SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU
SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA
MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU
SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETA MARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU
SADRŽAJ> PREDGOVOR 1
> UVOD - MARCO POLO ČINI RAZLIKU 2
> NAJTEŽE JE UVJERITI KLIJENTE 4
> VJETAR U LEĐA VLAKOVA 5
> VELIKI SU KLIJENTI ZAHTJEVNIJI 6
> MANJE PAPIROLOGIJE=MANJE TROŠKOVA 7
> NA TRAJEKTIMA VIŠE MJESTA ZA VELIKE KAMIONE 8
> VAGONI I VAGONI FLAŠIRANE VODE 9
> POVEZIVANJE GRADOVA 10
> NE BISMO MOGLI BEZ MARCA POLA 11
> ŽELJEZNICA ŠTEDI VRIJEME I PODIŽE KVALITETU 12
> TERETNI TRAJEKT PREKO VIKENDA 13
> PRIJEVOZ ROBE VLAKOM PREKO MORA 14
> E-UČENJEM DO VJEŠTINA KOJE NEDOSTAJU 15
> JEDNOSTAVNIJE SA SJEVERA NA JUG 16
> BALTIČKE BRODSKE LINIJE PONOVNO USPJEŠNE 17
> INOVATIVNI KONTEJNERI ZA LAKŠU IZMJENU MODALITETA 18
> UČIMO SVI O INTERMODALNOSTI 19
> OZNAKA KVALITETE 20
> ZAISTA JE VRIJEDILO TRUDA 21
> POTPORE IZ EU JAČAJU VJERODOSTOJNOST 22
> EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI KLIJENTI ŽELE IZMJENU MODALITETA 23
> BRODOM I KAMIONOM UZVODNO 24
PREDGOVOREnterprise Europe Network (EEN) je europska mreža potpore poduzetništvu koja djeluje od 2008. godine i na jednom
mjestu („one-stop-shop“) može pružiti cijeli niz usluga malim i srednjim poduzetnicima: informacije o EU, poslovnu suradnju, uključivanje u EU programe, transfer tehnologije, komercijalizaciju inovacija…
Hrvatska gospodarska komora koordinira mrežu u Hrvatskoj i zajedno s partnerima sudjeluje u provedbi ovih aktivnosti unutar Programa za konkurentnost i inovacije (CIP).
EEN Hrvatska je u okviru aktivnosti promicanja EU programa za gospodarstvenike prepoznala potrebu informiranja o programu Marco Polo. Riječ je o programu namijenjenom prijevoznicima i špediterima, te proizvođačima koji sami orga-niziraju prijevoz, a glavni cilj programa je smanjiti opterećenje cestovnoga prometa i njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Program bespovratnim sredstvi-ma sufinancira prijevozne servise koji se odvijaju na području Europe i namijenjen je gospodarskom sektoru. Sredstva dobivaju svi uključeni u prijevoznički servis bilo da se radi o konzorciju ili samo jednoj tvrtci.
Ovom publikacijom želimo povećati informiranost naših tvrtki uvidom u projekte kojima je odobreno financiranje te potaknuti naše gospodarstvenike da i oni smanje svoje troškove i postanu konkurentniji.
Publikacija se temelji na dokumentu koji je 2009. godine objavila Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) pri Europskoj komisiji.
Europska poduzetnička mreža Hrvatske Hrvatska gospodarska komora Web: www.een.hr
Zemljopisne karte u ovoj brošuri isključivo su ilustrativne prirode.
Učinkovit promet temelj je europskoga gospodar-
stva. Brzu i jeftinu isporuku od tvornice do potrošača
u cijeloj Europi uzimamo zdravo za gotovo. Cestovni
je promet često prvi izbor, no više prometovanja ce-
stama znači češće gužve, više zagađenja i povećane
troškove.
Marco Polo, program Europske unije, izravno rje-
šava takve poteškoće. Pomaže smanjiti prometna
zagušenja na pretrpanim cestama Europe i promiče
ekološke načine prijevoza. Strategija ovog programa
je jednostavna – prenijeti što je moguće više te-
retnoga prometa sa cesta na druge vrste prometa.
Dok su ceste preopterećene, kapaciteti željeznica,
morskih i drugih plovnih putova često su nedovolj-
no iskorišteni, a uz to i manje zagađuju. Subvencija
Marco Polo može biti odlučujući čimbenik između
pokretanja projekta izmjene modaliteta transporta
ili odustajanja od njega.
Cilj programa Marco Polo je poboljšati ekološku
izvedbu europskog teretnog prometa tako da se
ceste godišnje rastereti za 20 milijardi tonskih kilo-
metara tereta, što je jednako prometovanju više od
700.000 kamiona godišnje između Pariza i Berlina.
Time će se ostvariti značajne ekološke, društvene i
gospodarske koristi.
KORISNICI GOVORE O SVOJIM ISKUSTVIMA
Ova brošura sadrži reprezentativan uzorak iz širo-
kog spektra projekata unutar programa Marco Polo.
Informacije su dobivene od sudionika u projektima.
Voditelj svakog navedenog projekta svojim riječima
opisuje koristi dobivene od programa Marco Polo.
Mnogi od njih naglašavaju teškoće na koje su naišli,
očekivane ili ne, koje su uglavnom ipak prevladali.
Na sljedećim stranicama opisani su projekti iz svih
regija Europe. Projekti novih željezničkih i unutar-
njih plovnih putova presijecaju EU sa sjevera prema
jugu i s istoka prema zapadu. „Pomorske autoceste“
UVOD - MARCO POLO ČINI RAZLIKU
pružaju mogućnost zaobilaženja prirodnih kopnenih
barijera i zagušenih cestovnih koridora te nude ka-
pacitete europskog atlantskog, sredozemnog i bal-
tičkog obalnog pojasa.
ČEMU TRUD?
U mnogim je projektima prepoznato da iako želje-
znica, međuobalno prometno povezivanje i unutar-
nji plovni putovi nude ekološki prihvatljiviju alterna-
tivu i komercijalno su konkurentni kamionima, ipak
je potrebno ponuditi dobre argumente zašto prijeći
na ekološku opciju. Teško je promijeniti mentalitet
među prijevoznicima koji smatraju da je najbolje na-
staviti po starome. Neki špediteri, naviknuti na ce-
stovni promet, boje se da bi promjena predstavljala
nepotreban rizik. Dinamički marketing, kvalitetna
usluga i pomna briga o kupcima pokazali su se u
projektima Marco Polo kao ključni alati.
Sudionici također navode da su uspješnosti njiho-
vih projekata pomogle inovativnost i mašta. Neki
su koristili inovativne tehnologije kako bi ostvarili
konkurentnu prednost, ili podigli kvalitetu usluge.
Među njima su zajednički informatički sustav uprav-
ljanja, GPS sustav za praćenje i pronalaženje tereta
i novodizajnirani kontejneri za olakšani intermodalni
prijevoz.
Neki iskorištavaju velike europske infrastrukturne
projekte, poput tunela i mosta Oeresund između
Danske i Švedske, kako bi ponudili uslugu među-
narodnog prijevoza i dostave od-vrata-do-vrata.
Neki su sebi u korist preokrenuli nedjeljnu zabranu
prometovanja kamionima u nekoliko zemalja EU i
ponudili preko vikenda špediterske usluge putem
željeznice ili mora.
STR.
2
1“tonski kilometar“ izražava prijevoz jedne tone robe, ili volumenski ekvivalent jedne tone, na udaljenosti od jednoga kilometra.
CESTOVNI JE PROMET ČESTO
PRVI IZBOR, NO SVE VIŠE
PROMETOVANJA CESTAMA ZNAČI
ČEŠĆE GUŽVE, VIŠE ZAGAĐENJA I
POVEĆANE TROŠKOVE.
DO 2013. GODINE U
SUBVENCIJAMA JE
RASPOLOŽIVO €60M
O SUBVENCIJI IZ PROGRAMA MARCO POLO MOŽE OVISITI
HOĆE LI SE POKRENUTI PROJEKT IZMJENE MODALITETA
PROMETA ILI NE
Kao što spremno priznaju neki sudionici, pokreta-
njem svojih projekata preuzimaju industrijski rizik.
Iako program Marco Polo pruža financiranje samo u
početnom razdoblju, kažu da pomaže na dva načina.
Prvo, za svoj projekt dobivaju oznaku odobrenja EU
i poboljšavaju svoju ekološku vjerodostojnost, a kao
drugo – bez subvencije Marco Polo mnogi od ovdje
opisanih projekata ne bi niti započeli, ili bi ih se mo-
ralo u određenom omjeru smanjiti.
MARCO POLO JE VAŠ PROGRAM
Marco Polo je program namijenjen ispunjavanju
potreba korisnika. Ako u vašem poduzeću postoji
projekt u kojem prijevoz tereta prebacujete s cesta
na željeznicu, rute za međuobalno prometno pove-
zivanje ili unutarnje plovne putove, možda možete
dobiti subvenciju Marco Polo. U nekim slučajevima
dobit ćete puni iznos subvencije samo ako ispunite
cilj koji ste si zadali vezano za količinu tereta koji će
se umjesto cestovnim prevoziti ekološki povoljnijim
načinima prijevoza.
Ne morate pod svaku cijenu izbjegavati bilo kakav
prijevoz cestama. Prihvatljivi su i projekti intermo-
dalnog prijevoza u kojima se kombiniraju cestovni,
željeznički i prijevoz plovnim putovima. Važan je
koncept prijevoza kao usluge od-vrata-do-vrata.
Feeder prijevoz i završni prijevoz mogu se obaviti na
cestama, no putovanje cestama trebalo bi biti što
kraće.
Osim projekata izmjene modaliteta transporta, Mar-
co Polo financira projekte koji nude dodatne usluge
uključujući sustave upravljanja, integriranu kontro-
lu tereta ili zajedničke IT platforme koje olakšavaju
povezivanje partnera i modaliteta. Projekti eduka-
cije o intermodalnom transportu i logistici također
su prihvatljivi. Kada je riječ o cestovnom prometu,
najčišće je ono putovanje koje se nije ni dogodilo.
Zbog toga Marco Polo promiče izbjegavanje cestov-
nog preopterećenja subvencioniranjem cestovnih
prijevoznika i proizvođača koji osmisle nove prakse
(poput izbjegavanja prijevoza bez tereta ili uporabu
učinkovitijeg pakiranja) kojima se smanjuje sama
potreba za cestovnim prometom.
FINANCIRANJE U POČETNOJ FAZI
Subvencijama se financijski podržava projekt izmje-
ne modaliteta transporta u ključnoj početnoj fazi,
prije nego što dosegne razinu isplativosti. Subvenci-
je pokrivaju razdoblje od dvije do pet godina. Projekti
bi po završetku financiranja iz programa Marco Polo
na tržištu trebali biti samostalno održivi. Uspješno
sudjelovanje u projektu Marco Polo podiže ekološki
rejting poduzeća. Do sada je subvencije iskoristilo
preko 400 poduzeća.
Trenutni program traje do 2013. s godišnjim prora-
čunom za subvencije od 60m Eura. Početkom svake
godine objavljuje se poziv na podnošenje prijedloga
potencijalnih podnositelja na internetskoj stranici
programa (http://ec.europa.eu/marcopolo). Ponu-
ditelji koji smatraju da ispunjavaju uvjete mogu se
prijaviti.
Na poticaj svojih korisnika, Marco Polo je pojedno-
stavnio postupak i snizio prag za dobivanje subven-
cije. To je dio kontinuiranog unapređivanja u skladu
sa stanjem na tržištu.
Programom Marco Polo upravlja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije (EACI) u ime Opće uprave za energetiku i promet Europske komisije.
STR.
3
Velika prednost europskog jedinstvenog trži-
šta bez granica je brza otprema često lako po-
kvarljivih proizvoda diljem kontinenta, od pro-
izvođača do potrošača. Projekt Reefer Express
pokazuje da se pomorske rute mogu natjecati
za taj dio prometnog tržišta. Radi se o usluzi
prometovanja kontejnerom radi međuobalnog
povezivanja luke Bilbao u sjevernoj Španjolskoj,
Sheernessa u Engleskoj i Rotterdama u Nizo-
zemskoj. Među najvećim klijentima su proi-
zvođači voća i povrća
iz južne Španjolske
koji opskrbljuju bri-
tansko i nizozemsko
maloprodajno tržište.
Prije nego što je uslu-
ga ponuđena, sav se
prijevoz odvijao kami-
onima i kopnenim pu-
tovima preko Pireneja
i Francuske do Nizozemske i UK (u potonjem
slučaju i trajektom iz Calaisa do Dovera).
Hlađeni proizvodi iz južne Španjolske prevoze
se u Bilbao gdje se pretovaruju u rashladne
kontejnere i tovare na plovilo koje putuje do
Sheernessa i Rotterdama. Ova usluga nudi se
svaki tjedan istoga dana, a pokrenuta je u srp-
nju 2007. sa samo jednim plovilom. Sljedeća
je linija dodana nakon 12 mjeseci. Prevozi se i
opći teret poput guma, pločica, prehrambenih
proizvoda, higijenskih proizvoda, električnih
uređaja i kućanskih aparata. Glavninu tereta
na liniji prema jugu čine papir, pivo, prehram-
beni proizvodi, metali i kemikalije. Mogućnost
prekrcavanja u Bilbau je nadograđena i pobolj-
NAJTEŽE JE UVJERITI KLIJENTE
šana kako bi se omogućio prekrcaj veće količi-
ne hlađene robe.
Geoffrey Smith, predsjednik uprave poduzeća
MacAndrews, nositelja projekta, kaže: „Finan-
ciranje iz programa Marco Polo omogućilo nam
je da uđemo na tržište kojim su ranije domini-
rali kamioni i dokažemo kako pomorski prijevoz
proizvoda predstavlja održivu alternativu prije-
vozu kamionima bez vanjskog financiranja.“
„Surađivali smo s cestovnim i željezničkim pri-
jevoznicima u Španjolskoj na skraćivanju tra-
janja prijevoza od-vrata-do-vrata kroz uskla-
đivanje rasporeda otpreme i polazaka plovila.
Poštivanje rasporeda plovidbe je od iznimne
važnosti, posebno u slučaju pravovremene is-
poruke tereta (eng. just-in-time). Iako je po-
drška klijenata sve veća i raste tonaža, najveća
nam je prepreka bila, i još uvijek je, uvjeriti tra-
dicijske korisnike kamiona koji idu kopnenim
rutama da pomorska ruta može biti prava al-
ternativa – u komercijalnom, ekonomskom i
ekološkom smislu“ – dodaje Smith.
STR.
4
Projekt „Reefer Express“
„Financiranje iz programa Marco Polo omogućilo nam je da uđemo na tržište kojim su ranije dominirali ka-mioni i dokažemo kako pomorski prijevoz proizvoda predstavlja održivu alternativu prijevozu kamionima bez vanjskog financiranja“
GEOFFREY SMITH, PREDSJEDNIK UPRAVE PODUZEĆA MACANDREWS
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Reefer Express
Iznos subvencije Marco Polo: 1.714.711 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od srpnja 2007. do srpnja 2010.
Nositelj projekta: MacAndrews & Company, London (Velika Britanija)
Partneri: ABRA Terminales Maritima SA (Španjolska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 857 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 22 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
A N D O R R A
I S L A S B A L E A R E S
K I N G D O M
C O R
S A R D E G
S U I S
F R A N C E
E S P A Ñ AP O R T U G A L
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Torino Ca
Aosta-Aost
Bern
Strasbourg
SaarbrüMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallorc a
Valencia
Zaragora
MurciaCagliari
AjaccioToledo
ValladolidLogroño
Pamplona-IruñaVitoria-Gasteiz
SantanderOviedo
Santiago de C ompostela
Porto
Coimbra
a
Sevilla
Tanger
Mérida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldo
Amsterdam
Wiesbad
B A Y
O F
B I S C A Y
G U L F
O F L I O N S
M E D I T E RG I B R A L T A RC E U T A
AT
L
E N G L I S H C H A N N E L
C E L T I C S E A
Calais
Almería
BilbaoSan Sebastiá n
nova rutastara ruta
Naziv projekta: ENERCON Tri-Modal
Iznos subvencije Marco Polo: 1.268.577 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od srpnja 2009. do lipnja 2012.
Nositelj projekta: ENERCON, Aurich (Njemačka)
Partneri: ENEOP 3 Desenvolvimento de Projecto Industrial (Portugal)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 663 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 13,6 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
D A N M A R K
D E U T S C H L A N D
A N D O R R A
I S L A S B A L E A R E S
U N I T E D
K I N G D O M
I R E L A N D
É I R E
I T A L I AC O R S E
S A R D E G N A
S L O V
Ö S T E R
S U I S S E
F R A N C E
E S P A Ñ AP O R T U G A L
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
LjubjaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
L’Aquilla
Roma
Campobasso
Napol
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Linz
Salzburg
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallorca
Valencia
Zaragora
MurciaCagliari
Palermo
AjaccioToledo
ValladolidLogroño
Pamplona-IruñaVitoria-Gasteiz
SantanderOviedo
Santiago de Compostela
Porto
Coimbra
Lisboa
Évora
Faro Sevilla
Tanger
Mérida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
DublinBaile Átha Cliath
Belfast
Edinburgh
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms
Frankfurt a. M.Wiesbaden
Karlstad
Oslo
Göteborg
Halms
DresdenErfurt
Rostock
B A Y
O F
B I S C A Y
T Y R R H E N I A N
S E A
G U L F
O F L I O N S
AD
R
M E D I T E RR
G I B R A L T A RC E U T A
AT
LA
NT
IC
O
E N G L I S H C H A N N E L
N O R T H
S E A
C E L T I C S E A
S K A G E R R A K
Calais
Almería
BilbaoSan Sebastián
VeneziaPadova
Worgl
Marco Polo može pokrenuti stvari. Barem ta-
kvo iskustvo ima njemački proizvođač vjetro-
turbina, ENERCON. „Čim je objavljeno da smo
dobili subvenciju Marco Polo programa to je
pozitivno utjecalo na naše partnere“ - kaže
Ursua Vogt, asistentica predsjednika uprave
ENERCON-a. „U Portugalu je na primjer lo-
kalna samouprava počela zagovarati izgradnju
nove željezničke pruge do našeg portugalskog
proizvodnog postro-
jenja. Drugi partneri i
vlasti također su upo-
znatiji s našim aktiv-
nostima te sa svih
strana stižu pozitivne
reakcije na naš cilj
da prebacimo teret s
cesta na željeznice i
brodove.“
U projektu se željeznicom i brodovima dije-
lovi prenose iz Njemačke do Viana de Caste-
lo u Portugalu te do instalacijskih postroje-
nja diljem Europe. Manji dijelovi prevoze se
kontejnerima. Novitet je sadržan u tome da
ENERCON željeznicom prevozi izvangabaritne
pošiljke, npr. lopatice rotora, module elektron-
ske opreme i stupove vjetroturbina. „Neki su
ljudi oklijevali s korištenjem željeznice za to,
ali sudjelovanje u Marco Polo programu dalo
nam je na ozbiljnosti. Naši su planovi dobili na
prestižnosti i lakše smo uvjerili partnere da s
nama surađuju.“
Kao poduzeće za visoku tehnologiju na po-
dručju obnovljive energije, ENERCON smatra
da je prirodno da bi trebali preuzeti vodstvo u
promicanju održivog prometa, no na projekt
utječu i praktični aspekti. „Mi, baš kao i dru-
gi“ - dodaje Vogt, „nailazimo na sve veći otpor
lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti prema
prijevozu teškog i izvangabaritnog tereta ce-
stom, a to dovodi do produljenog trajanja pro-
vedbe narudžbe i povećanih administrativnih
troškova.“
Ipak, u ENERCON-u su uvjereni da je izmjena
modaliteta sama po sebi opravdana. „Europ-
ska energetska politika i aktualni razgovori o
načinima izbjegavanja najnovijih predviđanja o
klimatskim promjenama mogu samo poveća-
ti tendenciju izmjene modaliteta i stoga smo
uvjereni u dugoročnu ekonomsku korist“ – za-
ključuje gđa. Vogt.
„Europska energetska politika i aktualni razgovori o načinima izbjegavanja najnovijih predviđanja o kli-matskim promjenama mogu samo povećati tenden-ciju izmjene modaliteta i stoga smo uvjereni u dugo-ročnu ekonomsku korist.“
URSULA VOGT, ASISTENTICA PREDSJEDNIKA UPRAVE PODUZEĆA ENERCON
STR.
5
VJETAR U LEĐA VLAKOVA
Projekt „ENERCON Tri-Modal“
„Uspješno vodimo uslugu riječnog prijevoza te-
reta u koju naši klijenti imaju povjerenja i vide
ju kao kvalitetnu alternativu cestovnom prije-
vozu diljem Europe.“ Ovako Dmitar Ivanov, vo-
ditelj projekta u bugarskom poduzeću Intershi-
pping, opisuje projekt Via Danube nakon prve
godine provedbe. Cilj projekta je nadograditi
rijeku Dunav kao teretni koridor koji prolazi
kroz srce Europe i proteže se od sjeverne Fran-
cuske kroz Njemačku do
Crnog mora. Projektom
se želi pretvoriti sadaš-
nje cestovne prometne
pravce od Maubeugea
(u Francuskoj) i Wagha-
usela (u Njemačkoj) do
Bugarske i Rumunjske u
intermodalne rute preko
Dunava.
Teret putuje cestom od Maubeugea i Wagha-
usela do Passaua u Bavarskoj nakon čega se
riječnim teglenicama prevozi u Vidin u Bugar-
skoj gdje se prekrcava da bi nastavio cestom
do Sofije i Bukurešta. Katkada se na povratku
mijenja polazišna luka i kreće se iz Russea što
je zgodnije za rumunjske tvornice automobila
koje su počele koristiti uslugu Via Danube“ –
pojašnjava Ivanov.
Prvobitnoj riječnoj floti od četiri Ro-Ro bro-
dova poduzeća Intershipping dodana su četiri
nove riječne teglenice na pogon dva potisna
broda. „Radimo s većim klijentima“ – kaže Iva-
nov, „i to je zahtjevnije. Velika prednost naše
usluge njena je redovitost. Na taj način, naši
su klijenti uvijek sigurni u točan datum polaska
VELIKI SU KLIJENTI ZAHTJEVNIJI
i mogu dobro procijeniti kada će roba stići na
odredište.“
„Međutim, redovita usluga znači da su troš-
kovi fiksni i da plovila moraju biti potpuno
natovarena. To nam je predstavljalo izazov,
naročito nakon globalne financijske krize u
2008. i s time povezanim padom potrošačke
potražnje ujesen.“ Ivanov zaključuje: „Nosili
smo se s time i mnogim drugim poteškoćama;
i uspjeli smo ih nadići. Postavili smo smjernice
za uspješno upravljanje projektom u naredne
dvije godine.“
STR.
6
Projekt „Via Danube“
„Uspješno vodimo uslugu riječnog prijevoza tereta u koju naši klijenti imaju povjerenja i vide ju kao kvalitetnu alternativu cestovnom prijevozu diljem Europe.“
DIMITAR IVANOV, INTERSHIPPING OF BULGARIA
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Via Danube
Iznos subvencije Marco Polo: 1.033.655 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od lipnja 2008. do svibnja 2011.
Nositelj projekta: Intershipping Ltd, Burgas (Bugarska)
Partneri: Intershipping Romania SRL (Rumunjska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 518 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 13,4 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K AF E D E R A C I J
P O L S K A
D E U T S C H L A N D
A R E S
D
M
I T A L I AC O R S E
S A R D E G N A
B O S N A I
H E R C E G O V I N AS R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A R O R S Z Á G
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
S L O V E N S K ÁR E P U B L I K A
R O M Â N I A
B Â L G A R I J A
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L A R U S
U K R
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Växjö
Jönköping
LinköpingNyköping
Visby
Telšiai Šiauliai
Utena
Vilnius
AlytusMinsk
Skopje
Tiranë
Sarajevo
Beograd
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
L’Aquilla
Roma
Campobasso
NapoliPotenza
Bari
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
BratislavaWienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
ouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
elona
ma de Mallorca
Cagliari
Palermo
Catanzaro
Kerkyra Ioannina Larisa
Lamia
Patrai
Athinai
Kozani
Thessaloniki
Komotini
Mytulini
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
TallinnVästerås
StockholmKarlstadÖrebro
Kaunas
Göteborg
Halmstd
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
KrakówKatowice
Rzeszów
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
BA
LT
IC
S
EA
A E G E A N
S E A
T Y R R H E N I A N
S E A
G U L F
O F L I O N S
AD
RI
AT
I C S
EA
D I T E RR
N O R T H
S E A
S K A G E R R A K
Calais
VeneziaPadova
Worgl
Naziv projekta: Short Sea XML
Iznos subvencije Marco Polo: 900.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2006. do rujna 2009.
Nositelj projekta: Zaklada NorStella, Oslo (Norveška)
Partneri: 27 partnera iz 8 zemalja: brodarske tvrtke, prijevoznici, tijela za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja, lučke uprave, tijela za normizaciju, tehnološke tvrtke
Kontakt: [email protected]
Arild Haraldsen, glavni izvršni direktor za-
klade NorStella, objašnjava prednosti po-
boljšane razmjene podataka u međuobal-
nom prometnom povezivanju.
XML JE OZNAKA ZA PRILAGODLJIV JEZIK
ZA OZNAČIVANJE PODATAKA U RAČU-
NALNOM PROGRAMIRANJU. KAKO JE XML
POVEZAN SA MEĐUOBALNIM PROMETNIM
POVEZIVANJEM?
Administrativna papirologija čini 20-30% troš-
ka međuobalnog prometnog povezivanja, tako
da je razvoj e-rješenja logičan način smanjenja
troškova. Međutim, ne radi se samo o uštedi.
To je sredstvo do cilja – uklanjanje tereta sa
cesta na more na način da se međuobalni pro-
met učini konkurentnijim.
TKO JE VODIO PROJEKT?
Projekt Short Sea XML pokrenula je NorStella,
neprofitna zaklada za e-poslovanje i trgovin-
ske propise. NorStella je norveško službeno
tijelo zaduženo za sve međunarodne aktiv-
nosti normizacije na području elektroničkog
poslovanja i olakšavanja trgovanja. Norveška,
naravno, nije članica Europske Unije, no bili
smo u mogućnosti iskoristiti prednost što smo
jedna od susjednih zemalja s posebnim odno-
som s EU. Jedna smo od nekoliko zemalja koje
mogu iskoristiti prednosti financiranja iz pro-
grama Marco Polo na ovaj način.
KAKVI SU REZULTATI...
Do završetka projekta, nekih četrdesetak
kompanija već je koristilo XML – za razmjenu
elektronskih poruka putem logističkog lanca
za međuobalno povezivanje u jedinstvenom
zajedničkom formatu. Kristiansand u Nor-
veškoj bila je prva europska luka koja je uvela
Short Sea XML.
...KAKVE SU KORISTI?
Ne bi bilo moguće provesti projekt bez financi-
ranja iz programa Marco Polo. No, koristi nisu
bile samo financijske. Kroz dobivenu vidljivost
postali smo poznatiji i izgradili smo Short Sea
XML kao brand. Također smo došli do sinergija
do kojih sami možda ne bismo došli bez istra-
živačkih programa koje financira EU i drugih
projekata Marco Polo koji promiču intermo-
dalnost.
BISTE LI PREPORUČILI MARCO POLO DRU-
GIMA?
Svakako, prvenstveno zbog toga što je prak-
tičan i (u slučaju projekata poput Short Sea
XML) traje dvije godine. To znači da u kratkom
roku morate ostvariti praktične rezultate. To
ga čini komplementarnim drugim projektima
usmjerenim na istraživanje.
„Također smo došli do sinergija do kojih sami možda ne bismo došli bez istraživačkih programa koje fi-nancira EU i drugih projekata Marco Polo koji promiču intermodalnost.“
ARILD HARALDSEN, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR ZAKLADE NORSTELLA
STR.
7
MANJE PAPIROLOGIJE=MANJE TROŠKOVA
Projekt „Short Sea XML“
Ovaj projekt nudi cjelovitu uslugu otpreme
preko najkraćeg pomorskog prijelaza između
Finske i Švedske, od Vaasae do Umee. Prije no
što je ova usluga krenula u 2004., veliki kami-
oni koji su putovali između te dvije zemlje išli
su kopnenom rutom oko sjevernog kraja zalje-
va Bothnia. To je značilo prelazak udaljenosti
od 820 km, naspram 90 km i vremena od 4
sata za prelazak pomorske veze do tjesnaca
Kvarken.
Jedna od glavnih teškoća je bila da su na po-
morskoj ruti prometovala premalena plovila.
„Subvencija Marco Polo omogućila nam je da
kupimo brod s većom nosivošću za više i veće
kamione“ – kaže Borje Lassfolk, glavni izvršni
direktor RG Line-a, „Bez subvencije morali bi-
smo kupiti manje plovilo.“
„Novo plovilo ima veću zapremninu za kamio-
ne, a ulaz i dimenzije dozvoljavaju unos većeg
tereta. Tijekom trajanja projekta udvostručili
smo količinu prevezenog tereta, kako smo i
planirali u projektnom prijedlogu.“ – kaže La-
ssfolk. „S dodatnim kapacitetima uslugu smo
mogli i oglašavati intenzivnije nego ranije.“
NA TRAJEKTIMA VIŠE MJESTA ZA VELIKE KAMIONE
Lassfolk kao jednu od teškoća tijekom trajanja
projekta navodi prosvjed proizvođača papira
zbog kojega je smanjena količina prevezenih
roba, te cijene goriva.
Lassfolk kaže da papirologija i zahtjevi za iz-
vješćivanjem o projektu poput ovoga katkada
mogu biti opširni i zahtijevati mnogo vremena,
ali dodaje: „Politika i ciljevi na kojima se teme-
lji program Marco Polo jako su dobri.“
STR.
8
Projekt „CGTK“
nova rutastara ruta
Naziv projekta: CGTK – Consolidation of Goods Transport over the Kvarken Straits
Iznos subvencije Marco Polo: 600.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2004. do prosinca 2006.
Nositelj projekta: RG Line, Vaasa (Finska)
Partneri: Umea Hamn Ab (Švedska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 330 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 7,3 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
S V E R I G E
E E S T I
S U O M I
F I N L A N D
LinköpingNyköping
Tallinn
HelsinkiHelsingfors
HämeenlinnaTravastehus
TurkuÅbo
MaarianhaminaMariehamn
MikkSýt M
Luleå
Umeå
Östersund
Härnösand
Sundsvall
Gävle
UppsalaVästerås
StockholmÖrebro
Falun
Rovaniemi
EA
GU
LF
OF
BO
TH
NI A
OuluUleåborg
Vassa
„Subvencija Marco Polo omogućila nam je da kupimo brod s većom nosivošću za više i veće kamione“
BORJE LASSFOLK, GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR PODUZEĆA RG LINE
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Sirius 1
Iznos subvencije Marco Polo: 560.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2008. do prosinca 2010.
Nositelj projekta: SA des Eaux Minéral d’Evian (Francuska)
Partneri: Danone Waters Deutschland GmBH (Njemačka)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 341 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 6,9 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
D A N M A R K
D E U T S C H L A N D
B O
H E R C
H R V A T S
S L O V E N I J A
M
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U RG
Szczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
WienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
e
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
DresdenErfurt
Zielona Góra
Op
Rostock
G U L F
AD
Calais
VeneziaPadova
Worgl
Željeznica je naročito pogodna za prijevoz iste
vrste proizvoda koji se prevozi u velikim koli-
činama – poput flaširane vode. Kroz projekt
Sirius 1, francuski proizvođač mineralne vode
SA de Eaux Minerales d’Evian prešao je na že-
ljeznički prijevoz vode s izvora vode Volvic u
središnjoj Francuskoj do njemačkog središta za
distribuciju u Hockenheimu blizu Frankfurta –
što predstavlja udaljenost od 711 km. Od tamo
se cestama distribuira do krajnjih potrošača u
Njemačkoj. Vlakovi se iz Hockenheima vraćaju
prazni. Ranije je cijelo putovanje u oba smjera
bilo cestama.
Izmjena modaliteta znači da se 70% prosječne
udaljenosti od Volvica do krajnjeg odredišta u
Njemačkoj pokriva željeznicom. U kompani-
ji kažu da je u jednoj
godini rada izmjena
modaliteta ekvivalent
micanja 10.000 kami-
ona s ceste. Ušteđena
energija dovoljna je za
osvjetljenje grada sa
320.000 stanovnika.
Jean-Marc Dumas, direktor projekta opskrbnog
lanca u Evianu, kaže da se projektom povećava
kapacitete sa 2 vlaka tjedno krajem 2008. na
četiri vlaka tjedno u 2010. Svaki vlak prenosi
1000 tona vode. „Sirius 1 je prva faza ambicio-
znog projekta reorganizacije opskrbnog lanca.
Namjera nam je u razdoblju od 2010. do 2014.
vlakovima obavljati sve isporuke vode Volvic
i Evian do Njemačke preko Hockheima i do
drugog distribucijskog centra u Duisburgu za
sjeverni dio zemlje.“
„Prelazak na željeznički prijevoz tijekom pro-
jekta Sirius 1 nije utjecao na našu sposobnost
održavanja visoke razine usluge u smislu pra-
vovremene isporuke i sadržaja. U tom proce-
su, Marco Polo je bio katalizator za naš tim i
timove naših partnera. Unatoč složenosti ko-
rištenja nove mreže i industrijskog konteksta
u kojemu ceste još uvijek imaju prednost nad
željeznicom, željeznički prijevoz ostaje u srcu
strategije održivog razvoja Eviana i Volvica“,
kaže Dumas.
„Prelazak na željeznički prijevoz tijekom projekta Siri-us 1 nije utjecala na našu sposobnost održavanja vi-soke razine usluge u smislu pravovremene isporuke i sadržaja isporuke.“JEAN-MARC DUMAS, DIREKTOR PROJEKTA OPSKRBNOG LANCA U EVIANU
STR.
9
VAGONI I VAGONI FLAŠIRANE VODE
Projekt „Sirius 1“
Prije talijanske brodske linije za prijevoz tereta,
Grandi Navi Veloci je pokrenuo Ro/Pax uslugu
prijevoza od Genove do Tangiersa u Maroku
preko Barcelone. Robu koja se sada prevozi po-
morskim putom prevozilo se dužom kopnenom
rutom iz Italije, cestom do Algecirasa u južnoj
Španjolskoj, pa preko Sredozemnog mora.
„Do novog prometnog pravca smo došli ana-
lizom trgovinskog prometa između Italije i
Maroka te Španjolske i Maroka i anketiranjem
prijevoznika“, kaže Franco Fanrizio iz GNV-a.
„Tako smo otkrili slobodan prostor za povoljni-
ju i bržu alternativu.“
Uslugom se prevozi roba
iz unutrašnjosti uz obje
europske luke – koja se u
Italiji proteže čak do Lom-
bardije. Radi se uglavnom
o robi široke potrošnje,
no ima i mehanizacije.
„Dovozimo sirovinske
materijale za tvornice u
Maroku koje zatim goto-
ve proizvode šalju nazad istom rutom“, dodaje
Fabrizio.
Na početku je u projektu bilo teško. GNV se
nadao da će uslugu pokrenuti u rujnu 2006.,
no podcijenio je teškoće s dobivanjem nužnih
dozvola od marokanskih vlasti. Neuobičaje-
no je za takva putovanja da staju u još jed-
noj europskoj luci prije prelaska Sredozemlja,
umjesto da se ide ravno u Maroko i nazad. „To
je zaista bilo izvan naše kontrole“, naglašava
Fabrizio, „budući da smo ispunili sve potrebne
POVEZIVANJE GRADOVA
dokumente i priložili podršku talijanskih i špa-
njolskih vlasti, no sve je trajalo mnogo duže no
što nam se činilo potrebnim.“
Kao i sa svakim novim proizvodom, trebalo
je vremena da se klijente uvjeri u postojanje
jeftinije i bolje alternative starom načinu na
koji su navikli – čak i kada bi mogli uštedjeti
50% troškova. „Dakle, financiranje iz progra-
ma Marco Polo učinilo je ključnu razliku u po-
četnoj financijskoj konstrukciji projekta“, kaže
Fabrizio. „Ipak, do svibnja 2009. premašili smo
očekivanja te dodali i drugo vozilo na ruti ranije
no što smo prvobitno planirali.“
STR.
10
Projekt „Marocco Seaways“
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Marocco Seaways
Iznos subvencije Marco Polo: 1.830.418 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od prosinca 2006. do prosinca 2009.
Nositelj projekta: Grandi Navi Veloci s.p.a., Genova (Italia)
Partneri: Agencia Maritima Condeminas (Španjolska)F.A.I. Service S.C (Italija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 921 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 28,8 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
D E U T S
A N D O R R A
I S L A S B A L E A R E S
C O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
T O U N I SE L D J A Z Â I RE L M A G H R E B
E S P A Ñ AP O R T U G A L
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U RG
Firenz
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Brege
StuttgaStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallo rca
Valencia
Zaragora
Murcia
Alger
Tunis
Cagliari
AjaccioToledo
ValladolidLogroño
Pamplona-IruñaVitoria-Gasteiz
SantanderOviedo
Santiago de Compostela
Porto
Coimbra
Évora
Sevilla
Tanger
Mérida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Brem
Hannover
Amsterdam
MainzWorms
Frankfurt Wiesbaden
B A Y
O F
B I S C A Y
T Y R
G U L F
O F L I O N S
M E D I T E RR
A
G I B R A L T A RC E U T A
AT
E N G L I S H C H A N N E LCalais
Almería
BilbaoSan Sebastiá n
„Financiranje iz programa Marco Polo učinilo je ključnu razliku u početnoj financijskoj konstrukciji projekta.“
FRANCO FABRIZIO, GNV
nova rutastara ruta
Naziv projekta: T-Rex
Iznos subvencije Marco Polo: 1.250.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2006. do rujna 2009.
Nositelj projekta: IFB sa/nv, Bruxelles (Belgija)
Partneri: Intercontainer Austria GesmbH (Austrija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 642 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 12,7 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
E E S T I
L A T V I
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K AF E D E R A C I J
P O L S K A
D E U T S C H L A N D
I T A L I AC O R S E
B O S N A I
H E R C E G O V I N AS R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A R O R S Z Á G
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
S L O V E N S K ÁR E P U B L I K A
R O M
B Â
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Växjö
Jönköping
LinköpingNyköping
Visby
Telšiai Šiauliai
Uten
Vilniu
Alytus
Sarajevo
Beograd
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
L’Aquilla
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
BratislavaWienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzâlons-en-Champagne
ens
ille
Dijon
Lyon
Ajaccio
pellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
StockholmÖrebro
Kaunas
Göteborg
Halmstd
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
KrakówKatowice
Rzeszów
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
BA
LT
IC
S
EA
F
O N S
AD
RI
AT
I
N O R T H
S E A
S K A G E R R A K
VeneziaPadova
Worgl
Kad nastupe teška vremena, subvencija pro-
grama Marco Polo može biti presudna. T-REX
(Trans-Romanian Express), usluga željezničkog
prijevoza između Belgije i Rumunjske, pravi je
primjer. „Bez programa Marco Polo, vjerojatno
bismo započeli s radom, ali u ograničenom op-
segu – jedna povratna linija za jednoga klijenta
za dogovorenu cijenu i uz rizik prekida suradnje
ako se drastično promjene uvjeti konkuren-
tnosti“, kaže Tony Struyf, razvojni menadžer
međunarodnog poslovanja u poduzeću IFB u
Belgiji. „Uz subvenciju Marco Polo možemo
ponuditi redovitu uslugu ne
samo glavnom klijentu na
toj ruti već i na tržištu op-
ćenito – te uslugu održati i
u teškim vremenima.“
Nova je usluga brža od sla-
nja robe cestama – traje 42
sata umjesto 48 sati, po-
lasci su pouzdaniji, a prevozi se i vikendom –
kada su njemačke i austrijske ceste zatvorene
za kamione. „Roba utovarena u petak navečer
na vlak u Genku, u zaleđu Antwerpena dostav-
lja se u Bukurešt/Sofiju u ponedjeljak ujutro.
To je cestovnim putom ‘nemoguća misija’“,
naglašava g. Struyf. U IFB-u procjenjuju da že-
ljezničkom uslugom sa cesta godišnje uklanja-
ju 11.500 kamiona, odnosno kolonu kamiona
dugu 225 km.
Nije sve išlo prema planu. U IFB-u su se nadali
da će do rujna 2008. imati četiri povratne linije
tjedno, no zaustavili su se na trećoj „kada je
globalna gospodarska kriza, nadamo se samo
privremeno, zaustavila naše ambicije vezano
za tu rutu te izgradnju mnogo šire intermo-
dalne mreže kojom bi Rumunjsku povezali sa
zemljama Beneluksa.“
U IFB-u priznaju da su podcijenili reakciju kon-
kurencije, cestovnih prijevoznika tereta, tako
da su „u prvoj godini dosegli samo 84% pla-
nirane izmjene modaliteta , a u drugoj 59%“,
kaže Struyf. „Svejedno vjerujemo da je prosjek
od postizanja 65% zadanih ciljeva u dvije godi-
ne rada vrlo dobra brojka.“
„Uz subvenciju Marco Polo možemo ponuditi re-dovitu uslugu ne samo glavnom klijentu na toj ruti već i na tržištu općenito – te uslugu održati i u teškim vremenima.“TONY STRUYF, RAZVOJNI MANAGER MEĐUNARODNOG POSLOVANJA U PODUZEĆU IFB U BELGIJI
STR.
11
NE BISMO MOGLI BEZ MARCA POLA
Projekt „T-REX“
Prevozite li malo, ali ste pametni? U tom bi
slučaju program Marco Polo mogao biti baš
za vas.“Program Marco Polo je način da ma-
nji, ali pametni prijevoznici
sudjeluju u ambicioznom
projektu“, kaže Furio Bom-
bardi, direktor prodaje u
poduzeću FS Logistica u
Milanu. „Sumnjam da bi
bez subvencije Marco Polo
došlo do suradnje partne-
ra.“
Projekt je ponudio još dvije velike pogodnosti:
„Skraćeno je vrijeme do točke pokrića i pruže-
na nam je prilika da uvedemo novu tehnologiju
u industriju logistike“, putem osmišljavanja i
testiranja novog GPS sustava praćenja i prona-
laženja za nadzor nad pošiljkama opasnih tvari
na širem geografskom području.
Projekt je iskoristio prednost porasta potražnje
UNP-a (ukapljenog naftnog plina) u srednjoj i
istočnoj Europi te pada potrošnje u Italiji u vri-
jeme kada je proizvodnja rasla kao nuspojava
povećane proizvodnje dizelskih goriva i benzi-
na. Željeznička usluga je postojala, no nije bila
konkurentna jer se temeljila na pojedinačnim
ad-hoc utovarima. LOGISTIC je pokrenuo na-
mjenski blok-vlak s 12 do 14 vagona.
„Ne samo da smo smanjili vrijeme prijevo-
za iz Italije do čvorišta u Češkoj i Hrvatskoj,
već smo i ponudili informacije o dolascima u
stvarnom vremenu, kao i kašnjenja ili poteš-
koće. Naši klijenti mogu optimalno iskoristiti
svoje ljudske i ekonomske resurse, dok njihovi
ŽELJEZNICA ŠTEDI VRIJEME I PODIŽE KVALITETU
klijenti mogu planirati na temelju logistike u
stvarnom vremenu.“
Nije sve išlo glatko. Uvjeti na tržištu 2007. i
2008. promijenili su se na načine koje LOGI-
STIC nije mogao predvidjeti i projekt nije ispu-
nio zadane ciljeve. „Unatoč tim poteškoćama,
ugovori o prijevozu u LPG-u produženi su i
nakon završetka projekta tako da ima nade“,
kaže Bombardi, „da ne samo da ćemo nastaviti
s tom uslugom u narednim godinama, već i da
ćemo kasnije model proširiti i na ostale opasne
vrste roba.“
STR.
12
Projekt „L.O.G.I.S.T.I.C.“
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Logistic Operational network for Gas Innovative Supply and Transport between Italy and Central Europe – L.O.G.I.S.T.I.C.
Iznos subvencije Marco Polo: 487.374 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2006. do siječnja 2009.
Nositelj projekta: FS Logistica s.p.a. (nekadašnji Cargo Chemical), Milano (Italija)
Partneri: Montana Gas GmbH (Njemačka), Primagaz Central Europe GmbH (Austrija), Trenitalia s.p.a. (Italija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 269 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 5,2 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
L I E
R O S S I J S K AF E D E R A C I J
P O L S K A
D E U T S C H L A N D
B O S N A I
H E R C E G O V I N AS R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A R O R S Z Á G
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
S L O V E N S K ÁR E P U B L I K A
D E R L A N D
U E
X E M B O U R G
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Telšiai
Sarajevo
Beograd
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
P i
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
BratislavaWienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
Saarbrückenetze
naco
çon
lesl
mur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
KrakówKatowice
Rzeszów
Olsztyn
warszawa
Rostock
B
AD
R
VeneziaPadova
Worgl
„Program Marco Polo je način da manji, ali pa-metni prijevoznici sudjeluju u ambicioznom pro-jektu.“FURIO BOMBARDI, DIREKTOR PRODAJE FS LOGISTICA, MILANO
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Gulf Stream
Iznos subvencije Marco Polo: 870.077 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od ožujka 2008. do ožujka 2011.
Nositelj projekta: Brittany Ferries, Roscoff (Francuska)
Partneri: Luka Santander (Španjolska), Luka Poole (Velika Britanija), Brittany Ferries (Velika Britanija) i Brittany Ferries (Španjolska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 435 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 12,1 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
D E U T
A N D O R R A
I S L A S B A L E A R E S
U N I T E D
K I N G D O M
É I R E
C O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
E S P A Ñ AG A L
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Gen
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Strasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallor ca
Valencia
Zaragora
MurciaCagliari
AjaccioToledo
ValladolidLogroño
Pamplona-IruñaVitoria-Gasteiz
SantanderOviedo
Santiago de C ompostela
oimbra
Sevilla
Mérida
Madrid
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
DublinBaile Átha Cliath
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Amsterdam
MainWiesbaden
B A Y
O F
B I S C A Y
G U L F
O F L I O N S
AT
LA
N
E N G L I S H C H A N N E L
C E L T I C S E A
Calais
BilbaoSan Sebastián
Gulf Stream je projekt subvencioniran kroz
program Marco Polo i nudi alternativu u obliku
pomorske autoceste za teretni promet između
sjeverne Španjolske i južne Engleske. Ima dva
posebna obilježja:
> Isključivo se radi o Ro-Ro teretu. To znači
da se tijekom sezone odmora kamioni i ne-
praćene prikolice ne moraju boriti za prostor
s turističkim vozilima.
> Radi se o jednoj povratnoj brodskoj liniji
svakoga vikenda između španjolske luke
Santander i luke Poolena južnoj obali En-
gleske, kako bi se iskoristila vikend zabrana
prometovanja teških kamiona na francuskim
cestama.
Prema Brittany Ferries, poduzeću koje nudi
uslugu, trošak od-vrata-do-vrata i trajanje
puta su kraći nego kopneni prijevoz preko
Francuske. Glavni korisnici usluge su tran-
sportna poduzeća sa sjedištem u Španjolskoj i
Portugalu na južnoj strani i irski
i britanski cestovni prijevoznici
s druge strane. Linija smanjuje
zagušenja na granici između
Francuske i Španjolske i na ula-
zima u La Manche.
Francois Potier, voditelj razvoja
i istraživanja u poduzeću Britta-
ny Ferries, kaže da su rezultati
prve faze projekta ohrabrujući.
Iskorišteno je 75% kapaciteta što je u skladu
s projektnim planom poslovanja. „Gospodarski
nas uvjeti prisiljavaju da i dalje pažljivo pri-
stupamo potrebama korisnika i da budemo u
mogućnosti predlagati inovativna rješenja koja
povećavaju njihovu profitabilnost ili doprinose
ekološkom ugledu“, kaže Potier.
„Ponekad je teško boriti se protiv starih navi-
ka. Moramo uvjeriti klijente da sami isprobaju
prednosti novih usluga“, kaže g. Potier. „Na
licu mjesta im pokazujemo kako poslujemo. I
zaista se trudimo da među prijevoznicima i lo-
gističarima podignemo svijest o razlici u troš-
kovima i povećanoj produktivnosti koju pruža
direktna pomorska linija.“
STR.
13
TERETNI TRAJEKT PREKO VIKENDA
Projekt „Gulf Stream“
„Gospodarski nas uvjeti prisiljavaju da i dalje pažljivo pristupamo potrebama korisnika i da budemo u mogućnosti predlagati inovativna rješenja koja povećavaju njihovu profitabil-nost ili ekološkom imidžu.“FRANCOIS POTIER, VODITELJ ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA, PODUZEĆE BRITTANY FERRIES
„Most Oeresund, jedan od najvećih infrastruk-
turnih projekata kojega je sufinancirala Europ-
ska unija, koristi se u projektu Scandinavian
Shuttle za stvaranje održivog koridora za že-
ljeznički prijevoz između kontinentalne Europe
i Skandinavije. Projekt obuhvaća središnji dio
koridora koji povezuje njemačku regiju Ruhr
s južnim i središnjim dijelom Švedske preko
Danske.
Scandinavian Shuttle je
dnevna željeznička linija
koja prometuje prema
voznom redu i osigura-
va pravovremenu (just-
in-time) isporuku robe
u oba smjera. Vlak vozi
kroz željeznički tunel u
sklopu mosta Oeresund
koji povezuje gradove Kopenhagen i Malmö.
Prije pojavljivanja željezničke linije Scandinavi-
an Shuttle, glavni način prijevoza tereta bio je
kombinacija kamionskog i trajektnog prijevoza
između Njemačke i Švedske.
Projektom se želi uspostaviti tranzitna želje-
znička linija čija će razina kakvoće i pouzdano-
sti biti usporediva s kakvoćom i pouzdanošću
kakve se obično pripisuju cestovnom prome-
tu. Svaki kontejner ili prikolica opremljeni su
modulom na bazi mobilnog telefona s GPS
karticom koji u gotovo stvarnom vremenu
dojavljuje svoj položaj Centru za praćenje po-
uzdanosti radi lakšeg praćenja i pronalaženja
tereta. Lokomotive vlaka opremljene su ure-
đajima koji im omogućavaju da se na polovici
putovanja preko mosta Oeresund prilagode
PRIJEVOZ ROBE VLAKOM PREKO MORA
danskom, odnosno švedskom, sustavu napaja-
nja električnom energijom i sustavu automat-
skog upravljanja željezničkim prometom (ATC
sustav). Svaki željeznički prijevoznik koji želi
može koristiti željezničku liniju Scandinavian
Shuttle.
Direktor tvrtke UBQ, Sven-Erik Andersson,
kaže da su najveća prepreka projektu bili razli-
čiti propisi i pravila različitih nacionalnih tijela
nadležnih za željeznički promet na području
Europe te dodaje: “Iako se povećava količina
prometa te se stalno unaprjeđuje kvaliteta
usluge, uvidjeli smo da je mnogo teže poslo-
vati u području željezničkog prometa nego u
tradicionalnom cestovnom prometu.” Kada
smo ga upitali o tome kakvu korist od ovog
projekta ima UBQ, kazao je: “Projekt nas je
snažnije profilirao na tržištu kao tvrtku koja
brine o svom utjecaju na okoliš, a kod naših
zaposlenika je podigao razinu svijesti o zaštiti
okoliša.“
STR.
14
Projekt „Scandinavian Shuttle“
„Projekt nas je snažnije profilirao na tržištu kao tvrtku koja brine o svom utjecaju na okoliš, a kod naših zaposlenika je podigao razinu svijesti o zaštiti okoliša“SVEN-ERIK ANDERSSON, DIREKTOR TVRTKE UBQ
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Scandinavian Shuttle
Iznos subvencije Marco Polo: 2.500.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od lipnja 2006. do svibnja 2010.
Nositelj projekta: UBQ AB, Malmö (Švedska)
Partneri: Van Dieren (Nizozemska) i NGIL, Oeresund Logistic (Švedska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 923 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 27,5 milijuna eura (u četiri godine)
Kontakt: [email protected]
D A N M A R K
P
D E U T S C H L A N D
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
N O R G E
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
BySzczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Växjö
Jönköping
LinköpingNyköping
Vi
Châlons-en-Champagne
Amiens
LilleBruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
Gävle
UppsaVästerås
StocKarlstad
Oslo
Örebro
Falun
Göteborg
Halmstd
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
Katowic
Rostock
N O R T H
S E A
S K A G E R R A K
Naziv projekta: EWITA
Iznos subvencije Marco Polo: 756.445 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od lipnja 2008. do svibnja 2010.
Nositelj projekta: Via donau (Österreichische Wasserstrassen Gesellschaft mbH), Beč (Austrija)
Partneri: Stichting Projecten Binnenvaart (Nizozemska), Europan Intermodal Association (Belgija), Forschung & Entwicklungs GmbH, Campus Steyr FH OÖ (Austrija), Imagination Computer Services (Austrija), Promotie Binnenvaart Vlaanderen (Belgija), Romanian Maritime Training Centre, CERONAV (Rumunjska), Regionaal Opleidingen Centrum Zeeland (Nizozemska), Schiffahrts – Verlag Hansa C. Schroedter & Co (Njemačka)
Kontakt: [email protected]
Voditeljica projekta Sabine Piribauer iz nosi-
telja projekta, tvrtke via donau, pokazuje da je edukacija od ključne važnosti za promje-nu stavova i izmjenu modaliteta prometa na velikim europskim plovnim putovima.
ZAŠTO STE IZRADILI PROJEKT EWITA I PLATFORME ZA E-UČENJE?
U ključnom razdoblju, područje prometa unutarnjim plovnim putovima suočava se s nedostatkom vještina i radne snage. Namje-ra projekta EWITA je da takvu situaciju riješi stvaranjem zajedničkog europskog koncepta edukacije i praktičnih programa edukacije za područje intermodalnog prometa unutarnjim plovnim putovima. Projekt obuhvaća koridore Rajne i Dunava.
Širenje znanja o ovom ekološki prihvatljivom i isplativom modalitetu prometa te njegova veća pristupačnost omogućavaju da, gledaju-ći dugoročno, dođe do premještanja prometa s cesta na unutarnje plovne putove. Projekt EWITA nudi najnovije koncepte edukacije i vrhunske platforme za e-učenje na područ-ju logistike za plovila u Europi. Platforme su izrađene na fleksibilan način kako bi mogle predstavljati sučelje između budućih potre-ba za edukacijom prijevoznika koji prometuju unutarnjim plovnim putovima i zainteresiranih korisnika takvog modaliteta.
JE LI TO DIO DUGOROČNOG PROCESA?
Riječ EWITA predstavlja europske mrežne
platforme i koncepte edukacije za intermodal-
ni promet na unutarnjim plovnim putovima.
Radi se o izravnom nastavku jednog ranijeg
projekta iz programa Marco Polo pod nazivom
eWIT koji se provodio između prosinca 2003. i
veljače 2006. Proračun novog projekta veći je
i više nego dvostruko u odnosu na prethodni
projekt.
U okviru prethodnog programa razvijen je eu-
ropski koncept edukacije o intermodalnom prometu unutarnjim plovnim putovima te je primijenjen na dunavski koridor putem sustava e-učenja za unutarnju plovidbu (IneS).
Projektom EWITA će se doraditi i proširiti spo-menuti koncept, ažurirat će se sustav e-učenja za unutarnju plovidbu za područje rijeke Dunav (IneS Danube) i izradit će se slična platforma za koridor Rajna-Meuse-Scheldt (IneS RMS). Obje platforme bit će dostupne na engleskom,
njemačkom, nizozemskom i/ili rumunjskom
jeziku.
NA KOJI NAČIN VAM JE POMOGAO
PROGRAM MARCO POLO?
Izuzetno nam se svidjelo što je program Mar-
co Polo usredotočen na operativne aktivnosti
povezane s gospodarstvom i poslovnim sekto-
rom, a ne na istraživačke projekte. Praktični
projekti s partnerima iz industrije su manje
komplicirani.
„Izuzetno nam se svidjelo što je program Marco Polo usredotočen na operativne aktivnosti povezane s gospodarstvom i poslovnim sek-torom, a ne na istraživačke projek-te.“
SABINE PIRIBAUER VODITELJICA PROJEKTA, VIA DONAU
STR.
15
E-UČENJEM DO VJEŠTINA KOJE NEDOSTAJU
Projekt „EWITA“
„Kada su vanjski evaluatori Europske komisije
ocjenjivali projekt ItaloExpress, pozitivno su
ocijenili točnost i pouzdanost nove željeznič-
ke linije koja prometuje od sjeverne Italije do
sjeverne Njemačke. Prije ovog projekta na toj
relaciji su se pojavljivali veliki problemi. Uvo-
đenjem intermodalne željezničke linije s teh-
nologijom praćenja i pronalaženja te vlastitim
lokomotivama i vagonima, ItaloExpress je
uveo promjene ne samo na području točnosti
i pouzdanosti već i na području fleksibilnog i
transparentnog određivanja cijena.
“Mi nudimo jedinstvenu uslugu za špeditere
– sve na jednom mjestu. Troslojna procedura
koja uključuje prijevoznika, željeznicu i ter-
minal danas je stvar prošlosti”, kaže Thorsten
Lüttig, direktor odjela njemačke tvrtke TX Lo-
gistik, nositelja projekta, koja je Talijanskim
željeznicama na ovom projektu bila partner
iz privatnog sektora. Partneri tvrtke TX Logi-
stik bili su Talijanske željeznice i švedski DHL
Express. “Mogućnost dobivanja subvencije iz
programa Marco Polo stvorila je podlogu za
pridobivanje svih partnera za sudjelovanje u
projektu”, kaže Lüttig.
U početku su se pojavili
problemi s pronalaženjem
dovoljnog broja vagona, ali
se u razdoblju između kraja
2004. i sredine 2008. godi-
ne broj vlakova koji su tjed-
no prometovali na toj liniji
popeo s dva na sedam – u
početku je to uglavnom bilo
na relaciji između Lübecka i
JEDNOSTAVNIJE SA SJEVERA NA JUG
Verone, a kasnije je, nakon nadogradnje termi-
nala, vlak redovito polazio iz Padborga u Dan-
skoj na dansko-njemačkoj granici. “Osobito
smo ponosni”, dodaje Lüttig, “što smo projekt
podigli na razinu održivog proizvoda”.
Prepreke uspjehu nove linije bile su ekonom-
ske, tehničke, operativne i psihološke prirode.
“Morali smo prevladati nedostatak želje kon-
kurentskih tvrtki da svoju robu prevoze istim
vlakom i strah od gubitka fleksibilnosti kakva
postoji kod cestovnog prijevoza. Shvaćanje da
promicanje intermodalnosti zahtijeva promje-
ne u načinu razmišljanja za nas je bio ključan
dio projekta i to je važno znati”, kaže Lüttig.
ovećava količina prometa te se stalno unaprje-
đuje kvaliteta usluge, uvidjeli smo da je mnogo
teže poslovati u području željezničkog prome-
ta nego u tradicionalnom cestovnom prome-
tu.” Kada smo ga upitali o tome kakvu korist
od ovog projekta ima UBQ, kazao je: “Projekt
nas je snažnije profilirao na tržištu kao tvrt-
ku koja brine o svom utjecaju na okoliš, a kod
naših zaposlenika je podigao razinu svijesti o
zaštiti okoliša.“
STR.
16
Projekt „ItaloExpress“
„Mi nudimo jedinstvenu uslugu za špeditere – sve na jednom mjestu. Troslojna procedura koja uključuje prijevoznika, željeznicu i terminal danas je stvar prošlosti.“THORSTEN LÜTTIG DIREKTOR ODJELA LX LOGISTIK
nova rutastara ruta
Naziv projekta: ItaloExpress
Iznos subvencije Marco Polo: 3.500.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2005. do prosinca 2008.
Nositelj projekta: TX Logistik AG, Bad Honnef (Njemačka)
Partneri: Trenitalia s.p.a. (Italija) i DHL Express (Švedska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 1,35 milijardi tonskih kilometara (procjena za četverogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 28,3 milijuna eura (u četiri godine)
Kontakt: [email protected]
D A N M A R K
P O
D E U T S C H L A N D
B O S N A I
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
S L OR E P
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U RG
BydgSzczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
BratislavaWienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-Champagne
Amiens
ille
Dijon
Lyon
Montpellier
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M .Wiesbaden
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
Katowice
Rostock
B
S E A
VeneziaPadova
Worgl
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Baltic Sea Shuttle (BaSS)
Iznos subvencije Marco Polo: 1.316.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2006. do siječnja 2009.
Nositelj projekta: Scandilines Deutschland GmbH, Rostock-Warnemünde (Njemačka)
Partneri: Hafen-Entwicklungsgesellschaft Rostock mbH (Njemačka) i Slobodna luka Ventspils (Latvija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 658 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 20,8 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
K
R O S S I J S K AF E D E R A C I J
P O L S K A
A N D
B E L A R U
E
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
BerlinPotsdamburg
Schwerin
el
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Växjö
Jönköping
LinköpingNyköping
Visby
Telšiai Šiauliai
Utena
Vilnius
AlytusMinsk
Praha
Tallinn
HelsinkiHelsingfors
HämeenlinnaTravastehus
TurkuÅbo
MaarianhaminaMariehamn
MikkeliSýt Michel
Härnösand
Sundsvall
Gävle
UppsalaVästerås
StockholmKarlstad
Oslo
Örebro
Falun
Kaunas
Göteborg
Halmstd
Dresden
Zielona Góra
Opole
KrakówKatowice
Rzeszów
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
BA
LT
IC
S
EA
GU
LF
OF
BO
T
A K
Zbog zaštite okoliša svakako se kod prijevoza
tereta preporučuje korištenje ruta za međuo-
balno prometno povezivanje, ali takav način
prijevoza mora biti i ekonomski isplativ. Iz tog
razloga tvrtka Scandilines prijavila se za dobi-
vanje kratkoročne potpore iz programa Marco
Polo kako bi bila u stanju nositi se sa cestov-
nim prijevozom čija je konkurentnost nakon
proširenja Europske unije 2004. rasla u odnosu
na njihove brodske linije za pri-
jevoz tereta s područja Baltika.
Cilj projekta BaSS bio je pove-
ćati udio pomorskog prijevoza
u ukupnom teretnom prome-
tu između Njemačke i baltič-
kih država i nakon toga prema
Poljskoj i Rusiji. Postojeća lini-
ja između gradova Rostock (u
Njemačkoj) i Liepaja (u Latviji)
preusmjerena je prema jednoj drugoj latvijskoj
luci u gradu Ventspils i proširena je korište-
njem dodatnog broja plovila. Time su udvo-
stručeni kapaciteti i učestalost prometovanja
(broj polazaka po luci i po tjednu povećan je s
dva na četiri). Od tada je na toj relaciji uveden
i treći trajekt.
“Odabir nove luke u Latviji (Ventpils) omogućio
nam je da korisnicima ponudimo bolju lučku
infrastrukturu”, kaže Gernot Tesch, zamjenik
direktora za Švedsku, Baltik i Finsku iz tvrtke
Scandilines, “ te da ovu luku pretvorimo u pro-
metno čvorište za sve aktivnosti koje Scandi-
lines provodi na području istočne Europe.” Na
drugom kraju ove linije u Rostocku jedna od
prednosti je bila da se prijevoz tereta mogao
odvijati ne samo cestama i željeznicama već
je postojala i mogućnost korištenja sinergijskih
prednosti postojećih mreža brodskih linija iz
područja Baltičkog mora i prema njemu. Tesch
također kaže: “Napredak je brzo postignut – u
prvih devet mjeseci udvostručio se promet ka-
miona i kamiona s prikolicom između Rostocka
i Ventspilsa, a godinu nakon toga povećao se i
za dodatnih 35%”.
“Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom
smo pokrili početne troškove u prvih nekoliko
godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-
nju povećati učestalost prometovanja”, kaže
Tesch, “I uspjeli smo. Pomorski promet se opet
povećao i uspjeli smo ispuniti ciljeve našeg
projekta iz programa Marco Polo. Općenito
govoreći, prvi i osnovni cilj bi trebao biti da se
potpuno uklone nedostaci u pomorskom pri-
jevozu koji ga čine nekonkurentnim u odnosu
na cestovni prijevoz kako bi programi pomoći
poput programa Marco Polo na duži rok postali
suvišni.“
STR.
17
BALTIČKE BRODSKE LINIJE PONOVNO USPJEŠNE
Projekt „Bass“
„Bez subvencije iz programa Marco Polo kojom smo pokrili početne troškove u prvih nekoliko godina, mislim da ne bismo nikada bili u sta-nju povećati učestalost prometovanja.“GERNOT TESCH ZAMJENIK DIREKTORA ZA ŠVEDSKU, BALTIK I F INSKU SCANDILINES
„Proizvodnja stakla nejednako je raspoređena
na području Europe. Gledajući općenito, pro-
izvodnja stakla uglavnom se odvija na sjeveru
Europe, osobito u Belgiji, Francuskoj i Nizo-
zemskoj, a potrošači se nalaze posvuda. Zbog
toga se javlja potreba za specijaliziranim prije-
vozom na veće udaljenosti.
Ravno staklo velikih dimenzija (6m puta
3.21m) uglavnom namijenjeno građevinskoj i
automobilskoj industriji obično se prevozi ce-
stama u specijaliziranim
(inloader) prikolicama
opremljenima hidraulič-
kim sustavima i zračnim
jastucima koji ga štite od
udarca. U okviru projekta
FGI System po prvi puta
će se koristiti drugačije
dizajnirane prikolice spe-
cijalizirane za prijevoz
stakla i dizalice za prenošenje prikolica s ceste
u željezničke vagone.
“To nam omogućuje da po prvi puta imamo in-
termodalan promet”, kaže Franco Ghiglione iz
tvrtke Lannutti koja je nositelj projekta. “Do-
datna prednost leži u činjenici da specijalizira-
ne prikolice za prijevoz stakla sada mogu pre-
voziti veći teret. Kada otpremamo robu putem
cesta, količina tereta je ograničena. Između
Belgije i Italije gdje smo prvi puta koristili novi
sustav povećali smo količinu tereta po prikolici
za 25%.“
Intermodalnost je od osobite važnosti za pri-
jevoz tereta koji tvrtka Lanutti obavlja između
INOVATIVNI KONTEJNERI ZA LAKŠU IZMJENU MODALITETA
Belgije te Španjolske i Portugala. Budući da se
u Španjolskoj širina tračnica razlikuje od širine
tračnica u Francuskoj i Belgiji, kontejneri se
na francusko-španjolskoj granici moraju pre-
baciti na kamione. Tvrtka Lannutti se nada se
da će se za vrijeme trajanja projekta više od
pola milijuna tona tereta koji putuje iz Belgije
u Italiju i Španjolsku prevoziti željeznicom, a
ne cestom.
“Mada sve ovo zvuči jednostavno”, smatra
Ghilione, “bila su potrebna ulaganja u stvara-
nje novog intermodalnog voznog parka. Vjeru-
jemo da projekt ima dugotrajnu budućnost, ali
treba naglasiti važnost subvencija iz programa
Marco Polo jer su nam omogućile da smanjimo
rizik povezan s ulaganjima u vrlo inovativne
usluge i da našim uslugama pridodamo snaž-
niju tehničku komponentu.“
STR.
18
Projekt „FGI System“
„Treba naglasiti važnost subvencija iz programa Marco Polo jer su nam omogućile da smanjimo rizik povezan s ulaganjima u vrlo inovativne usluge i da našim uslugama pridodamo snažniju tehničku kom-ponentu.“FRANCO GHILIONE LANNUTTI
nova rutastara ruta
Naziv projekta: FGI System
Iznos subvencije Marco Polo: 3.000.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2008. do travnja 2013.
Nositelj projekta: Lannutti s.p.a., Cuneo (Italija)
Partneri: Lannutti sprl (Francuska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 496 milijuna tonskih kilometara (procjena za petogodišnje razdoblje
Procijenjena ekološka korist: 9,9 milijuna eura (u pet godina)
Kontakt: [email protected] [email protected]
D E U T
A N D O R R A
S U I S S E
F R A N C E
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Ha
Fi
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Bern
Br
StutStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Zaragora
Pamplona-Iruña Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Hannov
Amsterdam
MainzWorms
FrankfWiesbaden
A Y
C A Y
G U L F
O F L I O N S
E N G L I S H C H A N N E LCalais
San Sebastián
Naziv projekta: GLAD – Green Logistics Action & Deployment
Iznos subvencije Marco Polo: 1.355.152 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od ožujka 2009. do veljače 2011.
Nositelj projekta: Escuola Europea de Short Sea Shipping, Barcelona (Španjolska)
Partneri: Lučka uprava Barcelona (Španjolska), Grimaldi Compagnia di Navigazione i Grandi Navi Veloci (Italija), Lučka uprava Rim/Lazio i Lučka uprava Genova, Ferrocarriles de Via Estrecha – FEVE (Španjolska)
Kontakt: [email protected]
Eduard Rodés, ravnatelj Europske škole za
međuobalno prometno povezivanje (Escola
Europea de Short Sea Shipping) iz Barcelone,
opisuje iskustva iz programa Marco Polo.
ŠTO JE EUROPSKA ŠKOLA ZA MEĐUOBALNO PROMETNO POVEZIVANJE?
Kao što se vidi iz samog naziva, mi poduča-vamo međuobalno prometno povezivanje (eng. short sea shipping) objedinjavanjem praktičnih edukacija i visokih akademskih standarda. Dr-žimo edukacije za studente i osobe koje već plove na brodovima koji prometuju Sredoze-mnim morem između Barcelone u Španjolskoj i Civitavecchie u Italiji. Vjerujemo da nas taj pristup čini jedinstvenima.
NA KOJI NAČIN VAM JE POMOGAO PRO-GRAM MARCO POLO?
RIz programa Marco Polo dobili smo 1 milijun eura za početni dvogodišnji projekt koji je već dovršen, a nakon toga smo se prijavili i dobili još jednu dvogodišnju subvenciju u iznosu od 1.3 milijuna eura kako bismo pokrili drugu fazu projekta nazvanu GLAD. U prvom projektu nam je subvencija programa Mar-co Polo pokrila nešto malo više od trećine troškova, a u drugom pro-jektu je bila dovoljna za polovinu troškova. Radilo se o dva kratka vremenska razdoblja ako uzme-mo u obzir sve naše buduće planove, ali je ipak program Marco Polo za nas bio od ključne važnosti jer edukacije koje je provodila Lučka uprava Barcelona inače ne bismo mogli proši-riti i podići na razinu Europske škole. U ovom
trenutku imamo studente iz sedam različitih zemalja EU.
ŠTO PODUČAVATE?
Projekt GLAD nudi dva programa edukacije:
edukacija o pomorskim autocestama (engl.
MOST) i edukacija o jednostavnom korištenju
željezničkih veza (engl. SURCO). Edukacije
traju po četiri dana i samostalne su, ali ih se
može i objediniti u jednu edukaciju od tjedna
dana. Tijekom prve dvije godine imali smo i tri
edukacije o međuobalnom prometnom povezi-
vanju – uvod u logistiku pomorskog prometa,
osnove poslovanja i usluga te globalni aspekti
logistike.
ŠTO SE PROMIJENILO U VAŠEM RADU OD
POČETKA DO DANAS?
Puno je veći naglasak na intermodalnosti.
Imamo i dodatnog partnera, španjolsku želje-
zničku kompaniju FEVE, koja je našu učionicu
na moru nadopunila učionicom u vlaku. Tako-
đer više pažnje posvećujemo pitanjima zaštite
okoliša. Podučavamo naše studente kako mje-
riti stvarni dugoročni utjecaj različitih promet-
nih modaliteta na okoliš.
„Podučavamo naše studente kako mjeriti stvarni dugoročni utjecaj različitih promet-nih modaliteta na okoliš.“
EDUARD RODÉS, DIREKTOR EUROPSKE ŠKOLE ZA MEĐUOBALNO PROMETNO POVEZIVANJE, BARCELONA
STR.
19
UČIMO SVI O INTERMODALNOSTI
Projekt „GLAD“
Zašto ići cestom preko sjeverne Italije, južne
Francuske i duž španjolske obale da bi se došlo
od Civitavecchie koja je sjeverno od Rima do
Barcelone u Španjolskoj ako se može ići preko
Sredozemnog mora? Čak i ako je krajnje odre-
dište Lisabon, nova ruta i dalje ima smisla. S
tim na umu pokrenut je projekt Marco Polo
Eurostars koji se provodio od 2004. do 2006.
godine i kojime je uvedena spomenuta ruta za
prijevoz tereta na kotačima.
Uspjeh tog projekta doveo je do stvaranja dru-
gog projekta pod nazivom Westmed Bridge u
kojem se radilo o boljoj liniji s većim plovilima
što je dovelo do povećanja nosivosti za teret
na kotačima (praćene i nepraćene prikolice)
za 65%. Prijevoz istog takvog tereta morem za
trećinu je brži i za više od 40% jeftiniji od ce-
stovnog prijevoza.
“Brži smo i jeftiniji, a i radi se
pouzdanijoj liniji jer postoji
raspored polazaka i odlazaka
u kojem su unaprijed utvrđeni
dani u tjednu i vrijeme prome-
tovanja linije”, kaže Paul Kypri-
anou, direktor odjela za odno-
se s javnošću Grupe Grimaldi.
“Očekujemo da će za vrijeme
trajanja projekta 72,585 ka-
miona ili prikolica cestovni prijevoz zamijeniti
pomorskim”.
Na projekt je ostavila traga činjenica da je bio
pokrenut u vrijeme kada su cijene nafte bile u
snažnom porastu i kada je započinjala svjet-
ska gospodarska kriza. “Tijekom prve godine
OZNAKA KVALITETE
prevezli smo 4% manje prikolica nego što smo
očekivali”, priznaje Kyprianou. “Bez obzira na
to, optimisti smo kada se radi o ovoj ruti, oso-
bito nakon što budu dovršeni radovi na obnovi
cesta i željeznica te nadogradnji lučke infra-
strukture na kopnenim dijelovima s obje strane
rute.“
Unatoč kratkoročnim problemima, Kypria-
nou je pun entuzijazma oko programa Marco
Polo: “Troškovi ulaganja u nove brodove radi
unapređenja brodske linije su ogromni tako da
nam je program osigurao značajna financijska
sredstva u fazi pokretanja projekta. Činjenica
da smo dobili subvenciju iz programa Marco
Polo također je svojevrsna oznaka kvalitete za
naš rad”.
STR.
20
Projekt „WestMed Bridge“
nova rutastara ruta
Naziv projekta: The WestMed Bridge
Iznos subvencije Marco Polo: 4.500.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2008. do ožujka 2011.
Nositelj projekta: Atlantica S.p.A. di Navigazione, Napulj (Italija)
Partneri: Grimaldi Logistica España (Španjolska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 2.25 milijarda tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje
Procijenjena ekološka korist: 66,5 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
A N D O R R A
I S L A S B A L E A R E S
I T A L I AC O R S E
S A R D E G N A
S U I S S E
F R A N C E
Tri
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
Roma
Cam
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
K
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChampagnParis
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Palma de Mallo rca
Cagliari
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
T Y R R H E N
S E A
G U L F
O F L I O N S
M E D I T E R
VeneziPadova
Worgl
„Činjenica da smo dobili subvenciju iz progra-ma Marco Polo također je svojevrsna oznaka kvalitete za naš rad.“PAUL KYPRIANOU DIREKTOR ODJELA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU GRUPA GRIMALDI
nova rutastara ruta
Naziv projekta: DZRS – Duisburg-Zeebrugge Rail Shuttle
Iznos subvencije Marco Polo: 503.847 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od listopada 2006. do listopada 2009.
Nositelj projekta: Duisport Agency GmbH, Duisburg (Njemačka)
Partneri: Port Connect NV (Belgija), CMA/CGM (Belgija), IFB Inter Ferry Boat (Belgija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 252 milijuna tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 4 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L G I Q U Ee
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldo
Amsterdam
Postupak prijave za subvencije iz programa
Marco Polo nekim se tvrtkama ponekad može
činiti kao prevelik izazov. Nije neuobičajeno
da se tvrtke žale na birokraciju u Bruxellesu.
Međutim, Norbert Rekers, direktor prodaje iz
njemačke agencije Duisport kaže da se situ-
acija promijenila na bolje: “Ponovno bismo
se prijavili. Osim što su sma-
njene prepreke za dobivanje
subvencija, još su i povećani
iznosi subvencija. Sve u svemu,
trud oko novih intermodalnih
projekata zaista se isplati”. U
slučaju projekta DZRS (Dui-
sburg-Zeebrugge Rail Shuttle),
subvencija pokriva nešto manje
od polovine gubitaka za koje se
očekuje da će biti ostvareni u prve tri godine
poslovanja. Projektom će se svake godine s ce-
stovnog na druge oblike prijevoza preusmjeriti
teret jednak količini od više od 25,000 kontej-
nera standardne veličine.
Projekt DZRS uveo je željezničku liniju između
najveće svjetske kopnene kontejnerske luke
Duisburg (Duisport) i dviju većih sjevernoeu-
ropskih pomorskih luka, Zeebrugge i Antwer-
pen. Prije uvođenja te linije kontejneri su se
prevozili teškom cestovnom rutom. “Zaguše-
nje je predstavljalo prijetnju za daljnje poveća-
nje prometa”, kaže Rekers.
U Zeebruggeu kontejneri dolaze na terminale
za direktan pretovar na brodove – uglavnom s
Bliskog istoka i iz Velike Britanije. U Duisburgu
ih se može preusmjeriti izravno na željezničku
liniju Beč-Budimpešta ili se mogu iskoristiti
međunarodne mreže za kombinirani prijevoz
za koje postoji zasebni terminal.
U prve dvije godine projekta količina cestov-
nog prijevoza koju je zamijenio željeznički pri-
jevoz premašila je predviđanja za znatno više
od 5%. U tri mjeseca Duisport je tri linije u oba
smjera povećao na četiri linije tjedno - “brže
nego što smo očekivali”, kaže Rekers. “Krajnji
cilj bio je prometovanje linije pet puta tjedno
i to smo ostvarili 2008. Nažalost, nakon što
su zemlje Europske unije ušle u recesiju u raz-
doblju 2008.-2009. morali smo prometovanje
ponovno smanjiti na četiri puta tjedno, ali
projekt i dalje ispunjava svoje ciljeve izmjene
modaliteta”.
STR.
21
ZAISTA JE VRIJEDILO TRUDA
Projekt „DZRS“
„Ponovno bismo se prijavili. Osim što su sma-njene prepreke za dobivanje subvencija, još su i povećani iznosi subvencija.“NORBERT REKERS DIREKTOR PRODAJE AGENCIJE DUISPORT NJEMAČKA
“Potpore iz Europske unije su nam važne i na
tržište šalju snažnu poruku o europskoj dimen-
ziji našeg projekta”. Karel Van Zijl iz nositelja
projekta, amsterdamske tvrtke Spliethoff’s
Bevrachtingskantoor, smatra da je to jedna
od velikih prednosti sudjelovanja u programu
Marco Polo.
Kao što se vidi i iz samog naziva projekta “Ro-
Ro Past France” (Ro-Ro zaobilazi Francusku),
ovim projektom uvodi se pomorska autocesta
kao alternativa zagušenom koridoru za među-
narodni cestovni prijevoz koji prolazi kroz Fran-
cusku. Projekt je u početku ponudio tri polaska
tjedno (a u rujnu 2009. broj se povećao na pet)
u oba smjera između Bilbaa na sjeveru Španjol-
ske i belgijske luke Zeebrugge. Svako plovilo u
stanju je prevesti do 200 prikolica bez pratnje
vozača.
Na španjolskoj strani ka-
mioni u Bilbao prevoze
prikolice čije su krajnje
odredište zemlje Beneluxa,
sjeverna Njemačka, Velika
Britanija i Švedska. Priko-
lice koje nastavljaju put
prema Švedskoj i Velikoj
Britaniji u Zeebruggeu se
pretovaruju na drugi tra-
jekt, a ostale prikolice nastavljaju putovanje
cestom do svojih krajnjih odredišta. Teret koji
putuje u obrnutom smjeru prevozi se na isti
način.
“Na samom početku susreli smo se s nizom
problema”, kaže Van Zijl. “Prvo smo trebali
POTPORE IZ EU JAČAJU VJERODOSTOJNOST
uvjeriti klijente da mislimo ozbiljno. Drugi pri-
jevoznici znali su obećavati slične usluge, ali
ih nisu nikada uspjeli uvesti. Osim toga, mno-
ge prikolice nisu imale učvršćenja potrebna za
utovar na plovilo, a mnogi prijevoznici nisu niti
imali iskustva s nepraćenim prijevozom (priko-
licama bez kamiona i bez pratnje vozača). Tre-
balo nam je vremena da pomognemo prijevo-
znicima iz Španjolske, Portugala i sa sjevernog
kraja rute da iznađu načina kako jedni drugima
osigurati kamione potrebne za prijevoz priko-
lica.”
“Očekivali smo da ćemo u prvih godinu dana
doseći točku pokrića, ali pojavila se gospo-
darska kriza. Količine su ponovno u porastu i
vjerujemo u budućnost. Vjerujemo i da će sub-
vencija Europske unije djelomično nadoknaditi
ono što smo uložili u razvoj ove usluge”, kaže
Van Zijl.
STR.
22
Projekt „Ro-Ro Past France“
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Ro-Ro Past France
Iznos subvencije Marco Polo: 6.800.000 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od rujna 2007. do prosinca 2011.
Nositelj projekta: Spliethoff ’s Bevrachtingskantoor, Amsterdam (Nizozemska)
Partneri: Transfennica Iberia S.L (Španjolska), Transfennica Belgium BVBA (Belgija), Oy Transfennica AB (Finska)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 8,4 milijarde tonskih kilometara (procjena za razdoblje od 4,3 godine)
Procijenjena ekološka korist: 211 milijuna eura (u 4,3 godine)
Kontakt: [email protected]
K I N G D O M
F R A N C E
N E
B E L G I Ë
B E L G I Q
LU
MChâlons-en-ChampagnParis
RouenAmiens
Lille
London
Caen
Rennes
Nantes
poitier
Limoges
Bordeaux
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
LogroñoPamplona-Iruña
Vitoria-Gasteiz
Santanderiedo
Montpellier
M ill
Mo
Bessan
BruxeBruss
Na
Amsterdam
B A Y
O F
B I S C A Y
E N G L I S H C H A N N E L
C E L T I C S E A
Calais
BilbaoSan Sebastiá n
„Potpore iz Europske unije su nam važne i na tr-žište šalju snažnu poruku o europskoj dimenziji našeg projekta.“KAREL VAN ZIJL SPLIETHOFF’S BEVRACHTINGSKANTOOR AMSTERDAM
nova rutastara ruta
Naziv projekta: Euro Reefer Rail Net
Iznos subvencije Marco Polo: 2,128.948 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od siječnja 2009. do prosinca 2011.
Glavni partner: HZ Holding B.V. Maasdijk (Nizozemska)
Partneri: Danone N.V. (Belgija)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 1.09 milijardi tonskih kilometara (procjena za trogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 15.2 milijuna eura (u tri godine)
Kontakt: [email protected]
E E S T I
L A T V I J A
L I E T U V A
D A N M A R K
R O S S I J S K AF E D E R A C I J
P O L S K A
D E U T S C H L A N D
O R R A
I T E D
G D O M
I T A L I AC O R S E
B O S N A I
H E R C E G O V I N AS R B I J A
H R V A T S K A
S L O V E N I J A
M A G Y A R O R S Z Á G
Ö S T E R R E I C H
S U I S S E
F R A N C E
S L O V E N S K ÁR E P U B L I K A
R O M Â N I A
B Â L G A R I J A
N E D E R L A N D
B E L G I Ë
B E L A R
N O R G E
B E L G I Q U E
LU X E M B O U R G
Bydgoszcz
Lublin
Kielce
Szczecin
BerlinPotsdamMagdeburg
SchwerinHamburg
Kiel
MalmöKøbenhavn
Karlskrona
Kalmar
Växjö
Jönköping
LinköpingNyköping
Visby
Telšiai Šiauliai
Utena
Vilnius
AlytusMins
Skopje
Tiranë
Sarajevo
Beograd
ZagrebLjubjanaTrieste
Trento
Bologna
Firenze
Perugia
L’Aquilla
Roma
Campobasso
Ancona
Milano
Genova
Torino Casale
Aosta-Aoste
Klagenfurt
Graz
Budapest
BratislavaWienSankt PöltenLinz
Salzburg Eisenstadt
InnsbruckBern
Bregenz
München
StuttgartStrasbourg
SaarbrückenMetzChâlons-en-ChampagneParis
RouenAmiens
Lille
London
n
oges
Toulouse
Orléans
Dijon
Clermont-Ferrand Lyon
Barcelona
Kom
Ajaccio
Montpellier
Marseille
Monaco
Bessançon
dinburgh
BruxellesBrussel
Namur
Düsseldorf
Bremen
Hannover
Amsterdam
MainzWorms Praha
Frankfurt a. M.Wiesbaden
Tallinn
HelsinkiHelsingfors
HämeenlinnaTravastehus
TurkuÅbo
MaarianhaminaMariehamn
MikkeliSýt Michel
Härnösand
Sundsvall
Gävle
UppsalaVästerås
StockholmKarlstad
Oslo
Örebro
Falun
Kaunas
Göteborg
Halmstd
DresdenErfurt
Zielona Góra
Opole
KrakówKatowice
Rzeszów
Olsztyn
warszawa
Rostock
Ventspils
BA
LT
IC
S
EA
GU
LF
OF
BO
TH
G U L F
O F L I O N S
AD
RI
AT
I C S
EA
N N E L
N O R T H
S E A
S K A G E R R A K
Calais
VeneziaPadova
Worgl
Središnji elementi ovog ambicioznog projekta
su nova mreža za željeznički teretni prijevoz i
višemodalni rashladni kontejner. Cilj projekta
je da se prijevoz tereta prebaci s 11 dugačkih
cestovnih ruta na željeznicu. Te cestovne rute
kojima prometuju kamioni prolaze Europom
od Finske na sjeveru do Italije na jugu te od
Poljske na istoku do Velike Britanije na zapadu.
Zamijenit će ih mreža devet linija osmišljenih
posebno za potrebe željezničkog teretnog pri-
jevoza s unaprijed utvrđenim rutama i voznim
redom.
Prema onome što smo saznali od nositelja pro-
jekta, nizozemske prometne tvrtke HZ Holding
Grupa, pritisak za ovakvu izmjenu modaliteta
s cesta na željeznice više dolazi od ekološki
svjesnih proizvođača i klijenata
nego od vlada ili špeditera. “Ovaj
projekt nam pomaže da ostvari-
mo strategiju čiji je cilj prisiliti
aktere na postojećem tržištu
cestovnog teretnog prijevoza
da promijene svoj način razmi-
šljanja”, kaže direktor tvrtke HZ
logistics Edwin Schouten.
Osim uvođenja i upravljanja no-
vom željezničkom linijom, projekt Euro Reefer
Rail Net također će predstaviti i koristiti ino-
vativne 13,7-metarske rashladne kontejnere
za prijevoz proizvoda koji moraju biti hlađeni
tijekom transporta. Većina novih željezničkih
ruta duže su od 1.000 kilometara i povezuju
prometne terminale u sedam zemalja: Belgiji,
Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Finskoj
i Austriji.
“Sada smo na samom početku. Usluga koju
pružamo je stabilna i razvija se, ali zbog gospo-
darske recesije došlo je do smanjenja količine
tereta i do smanjenja cijena na tržištu teret-
nog prijevoza”, kaže Schouten. “Mi smo našu
izmjenu modaliteta izvršili pažljivo i uspješno i
ulažemo sve napore kako bismo ostvarili glav-
ne ciljeve”
STR.
23
EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI KLIJENTI ŽELE IZMJENU MODALITETA
Projekt „Euro Reefer Rail Net“
„Ovaj projekt nam pomaže da ostvarimo stra-tegiju čiji je cilj prisiliti aktere na postojećem tržištu cestovnog teretnog prijevoza da pro-mijene svoj način razmišljanja“EDWIN SCHOUTEN DIREKTOR TVRTKE HZ LOGISTICS
„Ovaj projekt odmah naglašava svoj ekološ-
ki rejting. ETS je kratica za usluge ekološkog
prijevoza (Ecological Transport Service). Cilj
projekta je iskoristiti potencijale rijeke Elbe za
teretni prijevoz između Njemačke i Češke uvo-
đenjem voznog reda linija korištenjem integri-
ranog sustava kontejnerskog prijevoza.
Najveća prepreka povećanju teretnog prome-
ta na rijeci Elbi su razdoblja iznimno niskog
vodostaja kada je promet rijekom ograničen
samo na plovila određene veličine i gaza. Ta
je činjenica otežavala uvođenje linija s odgo-
varajućim voznim redom. Zbog toga su mnogi
prijevoznici za cjelokupno putovanje kopnenim
dijelom Njemačke od pomorskih luka Hamburg
ili Bremerhaven u potpunosti koristili cestovni
prijevoz.
Projekt ETS Elbe riješio je
problem uvođenjem linije
koja prema voznom redu
prometuje unutarnjim plov-
nim putovima i povezuje
sustav dubokih voda kanala
Mittellandkanal sa susta-
vom plitkih voda rijeke Elbe.
Unutarnji plovni putovi u okviru projekta kori-
ste se za cjelokupno putovanje kada je to mo-
guće, ali postoje i zamjenski cestovni pravci
koje je moguće koristiti kada rijeka nije plovna.
Korištenje kontejnera omogućava korištenje
različitih modaliteta.
Prometno čvorište za potrebe projekta ETS
Elbe je riječna luka Magdeburg. Ona nadopu-
njuje željezničke i riječne linije koje se nalaze
BRODOM I KAMIONOM UZVODNO
nizvodno. Stefan Kunze iz tvrtke Sächsische
Binnenhäfen Oberelbe kaže da čak i za vrijeme
iznimno niskih vodostaja 2008. godine “nije
bilo nepovoljnih utjecaja na tonažu tereta
zahvaljujući intenzivnim naporima koje smo
ulagali kako bismo osigurali da interesi naših
klijenata budu naš najvažniji prioritet.“
“Jedan neočekivani problem na koji smo naišli
su bile različite tehničke specifikacije brodova
i teglenica koje koristimo”, kaže Kunze. “Dobi-
vamo ih iz Njemačke, Češke i Poljske. Unatoč
europskim standardima, morali smo ih modi-
ficirati kako bi bili međusobno sukladni i kako
bismo ih mogli upotrebljavati s opremom i in-
stalacijama u svim državama”.
“Za nas je velika dodatna prednost ovog pro-
jekta bila u pozitivnom odjeku kojeg su polu-
čile marketinške aktivnosti projekta ETS Elbe.
Liniju su sada počeli koristiti novi klijenti koji
sa sobom donose nove poslove, osobito za
naše lučke instalacije”, kaže Kunze.
STR.
24
Projekt „ETS Elbe“
„Za nas je velika dodatna prednost ovog projekta bila u pozitivnom odjeku kojeg su polučile marke-tinške aktivnosti projekta ETS Elbe. Liniju su sada počeli koristiti novi klijenti koji sa sobom donose nove poslove, osobito za naše lučke instalacije“STEFAN KUNZE SÄCHSISCHE BINNENHÄFEN OBERELBE
nova rutastara ruta
Naziv projekta: ETS Elbe
Iznos subvencije Marco Polo: 1,635.330 eura
Trajanje subvencioniranja projekta: od travnja 2007. do ožujka 2011.
Glavni partner: Sachsische Binnenhafen Oberelbe GmbH, Dresden
Ostali partneri: Industriehafen Rosslau GmbH, Magdeburger Hafen GmbH, (Njemačka), CSPL a.s., Česko-Saske Pristavy s.r.o., (Češka), Odra Rhein Lloyd GmbH, (Njemačka)
Količina tereta sklonjenog sa cesta: 440 tonskih kilometara (procjena za četverogodišnje razdoblje)
Procijenjena ekološka korist: 10,5 milijuna eura (u četiri godine)
Kontakt: [email protected]
D E U T S C H L A N D
BerlinPotsdamMagdeburg
Praha
Dresden
Ziel
SMANJENJE OPTEREĆENJA CESTOVNOG PROMETAMARCO POLO - PRAVAC U PRAVOM SMJERU
Prijevoz tereta zagušuje europske ceste, dok s druge strane potencijali željeznice, pomorskih putova i
unutarnjih plovnih putova ostaju nedovoljno iskorišteni. Marco Polo je program Europske Unije osmišljen
radi promicanja ekološki povoljnijih prometnih pravaca za prijevoz tereta i uklanjanja tereta sa zagušenih
cesta. U ovoj brošuri, razne tvrtke opisuju kako su uz pomoć subvencija Marco Polo pokrenuli projekte
željezničkog prijevoza, međuobalnog povezivanja i iskorištavanja unutarnjih plovnih putova kao ekološ-
kih alternativa prijevozu tereta. Njihova je poruka jasna. Da bi uspjeli, njihovi su projekti morali imati
ekonomsku i ekološku računicu. Mnogi korisnici cestovnoga prijevoza oklijevaju pri izmjeni modaliteta
ukoliko ne postoji jasna ekonomska prednost. Sudionici redom izjavljuju da projekt ne bi pokrenuli ili ne
u tolikom opsegu da nije bilo financijske potpore iz programa Marco Polo u ključnoj početnoj fazi. To je
pomoglo argumentirati ekonomsku računicu klijentima koji su trebali prijeći na željeznicu, međuobal-
no prometno povezivanje ili unutarnje plovne putove. Osim toga, ova brošura pokazuje u kako podrška
programa Marco Polo dodaje projektima vjerodostojnost – vrijedan marketinški alat – i podiže ekološki
rejting sudionika u projektu, što je još jedna značajna korist.
Saznajte više o programu Marco Polo na: http://ec.europa.eu/marcopolo.
Original brošure objavila je Izvršna agencija za konkurentnost i ino-vacije (EACI) pri Europskoj komisiji. Za prijevod je odgovorna Europ-ska poduzetnička mreža Hrvatske, a u slučaju razlika od engleske verzije, potrebno je konzultirati originalni tekst koji je dostupan na http://ec.europa.eu/marcopolo
© Europske zajednice, 2009.
Odgovornost za sadržaj ove publikacije snose autori. Sadržaj ne odražava nužno stav Europske zajednice. Izjave koordinatora pro-jekata Marco Polo sadržane u ovoj brošuri odražavaju njihova sta-jališta, ne nužno stajališta EACI-a ili Europske komisije. EACI nije odgovorna za bilo kakvu uporabu ovdje sadržanih informacija. Infor-macije su dane samo u svrhu informiranja i pravno ne obvezuju niti jednu od uključenih strana.
IMPRESSUM Izdavač: Hrvatska gospodarska komora
Za izdavača: Nadan Vidošević Pripremio:
Europska poduzetnička mreža Hrvatske
Tel: +3851 4561 756 Fax: +3851 4826 352
E-mail: [email protected] www.een.hr www.hgk.hr
Tisak: Printera d.o.o. Zagreb Naklada: 1000 primjeraka
ISBN: 978-953-7622-03-9
Zagreb, veljača 2010.