. Sigurnosna politika

2 sata


Vježba 1: Windows operacijski sustav 6 sati

Vježba 2: Sigurnost Windows operativnog sustava 6 sati

Vježba 3: Ethereal aplikacija 6 sati

Vježba 4: Sigurnost Linux operativnog sustava 6 sati

Vježba 5: Sigurnost bežičnih mreža 6 sati


Naziv predmeta Projektiranje i korištenje računalnih mreža

Kod FELP17



Dr. sc. Josip Lörincz (predavanja) - (laboratorijske vježbe)


Kolegij pruža specijalistička znanja s područja računalnih mreža kao osnovu za projektiranje i upravljanje računalnim mrežama


3. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura 3. Ožegović, J. Ivana, G. Projektiranje i upravljanje računalnim mrežama, Veleučilište u Splitu, 2002.

Nastava


Predavanja: 30 sati 14 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 2 sata tjedno - prema rasporedu Laboratorijske vježbe: 30 sati 10 tjedana ravnomjerno raspoređeno po 3 sata tjedno

Ispit


Tijekom semestra pišu se testovi na kraju svakog termina predavanja. Tijekom semestra student je obavezan izraditi projekt računalne mreže. Na kraju semestra piše se kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) teorije u 10. i 15. tjednu nastave. Na međuispitima studenti moraju postići 50% svih bodova, s time da na svako pitanje moraju odgovoriti s najmanje 25% bodova. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima teorije. Uvjet za konačnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz testova predavanja, pozitivna ocjena laboratorijskih vježbi i pozitivna ocjena međuispita teorije. Ocjena(%)=0,10P + 0,15L + 0,1 R +0,65(M1 + M2 +M3)/3 P - ocjena iz testa predavanja izražena u postocima R - ocjena iz projekta izražena u postocima L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na međuispitima teorije izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu usmeni ispit teorije koje se sastoji od četiri ispitna pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova na svakom od ispitnih pitanja teorije. Ispitni rokovi (ispitna grupa 15): prema kalendaru nastave.



Predavanja A. vježbe 1. Uvod

1.1. Razvoj i opća svojstva računalnih mreža 1.2. Elementi računalnih mreža 1.3. Hijerarhijski sustavi

2 sata

2. Pregled tehnologije lokalnih i pristupnih mreža 2.1. Tehnologija terminalskih mreža 2.2. Tehnologija žičanih lokalnih mreža 2.3. Tehnologija bežičnih lokalnih mreža 2.4. Tehnologija pristupnih mreža

2 sata

3. Strukturno kabliranje 3.1. Potreba i arhitektura strukturnog kabliranja 3.2. Komponente strukturnog kabliranja za žičane mreže 3.3. Komponente strukturnog kabliranja za optičke mreže 3.4. Zahtjevi kod izvođenja instalacije 3.5. Mjerenja na instalacijama - UTP 3.6. Mjerenja na instalacijama - optički kablovi

6 sati

4. Projektiranje lokalnih mreža 4.1. Radne grupe 4.2. Izbor tehnologije radnih grupa 4.3. Izrada projektne dokumentacije - sadržaj, opći dio i tehnički opis 4.4. Izrada projektne dokumentacije - projekt mreže kruga, zgrade, kata i opreme 4.5. Izrada projektne dokumentacije - sustav označavanja opreme i razdjelnika

6 sati

5. Tehnologija Interneta 5.1. Mrežna arhitektura Interneta (TCP/IP)

- Arhitektura TCP/IP skupa protokola - Topološka struktura Interneta - SLIP - Protokol za modemske komunikacije - PPP - Point - to - Point Protocol

5.2. IP - Internet protokol - IP adrese - Mrežna maska i primjena - Broj protokola i broj usluge - Identifikacija tokova podataka - IP adrese za privatne mreže

5.3. Usmjeravanje na Internetu - Usmjeravanje paketa - Usmjeravajući protokoli - ARP - Address Resolution Protocol

4 sata

6. Primjena tehnologije Interneta 6.1. Kvaliteta usluge Interneta

- Broj protokola i broj usluge - Identifikacija tokova podataka - IP protokol i kvaliteta usluge

6.2. Korisničke usluge - Korisnički račun, Telnet, SSH - FTP - File Transport Protocol - Protokoli za razmjenu elektroničke pošte - HTTP - HyperText Transfer Protocol

6.3. Identifikacija objekata na Internetu - Identifikacija elemenata mreže - Identifikacija podataka i osoba

4 sata

7. Upravljanje računalnim mrežama 7.1. Organizacija lokalne mreže

- Spajanje računala u mrežu - Premosnici i prospojnici - Korisnici i korisnički računi

7.2. Organizacija mreže prema radnim grupama

4 sata


- Segmentacija lokalne mreže - Virtualne lokalne mreže na podatkovnoj razini - Virtualne lokalne mreže na mrežnoj razini

7.3. Konfiguracija mrežnih servisa - DNS sustav - SNMP - Simple Network Management Protocol - Korištenje ICMP protokola

8. Projektiranje i održavanje računalnih mreža sa stanovišta sigurnosti 8.1. Sigurnosne prijetnje i načini zaštite sustava

- Fizička zaštita mrežne opreme - Organizacija sigurnosti po razinama sustava - Sigurnost operacijskog sustava i korisnika

8.2. Tipovi radnih grupa prema zahtijevanoj razini zaštite - Vrste radnih grupa po sigurnosti - Topologija sigurnosti radnih grupa - Primjer

2 sata


Izrada kabela i strukturno kabliranje 3 sata

Mjerenja na kabelima 3 sata

IP adresni prostor, mreže i podmreže 3 sata

TCP/IP stog, usmjeravanje na Internetu 3 sata

Protokoli usmjeravanja na Internetu 3 sata

Pristupne liste, NAT, DHCP 3 sata

Prospojnici i L2, STP protokol 3 sata

Napredniji principi raslojavanja lokalne mreže 3 sata

Bežične lokalne mreže - WLAN 3 sata

Podešavanje složene mreže 3 sata

Sveučilište u Splitu - elearning.fesb.unist.hr · Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, svezak 2, Graphis, Zagreb, 2002. Nastava (satinica, početak i završetak, mjesto izvođenja,

Documents