7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
1/43
Sustav sigurnosti cestovnog prometa K1
1. Osobine cestovnog prometnog sustava u odnosu na sigurnost
Otvoren i nedovoljno dobro organiziran sustav u kome vrijedi princip slobodnog
koritenja na vlastitu odgovornost. Mnogi korisnici bez ikakve prethodne formalne
obuke (biciklisti, pjeaci ...);
odinama oblikovan uglavnom od strane tehni!kih planera koji nisu imali puni uvid
svu njegovu slo"enost i strukturu, pa greke u koritenju !esto nastaju zbog greaka u
organizaciji i interakciji pojedinih elemenata;
#eliki broj nesre$a znak je njegove nerobusnosti i mnogih manjkavosti. %esre$enastaju zbog izostanka kvalitetnih barijera za za sprije!avanje njihovog nastanka i
ispravljanje greaka korisnika;
&bog slo"enosti sustava se veoma rijetko mo"e izdvojiti samo jedan stvarni razlog za
prometnu nesre$u;
'ustav koji se smatra sigurnim oblikuje se na osnovu stvarnog ponaanja njegovih
korisnika, a ne na osnovu o!ekivanja tehni!kih planera kako bi se korisnici sustavatrebali ponaati.
2. Prometna nesrea
rometna nesre$a prema &' je doga*aj na cesti, izazvan krenjem prometnih
propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna
osoba ozlije*ena ili poginula, ili u roku od + dana preminula od posljedica te prometne
nesre$e, ili je izazvana materijalna teta.
3. imbenici sigurnosti cestovnog prometa:
-ovjek
#ozilo
esta
romet na cesti
ncidentni !imbenik
/
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
2/43
-imbenici sigurnosti cestovnog prometa0ovjekkoji utje!e 1234na prometnu nesre$u,
voi!o524 i cesta/4.
a" # ovjeka, kao sudionika u prometu, mogu se uo!iti dvije osnovne skupine
elemenata koje su va"ne za sigurnost u prometu0
rva skupina obuhva$a elemente koji se odnose na trajne psihofizi!ke sposobnosti
odnosno na osobine li!nosti, a to susposobnost, znanje i spretnost.
6ruga skupina obuhva$a elemente koji se odnose na privremena stanja organizma to
nastaju pod utjecajem umora, alkohola, droga, lijekova, bolesti i sl 7pogrene odluke i
procjene.
b" $oi!o:
aktivni elementi sigurnosti0 ko!nice, upravlj. mehanizam, gume, svjetlosni i signalni
ure*aji, konstrukcija sjedala, retrovizori, vibracije i buka,
pasivni elementi sigurnosti0 koljka vozila, vrata, sigurn. pojasevi, nasloni za glavu,
airbag, odbojnik..
c" %esta: 8 zna!ajke ceste kao !imbenika sigurnosti ubrajaju se0 trasa ceste, tehni!ki
elementi ceste, stanje kolnika, oprema ceste, rasvjeta, raskri"ja, utjecaj bo!ne zapreke i
odr"avanje ceste. Ove zna!ajke bitno utje!u na stvaranje uvjeta za nastanak prometne nesre$e.
%ajve$i broj prometnih nesre$a u kojima su sudjelovali mladi voza!i dogodio se na ravnim
dijelovima ceste, na raskri"jima i u zavojima. #e$ina nesre$a se deava na suhim i !istim
kolnicima, a manji broj na mokrim i skliskim. %eki od razloga koji pove$avaju rizik nastanka
prometne nesre$e su0 velika ote$enja kolnika s udarnim rupama, radijusi zavoja koji ne
odgovaraju ra!unskim brzinama za prometnicu, izostanak najave opasnosti, nepravilno i
nepropisno postavljena prometna signalizacija, 9uma: nepravilno i nelogi!no postavljenih
znakova, signalizacija postavljena tijekom cijele godine (npr. znak poledica koji gubi zna!enje
u stvarnim uvjetima), oznake na kolniku neuskla*ene s signalizacijom i sli!no. akve situacije
!esto zbunjuju mlade neiskusne voza!e i pridonose stvaranju uvjeta koji za posljedicu imaju
nastanak prometne nesre$e.
d" imbenik promet na cesti
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
3/43
organizacija prometa 7 prometni propisi i tehni!ka sredstva za organizaciju prometa;
prometna signalizacija
upravljanje prometom 7 na!in i tehnika upravljanja; u zimskim uvjetima, u tunelima i
sl.)
kontrola prometa 7 kontrola te ispitivanje i statistike prometnih nesre$a, &O'
provodi M8 i inspekcija prometa
e" &ncidentni imbenik 7 nenadane pojave na kolniku i u prometu0 atmosferske
prilike, trag ulja, divlja!... ).
'. Kako ovjek kao imbenik sigurnosti prometa mo(e posredno i!i neposredno
utjecati na sigurnost prometa)
O$*+K , voza! 7 kao sudionik u prometu, mogu se uo!iti dvije osnovne skupine
elemenata koje su va"ne za sigurnost u prometu0
rva skupina obuhva$a elemente koji se odnose na trajne psihofizi!ke sposobnosti
odnosno na osobine li!nosti, a to susposobnost, znanje i spretnost.
6ruga skupina obuhva$a elemente koji se odnose na privremena stanja organizma to
nastaju pod utjecajem umora, alkohola, droga, lijekova, bolesti i sl 7pogrene odluke i
procjene.
O$*+K 5 znanstvenik, istra"iva!, planer, projektant, nadzorni in"enjer, tehnolog,
organizator prometnog procesa, izvo*a! radova na postavljanju prometne signalizacije i
opreme;
O$*+K , stru!njaci,administrativni slu"benici
roblem0 daju ili uskra$uju na!elne suglasnosti, suglasnosti i odobrenja na prometna
rjeenja koja unapre*uju stanje sigurnosti;
izdaju ili uskra$uju izdati lokacijske i gra*evne dozvole
naru!uju projekte ili ne "ele naru!iti izradu odgovaraju$ih istra"ivanja i projekata
piu rogramske i rojektne zadatke koji !esto ne poga*aju bit rjeavanja problema
realiziraju ili odga*aju i odbijaju realizaciju mjera za unapre*enje stanja sigurnosti
+
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
4/43
naj!e$e se slijepo dr"e slova pisanih zakona i propisa, a zatvaraju o!i pred svim
novim istra"ivanjima znanstvenika i stru!njaka
oni su =postavljeni> na ta mjesta na najrazli!itije na!ine, a najmanje na temelju svojeg
znanja, iskustva i stru!nosti
roblem kadrovskog potencijala =prometnih stru!njaka>. Osobe koje su u hijerarhiji
administracije trebali bi biti vrhunski stru!njaci sa puno prethodnog iskustva.
-. Sigurnost cestovnog prometa prema osta!im vidovima omjeri
8potreba automobila kao transportnog sredstva ima niz prednosti u odnosu na druge
grane transportnih sredstava 7 mobilnost, dostupnost, od vrata do vrata, laka obuka,
mogu$nost privatnog posjedovanja. %egativne posljedice 7 nedovoljan stupanj sigurnosti
prometa i visok stupanj u!e$a u zaga*ivanu okolia, neobnovljivi izvori, zakr!enja gradova i
dionica prometne mre"e. ?izik stradanja u cestovnom prometu najve$i je u odnosu na druge
prometne sustave0
1 : /' : 1-2 : 02 :P::%"
0. Koe4icijent sigurnosti
rema statisti!kim podacima ustanovljeno je da na opasnim mjestima dolazi, do
naglog smanjenja brzine vo"nje te se na temelju toga mo"e odrediti koeficijent sigurnosti0
Ks5$s6$
gdje je0
#5brzina kojom se mogu kretati vozila na dijelu ceste ispred opasanog mjesta;
#s5brzina kojom se zbog sigurnosti vo"nje mogu kretati vozila na ulazu u opasnu
dionicu ceste
%a osnovi odre*enog koef. sigurnosti @s se mogu razvrstati opasna mjesta prema
stupnju opasanosti na cestovnoj mre"i0
Koe4. sigurnosti Ks Stupanj opasanosti
A,B #rlo opasno
,B5,C Opasano
,C5,1 Malo opasano
B
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
5/43
,15/, %ema opasnosti
7. Prob!em sigurnosti
roblem sigurnosti u naoj zakonskoj regulativi, postavkama komore i projektnojpreksi.
problem sigurnosti prometne gra*evine se u zakonskoj regulativi tretira samo iz
aspekta stati!kog stabiliteta konstrukcije;
ovlateni imenovani recenzenti nisu stru!njaci koji se bave prometom;
prometni projekti ne idu na kakvu stru!nu recenziju;
ne zahtjeva se izrada studije sigurnosti prometa, kod projektiranja ne vodi se dovoljno
ra!una o sigurnosti;
prometni projekti trebali bi prethoditi gra*evinskom, ne izra*uju se, itd.
8. 9rendovi kretanja broja poginu!i na cestama ;
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
6/43
=. >to su du(na napraviti tije!a jedinica !oka!ne i regiona!ne samouprave prema
OS%P?a direktno je veano i bitno a sigurnost prometa)
ijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva
nadle"nog za unutarnje poslove, ure*uju promet na svom podru!ju i trebaju donijeti Odluku o
ureenju prometa na svom podru!ju, kojom se ure*uju uvjeti i pravila odvijanja prometa na
javno5proetnim povrinama u raduHOp$ini, te mjere za njihovo provo*enje. znimno, kada
se promet ure*uje na dijelu dr"avne ili "upanijske ceste, potrebna je i suglasnost ministarstva
prometa, a na temelju prometnog projekta i i provedenog postupka izmjene postoje$eg
stanja ...
Odluka o ure*enju prometa mo"e biti izra*ena kao zaseban projektni zadatak, najbolje
da se radi paralelno sa izradomPrometne studije ili Projekta regulacije za odre*enu IJ', tako
da se usvojena rjeenja mogu implementirati u praksi kroz Odluku.
1/. Strate@ke i dopunske aktivnosti Aaciona!nog programa sigurnosti na cestama
%ovi %acionalni program sigurnosti na cestama donesen je za razdoblje od deset
godina i uskla*en je sa B. Kkcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja
!lanica G8 i 6esetlje$em akcije 8%5a, te su u njega implementirana svjetska i europska
kretanja u podru!ju sigusnosti cestovnog prometa.
#izija programa je0 drasti!no smanjenje svih oblika stradavanja.
iljevi0 glavni cilj uskla*en je sa europskim, odnosno smanjiti broj poginulih u
prometnim nesre$ama za 24 u odnosu na stanje u
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
7/43
bili predstavnici ministarstva promet, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, pravosu*a, DK@,
#D, D i D8O.
Strate@ke aktivnosti Aaciona!nog programa su: smanjenje brzina vozila i potivanje
najviih doputenih brzina,zatita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu,suzbijanjevo"nje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu,saniranje opasnih mjesta
Bopunske aktivnosti su: pove$anje razine tehni!ke ispravnosti vozila,unaprje*enje
prometne statistike i analize uporaba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na
vozilima,potivanje semaforskog svjetla
11. P!an i okvir programa osposob!javanja voaa
Osposobljavanje kandidata za voza!e je djelatnost koja se obavlja u op$em interesu, a
pretpostavlja jedinstveni nastavni proces koji se provodi prema propisanom programu i
obuhva$a slijede$e nastavne predmete0
rometni propisi i sigurnosna pravila ',
8pravljanje vozilom 8#, i
ru"anje prve pomo$i ozlije*enim u prometnoj nesre$i.
zvo*enje sadr"aja okvirnog programa treba kandidatu omogu$iti0
upoznavanje temeljnih propisa koji ure*uju odvijanje cestovnog prometa,
razvijanje svijesti o ponaanju u cestovnom prometu u skladu s prometnim propisima,
stjecanje navika primjene tehnika sigurne vo"nje i ve$e razine kulture ponaanja,
upoznavanje s prometnim pravilima i na!inom djelovanja sila tijekom vo"nje i
ko!enja,
upozanavnje s karakteristikama vozila na kojem se osposobljava,
nau!iti postupak dnevnog preventivnog pregleda i zna!enje tehni!ke ispravnosti voz.,
razvijanje vjetina i navika za sigurno upravljanje, potivanje prometnih propisa isigurnosnih pravila,
usvajanje na!ela defanzivne vo"nje, u!enje predvi*anja, prepoznavanje opasnosti,
racionalna i ekonomi!na vo"nja, svijest o o!uvanju okolia,
usvajanje temeljnih znanja i na!ela za pru"anje prve pomo$i i samopomo$i itd.
F
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
8/43
12. Citne mjere poduete a pobo!j@anje obuke i sigurnosti m!adi voaa i koje
mjere bi vi pred!o(i!i)
&a poboljanje sustava osposobljavanja mladih voza!a potrebno je stalno pronalaziti
nove i efikasne na!ine obuke u autokolama, uvoditi nove iHili provjerene modeleosposobljavanja.
1. Simu!atori vo(nje
'imulator vo"nje je skupo nastavno5tehni!ko sredstvo koje omogu$uje stjecanje
vjetina i navika upravljanja vozilom; omogu$uje vrlo realno do!aravanje prometnih situacija
i smatraju se vrlo efikasnim. stra"ivanja pokazuju da su oni koji su proli trening na
simulatorima u periodu prve dvije godine nakon dobivanja voza!ke dozvole, do"ivljavaju u
pola manje nesre$a od onih koji nisu. %eke od prednosti simulatora vo"nje va"ne u obuci
mladih voza!a su0
realni scenariji deavanja u prometu,
zahtjevne situacije koje uklju!uju upotrebu refleksa,
visok nivo slobode pri pronala"enju rjeenja i donoenja odluka,
mogu$nost ponavljanja situacija.
2. Prometni propisi i sigurnosna pravi!a kao iborni predmet u srednjim @ko!ama
Iedna od predlo"enih mjera za poboljanje stanja sigurnosti mladih voza!a u prometuje
uvo*enje nastavnog predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila kao izborni predmet u
srednjim kolama. &a o!ekivati je da bi se na taj na!in omogu$ilo mladim voza!ima stjecanje
trajnih i kvalitetnih znanja iz podru!ja cestovnog prometa, formiranje pozitivnih stavova o
prometu, omogu$ilo bi se postizanje vieg nivoa prometne kulture, upoznali bi rizi!na
ponaanja u prometu i opasnosti koje proizlaze iz takvih ponaanja.
3. Optima!ni proces obuke m!adi voaa
Knaliziraju$i probleme koji se javljaju u toku osposobljavanja mladih voza!a i
naj!e$e uzroke nastanka prometnih nesre$a predlo"en je optimalni proces obuke mladih
voza!a koji se temelji na postoje$em modelu, a uklju!uje sljede$e izmjene0
/. stro"a selekcija kandidata za voza!e koja bi uklju!ivala zahtjevnije lije!ni!kepreglede,
1
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
9/43
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
10/43
E. zanoenje
/. vo"nja u suprotnom smjeru
//. udar u razdjelni otok na ulazu i izlazu
1'. Koja su tri naje@a naina kori@tenja topogra4ske ana!ie prometni nesrea sakratkim opisom)
1. Kartaprometnih nesre$a predstavlja kartu terena sa prometnicama odnosno ulicama
(grada, op$ine, naseljenog mjesta) na koju se nanose to$ke svake snimljene prometne nesre$e.
@arta se javlja kao bitan izvor o!igledne informacije ali kod analize na iroj teritoriji i kod
velike koncentracije nesre$a ona ne daje precizno odre*ivanje mjesta prometne nesre$e. &ato
se danas umjesto klasi!ne zidne karte koriste kompjuterski softveri za evidentiranje,analizu i
prikazivanje prometnih nesre$a.
2. Einijski gra4ikon , daljnjim razvitkom karte prometnih nesre$a javlja se linijski
grafikon; sastavlja se za odre*ene prometnice ili njene dionice odnosno u gradskom prometu
za odre*ene linije po kojima se obavlja I (autobusne, tramvajske ili linije metroa).
Mjerilo mo"e biti ve$e, a prikazuje prometne nesre$e preciznije po lokaciji, vrsti
posljedicama, smjeru kretanja vozila. @arte i linearni grafikoni omogu$uju identifikaciju
vrne koncentracije prometnih nesre$a pa samim tim i mjesta koja treba podvrgnuti daljnjem
istra"ivanju od strane odgovaraju$ih slu"bi.
3. Situacijski p!an7 @ao specifi!na mjesta koncentracije prometnih nesre$a, javljaju
se ukrtanje prometnica, gradski trgovi. opografsku analizu mjesta sa velikom
koncentracijom prometnih nesre$a najbolje je izvriti u obliku situacijskog p!ana koji zna!i
razvitak sheme pojedine prometne nesre$e. 'vaka prometna nesre$a nanosi se simbolom koji
pokazuje na!in kretanja sudionika, te"inu njenih posljedica, datum i vrijeme nastanka itd.
1-. Pokaate!j s!o(enosti prometnog vora ? iraunati stupanj s!o(enosti raskri(ja
m5niF3nuF-np
gdje je:
ni - broj toaka iskljuivanja iz prometnog toka;
nu - broj toaka ukljuivanja u prometni tok;
np - broj toaka presijecanja prometnog toka.
m G '/ jednostavno
'/ G m G 8/ srednje s!o(eno
/
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
11/43
8/ G m G 1-/ s!o(eno
m H 1-/ vr!o s!o(eno
@lasi!no !etverokrako raskri"je0 i1, u1, p/C
-etverokrako kru"no raskri"je0 iB, u B
@lasi!nom trokrako0 i+, u+, p+
@ru"no trokrako0 i+, u+
@lasi!nom !etverokrakom raskri"ju 6vije dvotra!ne ulice 7 jednosmjerne ulice0 i
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
12/43
ostoji /C konfliktnih to!aka.
18. >to je opasno mjesto na cesti kako se identi4icira i bog ega je bitno a sigurnost
prometa. Kako je de4inirano OI u ;< a kako u nekim drugim europskim em!jama
Opasno mjesto je objektivno utvr*ena incidentna cestovna lokacija na kojoj
doga*anje prometnih nesre$a nije posljedica slu!aja, ve$ sustavnog nedostaka u prometnom
okru"enju. Opasan cestovna lokacija ili crna to!ka je ono mjesto na cesti na kojem je rizik od
prometne nesre$e (i statisti!ki) zna!ajno ve$i nego na drugim sli!nim cestovnim lokacijama.
a identi4ikacijumetodologije se kre$u od od jednostavnog obilje"avanja mjesta sa
velikim brojem prometnih nesre$a do sofisticiranih tehnika u kojim se ocjenjuje o!ekivani
broj prometnih nesre$a i odre*uje potencijal za poboljanje sigurnosti.
8 ?D je postoje tri kriterija po kojima odre*ena mjesta ulazu u kategoriju opasnih
mjesta0
pod opasnim mjestom podrazumijeva se ono mjesto na kojem se u roku od tri godine
dogodilo /< proetnih nesre$a sa poginulim ili ozlije*enima,
na kojem se dogodilo /2 prometnih nesre$a bez obzira na posljedice, i
tri ili vie istovrsnih prometnih nesre$a se ozlije*enim ili poginulim osobama.
Justrija: Opasnim mjestom na cestama u Kustriji smatra se svako mjesto koje
ispunjava jedan od sljede$ih kriterija0
/
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
13/43
+ ili vie sli!nih prometnih nezgoda sa povrije*enima u roku od + godine i
koeficijent rizika ?k od najmanje ,1
2 ili vie prometnih nezgoda (uklju!uju$i i one samo sa materijalnom tetom)
sli!nog tipa tokom / godine
Banska 5 Minimalan broj prometnih nezgoda da bi se neko mjesto smatralo opasnim
je B nezgode u periodu od 2 godina.
Ajemaka 5 8 identifikaciji se koristi period od / ili + godine. Kko se koristi / godina,
mjesto se klasificira kao opasno ako je na njemu registrirano 2 prometnih nezgoda sli!nog
tipa, bez obzira na te"inu (uklju!uju$i nezgoda samo sa materijalnom tetom), pri !emu
du"ina mjesta nije ve$a od / m. Kko se koristi period od + godine, opasnim mjestom smatrase svako mjesto na kome je registrirano 2 ili vie nezgoda sa povrije*enima ili + ili vie
nezgoda sa teko povrije*enima....itd.
1=. >to treba ueti u obir pri poku@aju identi4iciranja opasni mjesta na cestama
ri bilo kom pokuaju identificiranja opasnih mjesta, trebalo bi uzeti u obzir sljede$e0
N period analize bi trebao biti dovoljno dug, da bi se utvrdili faktori nezgoda. 8tvr*eno
je da u ve$ini slu!ajeva period od +52 godina garantira pouzdanost analize;
N na mjestima, gdje su se desile iznenadne promjene u stopama nezgoda, korisno je
analizirati kratak vremenski period u trajanju od jedne godine ili manje, da bi se utvrdili
specifi!ni razlozi i mehanizmi koji prouzrokuju nezgode;
N da bi se izbjegla neravnomjernost izazvana sezonskim promjenama, va"no je da se
promatranja izvode nekoliko godina;
N nakon !etiri ili pet godina kanjenja, podaci o nezgodama iHili odr"avanju mo"da nebi prikazali stvarno stanje ceste i prometa ili razvoja bliskih aktivnosti i ponaanja korisnika,
itd. &bog toga, ukoliko je mogu$e, va"no je koristiti dva perioda analize. rvi period u
trajanju od tri do pet godina, kojim se osigurava pouzdanost uzorka, i drugi period u trajanju
od jedne godine, koji $e omogu$iti otkrivanje promjena u broju nezgoda izazvanih zbog novih
faktora.
/+
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
14/43
SAOS9 K2
2/. OSAO$A+ KOA%+P%&*+
Osnovni kriteriji koji se uimaju u obir pri igradnji prometnog vori@ta:
sigurnost vo(nje ? mo"e se pove$ati pravilnim izborom oblikovanja kri"anja i
standarda gradnje u ovisnosti o prometnom optere$enju, rangu ceste, ra!unskoj brzini,
kapacitetu, ekonomi!nosti i sigurnosti vo"nje.
kapacitet ? se odre*uje prema broju vozila to u stanovitom vremenskom intervalu
prolaze prometnim !voritem. rora!un kapaciteta treba obaviti za prometna !vorita u istoj
razini. &a !vorita u vie razina mjerodavan je kapacitet u podru!ju izmjene trakova.
ekonominost ? odre*uje se trokovima gradnje, potrebnim prostorom, vrijedno$u
zemljita, duljinom odsjeka vo"nje, utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima
odr"avanja itd.
estetski ig!ed ? pri vo*enju trase treba uzeti u obzir topografske i gra*evinske
okolnosti, oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.
uk!apanje u ukupnu cestovnu mre(u ?prometno !vorite mora se uklopiti u ukupnu
prometnu mre"u s time da se zadr"e osnovne zna!ajke prometnica.
21. Ba bi prometno vori@te ima!o odreDenu sigurnost pri protjecanju prometnitokova pri projektiranju treba ueti u obir etiri osnovna nae!a:
vid!jivost ? kad se pribli"uje nekom !voritu, svaki ga voza! mora pravodobno uo!iti i
prilagoditi na!in i brzinu vo"nje. Osiguravanjem dobre vidljivosti se posti"e pomo$u
odgovaraju$e signalizacije i rasvjete.
preg!ednost ?!vorite mora biti pregledno da bi voza! mogao pravodobno procijeniti
prometnu situaciju. osti"e se pravokutnim ulijevanjem prometnih tokova,
izbjegavanjem smetnji koje spre!avaju vidljivost, dobrom rasvjetom i sl.
pri!agod!jivost ? !vorite treba biti rijeeno to jednostavnije. o se posti"e
izbjegavanjem vijugavih vo"nji, pregledno$u, ispravnim i pregledno obilje"enim
prometnim trakovima, dobrom rasvjetom i sl.
protonost ? posti"e se prilago*ivanjem !vorita uvjetima vo"nje. %a !voritu ne
smije biti vie izmjena smjera nego to to zahtijeva njegov oblik. 'mjer vo"nje mora
se nastaviti, pomogu$nosti, iza !vorita. -vorite mora biti dobro obilje"eno radi
boljegopti!kog vo*enja prometnih tokova.
/B
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
15/43
22. Aa vori@tima cesta i u!ica bivaju se brojne radnje koje urokuju sukobe
prometni tokova to su:
isplitanje (izlijevanje),
uplitanje (ulijevanje), preplitanje i
kri"anje.
23. #SPO;+BCJ K;#A&< & KEJS&A&< ;JSK;&*J
Prednost jednotrani kru(ni raskri(ja je (u usporedbi s klasi!nim trokrakim i
!etverokrakim raskri"jima) u eliminaciji konfliktne povrine i konfliktnih to!aka presijecanja
i preplitanja kao i smanjenje broja konfliktnih to!aka ulijevanja i izlijevanja.
@od kru"nog raskri"ja isklju!ena je potpuno konfliktna to!ka kri"anja prometnih
tokova; to je i najopasnija konfliktna situacija na raskri"ju radi koje nastaju nesre$e sa
najte"im posljedicama (frontalni i bo!ni sudari). %pr. kod klasi!nog trokrakog raskri"ja
imamo ukupno E konfliktnih to!aka, a kod isto takvog raskri"ja rijeenog kru"nim tokom,
ukupan broj konfliktnih to!aka iznosi C.
2'. P;O*+K9&;JA*+ ;JSK;&*J # ;J&A&
;amak raskri(ja
8!estalo postavljanje raskri"ja umanjuje kvalitetu odvijanja prometnih tokova u
glavnom pravcu kretanja. ' druge strane, preveliki razmak dovodi do neravnomjernog
optere$enja cestovne mre"e.
inimalne udaljenosti raskri!ja
# (kmHh) 2 C F 1 E /
8daljenost /B /F
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
16/43
ostavljanje raskri"ja na nedovoljno preglednim odsje!cima glavnog pravca kao to su
horizontalne krivine radijusa ?A
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
17/43
Preg!ednost u raskri(ju
%ajpovoljniji uvjeti za izvedbu raskri"ja su plitki nasipi. &bog sigurnosti uvjetovanoj
preglednosti raskri"ja se ne bi smjela postavljati u usjecima ilineposrednoj blizini mostova i
tunela, ili se mora osigurati povrinska preglednost koja je oslobo*ena svih vizualnih zapreka.
reglednost se odre*uje s obzirom na dva tipa raskri"ja, odnosno dva na!ina ulaska
sporednog toka u zonu raskri"ja0
J. ?askri"ja s znakom sporedne ceste 5 vozilo mo"e u$i u raskri"je bez zaustavljanja
C. ?askri"ja kontrolirana stop znakom 7 vozilo se obavezno mora zaustaviti.
9ipovi raskri(ja
' obzirom na va"nost cesta koje se kri"aju i pripadaju$a prometna optere$enja
razlikuju se tri osnovna tipa raskri"ja u razini.
5 9&P 1 predstavlja najjednostavniji oblik raskri"ja bez posebno ure*enih pristupa.
6ovoljno je osigurati preglednost i postaviti osnovnu signalizaciju. @oristi se kod spoja
lokalnih cesta s malim prometnim optere$enjem.
5 9&P 2 odgovara malom do srednjem prometnom optere$enju kog kojih u!e$e lijevih
kretanja ne prelazi /4. zvodi se s kapljastim otokom za kanaliziranje prometnih tokova.
5 9&P 3predstavlja najslo"eniji tip i primjenjuje se kod spoja va"nijih cesta s velikim
prometnim optere$enjem. Obavezno je izvo*enje dodatnih trakova za lijevo i desno skretanje
na glavnom pravcu te fizi!ko kanaliziranje tokova na privozima sporednog pravca.
2-. AJP#9%& J P;O*+K9&;JA*+ P;OI+9AO SAO S#$;+I+AO
K;#AO ;JSK;&*J
$oDenje pri!ani cesta u raskri(je mora biti to bli"e pravom kutu. ravilno
priklju!ivanje vozila u kru"ni tok posti"e se izborom ulazne krivulje primjerene veli!ine.
angencijalno vo*enje ulaza uzrokuje nerazumljivost pravila o prvenstvu prolaza u kru"nom
raskri"ju, velike vrijednosti brzina na ulazima, nepregledno ula"enje vozila u kru"no raskri"je
/F
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
18/43
i nalete vozila. angencijalno vo*enje izlaza iz kru"nog raskri"ja ujedno zahtijeva viestruko
okretanje upravlja!kog kola motornih vozila i uzrokuje veliku pokrivenu povrinu.
9ok ceste na du!joj dionici; postupnim smanjenjem polumjera kru"nih lukova u
slijedu posti"e se postupno smanjenje brzine pred kru"nim raskri"jem, a time i otklanjanje
mogu$nosti voza!eva prekasnog uo!avanja kru"nog raskri"ja i mogu$ih naleta vozila. ravac
kao element trasiranja na duljoj dionici pred kru"nim raskri"jem nije zabranjen, ali se ne
preporu!uje.
>irina u!aa u raskri(je i du!jina pro@irenjaL oblik je tog prostora od iznimnog
zna!enja, kako zbog prometne sigurnosti (vo"nja najmanjom mogu$om brzinom i !ekanje na
prazan prostor za uklju!ivanje u kru"ni tok) tako i zbog propusne mo$i (vremenske praznine).
akriv!jenost krivu!je vo(nje kro kru(no raskri"je mora imati oblik dvostruke '
krivulje koju !ine tri polumjera uskla*enih vrijednosti. #e$a zakrivljenost krivulje zna!i
manju brzinu vo"nje na ulazu i ve$i stupanj prometne sigurnosti kru"nog raskri"ja.
>irina i!aa i kru(nog raskri(ja 5 jedna od glavnih pretpostavki prilikom prora!una
propusnosti ulaza je da se promet neometano izlijeva iz raskri"ja. 6a bi se to postiglo mora
biti izlaz dovoljne irine.
#!ana i i!ana krivu!ja; #eli!ine izlaznih krivulja ovise o veli!ini kru"nog raskri"ja,
broju prometnih trakova u kru"nom toku i obliku razdjelnog otoka. #eli!ine izlaznih krivulja
moraju uvijek biti ve$e od veli!ina ulaznih krivulja, a samo u iznimnih slu!ajevima mogu biti
jednake.
Preg!ednost u kru(nom raskri(ju ? glavna pravila koja treba zadovoljit sa stajalita
zaustavne preglednosti su0
a) u kru"nim raskri"jima u urbanoj okolini voza!u mo"e biti omogu$ena preglednost
do suprotnog izlaza, ali to nije obvezno;
b) u kru"nim raskri"jima izvan urbane okoline voza!u mora biti onemogu$ena
preglednost do suprotnog izlaza iz kru"nog raskri"ja, to se posti"e izdizanjem sredinjegotoka.
ored zaustavne preglednosti potrebno je ostvariti preglednost i u sljede$im
slu!ajevima0
reglednost ulijevo
-elna preglednost na ulazu
reglednost na kru"nom kolni!kom traku
reglednost do pjea!kih prijelaza
/1
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
19/43
Pje@aki prije!ai i prije!ai a bicik!iste trebaju biti smjeteni izvan kru"nog
raskri"ja za duljinu jednog do dva vozila 5nia za !ekanje. 6uljina ovisi o veli!ini kru"nog
raskri"ja odnosno o duljini razdjelnih otoka. Minimalna duljina mora biti B.2 m, a najve$a oko
/ m. zvedbom nie poboljava se sigurnost nemotoriziranih sudionika u prometu, a ujedno
se pove$ava i propusnost kru"nog raskri"ja, jer biciklisti i pjeaci u manjoj mjeri ometaju
uklju!ivanje vozila u kru"ni tok. Kko je u kru"nom raskri"ju jedan od dvaju ili vie prometnih
trakova namijenjen isklju!ivo za izlaz iz kru"nog raskri"ja, nia za !ekanje nije nu"na. 8
kru"nim raskri"jima u kojima nije mogu$e omogu$iti dostatnu preglednost ili je broj pjeaka
velik, pjea!ke prijelaze nije po"eljno izvoditi, problem prelaska pjeaka rjeava se
pothodnicima ili nathodnicima.
;adje!ni pje@aki" otoci moraju biti prilago*eni veli!ini kru"nog raskri"ja i "eljenoj
brzini u kru"nom raskri"ju. reporu!ljivo je da se na velikim kru"nim raskri"jima koriste
otoci oblika lijevka , a na malim kru"nim raskri"jima trokutastog oblika. Minimalna irina
razdjelnog otoka trokutastog oblika, na mjestu gdje ga presijeca prijelaz za bicikliste ili
pjea!ki prijelaz, je barem < m.
Povoni dio sredi@njeg otoka mora biti izveden tako, da vozila odvra$a od vo"nje po
njemu. otrebno je upotrijebiti grubozrnati materijali, granitne kocke , a ujedno takav da
omogu$uje prijelaz kota!ima autobusa i teretnih vozila. rijelaz s provoznog dijela sredinjeg
otoka na kru"ni trak potrebno je visinski odmaknuti (
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
20/43
@od horizontalne signalizacije potrebno je postaviti kru"ne strelice unutar kru"nog
kolni!kog traka, iako one nisu predvi*ene dananjim pravilnikom. ako*er bi bilo dobro
postaviti vertikalnie znakove i najavne strelica ispred ulaska u vietra!no kru"no raskri"je,
kojima se ozna!ava namjena trakova.
20. SAOSA& +E+I+A9& AJ +E*+A&KO , %+S9O$A&I
P;&*+EJ&IJ
%P;7 nazivamo mjesto prijelaza cestovne prometnice preko "eljezni!ke pruge. ?adi
velikih razlika u brzinama kretanja cestovnih i pru"nih vozila, njihovim masama, te naro!ito
zaustavnim putovima, to su mjesta vrlo opasna zbog mogu$nosti sudara. ' motrita
cestovnoga prometa osiguranje P?5a mo"emo podijeliti u < skupine 0
PJS&$AO (prometnim znakovima 5 KBF i KB1 5 Kndrijin kri"i i KBE 5 pribli"avanje
prijelazu ceste preko "eljeznicke pruge s branicima ili polubranicima)
JK9&$AO(ure*ajima za osiguranje cestovnih prijelaza 5 mehani!kim ure*ajima i
elektroni!kim ure*ajima).
%ajsigurniji na!in razdvajanja razina je gradnja nadvo"njaka ili podvo"njaka. 6ovoljna
razina sigurnosti posti"e se ugradnjom signalnih ure*aja koji obavjetavaju sudionike u
cestovnome prometu o pribli"avanju "eljezni!kog vozila.
27. $;S9+ AJP;J$J & I*+;+ J SI&;&$JA*+ P;OI+9J
Sustavne mjere su odre*ene prometnim ure*enjem to ga za cestu ili njen dio odredi
upravitelj ceste. rometno ure*enje sadr"i0
odre*ivanje smjera koji ima prednost te na!ina vo*enja prometa
ograni!enja uporabe cesta s obzirom na vrstu prometa
ograni!enje brzine
ure*enje prometa u mirovanju
odre*ivanje podru!ja smirenog prometa, podru!ja ograni!ene brzine i zone za pjeake
odre*ivanje drugih obaveza sudionika u cestovnom prometu
;egu!ativne mjerepredstavljau niz prometnih pravila koje definira &akon o sigurnosti
prometa. 8 praksi se odr"avaju u obliku primjerene prometne signalizacije.
#pooravajue naprave predstavljaju opti!ke i zvu!ne naprave za upozoravanje
voza!a da se pribli"ava podru!ju ograni!ene brzina.
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
21/43
&boine i p!at4orme su namjenjene prisilnom smanjenju brzine motoriziranih
sudionika. 8brajaju se me*u otrije mjere i postavljaju se na mjestima gdje se "eli voza!a
fizi!ki prisiliti na smanjenje brzine. 8!inak izbo!ina ovisi o obliku i u slu!aju uzastopnih
izbo!enja te me*usobnoj udaljenosti.
Su(enja i ragranienja smjerni voni trakova pripada u linijske mjere za
smirivanje prometa i veoma su uporabljivi u slu!aju kada dionicom ceste prolazi linija
gradskog autobusa ili je na dionici ve$i postotak teretnih vozila.
Smicanje osi ceste je linijska mjera za smirivaje prometa, upotrebljiva je kad na
dionici ceste te!e linija gradskog autobusa ili ve!i postotak teretnih vozila. #eoma je
u!inkovita upotreba u stambenim !etvrtima jer omogu$ava pove$anje broja parkirnih mjesta
uzdu" ceste.
28. P;OI+9AJ S&AJE&J%&*J & OP;+IJ %+S9+ # M#AK%&*&
SAOS9& P;OI+9J
rometni znakovi, signalizacija i oprema te turisti!ka i ostala signalizacija postavljaju
se na javnoj cesti na temelju prometnog projekta.
rometne znakove, signalizaciju i opremu cesta !ine0
prometni znakovi
prometna svjetla i svjetlosne oznake;
oznake na kolniku i drugim povrinama;
prometna oprema cesta,
signalizacija i oprema za smirivanje prometa;
uristi!ka i ostala signalizacija propisana je posebnim propisima.
$+;9&KJEAJ S&AJE&J%&*J
rometne znakove !ine0 znakovi opasnosti; znakovi izri!itih naredbi; znakovi
obavijesti; znakovi obavijesti za vo*enje prometa; dopunske plo!e; promjenjivi prometni
znakovi;
B#E*&AJ S9;JA&%+ &S9OS9;JA&AO 9;OK#9J AJKJ OPJSAOS9&
Kutoceste, ceste za promet motornih vozila i ceste koje nisu ulice, irine kolnika F m i
vie 5 /
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
22/43
este irine kolnika 2 7 F m, uglavno gradske prometnice 5 E cm
Ostale ceste i gradske ulice 5 C cm
rometnice u tunelima i galerijama 5 C cm
rometnice sa umetnutim znakovima B cm
7/25/2019 Sustav Sigurnosti Cestovnog Prometa K1 Dado
23/43
a@titne ograde
&atitna ograda je tehni!ka sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprije!iti
klizanje vozila s ceste, odnosno zadr"ati vozila skrenuta s kolnika. &atitna ograda se izra*uju
od !elika, betona (tip %eQ IerseR), ili kombinirano.a@tita ograda mora se postaviti0
7 u razdjelnom pojasu, ovisno o veli!ini prometa,
7 na cestovnom objektu,
7 kad je cesta na nasipu viem od +. m,
7 ispred opasnog mjesta (bo!ne opasnosti).
od !eli!nom zatitnom odbojnom ogradom podrazumijeva se tehni!ko sigurnosna
naprava !ija je svrha sprije!iti iskliznu$e vozila s kolnika ceste, odnosno prihvatiti i zadr"ati skolnika skrenuta vozila.
'uvremene cestovne prometnice pored svih karakteristika modernih prometnica koje
omogu$avaju postizanje ve$ih brzina kretanja vozila, mirnu i udobnu vo"nju, istovremeno
moraju pru"iti i maksimalnu sigurnost u prometu. Iedna od va"nih !imbenika je zatitna
!eli!na odbojna ograda na cestovnim prometnicama.
@KGO?IK G'G?8S
@OJ%@K
?K&6IG
J% OIK' OSIG@
Kutocesta i brza cesta D< 7 D/ D< D+ 7 D