Sv. Jeronim

7/21/2019 Sv. Jeronim

http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 1/5

Z b. O dsjeka povij. znan. Z avada povij. drus. znan. H rvat. akad. znan. um jet., 20(2003), sir. 323-374

Ljudevit Anton M aracic, M alo eudo hrvatsko: hrvatski tragvvi u VjeCllom G radll (II povodll100.

ob ljetn ice P ap insko ga h rvatsko g za va da sv. ]ero nim a 1 90 1.-20 01.

Teo vizija Z ag reb , B ib liote ka

Svje-

doCenja

knj. VI., Zagreb 2001., 256 str.

Hrvatsko prisuee i tragovi u Italiji sastavni su i vainoOCu neprijeporan dio hrvatske, ali i tali-

janske, povijesti. IstTaZivati i pisati 0 nazoenosti, djelovanju i proZimanjima tih dvaju susjednih

naroda i u doslovnom smislu znaa, barem kada je rijeC 0 nekim etapama proslosti, prenositi pre-

glede povijesti koji su prozeti zajedniCkim Viii podudarajuCim sastavnicama. Vee i sarno nabraja-

nje tema koje se podastim kao mogua istraZivaCki izazovi za hrvatske i talijanske povjesnike, zau-

zelo bi odviSe prostora. Mozemo bez pretjerivanja kazati da nema niti jednog imalo vaZnijeg am-

benika (politiCki, gospodarski, crkveni, kulturni, umjetniCki) zajedniCke povijesti 0 kojemu ne bi

bilo moguee napisati zasebno monografsko djelo. Jedako taka, cijeli je niz talijanskih gradova (pose-

bice onih na zapadnoj jadranskoj obaIi) u kojima je zabiljeZena zapidena nazOCnost hrvatske zajed-

nice ill barem ponekog istaknutijeg pojedinca (00 davnostoljetnih znanstvenika i umjetnika do

suvremenih sporta§a, modnih kreatora ill raCunainih stmmjaka). Svi su oni - u vremenima i o zraCji-

ma koja su odredivaJa njihove Z ivo tn e sm jerokaze

-

svaki na svoj naan prid onosili viS estrukom

zb liZ avanju i razum ijevanju hrvatskoga i talijanskog naroda. P isati, d akle, 0 znam enitim H rvati-

m a u talijanskim gradovim a poput li'sta, Udina, M letaka, Rim a, Jakina, Pesara ill Barija, aIi i 0

b ro jO in o sn aZnim h rv atsk im kolo nijama od Furla nije d o Mo lisea, d ugotra ja n je i samop rijeg oran

istraZ ivaC ki posao razotkriv anja tisuea viS e ill m anje poznatih Ijudskih sudbina kroz koje se, na-

posljetku, razab ire i posvjedoeu je neprijeporna integriranost hrvatskog covjeka u tem eJjne sas-

tavnice talijanske te tim e i europske proS losti. 0 jednoj takvoj knjizi, k oja zacijelo ne ten davanju

sveobuhvatnog odgovora, aIi koja istodobno svojom ozbiIjnoO Cu pristupa i m arom autora zasi-

gurno zaslufuje podrob niji osvrt, viS e se govori na stranicam a ovoga prikaza.

K njiga pod gornjim naslovom n astala je na poziv u redn iS tva katoliC kog tjednika uG lasa ko n-

cilau kako b i se za V e6k i jubilej 2(0). godine nizom feJjtona S irem C itateJjstvu predstavilo bogat-

stvo i vaZ nostvjekovnih hrvatskih trago va u R imu. P reuredenai dopunjena za tisak.knjiga L jude-

vita Antona M araCi6t nudi CitateJju -

znalcu i znanstveniJcu aIi i obimom znatiZeljniku -

PregISt

zomo srO Cenih pogIavlja 0 v iS estoljetnoj kon tinu irano j nazoC nosti H rvata u V jemom G radu.

A utor je gradivo podijelio u viSe cjelina. U prvom dijeJu istraZ iva& a je pam ja upravljena na

hrvatske ustano ve koje su go to vo tijekom pet stoljea djelovale u R im u, pri eem u srediS nje m jesto

p rip ad a sv eto jero nim sk im u stan ov ama. U sre diSnjem d ije Ju MaraC ie je teZ iS te zan iman ja u sm je -

rio na djelovanje istaknutih Hrvata, zasluZnih osoba koje su svojim Zivotom i stvaranjem pri-

donosile ku ltum omu, um jetniC kom i crkvenom zbliZ avanju dviju jadranskih obala. U zavrS nim

dijelovima knjige promatra se suvremeno doba koje

-

u dmgaCijim razmjerima i oblicima

- ta-

koder obiIjefavaju bitni trago vi hrvatske nazoC nosti u R im u.

Nakon kraeega uvodnog slova (5-6), prva cjeJina saddava povijesni razvoj i djelovanje

S vetojeronim skih ustanova u R imuu (7-70). P ogIavlje otvara pohvaJa nepoznatomu hrvatskom

hodOCasn ik u (illmoZd a sk up in i n jih ), k ojeg a je b esm rtn a Dan te ov a ~Zan stv en a k omed ijaU sm je s-

tila u jubilam u 1300. godinu, otvorivSi tim e - na dostojanstven naan -

p rve s tra nic e h rvats koga

prisuea u Vjeenom Gradu. Ipak, prieu <>Hrvatim a u Rim u obim o zapoCinjem o pouzdanim po-

datkom da je 1441. god in e spomenu ta UVenerabilis so cie ta s con faDonomm Sch Iauomm Burg i s ancti

P etriu, za koju je duhovno skrbio sv eeenik-pustin jak Jerolim iz Potom ja na PeljeS cu. G odine 1453 .

J ero lim je z amo lio papu N ikolu V .da se z a potrebe u siromaSnih i ja dn ihu doS lja ka iz n jegova zav ie aja

340



Prikazi i recenz ije

bla ?ohotno ustupi crkvica sv. M arine, s dopustenjem da je obnovi i preim enuje pod zastitu sv.

Jeronim a, na C ast njegove dom ovine . O tpusnim pism om pape N ikole v., kojim e se udovoljava

J eronimovo j mo lb i, z apoC in je s usta van rad .s la venske d ru fb e

-

srediS njeg uto& ta za p rihvat,

zbrinjavanjei pornoehrvatskim hodoi'asnicima,putnicima i uopCeiseljenicima-

novim stanovnic i-

m a V jefu og a G ra da. U id uc.'im ce sto ljeC ima h rv atsk i p ohod itelji d olaz iti u sred iste ilirsk e b ra-,

tovstine, svojim oporukam a i darovnicam a pridonositi njezinu gospodarskom S fiafenju i ku ltur-

nom razvoju. H rvatski vjem ici zabiljefeni u tadaS njim vrelim a, zom a su slika onodobnoga hrvat-

skog e tn iCkog prosto ra - dolaze iz Senja i Zagreba, Poiege i Kostajnice,Zadra, Sibenika i Trogira.

V jeC ni G rad postaje uto& te brojnih H rvata iz raskom adane Bosne

-

u R imu ~ 498. g od in e urnire

k ra ljic e Kata rin a Kos aCa, o sta vlja juCi opo rueno svo je ra tom izgublje no k ra lje vs tvo Sve to j S to lic i.

Z asluge za napredovan je hrvatsk e udruge nesumnjivo p ripad aju papi S ikstu V .(1585.-1590.),

podrijetlom m oZda H rvatu iz Boke, koji je m aterijalnom potporom dao kljuene prinose gradnji

novoga zdanja crkve sv. Jeronim a te

-

u stan ov ivSi k ap to l sv . Jero nirn a sa sv eC en icim a h rv atsk e

narodnosti

-

utem eljio prvu ustanow jednoga stranog nacionalnoga kaptola u Rim u. Crkva sv.

Jeronim a dovriena je (vanjski radovi) 1589. g odine. U id uC im C e d esetljeC im a, aU i stoljec.'im a,

um jetniC ki sadrZ aj crkve sv ojim urad cim a ob ogaC ivati velik a im ena talijanske i hrvatske um jet-

nosti (M Longhi, P .R occhi, G . G uerra, A V iviani, G . P uglia, P .G agliardi, I. Mdtrovic, J. Plance, A

U lm an, I. D ulO C, V . L ipovac i dr.). R azm atrajuC i, nadalje, djelovanje na O Cuvanju domovinske i

n acio naln e sv ije sti h rv atsk ih iseljen ik a, au to r u v iS e zaseb nih p og lav lja p reg led no pojaS fijav a o r-

g an iz ac ijs ki u stro j B ra tovS tin e sv . J e ronirn a (n az iv ane i D irs ka kongrega cija sv . J e ronirn a), teme lj-

ne oblike njezina rada (karitativna slab za & nove), statutam e odredbe te, naposljetku, izdvaja

najistaknutije & nove m edu kojim a se slav om izdvajaju istaknute osobe hrvatske po vijesti poput

A ntuna V ram eca, Fausta V ranaca, A leksandra I<omuloviea, N atalea B onifacija, F ranje P etrisa,

Mark an tu na De Dom in isa, Iv an a Tomka Mmav iea, Ju rja K riZ an iea, Iv an a P aS triea i b ro jn ih d ru gih .

Zahva lju juCi v la stito j malo j boln ic i i konaC iS tu z a hodOCasn ik e, k ao i n es eb iCno j potpori imuCn ijih

sunarodnjaka, udruga je uspijevala za hrvatske putnike, hodoeasnike i siromahe priskrbiti

najnuZ nija novana sredstva i pruZ iti im pO Cem u potporu. Pom oe su dobivali i hrvatski pitom ci u

rim skim sjem eniStim a i zavodim a, sirom aSni redovnid, ali i istaknuti znanstvenici (Ruder B o& -

kov iC ) u n jih ov im pozn ijim Z iv otn im god in ama.

Z auzim anjem hrvatske skupine u Rim u, H rvati su vet sredinom X VI. stoljeC a dobili i svoga

penitencijara u bazilici sv. ~ (fra T Jburcije B uea iz K otora). N ekada isusovci, a danas franjevci

konventualci, hrvatsk i ispovjednici u bazilici sv. Petra im ali su -

n ag laS av a - au to r n ep rijep omu

ulogu u povijesti hrvatske zajednice u V jefuom G radu, a svojim su zalaganjem pridonosili i nje-

zin u ugled u i OCuva nju n acio na ln e sv ije sti n jezin ih p rip ad nik a. P rik azu juCi S aro lik ost h rv atsk ih

davnostoljetnih pohoditelja R im u, autor kao zoran prim jer izdvaja grobnice u crkvi sv. J eronim a.

U z p rem in ule u isto im enom uboZiS tu , o braC en ice 5 islama, slu ea jn o za teCen e putn ik e i h odoe asn i-

k e bez imena ik iCen ih la tin sk ih epita fa , v jeCn i su m ir ovd jepronaSli b ro jn i z asluZn i b ra tim i i podup i-

ra te lji h rv atsk eu dru ge poput F ran je G eo rg icea , Jero nirn a P aS triea, Iv an a LucC a, S lje pan a G rad iC a

iJur ja BarakoviCa .

Prva cjelina knjige zavriava vrijednim razm atranjim a 0 m ukotrpnom putu prom jena i preo-

brazbi u organizacijskom djelovanju kaptola i gostinjca sv. J eron im a, borbi za osnutak hrvatskog

zavoda za od goj i S kolovanje b uduC ih hrvatskih sveC enika te vaZ nom 1901. g odin om kada je papa

L av xm . breveom Slavorum gentem dokinuo i k aptol i gostinjac sv. Jeronirna u Rim u i na njiho-

vo m jesto uspostavio 1eronim sk i zavod za hrvatski

narodu

( C olegium H ieronym ianum pro C roa-

tica g en te ). R eak cije talijan sk e v la de tad a su u sk oro d ov ele d o v ra ean ja staro ga n aziv a te se u stan o-

341



Zb. O dsjeka povij. znan. Z avoda povij. drus. znan. H rvat. akad. znan. um jet., 20(2003), str. 323-374

va sluibeno nazivala C ollegium S. H ieronym i lllyricorum in U rbe . T ek ce 1971. godine, zalaga-

njem rektora D ure K okSe i na preporuku kardinala Franje Sepera, papa Pavao V I. ovaj zastarjeli

naziv prom ijeniti u Pontificio C ollegio C roato di San G irolam o , kako se sluibeno i sada naziva

ta hrvatska ustanova u R imu. P ogIavlje zavrSava osvrtom na plodna desetljeea rada Z avOOa pro-

matra na k ro z d jelo vanje r ek to ra Ju rja Magjer ca (1 928.-1 957.),Du re KokSe (1957 /59.- 1978 .),Ratk a

Peric a ( 1978 .-1 992.), An tona Benvin a (1992.-1 996.) iJ ur e Bogdana (00 1996.).

D ruga cje Jin a ( NaS i lju di i n jih ov a d je la , 7 1-113)P aZnju u sm je ra va n a d je Jovanje n ek ih ista k-

nutih Hrvata u Rim u. U pleteru zasluinika autor izdvaja velikane pera Ivana Cesm iCkog, Iliju

C rijevica, Jakova B unica, kIesarske m e~tre Ivana D uknovica i N ikolu Lazanica, slikara N ikolu

BoZ id arev ica, bak ro resce Natala Bon ifacija i Martina Kolun ica Rotu te M ich eIang eIa m in ijature

-

sitno sJik ara Ju lija I< lo vifu. H rvatsk u zajedn icu u R imu sv ojim su djelov anjem u zdizali i b orben i

A ndrija Jamometic, trogirski hum anist Fantin de V alle, filozofski pisci Ivan P olikarp B arbuIa Se-

veritan, F ranjo Petris, latinisti i pisci protuturskih govora Marko MaruIic, Sim un KoZ iC icB enja i

A leksandar K omuIovic, v~ N ikoIa Z rinski... U doba pokreta protureform acije, kada obnoviteJj-

ski rad novoosnovane D ruibe lsusove im a posebnu vaZnost, potreba izdavanja liturgijskih knji-

ga na narodnim jezicim a dobiva istaknuto m jesto. U tom cilju pribliZavanja Iatinskih izvornika

puku na njihovu jeziku, R im pohode A leksandar K om uIovic, Sim e B udinic, R afael Levakovic te

srec:m nja osoba duhovne i kuIturne reform e u H rvata u X VII. stoljeCu - B artol K aSic.

1i'eC a cjelina ( D ubrovaC ki peeat V jernom G radu , 115-170) nastavak je razm atranja djelo-

vanja i prinosa istaknutih H rvata u R im u. O sim D ubroveana, C ijije peeat neprijeporan, autor se u

ovoj cjeJini obazire i na zaslum e pojedince iz drugih hrvatskih krajeva. U nizu istaknutih im ena

d ubrov aCke i h rv atsk e p ovijesti auto r izd vaja sveC en ik a, d iplomata, pisca, po vjesn ika i ekumen i-

sta S tjep ana G radifu,ko ji je za svo jeg a trideseto go diS njeg b oravk a u V jernom Grad u dao ~

uvijek

n edovoljn o isl:raZene i v re dnov an e p rln ose . Uz Gradie a, v is ok e polo a je u d rZavno j ( dip Jomats ko j)

sluibi Svete StoIice obnabo je i njegov ujak Petar Benda, u mnogome zaslu an za ~lovanje i

napredovanje svojega neC aka Stjepana. U R im u je svoje poglede na akveno jedinstvo neuspjd-

n o p okuYv ao razIofitiJu raj K riZ aniC , a u tamoSnjo j Andeo sko j tv rd avi p osIjedn je je dan e p risilno

proveo kontroverzni M arkantun D e D om inis. U godinam a fustrlh polem ika glede im ena Ilirik

i pojm a ilirska pripadnost , u V jernom je G radu svoje najzrelije istraZ iva& e godine proveo otac

h rv atsk e h is to rio gr af ije Iv an LuQC-Luc lu s. Iz radujuCi ond je z emIjo vid z a svoje k ap ita In o d je Jo 0

K raljevstvu D alm acije i H rvatske, L uac je predstavio Ilirik kao jedinstvenu cjelinu koju C ine D al-

macija , H rv atsk a, S Ia vonija i Bosn a.

H rvatski intelektualci nastanjeni u R imu Westruko su se ukIjuC ivali u bujan kuIturni i um jet-

n iCk iZ ivat , s rediMe kojega je u XVII . stol jeCu b iJ a I<ra ljevska akademija, u temel jena 1655.z as lugom

Kristine S ved ske. U po ticajnom o zraC ju v rsn ih eu ro psk ih znan stven ika, filo zo fa, teolo ga i p isaca,

svojim raspravam a nem ali su prilog radu Akadem ije dali i H rvati S tjepan G radiC i Ivan P aS tric. U z

veJikane hum anistiC ke m isli, u prirodoznanstvenim i m edicinskim krugovim a isticali su se D u-

brovC ani D uro B aglivi i R uder ~koviC , usko povezani s hrvatskom isusovaC kom skupinom istak-

nu tih pregaIaca n a sv im po Ijim a in teJek tua1 no g d jelo van ja (B en edik t S to jk ovic, R ajmun d Kun ic,

Bme DZaman jic, Jo sip Martin ov iC i dr.). U su vremen o d ob a, n ak on F ran cusk e revo lucije i n astu pa

g rad anskim zasad ama o biljet.eno g ~

sto ljeea, med u zap aZ en im n aS ijen cima u R imu au to r p ra-

ti d jelo van je p ov jesnik a Iv ana Kuku Ijev iea S ak cinsk og, F ran je R aCkog (p og lav ito se o baziruCi n a

njihovo ~tvo na sabiranju arhivske grade vezane za hrvatsku povijest), pjesniCkih velika-

na poput Silvija Strahim ira K ranjeeviea, A ntuna G ustava M at~ te literarnog kritiC ara i rektora

Zavada sv. J eronim a Jakova C uka (pseudonim Cedom il J~).

342



r ik z i i r ecenzije

.

Zapazen je i autorov osvrt na djelovanje suvrem enih hrvatskih um jetnika. U sklopu srpskog

p av iljo na n a E sp osizio ne in ternazion ale d i Roma 1 911 . g od ine izlaZ e sv oja d jela Ivan Mestro vic

(skuIpture V idovdanskog ciklusa). On se i idudh desetljeea periodieno vracao u Rim koji m u je

1942. godine postao utoostem pred progonom Pavelieeva reZ im a. O sim za MeS troviC a, u ratnim

vihorim a Prvoga i D rugoga svjetskog rata Rim C eza m noge hrvatske um jetnike biti privrem eno

zakloniste i m jesto u kojemu mnogi od njih nastavljaju svoje um jetnicko stvaranje. Svojim urad-

dm a obogatit C e likovno-um jetni& u baStinu crkve sv. Jeronim a, all i drugih, poglavito vatikan-

skih m uzeja i galerija. ZakljuC no razm atranje u okviru ove cjeline autor zaokruZ uje osvrtom na

e tape Z ivomoga puta b laZenog AIojzij a S tepinca, Ivana Merza, Eg id ija Bu leSiCa ,Miro sIava BuJe siCa ,

kardinala Franje Sepera i Josipa U haC a, koje su u pojedinim odsjeC cim a bile usko vezane za bora-

val< i djelovanje u V jetnom e G radu.

C etvrta cjelina ( O tisd svjeZ ih tragova , 173-214) bavi se suvrem enim hrvatskim prisuC em u

Rim u. Posebnu pozom ost autor usmjeruje hrvatskim franjevcima dje je djelovanje prozeto

snaZ nim obiIjeZ jim a m arijanskog kuIta (fra K arlo B alie, fra Pavao Melada i ch:). U XX. stoljeeu,

razdoblju obiljdenom brojnim progonim a i prisilnim izbjegliStvom 5 hrvatskih prostora, vaZ nu

ulogu u skIbi za hrvatsku iseljeni& u skupinu im ao je mbenski sveC enik K rdirnir Z orie (organiza-

dja i koordinacija duhovne skIbi za iseljene H rvate). S tim je ciljem utem eljen 1962. g odine [)om

b la1 en i N ik ola T hv eHc u G rottaferrati, all je n jeg ov o d jelo van je zn ab ,\o o gran ieen o n ako n p otpisi-

v anja P rotok ola izmedu Vc1 tik anai B eo grad a (1 966 .).Godine 1 96 2. u R imu je p okren ut Nov i Z iv ot

- hrvatski katoliC ki C asopis za kulturu i duhovna pitanja (urednik Franjo Lodeta), a godinu dana

potom utem eljen je Hrvatski povijesni institut (HPI) sa sjedBtem u spom enutom Dom u bl. Ni-

kole T hveliea. H PI je u prvih deset godina djelovanja objavio niz struC nih i znanstvenih zbornika,

a med u istak nu tijim surad nicima izd vaja se fra B azilije P andZic. Z ahv alju juC i n astojanjim a rek to -

ra Hrvatskog zavoda sv. Jeronim a u Rim u, mons. Jwja M agjerca, od 1948. godine zapoanje re-

dovit program Vatikanskog radija na hrvatskom jeziku (prvi urednik mons. Pavao Jesih). U gradu

svetaca i svetosti u suvrem eno je doba djelovala i M ajka M arija od Propetog Isukrsta (prezim e-

nom Petko viC ), p odarivm katoliC kom puku i h rv atsk om n aro du ten sk u red ov niCku zajed nicu I< a ri

m ilosrda (utem eljenu 1919.), danas raSirenu diIjem svijeta. C etvrta cjelina zavriava osvrtom na

osnutak i nam jenu D orna hrvatskih hodO Casnika, utem e1jenog 1987. godine 5 ciljem sm jeStaja

suvrem enih hrvatskih hodO Casnika u V jetnom G radu. Hrvatskom prisufu u Rim u na poeetku

treC ega tisudjeea danas znatno pornaZ e hrvatsko-talijanska udruga (utem eIjena 1993.) i njezino

glasilo Insiem e , kojoj je cilj prom icanje nacionalnih vrijednosti naroda 5 obiju obaIa Jadrana,

razvijanje njihove suradnje i boljega m edusobnog upoznavanja povijesne i kuIturne baS tine.

P eta i zav rin a cjelina ( S pomen ar k ao po gov or , 21 7-2 22 ) kratak je i z akljuCni p ogied na maCa-

jem najistaknutije H rvate koji su djelovall i posljednje godine Zivota proveli u V jeenom G radu.

Mnogo je H rvata, napom inje auto ; posljednje poC ivaliS te pronaSlo u vjeenoj tiS ini grobnica rim -

skih crkava. M edu njim a prim jeeujem o i svere i znanstvenike, ugiednike i dobrotvore, all i C rkvi

n epoeudne h er etik e

-

c ije li je dan z am iS lje ni P an te on u d ijas po ri .

K njiga na kraju im a popis uporabljene literature (223-225), popis vaZ nijih im ena (226-230),

saz.etak na taIijanskom jeziku (231-232), ilustrativnu gradu 0 hrvatskim tragovim a u R im u (233-

254) te kazaIo (255-256).

H rvatsko-talijanske povijesne i kuItum e veze konstanta su koja traje od najranijega vrem ena

n azoen osti ob aju n aro da n a n jih ovim d anaS njim prosto rima. Od najran ijih v jek ov a, n eretvan skih

gusara, prvih hrvatskih trgovaca i pomoraca, bezim enih hodoeasnika, vojnika-placenika, um jet-

343



Z b. O dsjeka povij. znan. Z avoda povij. drus. znan. H rva . akad. znan. um je ., 20(2003), sIr. 323-374

nika svakovrsnih disciplina, svecenika i redovnika, ali i Ijudi 5 druge strane zakona, pa sve do

prijelaza tisuCljeca koje u hrvatsko-talijanske odnose unosi ozrage suvremenih stremljenja i navi-

ka nepoznatih proSlim vjekovima (turizam , sport), hrvatska nazoenost u gradovima apeninske

fume od Trsta do Palerma pridonosila je - nemilim vremenima usprkos -

zbliZ avan ju, povezi-

vanju i razumijevanju dvaju naroda koje dijeli i spaja jedno isto more. U nizu talijanskih sredista

u kojima je stoljeCima djelovala zapazena i prinosima prepoznatljiva hrvatska zajednica, V jeeni

Grad zauzima posebno istaknuto m jesto. Autor knjige 0 kojoj je prethodno bila rijec, hrvatski

penitencijar u bazilici sv. Petra fra Ljudevit Anton M araCic, svjestan je (i to viSe puta i sam nagiaSa-

va) da je u jednoj knjizi uistinu nemoguee kazati sve 0 problematici prebogatoj gradivom.

IstraZivanje vjekovnih hrvatskih tragova u Riinu iziskivalo bi godine predanog rada niza znan-

stvenika raznorodnih podruC ja istraZivaC ke usm jerenosti (povjesniC ara, povjesniC ara knjiZevnosti

te umjetnosti, glazbe i kazalista). Naravno, niti oni, cal< i nakon desetljeea sustavnog rada, ne bi

mogli Citateljstvu predoCiti potpuno zavdenu monografiju. Razlog je jednostavan

- hrvatsko

prisuCe u Rimu stoljeCima je bilo ispunjeno Zivotom i djelovanjem brojnih pojedinaca (ali i hr-

vatske zajednice kao jedinstvene i prepoznatljive skupine), a navedena je problematika istraZivaCko

pitanje koje Ce uvijek iznova privlaCiti i poticati pokoljenja novih hrvatskih (i drugih) istraZivaea.

Fra LjudevitAnton M araCiC zasigurno je jedan od njih. Opsegom nevelika, grafiCki ilikovno ukusno

opremljena monografija, uistinu progovara 0 malom eudu hrvatskom . Hrvati u Rimu, svjet-

ski poznati i priznati, ali i oni zatajeni u znanstvenim radovima i neopravdano prepuSteni zabo.

ravu, ovdje su

-

barem na pokojoj stranici

-

pronaSli svoje zaslu eno mjesto. M araCieeva knjiga

teZi cjelovitosti, panoramskom, jasnom i razumljivom pregiedu svih bitnih sastavnica viSestoljet-

nih hrvatskih tragova u Rimu. Zasigumo u tom e u cijelosti uspijeva. ListajuCi pitko napisane stranice

posute ljudim a, djelima i dogadajima, poneki Ce p roucavatelj

-

mozemo se barem nadati

-

pronaCi

za sebe neku novu istraZivaCku temu. Moiemo stoga, na kraju ovoga razrnatranja, kazati: svako

MaraCieevo poglavlje, ali i gotovo svaka osoba spomenuta u ovome uratku, moze biti predmetom

zasebne m onografije. Inspiracija i poticaji C itatelju viSestruko se podastiru

-

brojne tem e sarno

eekaju neke nove samoprijegorne i strpljive prouCavatelje.

Lovork a Cora lie

Dva priloga M Jadena Andreisa povijesnoj antroponimiji i demografiji srednjodalm atinskih

otoka Velog Drvenika i Plore i m jesta VIDisca

U izdanju Matice hrvatske iz 'Uogira izasla su iz tiska dva iznimno vrijedna djela, vaZna koli.

ko za podruCje povijesne demografije i a ntroponim ije toliko i z a lokalnu povijest do sada iznimno

rijetko prouCavanih m jesta VrniSCa i otoka Drvenika Velog i Malog (Ploce). R ijeC je 0 knjigama

Stanovnistvo Vinisca

-

Povijesna antroponimija do godine 1900. (Trogir 1998., 275 str.) i

StanovniStvo Drvenika i Ploee- Povijesna antroponimija do godine 1900. (Trogir 2000.,412 stI:).

Ovi radovi plod su istraZivaCkog napora znanstvenika M ladena Andreisa, C iji je sm jer interesa

vec dugi niz godina upravljen prema demografiji i antroponimiji srednjodalmatinskog podruCja.

On je na tom polju prim jenom genealQ5ke metode, na osnovi bogatih baza podataka, iscrpno

analizirao rodoslovlja lokalnog stanovniStva, njegovo kretanje, podrijetlo, antroponimiju, te niz

bioloS kih i kulturoioSkih znacajki.

Obje knjige, metodoloski i p o svojoj strukturi identiene, donose antroponimijsku analizu ro-

dova lokalnog stanovniStva, njihovih im ena, prezimena i nadimaka. PoCetna poglavlja Cine dijelovi

344

Sv. Jeronim

Documents