STRUČNO – TEHNIČKI ELABORAT Naziv projekta / Naslov projekta Putevima Malvazije istarske / Po poteh istrske Malvazije Akronim:Malvasia TourIstra Broj ugovora / : SI-HR-3-1-08 Svibanj, 2015.
STRUČNO – TEHNIČKI ELABORAT
Naziv projekta / Naslov projekta
Putevima Malvazije istarske / Po poteh istrske Malvazije
Akronim:Malvasia TourIstra
Broj ugovora / : SI-HR-3-1-08
Svibanj, 2015.
I
1
1. UVOD
Malvazija istarska (Vitis vinifera L.) je najvažnija bijela sorta grožđa u vinogradarskim
podregijama Hrvatska Istra i Slovenska Istra. Ovisno o primjenjenoj tehnologiji proizvodnje
moguće je dobiti vina Malvazije vrlo različitih senzornih svojstava, poglavito različitih
aromatskih profila. Dosadašnja istraživanja govore o cvjetno-voćnom aromatskom profilu
vina Malvazije, podrijetlom uglavnom od hlapivih estera (Lukić et al. 2008; Radeka et al.
2008) dobivenom standardnom tehnologijom proizvodnje (brzim odvajanjem mošta od krutih
dijelova grozda), odnosno naglašenoj sortnoj aromi vina Malvazije, podrijetlom uglavnom od
terpena (Radeka et al. 2008) proizvedenih kraćom maceracijom masulja (crio i ambijentalna
maceracija u trajanju od 10-30 sati). Međutim, na tržištu se nalaze i vina Malvazije istarske
proizvedena dužom maceracijom masulja (i do nekoliko mjeseci), odnosno dio vina je
proizveden iz prosušenog grožđa Malvazije istarske. Ne postoje literaturni podaci o
aromatskom profilu ovih vina, kao što ne postoje literaturni podaci o senzornim profilima
vina Malvazije koji bi obuhvaćali zajedničku karakterizaciju različitih stilova (tipova) vina
Malvazije proizvedenih u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre. Cilj ovog istraživanja u okviru
zajedničkog hrvatsko-slovenskog IPA projekta Putevima Malvazije istraske (Malvasia
TourIstra) je upravo zajednička karakterizacija vina ove autohtone istarske sorte.
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
2.1.Vinari i vina Malvazije istarske u hrvatskoj i slovenskoj Istri
Uzorci vina Malvazije istarske prikupljeni su u svibnju 2014., od 52 proizvođača vina s
područja istarskog poluotoka (Hrvatska Istra i Slovenska Istra). Od ukupnog broja uzorka
vina (n=66), 44 uzorka vina sakupljena su od hrvatskih proizvođača (n=32), a 22 uzorka vina
od slovenskih proizvođača (n=20). Svi uzorci vina bili su buteljirani i prisutni na tržištu . Od
ukupnog broja uzoraka vina, 40 uzoraka je bilo podrijetlom iz berbe 2013., 11 iz berbe 2012.,
5 iz berbe 2011., 4 iz berbe 2010., te 6 uzoraka vina starijih od 5 godina (berbe 2006.- 2009.)
Većina uzoraka vina Malvazije proizvedena je standarnom tehnologijom proizvodnje bijelih
vina (kontrolirana hlađena fermentacija mošta); međutim određeni broj vina proizveden je
kraćom ili dužom maceracijom masulja i odležavao je u drvenim bačvama (podrijetlom od
paljenog drva – barrique, odnosno nepaljenog „običnog“ drva), te je dio vina proizveden iz
prosušenog grožđa Malvazije istarske.
Popis hrvatskih i slovenskih vinara koji sudjeluju na projektu Malvasia TourIstra prikazan je u
tablicama 1-2
1
Tablica 1. Popis hrvatskih proizvođača vina Malvazije istarske
br. Vinarija/Ime poduzeća Ime Prezime E-mail web stranica Adresa
1. P.T.O. Prodan Adrijano
Prodan [email protected] Korlevići 3, 52463 Višnjan
2. Capo d.o.o. Elvis Visintin [email protected] ili
[email protected] www.capovina.hr Fernetići 60, 52474 Brtonigla
3. IBM - Vina Ivančić Moreno Ivančić [email protected] Domovinskih žrtava 20, 52466 Novigrad
4. OPG Elio Fakin - Vina
Fakin Marko Fachin [email protected] Brkač 20 Bataji, 52424 Motovun
5. OPG Ferenac Đulio Đulio Ferenac [email protected] Ferenci 8, 52447 Vižinada
6. OPG Mihelić Bruno Mihelić [email protected] M.V. Ilirika 11, 52466 Novigrad
7. Obrt Vino P&P Željko Peršurić [email protected] Sveti Servul 7c, 52466 Novigrad
8. OPG Valter Legović Valter Legović [email protected];
[email protected] www.legovina.com Mekiši 7, 52464 Kaštelir
9. P.O. Vivoda Davor Vivoda [email protected] Cademia 5, 52210 Rovinj
10. Vina Ritoša Vili Ritoša [email protected]; [email protected] www.vina-ritosa.hr Ive Lole Ribara 3, 52440 Poreč
11. P.O. Vina Zigante Duvilio Zigante [email protected] Kostanjica 66, 52429 Grožnjan
12. OPG Franko Radovan Franko Radovan [email protected] Radovani 14, 52463 Višnjan
13. OPG Franc Arman Franc Arman [email protected] www.francarman.hr Narduči 5, 52447 Vižinada
14. Vina Prelac Rino Prelac [email protected] www.prelac.hr Dolinja Vas 23, 52462 Momjan
15. U.O. Dvi Mendule Mario Banko Bašići 29 d, 52444 Tinjan
16. P.T.O. Sošić Adriano Sošić [email protected] www.sosichwines.hr Lašići 2/a, 52447 Vižinada
2
17. P.O. Robi Damijanić Robi Damijanić [email protected] Domijanići 8, 52341 Žminj
18. Z.T.O. Benvenuti Livio Benvenuti [email protected] www.benvenutivina.com Kaldir 7, 52424 Motovun
19. OPG Mario Peršurić Mario Peršurić [email protected] Ženodraga 3, 52463 Višnjan
20. Poljoprivredna zadruga
Vodnjan Viljem Vodnik
com.hr
Trg slobode 2/II, 52215 Vodnjan
21. OPG Roberto Tercolo Roberto Tercolo [email protected] Višnjanska 6, Brčići, 52446 Nova Vas
22. OPG Bruno Trapan Bruno Trapan [email protected] www.trapan.hr Valsaline 9, 52100 Pula
23. Vina Matošević d.o.o. Ivica Matošević
www.matosevic.com Krunčići 2, 52448 Sv. Lovreč
24. Kabola d.o.o. Marino Markežić [email protected] www.kabola.hr Kanedolo 90, 52462 Momjan
25. Kozlović vina Gianfranco Kozlović [email protected] www.kozlovic.hr Vale 78, Momjan, 52460 Buje
26. Kalavojna d.o.o. Elio Radeka [email protected] www.kalavojna-vina.hr Loborika 72, 52206 Marčana
27. Vina Degrassi Moreno Degrassi [email protected] www.degrassi.hr Bašanija - Podrumarska 3, 52475 Savudrija
28. Giacometti - Moscarda Guliermo Moscarda [email protected] Galižana 366, 52216 Galižana
29. Vina Cossetto Alfredo Cossetto [email protected] www.cossetto.net Roškići 10, 52464 Kaštelir
30. Vina Pilato Eliđo Pilato [email protected],
www.vina-pilato.com Lašići 2, 52447 Vižinada
31. Romeo Licul Romeo Licul Nedešćina 67, Nedešćina
32. OPG Ivan Damjanić Ivan Damjanić ivan@damjanić-vina.hr www.damjanic.hr Fuškulin 50, Poreč
3
Tablica 2. Popis slovenskih proizvođača vina Malvazije istarske
Zap.št Klet Ime Naslov Pošta E-mail Spletna stran
1 BRIČ d.o.o. Iztok Klenar Dekani 3a 6271 Dekani [email protected]
2 EKOLOŠKO VINOGRADNIŠTVO RODICA Marinko Rodica Truške 1c 6273 Marezige [email protected] www.rodica.si
3 IZBRANA VINA BORDON Boris Bordon Dekani 63 6271 Dekani [email protected] www.vinabordon.si
4 KMETIJA JOGAN Damjan Jogan Cikuti 10 6276 Pobegi [email protected]
5 KMETIJA MAHNIČ Guido in Ingrid Mahnič Dragonja 111 6333 Sečovlje [email protected]
6 KORENIKA&MOŠKON Matej Korenika Korte 115/C 6310 Izola [email protected] www.korenikamoskon.si
7 MARKEŽIČ Dean Markežič Sv.Anton, Sv.Škofarji 16 6276 Pobegi [email protected]
8 MONTEMORO Matjaž Babič Triban 7 6000 Koper [email protected] www.montemoro.si
9 POSESTVO - VINA MONTIS Laura Bordon Montignan 7 a 6273 Marezige [email protected] WWW.VINA-MONTIS.SI
10 POSESTVO KLENAR, VINA KLENART Aleksander Klenar Plavje 55a 6281 Škofije [email protected] www.klenart.si
11 PUCER Z VRHA Valter Pucer Nova vas 60 a 6333 Sečovlje [email protected]
12 VINA KMETIJE RATOŠA Robert Ratoša Prade, Sončna pot 9 6000 Koper [email protected]
13 VINA RAŽMAN Vlado Ražman Gračišče 1 6272 Gračišče [email protected] www.razman.si
14 VINAKOPER d.o.o. Marija Kerkez Šmarska cesta 1 6000 Koper [email protected] www.vinakoper.si
15 VINOGRADNIŠTVO FERRAN & RUPNIK Ferran Emil in Rupnik David Sv. Peter 23 6333 Sečovlje [email protected]
16 VINSKA KLET "RAKAR" Boštjan Rakar Trebeše 5 6272 Gračišče [email protected] www.vinarakar.si
17 VINSKA KLET ČERNE Igor Černe Larisova 14 6280 Ankaran [email protected] www.vino-cerne.si
18 VINSKA KLET KLOBAS Adriano Klobas Sečovlje 9 6333 Sečovlje [email protected]
19 VINSKA KLET KRALJ Matej Kralj Škocjan 27 6000 Koper [email protected]
20 VINSKA KLET ROBI&DORJANO KORENIKA Dorjano Korenika Korte 1a/b 6310 Izola [email protected]
4
3. Senzorna analiza vina Malvazije istarske
U svibnju 2014. u Institutu za poljoprivredu i turizam, Poreč učinjena je te detaljna
senzorna analiza vina. Senzorna analiza vina provedena je uz sudjelovanje 5 mješovitih
hrvatsko-slovenskih Komisija za senzorno (organoleptičko) ocjenjivanje vina, sastavljenih od
6 certificiranih senzornih analitičara (po Komisiji), članova akreditiranog senzornog panela
Instituta, znanstvenika iz područja vinarstva, enologa i sommeliera.
Deskriptivna senzorna analiza aromatskog i fenolnog profila vina obavljena je korištenjem
ocjenjivačkih listića s skalom 0-10; pri čemu je 0=ne postojanje, a 10=najveći intezitet
nekog senzornog svojstva). Na ocjenjivačkim listićima za deskriptivnu senzornu analizu vina
Malvazije, senzornim analitičarima bilo je ponuđeno ukupno 8 glavnih mirisnih skupina,
odnosno karaktera mirisa: cvjetni, voćni, prosušeno voće, orašasto voće, biljni, začinski,
aroma drva, „sovinjonski“; s ukupno 57 različitih pojedinačnih mirisa.
Parametri fenolnog profila vina uključivali su: boju, reflekse, kiselost, svježinu,
astringentnost, gorčinu, aftertaste, tijelo/punoća, ukupan dojam vina.
Po deskriptivnom senzornom ocjenjivanju aromatskog profila vina, senzorni analitičari su
trebali svrstati ocjenjeni uzorak vina u jedan od ponuđenih stilova (tipova), odnosno
podtipova vina Malvazije istarske: 1. svježe vino Malvazije: a)tipična voćno – cvjetna
aromatika; b)muškatno – terpenska aromatika; c)sovinjonsko–tiolna aromatika. 2. zrelo vino
Malvazije: a)odležavanje i barrique aromatika; b)odležavanje i „obično drvo“aromatika;
c)odležavanjei inox/boca aromatika; 3. tradicionalno vino Malvazije: a)odležavanje i barrique
aromatika, b) odležavanje i „obično drvo“aromatika, c)odležavanje i inox/boca aromatika; 4.
desertno/vino od prosušenog grožđa Malvazije.
Vina su također organoleptički (senzorno) ocijenjena korištenjem metode od 100
bodova.
Ocjenjivački listići za senzornu analizu vina Malvazije istarske metodom 100 bodova, kao
i za deskriptivnu (opisnu) senzornu analizu također su izrađeni u Institutu za poljoprivredu i
turizam iz Poreča.
5
IPA/EFRR Malvasia TourIstra RP 2: Senzorna analiza vina Malvazije istarske – metoda 100 bodova
IPA/ESRR Malvasia TourIstra DS 2: Senzorična analiza istrske malvazije – metoda 100 bodova
Komisija br./Komisija št.:____________________
Ocjenjivač br./Ocenjevalec št.:__________________
Oznaka uzorka/Oznaka vzorca: _________________
Vrsta proizvoda/Vrsta proizvoda: ___________________________________________
Sorta/Sorta: ___________________________________________
Berba/Trgatev: __________
Podrijetlo proizvodnje/Poreklo proizvajalca: ______________________________
MIRNA VINA
MIRNA VINA
Odlično
Odlično
Vrlo
dobro
Zelo
dobro
Dobro
Dobro
Prolazno
Zadostno
Loše
Slabo
Primjedbe
Pripombe
IZGLED
IZGLED
Bistroća
Bistrost 5 4 3 2 1
Boja
Barva 10 8 6 4 2
MIRIS
VONJ
Čistoća
Čistost 6 5 4 3 2
Intenzitet
Intenzivnost 8 7 6 4 2
Kvaliteta
Kakovost 16 14 12 10 8
OKUS
OKUS
Čistoća
Čistost 6 5 4 3 2
Intenzitet
Intenzivnost 8 7 6 4 2
Trajnost
Trajnost 8 7 6 5 4
Kvaliteta
Kakovost 22 19 16 13 10
Harmoničnost / Opći dojam
Harmoničnost/splošni vtis 11 10 9 8 7
Ukupno bodova
Skupno številotočk
Mjesto i datum/Kraj in datum: Potpis ocjenjivača/Potpis ocenjevalca:
6
IPA/EFRR Malvasia TourIstra RP 2: Senzorna analiza vina Malvazije istarske – aromatski profil
IPA/ESRR Malvasia TourIstra DS 2: Senzorična analiza istrske malvazije – aromatični profil
Ocjenjivač (ime i prezime; broj ocjenjivača)/Ocenjevalec (ime inpriimek; št. ocenjevalca):
Uzorak br./Vzorecšt.________
KARAKTER MIRISA
ZNAČILNOST VONJA
INTENZITET MIRISA
INTENZIVNOST VONJA
Glavna grupa
Osnovna skupina Pojedinačni miris
Posamezni vonj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Cvjetni
Cvetni
1-10
Akacija/Akacija Bijeli glog/Beli glog
Karanfil/Nagelj Bazga/ Bezeg Lipa /Lipa Jasmin/Jasmin Jorgovan/ Lilija Ruža/ Vrtnica Ljubičica/Vijolica Kamilica/Kamilica Ostalo/Drugo
Voćni
Sadni
1-10
Marelica/Marelica Breskva/Breskev Jabuka/Jabolko Banana/Banana Šljiva/Sliva Dunja/Kutina Limun/Limona Kivi/Kivi Ananas/ Ananas Papaja/Papaja Ostalo Drugo
Suho/prosušeno voće
Suho/posušeno sadje
1-10
Grožđice /Rozine Smokve /Fige Šljive / Slive Ostalo Drugo
Orašasto voće
Oreščki
1-10
Orah / Oreh Lješnjak /Lešnik Badem /Mandelj Ostalo
Drugo
7
KARAKTER MIRISA
ZNAČILNOST VONJA
INTENZITET MIRISA
INTENZIVNOST VONJA
Glavna grupa
Osnovna
skupina
Pojedinačni miris
Posamezni vonj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Biljni
Rastlinski
1-10
Travnat /Trava
Sijeno / Seno
Čaj /Čaj
Duhan /Tobak
Suho lišće/
Suho listje
Ostalo
Drugo
Začinski/
Aromatično
bilje
Začimbni/
Aromatične
rastline
1-10
Vrijesak/Vrisek
Lovor /Lovor
Menta /Menta
Papar/Poper
Anis/Janež Komorač/Komarček
Ostalo
Drugo
Aroma drva
Lesna
aroma
1-10
Vanilija/Vanilija Karamel/Karamela Čokolada/Čokolada
Kokos/Kokos
Prženo/Cvrto
Dimljeno/Dimljeno Životinjski/Živalsko
Drvo/Les
Ostalo
Drugo
Sovinjonski/
Sauvignonski
1-10
Marakuja/Pasijonka
Grejpfrut/Grenivka
Dinja/Melona
Brnistra/ Brnistra
Paprika/Paprika Rajčica list
List paradižnika
Ostalo
Drugo
Ostalo
Drugo
1-10
Tostirani kruh
Opečeni kruh
Med/Med
Vosak/Vosek
Maslac/Maslo
Rogač/Rožič
Crnogorična
smola/Smola
iglavcev
Ostalo
Drugo
Napomena/Opomba:
8
- intezitet glavne grupe mirisa (voćni, cvjetni…) ocijeniti brojčano od 1 – 10 (1 najmanji intezitet; 10 najveći
intezitet)/intenzivnost osnovnih skupin vonjev (sadni, cvetni …) se ocenjuje številsko, od 1–10 (1: najmanjša
intenzivnost; 10:največja intenzivnost);
- intenzitete pojedinačnih mirisa označiti s X (1 najmanji intezitet; 10 najveći intezitet); obratiti pažnju da
inteziteti pojedinačnih mirisa budu u skladu s ocjenom inteziteta glavne grupe mirisa)/intenzivnost posameznihvonjev označiti z X (1:, najmanjša intenzivnost; 10:največja intenzivnost); bodite pozorni na to, da
bo intenzivnost posameznih vonjev v skladu z oceno intenzivnosti osnovne skupine vonjev.
U koji stil vina Malvazije istarske biste po aromatskom profilu svrstali ocijenjeni uzorak vina šifra….
/V kateri stil istrske malvazije bi uvrstili ocenjeni vzorec šifra……. na osnovi aromatičnega profila:
1. Svježe vino Malvazije/Sveža malvazija
a) tipična voćno – cvijetna aromatika/izrazito sadna – cvetlična aroma
b) muškatno – terpenska aromatika/muškatno-terpenska aroma
c) sovinjonsko – tiolna aromatika/sauvignonsko-tiolna aroma
2. Zrelo vino Malvazije/Zrela malvazija: a) Odležavanje i barrique aromatika/zorjena in barikirana aroma
b) Odležavanje i „obično drvo“aromatika/zorjenin „navadna, lesna“ aroma
c) Odležavanje i inox/boca aromatika/zorjena in inox/steklenica aroma
3. Tradicionalno („arhaično/retro“) vino Malvazije/Tradicionalna („arhaična/retro“) malvazija
a) Odležavanje i barriquearomatika/zorjena in barikirana aroma
b) Odležavanje i „obično drvo“aromatika/zorjen in „navadna, lesna“ aroma
c) Odležavanje i inox/boca aromatika/zorjena ini nox/steklenica aroma
d) Ostalo (upisati)/drugo(vpisat)____________
4. Desertno/Vino od prosušenog grožđa Malvazije/Desertno/vino iz posušenega grozdja malvazije
Mjesto i datum/Kraj in datum:
Potpis ocjenjivača/Potpis ocenjevalca:
9
IPA/EFRR MalvasiaTourIstra RP 2: Senzorna analiza vina Malvazije istarske – fenolni profil i boja
IPA/ESRR MalvasiaTourIstra RP 2: Senzorična analiza istrske malvazije – fenolni profil in barva
Ocjenjivač (ime i prezime; broj ocjenjivača)/Ocenjevalec (ime in priimek; št. ocenjevalca):
Uzorak šifra./Vzorecšt.:__
BOJA
BARVA
INTENZITET BOJE
INTENZIVNOST BARVE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Zeleno – žuta/žuto – zelena
Zeleno-rumena/rumeno-
zelena
Slamnato – žuta
Slamnatorumena
Boja „starog zlata“
Barva „starega zlata“
Narančasta
Oranžna
Jantarna
Jantarjeva
Ostalo
Drugo
REFLEKSI (ODSJAJ)
REFLEKS (ODSEV)
INTENZITET REFLEKSA
INTENZIVNOST REFLEKSA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Zeleni
Zeleni
Žuti
Rumeni
Narančasti
Oranžni
Jantarni
Jantarjev
Ostalo
Drugo
10
KARAKTER OKUSA
ZNAČILNOST OKUSA
INTENZITET OKUSA
ZNAČILNOST OKUSA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Svježina
Svežina
Kiselost
Kislost
Tijelo/punoća
Telo/polnost
Slatkoća
Sladkost
Viskozitet
Viskoznost
Gorčina
Grenkoba
Astringentnost
Trpkost
Zastupljenost tanina
Prisotnost taninov
Kvaliteta (zreli/meki) tanina
Kakovost (zreli/mehki
tanini)
Aftertaste kakvoća
Kakovost pookusa
Aftertasteintezitet
Intenzivnost pookusa
UKUPAN DOJAM VINA
SPLOŠNI VTIS VINA
OCJENA ZA UKUPAN DOJAM
OCENA ZA SPLOŠNI VTIS
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Napomena/Opomba:
- intenzitete boje, refleksa, okusa označiti s X (1 najmanji intezitet; 10 najveći
intezitet)/intenzivnost barve, odseva, okusa označiti z X (1: najmanjša intenzivnost;
10: največja intenzivnost);
- zaokružiti ocjenu za ukupan dojam vina (1 najslabiji dojam; 10 najbolji
dojam)/zaokrožiti oceno za splošnivtis vina (1: najslabšivtis, 10: najboljšivtis).
11
U koji stil vina Malvazije istarske biste po okusu i boji svrstali ocijenjeni uzorak vina
šifre…./V kateri stil istrske malvazije bi uvrstili ocenjeni vzorec šifra……po okusu in barvi:
5. Svježe vino Malvazije s/Sveža malvazija z/s
a) lagano strukturiranim tijelom/lahko strukturiranim telesom
b) srednje strukturiranim tijelom/srednje strukturiranim telesom
c) jako strukturiranim tijelom/zelo strukturiranim telesom
6. Zrelo vino Malvazije s/Zrela malvazija z/s
a) lagano strukturiranim tijelom/lahko strukturiranim telesom
b) srednje strukturiranim tijelom/srednje strukturiranim telesom
c) jako strukturiranim tijelom/zelo strukturiranim telesom
7. Tradicionalno („arhaično/retro“) vino Malvazije s/Tradicionalna („arhaična/retro“)
malvazija z/s
a) lagano strukturiranim tijelom/lahko strukturiranim telesom
b) srednje strukturiranim tijelom/srednje strukturiranim telesom
c) jako strukturiranim tijelom/zelo strukturiranim telesom
8. Desertno/Vino od prosušenog grožđa Malvazije s/Desertno vino/vino iz posušenega
grozdja malvazije z/s
a) lagano strukturiranim tijelom/lahko strukturiranim telesom
b) srednje strukturiranim tijelom/srednje strukturiranim telesom
c) jako strukturiranim tijelom/zelo strukturiranim telesom
Mjesto i datum/Kraj in datum:
Potpis ocjenjivača/Potpis ocenjevalca:
12
3.1.Rezultati senzorne analize vina Malvazije istarske
Od ukupno 66 senzorno ocjenjenih uzoraka vina Malvazije, na osnovu aromatskog profila
najveći broj vina (n=38) svrstan je u stil svježe vino Malvazije, zatim zrelo vino Malvazije
(n=20), 4 uzorka vina u stil tradicionalno vino, te 4 uzorka u stil desertno vino Malvazije.
Kod stila svježe vino Malvazije, 33 uzorka svrstano je u podstil a) tipična voćno-cvjetna
aromatika; te 5 vina u podstil c) sovinjonsko-tiolna aromatika. Kod stila zrelo vino Malvazije,
12 uzoraka vina svrstano je u podstil a) barrique aromatika, 3 uzorka u podstil b) „obično
drvo“ aromatika, te 5 uzoraka vina u podstil c) inox/boca aromatika. Kod stila tradicionalno
vino Malvazije, 1 uzorak je svrstan u podstil a) barrique aromatika, te 3 u podstil b) „obično
drvo“ aromatika.
3.2. Rezultati senzorne analize vina metodom 100 bodova
Provedena senzorna analiza vina Malvazije istarske metodom od 100 bodova (grafikon 1.)
pokazala je da su vina svih stilova Malvazije visoko ocijenjena, te da po osvojenim bodovima
spadaju u kategorije kvalitetnog (>72 boda) i vrhunskog vina (> 82 boda). Najbolje
ocijenjena su vina stila desertna Malvazija s prosječnom ocjenom od 86.75 bodova, slijede
vina stila zrela Malvazija s prosječnom ocjenom od 84.22 boda (a=84.40; b=85.89; c=82.36).
Vina stila svježa Malvazija imala su prosječnu ocjenu od 82.94 boda (a=82.47; c=83.40), te
najzad vina stila tradicionalna Malvazija s prosječnom ocjenom od 77.95 bodova (a=82.16;
b=73.74
Grafikon 1. Rezultati senzorne analize vina Malvazije istarske metodom 100 bodova
13
3.3.Rezultati deskriptivne analize aromatskog profila vina Malvazije istarske
Rezultati deskriptivne analize aromatskog profila različitih stilova (tipova) vina Malvazije
istarske prikazani su u obliku „paukove mreže“(grafikon 2..- grafikon 5.).
Grafikon 2. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize aromatskog profila stila vina
svježa Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
Vidljivo je da su se oba podstila svježeg vina Malvazije odlikovala aromatskim profilom s
naglašenom, cvjetno – voćnom aromatikom s dominantnim mirisima akacije, bazge, lipe,
zelene jabuke, breskve, marelice, banane i ananasa. Sovinjonsko-tiolni stil vina Malvazije
odlikovao se izraženim mirisima marakuje, grejpa i dinje koji znatno doprinose ukupnoj
voćnosti vina što je razvidno iz činjenice da nisu uočene znatnije razlike u voćnosti između
ova dva podstila svježeg vina Malvazije istarske.
14
Grafikon 3. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize aromatskog profila stila vina
zrela Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
Vidljivo je da su vina stila zrela Malvazija odlikovana iznimno kompleksnom aromatikom s
još uvijek istaknutom tipičnom voćno-cvjetnom aromom, dok intezitet sovinjonsko-tiolnog
mirisa (izražen kod svježih Malvazija) jako slabi s odležavanjem i starenjem vinaćeni 2011..
Aromatski profil zrelih Malvazija koje nisu odležavale u drvu, nego u inox bačvama ili
buteljirane u bocama, vrlo je sličan stilu svježih Malvazija, ali je kompleksniji jer se
pojavljuju mirisi orašastog voća (poglavito lješnjaka, badema i oraha), a travnato biljne note
prelaze u mirise sijena, suhog lišća, te duhanske note (suhi list duhana). Potpuno drugačiji
aromatski profil imaju zrele Malvazije odležale u drvenom suđu. Znatan je udio mirisa meda,
voska. , tostiranog kruha, arome drveta (kod barrique stila osim vanilije i karamela, koji su
naglašeni i u vinima odležalim u nepaljenom „običnom“ drvu, izražene su i note dimljenog
odnosno prženog).
15
Grafikon 4. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize aromatskog profila stila vina
tradicionalna Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog
svojstva)
Iz rezultata senzorne analize stila vina tradicionalna Malvazija vidljivo je da su znatno veći
inteziteti svih skupina mirisa uočeni su kod tradicionalno proizvedenog vina Malvazije
odležalog u barrique bačvama (u odnosu na bačve od nepaljenog drva), a naročito je
naglašena aroma drva (vanilija, karamel, čokolada, prženo), odnosno aroma orašastog i
prosušenog voća. Aroma prosušenog voća kod ovih vina značajno je intenzivnija i u odnosu
na prethodno opisani stil vina zrela Malvazija istarska.
16
Grafikon 5. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize aromatskog profila stila vina
desertna Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
Aromatski profil stila vina desertna Malvazija vrlo je kompleksan i određen je visokim
intezitetom mirisa prosušenog i orašastog voća, kao rezultat prosušivanja grožđa. Značajan
udio mednih i karamelasto-čokoladnih nota vjerojatno je rezultat odležavanja ovih vina u
drvenom suđu.
17
3.4.Rezultati senzorne analize fenolnog profila vina Malvazije istarske
Rezultati deskriptivne analize fenolnog profila različitih stilova (tipova) vina Malvazije
istarske prikazani su u obliku „paukove mreže“(grafikon 6.- grafikon 9.).
Grafikon 6. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize fenolnog profila stila vina
svježa Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
Vina stila svježa Malvazija istarska, neovisno o aromatskom podstilu (iako su inteziteti nešto
izraženiji kod vina s voćno-cvjetnom aromatikom) odlikuju se živom zeleno-žutom do žuto -
zelenom bojom s iskričavim zeleno-žutim refleksima, srednje strukturiranim tijelom, srednje
naglašenom kiselosti odnosno svježinom, te niskim intezitetima astringentnosti i gorčine.
Vina stila svježe Malvazije istarske odlikuju se visokom kvalitetom aftertaste (pookusa), te
visokim ukupnim dojmom vina.
ukupan dojam
refleksi (zeleni/žuti)
aftertaste kakvoća
astringentnost (trpkost)
gorčina
kiselost/svježina
tijelo/punoća
boja (zeleno-žuta/žuto – zelena)
0
2
4
6
8
10
Fenolni profil stila vina svježa Malvazija istarska
voćno-cvjetna sovinjonsko-tiolna
18
Grafikon 7. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize fenolnog profila stila vina
zrela Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
ukupan dojam
refleksi (zeleni/žuti/jantarni)
aftertaste kakvoća
astringentnost (trpkost)
gorčina
kiselost/svježina
tijelo/punoća
boja (žuto – zelena/starog zlata/slamnato žuta)
0
2
4
6
8
10
Fenolni profil stila vina zrela Malvazija istarska
barrique obično drvo inox/boca
Vina stila zrela Malvazija istarska, odležala u drvenom suđu (paljene- barrique i nepaljene
drvene bačve) odlikuje gotovo identičan fenolni profil. Odlikuju se toplom, zlatnom do
slamnato žutom bojom s žutim do jantarnim refleksima, srednje do jako strukturiranim,
kompleksnim tijelom, srednje naglašenom kiselosti odnosno svježinom, te ugodno
naglašenom astringentnosti i gorčinom. Zrele Malvazije istarske odležale u inox bačvama ili
buteljirane u bocama karakterizirane su nešto nižim intezitetima parametara fenolnog profila u
odnosu na Malvazije odležale u drvenim bačvama, dok je dojam kiselosti odnosno svježine
vina nešto intenzivniji, te sličniji svježim Malvazijama. Odlikuju se lijepom žuto-zelenom
bojom istih takvih refleksa, srednje punim tijelom, nižim intezitetima astringentnosti i
gorčine. Vina stila zrele Malvazije istarske odlikuju se visokom kvalitetom aftertaste
(pookusa), te visokim ukupnim dojmom vina.
19
Grafikon 8. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize fenolnog profila stila vina
tradicionalna Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog
svojstva)
ukupan dojam
refleksi (žuti/narančasti)
aftertaste kakvoća
astringentnost (trpkost)
gorčina
kiselost/svježina
tijelo/punoća
boja (slamnato žuta/starog zlata/narančasta)
0
2
4
6
8
10
Fenolni profil stila vina tradicionalna Malvazija istarska
barrique obično drvo
Slično rezultatima analize aromatskog profila i kod deskriptivne senzorne analize fenolnog
profila znatno veći inteziteti svih analiziranih parametara (izuzev dojma kiselosti odnosno
svježine vina koji su identični u oba podstila) uočeni su kod tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije odležalog u barrique bačvama. Boja tradicionalno proizvedenih Malvazija
(maceracija masulja na ambijentalnoj temperaturi od nekoliko dana pa sve do nekoliko
mjeseci) kreće se od zlatno, slamnato žute sve do narančastih tonova (od tud potiče i noviji
izraz „orange“ za vina ovakve stilistike). Srednje punog su do jakog tijela naglašene strukture
kao rezultat maceracije i posljedično veće ekstrakcije fenolnih tvari iz krutih dijelova masulja.
20
Grafikon 9. Rezultati deskriptivne (opisne) senzorne analize fenolnog profila stila vina
desertna Malvazija istarska (0=ne postojanje, 10=najveći intezitet nekog senzornog svojstva)
ukupan dojam
refleksi (narančasti/jantarni)
aftertaste kakvoća
astringentnost (trpkost)
gorčina
kiselost/svježina
tijelo/punoća
boja (starog zlata/jantarna)
0
2
4
6
8
10
Fenolni profil stila vina desertna Malvazija istarska
Desertna vina Malvazije istarske odlikovana su osebujnim, kompleksnim fenolnim profilom,
visokih inteziteta analiziranih parametara, izuzev dojma astringentnosti i gorčine maskiranih
izuzetnom slasti i kompleksnim dojmom ovih vina u ustima. Vrlo bogatog su i punog tijela,
izražene kakvoće okusa , te vrlo visokog ukupnog dojma. Boja desertnih vina Malvazije je
intenzivna, a kreće se od zlatne do jantarne, proporcionalno stupnju prosušivanja grožđa i
starosti vina (intenzivnije obojena odležalija vina s većim sadržajem šećera).
21
4. Rezultati analize hlapivih aromatskih spojeva u vinima Malvazije istarske
U Institutu za poljoprivredu i turizam (Poreč) učinjena je GC/MS i GC/FID analiza
hlapivih aromatskih spojeva primarne arome: monoterpena, C-13 norizoprenoidnih derivata;
spojeva fermentacijske arome: hlapivi esteri, masna kiseline, viši alkoholi, te tercijarne arome
vina: furanski spojevi, laktoni, hlapivi fenoli. U Kmetijskom inštitutu (Ljubljana) učinjena je
analiza hlapivih tiola.
Za analizu minornih hlapljivih spojeva u ispitivanim uzorcima primijenjena je tehnika
mikroekstrakcije na čvrstoj fazi (SPME). Za izdvajanje spojeva uporabljen je SPME uređaj
proizvođača Supelco (SAD) s vlaknom od taljenog silicijevog dioksida presvučenim
stacionarnom fazom DVB/Carboxen/PDMS (50/30 µm) (Supelco, SAD). Prije uporabe,
vlakno je aktivirano na temperaturi od 270° C u trajanju od 60 min u prostoru injektora
plinskog kromatografa.
4 ml uzorka vina preneseno je u staklenu bočicu volumena 10 ml, koja je zatim hermetički
zatvorena teflonskim septumom i aluminijskim čepom. Staklena bočica prenesena je u
sušionik i ostavljena 15 min na temperaturi od 40° C radi postizanja ravnoteže između
koncentracije hlapivih spojeva u uzorku i u parama uzorka u natprostoru (eng. headspace).
Nakon ručnog uvlačenja vlakna kroz teflonski septum u nadprostor uzorka, mikroekstrakcija
hlapivih spojeva izvršena je na temperaturi od 40° C u trajanju od 40 minuta. Zatim su hlapivi
spojevi uneseni u plinski kromatograf - spektrometar masa desorpcijom s vlakna u prostoru
injektora na temperaturi od 245° C u trajanju od 10 min.
Identifikacija i kvantifikacija hlapivih fenola provedena je kombiniranom tehnikom plinske
kromatografije i spektrometrije masa (GC/MS) uporabom vezanog sustava plinski
kromatograf Varian 3900 - spektrometar masa Varian Saturn 2100 T (Varian, SAD), s
analizatorom na osnovi ionske stupice (eng. ion trap). Plinski kromatograf bio je opremljen
injektorom za djelomično unošenje uzorka, te kapilarnom kolonom od taljenog silicijevog
dioksida Rtx-WAX (selektivna tekućina: polietilen glikol), duljine 60 m, unutarnjeg promjera
0,25 mm i debljine filma selektivne tekućine 0,25 µm (Restek, SAD). Početna temperatura
kolone bila je 40° C, nakon čega je kolona zagrijana brzinom od 2° C u minuti do konačne
temperature od 240° C. Na konačnoj temperaturi održavana još 10 min. Plin nositelj bio je
helij uz stalni protok od 1,2 ml/min, bez cijepanja. Temperature injektora, transfer linije i
analizatora bile su 240, 180, odnosno 120° C. Ionizacija molekula hlapivih fenola provedena
je udarom snopa elektrona energije 70 eV, dok je brzina snimanja bila 1 scan/sek, uz
bilježenje ukupne struje iona u rasponu od 30-450 m/z.
Većina spojeva određena je kvantitativno korištenjem baždarnih krivulja dobivenih analizom
standardnih otopina spomenutih spojeva, dok su udjeli ostalih hlapivih fenola izraženi kao
ekvivalenti spojeva sličnih struktura i hlapljivosti, pretpostavljajući faktor odziva 1.
Etil-acetat, metanol i viši alkoholi analizirani su nakon izravnog ubrizgavanja destilata
uzoraka vina u plinski kromatograf Varian 3350 (Varian, SAD), opremljen s plameno-
ionizacijskim detektorom i RTX-Wax kolonom duljine 60 m, unutarnjeg promjera 0,25 mm i
debljine filma selektivne tekućine 0,25 µm (Restek, SAD). Spojevi su određeni kvantitativno
korištenjem baždarnih krivulja dobivenih analizom standardnih otopina spomenutih spojeva.
Rezultati analize hlapivih aromatskih spojeva pojedinačnih uzoraka vina prikazani su u
tablici, te je napravljen opisan prikaz rezultata analize hlapivih aromatskih spojeva po
pojedinom stilu (odnosno podstilu) vina Malvazije istarske.
22
4.1. Stil vina svježa Malvazija istarska - voćno-cvjetna aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina svježe
Malvazije istarske (pod-stil: voćno cvjetna aroma) dominiraju spojevi fermentacijske arome
uz značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavaju monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) prosječnog ukupnog sadržaja od 111 μg/L unutar raspona koncentracija od 54 μg/L
do 221 μg/L, hlapljivi tioli (nositelji mirisa tropskog voća - grejpfrut i marakuja, zatim šimšira
i žutilovka) prosječne ukupne koncentracije od 670 ng/L, raspona 190 ng/L - 2328 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s prosječnom koncentracijom od 3,17
μg/L, raspona 0,67 μg/L - 5,81 μg/L.
Visok prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi
5,58 mg/L (raspon 2,95 mg/L - 9,68 mg/L), odnosno 2,44 mg/L (raspon 1,04 mg/L - 4,68
mg/L), i značajno doprinosi notama koje u ovakvom stilu vina Malvazije prevladavaju, a
podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće. Ostatak fermentacijske arome
uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (221 mg/L; 168 mg/L - 329 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (24 mg/L; 12 mg/L - 43 mg/L),
etil-acetat s karakterističnim voćnim mirisom (42 mg/L; 21 mg/L - 76 mg/L), masne kiseline
sa zagasitim mliječnim mirisima (18 mg/L; 10 mg/L - 30 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,58 mg/L; 0,64 mg/L - 3,14 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u prosječnoj
koncentraciji od 170 μg/L (raspon 38 μg/L - 791 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
4.2. Stil vina svježa Malvazija istarska – sovinjonsko-tiolna aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina svježe
Malvazije istarske (pod-stil: sovinjonsko-tiolna aroma) dominiraju spojevi fermentacijske
arome uz značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavaju hlapljivi tioli (nositelji mirisa tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, zatim šimšira i žutilovka) prosječne ukupne koncentracije od 883 ng/L
unutar raspona koncentracija od 405 ng/L do 1459 ng/L, monoterpeni (nositelji mirisa na ružu
i ljiljan, te citruse) prosječnog ukupnog sadržaja od 90 μg/L, raspona 59 μg/L - 131 μg/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s prosječnom koncentracijom od 2,50
μg/L, raspona 1,37 μg/L - 3,40 μg/L.
Visok prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi
6,04 mg/L (raspon 4,73 mg/L - 6,79 mg/L), odnosno 2,75 mg/L (raspon 1,43 mg/L - 4,50
mg/L), i značajno doprinosi notama koje u ovakvom stilu vina Malvazije prevladavaju, a
podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće. Ostatak fermentacijske arome
uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (207 mg/L; 171 mg/L - 257 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (17 mg/L; 15 mg/L - 20 mg/L),
etil-acetat s karakterističnim voćnim mirisom (44 mg/L; 31 mg/L - 61 mg/L), masne kiseline
sa zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L; 11 mg/L - 24 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,32 mg/L; 0,54 mg/L - 2,31 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u prosječnoj
koncentraciji od 230 μg/L (raspon 56 μg/L - 631 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
23
4.3. Stil vina zrela Malvazija istarska – barrique aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, karakterističan profil vina Malvazije
istarske dozrjelih u drvenim barrique bačvama odlikuje se visokim sadržajem hrastovih i
ostalih laktona, glavnih nositelja prepoznatljivih mirisa drveta i kokosa, prosječne ukupne
koncentracije od 140 μg/L unutar raspona od 8 μg/L do 346 μg/L. Profil Malvazije iz
barrique-a upotpunjen je ostalim aromama dozrijevanja koje potječu od furanskih spojeva s
mirisima kave i karamela (2475 μg/L; raspon 764 μg/L - 5936 μg/L), tercijarnih C13-
norizoprenoida (29 μg/L; 17 μg/L - 97 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i zagasitih
maslačnih nijansi (160 mg/L; 63 mg/L - 313 mg/L), uz značajan doprinos voćnog mirisa etil-
acetata, koji u povišenim udjelima doprinosi karakterističnoj aromi vina dozrjelih u drvetu u
uvjetima mikro-oksigenacije (73 mg/L; 33 mg/L - 98 mg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje sačinjavaju spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Sortna aroma uključuje doprinose monoterpena (mirisi
ruže i ljiljana te citrusa: 130 μg/L; 57 μg/L - 363 μg/L), hlapljivih tiola (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 710 ng/L; 262 ng/L - 1808 ng/L), te β-damascenona
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,36 μg/L; 0,47 μg/L - 2,78 μg/L).
Prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi 2,97
mg/L (raspon 1,54 mg/L - 4,21 mg/L), odnosno 0,69 mg/L (raspon 0,32 mg/L - 0,99 mg/L), i
doprinosi notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u manjoj
mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju
viši alkoholi s alkoholnim mirisima (258 mg/L; 210 mg/L - 329 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (29 mg/L; 18 mg/L - 39 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (13 mg/L; 5 mg/L - 17 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,32 mg/L; 0,72 mg/L - 3,63 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od
86 μg/L (56 μg/L - 121 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
24
4.4. Stil vina zrela Malvazija istarska – obično drvo aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, karakterističan profil vina Malvazije
istarske dozrjelih u drvenim bačvama, odlikuje se visokim sadržajem hrastovih i ostalih
laktona, glavnih nositelja prepoznatljivih mirisa drveta i kokosa, prosječne ukupne
koncentracije od 69 μg/L unutar raspona od 9 μg/L do 179 μg/L. Profil takvog stila vina
Malvazije upotpunjen je ostalim aromama dozrijevanja koje potječu od furanskih spojeva s
mirisima kave i karamela (1165 μg/L; raspon 140 μg/L - 2215 μg/L), tercijarnih C13-
norizoprenoida (16 μg/L; 7 μg/L - 29 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i zagasitih
maslačnih nijansi (47 mg/L; 14 mg/L - 69 mg/L), uz značajan doprinos voćnog mirisa etil-
acetata, koji u povišenim udjelima doprinosi karakterističnoj aromi vina dozrjelih u drvetu u
uvjetima mikro-oksigenacije (78 mg/L; 51 mg/L - 95 mg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje sačinjavaju spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Sortna aroma uključuje doprinose monoterpena (mirisi
ruže i ljiljana te citrusa: 109 μg/L; 69 μg/L - 167 μg/L), hlapljivih tiola (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 597 ng/L; 352 ng/L - 807 ng/L), te β-damascenona
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,83 μg/L; 0,84 μg/L - 2,59 μg/L).
Prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi 4,51
mg/L (raspon 2,96 mg/L - 6,87 mg/L), odnosno 1,74 mg/L (raspon 0,42 mg/L - 4,16 mg/L), i
doprinosi notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u manjoj
mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju
viši alkoholi s alkoholnim mirisima (234 mg/L; 211 mg/L - 253 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (28 mg/L; 26 mg/L - 30 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L; 13 mg/L - 23 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,05 mg/L; 0,83 mg/L - 1,21 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od
148 μg/L (56 μg/L - 237 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
4.5. Stil vina zrela Malvazija istarska – inox / boca aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina Malvazije
istarske dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci, dominiraju spojevi arome
podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije (sekundarna aroma), iako u
izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina (niži udjeli voćnih i cvjetnih estera, te
povišeni udjeli alkohola), uz istaknute koncentracije aroma dozrijevanja, tercijarnih
norizoprenoida i estera.
Sortnu aromu takvih vina sačinjavaju monoterpeni, nositelji mirisa ruže i ljiljana, te
citrusa, prosječne ukupne koncentracije od 108 μg/L unutar raspona od 74 μg/L do 171 μg/L,
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) prosječne ukupne
koncentracije od 355 ng/L (raspon 201 ng/L - 494 ng/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva; 2,49 μg/L; 0,64 μg/L - 3,75 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 3,94
mg/L (raspon 3,04 mg/L - 5,52 mg/L), odnosno 1,77 mg/L (raspon 0,45 mg/L - 3,98 mg/L), te
doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u manjoj
mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju
viši alkoholi s alkoholnim mirisima (229 mg/L; 159 mg/L - 291 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (24 mg/L; 18 mg/L - 31 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L; 10 mg/L - 22 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,55 mg/L; 0,93 mg/L - 1,93 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
25
pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od 146 μg/L (92 μg/L - 231 μg/L) zaslužne za
začinske nijanse.
Tercijarnu aromu (aromu dozrijevanja) uglavnom sačinjavaju tercijarni C13-
norizoprenoidi (21 μg/L; 3 μg/L - 32 μg/L) i tercijarni esteri s vinskim i maslačnim mirisima
(69 mg/L; 22 mg/L - 150 mg/L).
4.6. Stil vina tradicionalna Malvazija istarska – barrique aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, profil vina Malvazije istarske
proizvedene tradicionalnom tehnologijom uz dozrijevanje u drvenim barrique bačvama,
odlikuje se izrazito visokim sadržajem hrastovih i ostalih laktona, glavnih nositelja
prepoznatljivih mirisa drveta i kokosa, prosječne ukupne koncentracije od 874 μg/L. Profil
tradicionalne Malvazije iz barrique-a upotpunjen je ostalim aromama dozrijevanja koje
potječu od furanskih spojeva s mirisima badema, pržene kave i karamela (16851 μg/L),
tercijarnih C13-norizoprenoida s mirisom kamfora (84 μg/L), te tercijarnih estera nositelja
vinskih i zagasitih maslačnih nijansi (281 mg/L), uz istaknuti doprinos voćnog mirisa etil-
acetata, koji u povišenim udjelima doprinosi karakterističnoj aromi vina dozrjelih u drvetu u
uvjetima mikro-oksigenacije (111 mg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje sačinjavaju spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Sortna aroma uključuje doprinose monoterpena (mirisi
ruže i ljiljana te citrusa: 153 μg/L), hlapljivih tiola (mirisi tropskog voća - grejpfrut i
marakuja, šimšir, žutilovka: 879 ng/L), te β-damascenona (pirjana jabuka, med, kompot od
šljiva: 5,12 μg/L).
Prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi 2,04
mg/L, odnosno 0,54 mg/L, i doprinosi notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto
voće i cvijeće, iako u znatno manjoj mjeri nego u slučaju svježih vina Malvazije. Ostatak
fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (319 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (44 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,33 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od
92 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
4.7. Stil vina tradicionalna Malvazija istarska – obično drvo aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina Malvazije
istarske proizvedenog tradicionalnom tehnologijom i dozrjelog u drvenim bačvama,
dominiraju spojevi arome podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma), iako u znatno izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina
(niži udjeli voćnih i cvjetnih estera, te povišeni udjeli alkohola), upotpunjeni aromama
dozrijevanja.
Sortnu aromu takvih vina sačinjavaju monoterpeni, nositelji mirisa ruže i ljiljana, te
citrusa prosječne ukupne koncentracije od 163 μg/L unutar raspona od 159 μg/L do 167 μg/L,
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) prosječne ukupne
koncentracije od 583 ng/L (raspon 176 ng/L - 979 ng/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva; 3,76 μg/L; 2,03 μg/L - 6,50 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 1,91
mg/L (raspon 1,40 mg/L - 2,42 mg/L), odnosno 0,74 mg/L (raspon 0,57 mg/L - 1,03 mg/L), te
doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u znatno
manjoj mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom
sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (322 mg/L; 283 mg/L - 386 mg/L), ali i viši
26
alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (39 mg/L; 30 mg/L - 44 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (9 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,47
mg/L; 1,37 mg/L - 1,66 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive
vinil-fenole u koncentraciji od 205 μg/L (117 μg/L - 361 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
Tercijarnu aromu (aromu dozrijevanja) uglavnom sačinjavaju tercijarni C13-
norizoprenoidi (16 μg/L; 12 μg/L - 22 μg/L) i tercijarni esteri s vinskim i maslačnim mirisima
s visokom prosječnom koncentracijom (134 mg/L; 36 mg/L - 204 mg/L), te u nešto manjoj
mjeri spojevi iz drveta, kao npr. furani (389 mg/L; 338 mg/L - 432 mg/L) nositelji mirisa
badema, pržene kave i karamela.
4.8. Stil vina desertna Malvazija istarska
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, desertno vino Malvazije istarske odlikuje
se kompleksnim profilom, u kojem se ističe povišen sadržaj monoterpena (mirisi ruže i
ljiljana, te citrusa) s prosječnom ukupnom koncentracijom od 234 μg/L unutar raspona od 131
μg/L do 300 μg/L, benzaldehida (miris badema) prosječne koncentracije 96 μg/L, u rasponu
26 μg/L - 52 μg/L, etil-acetata (karakterističan voćni miris, miris otapala; 189 mg/L, raspon
107 μg/L - 330 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (32 μg/L; 12 μg/L - 58 μg/L) i furanskih
spojeva (note badema, kave i karamela: 4033 μg/L; 3429 μg/L - 4599 μg/L). U slučaju
desertnih vina dozrjelih u drvenim bačvama, kompleksan profil spojeva arome nadograđen je
i mirisima koji podsjećaju na drvo i kokos podrijetlom uglavnom od hrastovih laktona
prosječne ukupne koncentracije od 90 μg/L, u rasponu od 31 μg/L do 170 μg/L.
Podlogu aromatskog profila i dalje sačinjavaju spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz grožđa vrijedi
istaknuti hlapljive tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 877
ng/L; 550 ng/L - 1856 ng/L), te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 4,29
μg/L; 1,92 μg/L - 8,17 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 1,61
mg/L (raspon 0,94 mg/L - 2,01 mg/L), odnosno 0,68 mg/L (raspon 0,43 mg/L - 0,89 mg/L), te
doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u znatno
manjoj mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom
sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (231 mg/L; 169 mg/L - 280 mg/L), ali i viši
alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (37 mg/L; 31 mg/L - 46 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (4 mg/L; 2 mg/L - 6 mg/L), C6-alkoholi nositelji
travnih mirisa (2,21 mg/L; 0,82 mg/L - 3,24 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od 195 μg/L (119 μg/L - 314 μg/L) zaslužne za
začinske nijanse.
27
5. Opis pojedinog uzorka vina s obzirom na koncentraciju hlapivih aromatskih spojeva
M14-721 (r.br. 1)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-721 (r.br. 1) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 79 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 190 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,50 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 4,27 mg/L, odnosno 1,45 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan voćni miris) bila 33 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (243 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (24 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,16 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 38 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-722 (r.br. 2)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-722 (r.br. 2) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjele u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (78
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela (764
μg/L), tercijarnih norizoprenoida (25 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i zagasitih
maslačnih nijansi (63 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne
(primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome iz grožđa
uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana te citrusa: 93 μg/L), hlapljive tiole (mirisi
tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 286 ng/L), te β-damascenon (pirjana
jabuka, med, kompot od šljiva: 1,52 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka,
banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 2,79 mg/L,
odnosno 0,84 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 70
mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (226
mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (29 mg/L), masne kiseline
sa zagasitim mliječnim mirisima (15 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,83 mg/L),
itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 61
μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-723 (r.br. 3)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-723 (r.br. 3) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjele u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (91
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(1929 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (18 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (149 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana te citrusa: 363 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 408 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,27 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 3,21 mg/L, odnosno 0,99 mg/L, dok je koncentracija etil-
acetata (karakterističan, voćni miris) bila 70 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali
su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (226 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
28
podsjeća na ružu (22 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (16 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,99 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
84 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-724 (r.br. 4)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-724 (r.br. 4) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 95 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 516 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 2,67 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 4,95 mg/L, odnosno 2,22 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan voćni miris) bila 49 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (213 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (20 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,85 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 49 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-725 (r.br. 5)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-725 (r.br. 5) odlikovao je
kompleksan profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se
uglavnom odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su
monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 164 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 176 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva: 2,74 μg/L).Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi
fermentacijske (sekundarne) arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 1,40 mg/L, odnosno 0,62
mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (386
mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (43 mg/L), masne kiseline sa zagasitim
mliječnim mirisima (9 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 39 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,66 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 137 μg/L (začinske nijanse). Tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-
norizoprenoida (kamfor, začinski mirisi: 22 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi:
160 mg/L), te furanskih spojeva (mirisi badema, kave i karamela: 397 μg/L).
M14-726 (r.br. 6)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-726 (r.br. 6) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 114 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 192 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,18 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 3,90 mg/L, odnosno 2,37 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 55 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (262 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (32 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (15
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,32 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
29
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 158 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M14-727 (r.br. 7)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M14-727 (r.br. 7)
odlikovao je aromatski profil vina proizvedenog dozrijevanjem u drvenim bačvama. Sortnu
aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 69 μg/L), hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 352 μg/L) i β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 2,59 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su
sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne) arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 6,87
mg/L, odnosno 4,16 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s
alkoholnim mirisima (211 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (29 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (23 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 51 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,21 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 152 μg/L (začinske nijanse). Tercijarna
aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski mirisi: 7 μg/L),
tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 14 mg/L), te furanskih spojeva (mirisi badema,
kave i karamela: 140 μg/L) .
M14-728 (r.br. 8)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-728 (r.br. 8) odlikovao je
kompleksan profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se
uglavnom odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su
monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 159 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 979 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva: 6,50 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi
fermentacijske (sekundarne) arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 1,91 mg/L, odnosno 0,57
mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (298
mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (30 mg/L), masne kiseline sa zagasitim
mliječnim mirisima (9 mg/L), etil-acetat (voćni miris, miris otapala: 47 mg/L), C6-alkoholi
nositelji travnih mirisa (1,37 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne
hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 361 μg/L (začinske nijanse). Tercijarna aroma
sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski mirisi: 12 μg/L), tercijarnih
estera (vinski i maslačni mirisi: 36 mg/L), te furanskih spojeva (mirisi badema, kave i
karamela: 339 μg/L).
M14-729 (r.br. 9)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-729 (r.br. 9) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjele u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (8
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(5936 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (19 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (139 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana te citrusa: 57 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 332 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 0,74 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 2,36
mg/L, odnosno 0,50 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
86 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
30
(262 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (26 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (10 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,01
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 121 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-730 (r.br. 10)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M14-730 (r.br. 10)
odlikovao je aromatski profil vina dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci,
uz i dalje dominantne spojeve podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma) iako u izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina, te s
izraženim tercijarnim norizoprenoidima (kamfor, začinska nota: 31 μg/L) i tercijarnim
esterima (vinski i maslačni mirisi: 95 mg/L). Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi
ruže i ljiljana, te citrusa: 74 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja,
šimšir, žutilovka: 247 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,32
μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 3,43 mg/L, odnosno 0,45 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (159 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (18 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (21 mg/L), etil-
acetat (voćni miris: 31 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,93 mg/L), itd. Od ostalih
spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 145 μg/L
(začinske nijanse).
M14-731 (r.br. 11)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-731 (r.br. 11) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 66 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 405 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,61 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,79 mg/L, odnosno 4,50 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 51 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (171 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (18 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (24 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (0,54 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 84 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-732 (r.br. 12)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M14-732 (r.br. 12)
odlikovao je aromatski profil vina dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci,
uz i dalje dominantne spojeve podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma) iako u izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina,
nadopunjene notama tercijarnih norizoprenoida (kamfor, začinska nota: 23 μg/L) i tercijarnih
estera (vinski i maslačni mirisi: 40 mg/L). Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi
ruže i ljiljana, te citrusa: 171 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja,
šimšir, žutilovka: 375 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 0,64
μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 4,67 mg/L, odnosno 1,64 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (287 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (30 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (22 mg/L), etil-
acetat (voćni miris: 40 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,79 mg/L), itd. Od ostalih
31
spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 231 μg/L
(začinske nijanse).
M14-733 (r.br. 13)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-733 (r.br. 13) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 137 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 260 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,32 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 3,76 mg/L, odnosno 2,56 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 34 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (329 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (37 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (11
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,40 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 246 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M14-734 (r.br. 14)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-734 (r.br. 14) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 127 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 367 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,98 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 4,56 mg/L, odnosno 2,23 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 50 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (259 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (37 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (13
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,14 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 109 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M01-14 (15)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M01-14 (r.br. 15) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 100 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 691 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,56 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 7,86 mg/L, odnosno 2,95 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 26 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (172 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (12 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,64 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 123 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
32
M02-14 (16)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M02-14 (r.br. 16) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 115 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 330 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,06 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 7,17 mg/L, odnosno 2,74 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 32 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (209 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (25 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (21
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,43 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 221 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M03-14 (17)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M03-14 (r.br. 17) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 67 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 404 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,45 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,30 mg/L, odnosno 2,24 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 26 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (197 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (17 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (16 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,10 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 105 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M04-14 (18)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M04-14 (r.br. 18) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 105 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 309 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,54 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 7,16 mg/L, odnosno 2,76 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 26 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (191 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (24 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (26
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,58 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 791 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M05-14 (19)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M05-14 (r.br. 19) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
33
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 142 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 577 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 5,36 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 9,68 mg/L, odnosno 4,68 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 48 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (176 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (22 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (30
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,30 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 115 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M06-14 (20) U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M06-14 (r.br. 20) odlikovao
je karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome
i značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa
sačinjavali su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 83 μg/L,
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 500
ng/L, te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 5,81
μg/L. Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 5,22 mg/L, odnosno 2,36 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 24 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (205 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (23 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (15 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,52 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
124 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M07-14 (21)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M07-14 (r.br. 21)
odlikovao je aromatski profil vina dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci,
uz i dalje dominantne spojeve podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma) iako u izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina (niži udjeli
voćnih i cvjetnih estera, povišeni alkoholi), te s povišenim udjelima tercijarnih norizoprenoida
i estera. Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 109 μg/L),
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 201 μg/L) i β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 3,75 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji
voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od
3,04 mg/L, odnosno 0,62 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s
alkoholnim mirisima (217 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (31 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (10 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 20 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,93 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 153 μg/L (začinske nijanse). Tercijarna
aroma sastojala se uglavnom od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski mirisi: 32
μg/L) i tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 150 mg/L).
M08-14 (22)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M08-14 (r.br. 22) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjele u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (68
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela (969
μg/L), tercijarnih norizoprenoida (19 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i zagasitih
34
maslačnih nijansi (211 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne
(primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome iz grožđa
uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 89 μg/L), hlapljive tiole (mirisi
tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 262 ng/L), te β-damascenon (pirjana
jabuka, med, kompot od šljiva: 0,68 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka,
banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,48 mg/L,
odnosno 0,82 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 40
mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (210
mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (18 mg/L), masne kiseline
sa zagasitim mliječnim mirisima (11 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,97 mg/L),
itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
103 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M09-14 (23)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M09-14 (r.br. 23) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 176 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 684 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 2,96 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 7,30 mg/L, odnosno 2,78 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 37 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (168 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (13 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (24
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,42 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 122 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M10-14 (24)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M10-14 (r.br. 24) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjele u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (47
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(1745 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (97 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (244 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 97 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 694 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 2,78 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,43
mg/L, odnosno 0,32 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
97 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(217 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (21 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (15 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,72
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 97 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M11-14 (25)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M11-14 (r.br. 25) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
35
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 80 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 349 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 2,69 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,12 mg/L, odnosno 3,03 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 58 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (192 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (19 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (19 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (0,86 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 60 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M12-14 (26)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M12-14 (r.br. 26)
odlikovao je aromatski profil vina proizvedenog dozrijevanjem u drvenim bačvama, s
izraženim notama mirisa drveta podrijetlom uglavnom od hrastovih i ostalih laktona (179
μg/L), upotpunjenim doprinosima ostalih spojeva tercijarne arome, kao što su furanski spojevi
(mirisi badema, kave i karamela: 2215 μg/L) i esteri tipični za dozrjela vina (vinski i maslačni
mirisi: 59 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Od spojeva podrijetlom iz grožđa istaknuli su se
monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 167 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 632 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva: 2,04 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,71 mg/L, odnosno 0,42 mg/L.
Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (253 mg/L),
2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (30 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (15 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 96 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(0,83 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 237 μg/L (začinske nijanse).
M13-14 (27)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M13-14 (r.br. 27) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 83 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 561 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,53 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,75 mg/L, odnosno 2,77 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 44 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (185 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (16 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (19 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,22 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 153 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M14-14 (28)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M14-14 (r.br. 28) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 64 μg/L, hlapljivi tioli
36
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 2328 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,39 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,14 mg/L, odnosno 1,79 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 48 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (192 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (23 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,29 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 128 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M15-14 (29)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M15-14 (r.br. 29) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 104 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 749 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,42 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,24 mg/L, odnosno 2,66 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 22 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (237 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (29 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (16
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,24 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 108 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M16-14 (30)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M16-14 (r.br. 30) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 83 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 813 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,51 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,27 mg/L, odnosno 1,26 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 32 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (201 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (12 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,52 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 70 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M17-14 (31)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M17-14 (r.br. 31) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 115 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 568 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,12 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,33 mg/L, odnosno 1,43 mg/L, dok je koncentracija
37
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 41 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (201 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (17 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (20
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,31 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 217 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M18-14 (32)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M18-14 (r.br. 32) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 79 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 664 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,40 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 4,73 mg/L, odnosno 1,56 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 37 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (198 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (20 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (14 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,21 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 164 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M19-14 (33)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M19-14 (r.br. 33) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 54 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 1019 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,99 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 4,26 mg/L, odnosno 1,37 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 48 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (199 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (21 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (13 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,90 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 214 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M20-14 (34)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M20-14 (r.br. 34) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 99 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 881 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 0,67 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,29 mg/L, odnosno 4,13 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 76 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (207 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (22 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (2,08 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 92 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
38
M21-14 (35)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M21-14 (r.br. 35)
odlikovao je aromatski profil vina dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci,
uz i dalje dominantne spojeve podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma), iako u izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina (niži udjeli
voćnih estera, povišeni cvjetni esteri i alkoholi). Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni
(mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 77 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i
marakuja, šimšir, žutilovka: 493 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od
šljiva: 3,69 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,04 mg/L, odnosno 3,98 mg/L. Ostatak
fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (291 mg/L), 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (19 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (10 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 62 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(1,57 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 92 μg/L (začinske nijanse).
M22-14 (36)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M22-14 (r.br. 36) odlikovao je
kompleksan aromatski profil desertnog vina Malvazije istarske u kojem su se isticale povišene
koncentracije monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 131 μg/L), benzaldehida (miris
badema:87 μg/L), etil-acetata (voćni, prezreli: 330 mg/L), tercijarnih norizoprenoida (kamfor,
začinski: 34 μg/L) i furanskih spojeva (badem, kava, karamel: 3429 μg/L). Podlogu
aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne (primarne) i fermentacijske
(sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz grožđa vrijedi istaknuti
hlapljive tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 552 ng/L), te
vrlo visoki udio β-damascenona (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 8,17 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome
pronađeni su u količinama od 1,79 mg/L, odnosno 0,43 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (169 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (35 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (3 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (0,82 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 145 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M23-14 (37)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M23-14 (r.br. 37) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 106 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 733 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,83 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 4,88 mg/L, odnosno 2,82 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 22 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (237 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (32 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (15
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,32 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 98 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M24-14 (38)
39
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M24-14 (r.br. 38) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (168
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(1823 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (24 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (80 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 78 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 736 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 2,06 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 4,21
mg/L, odnosno 0,84 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
33 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(246 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (24 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,35
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 103 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M25-14 (39)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M25-14 (r.br. 39) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 73 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 1893 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,28 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 5,45 mg/L, odnosno 1,84 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 32 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (223 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (16 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (16 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,80 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 121 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M26-14 (40)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M26-14 (r.br. 40) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 59 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 1459 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,02 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 6,38 mg/L, odnosno 3,68 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 31 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (257 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (19 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (11 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,73 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 56 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M27-14 (41)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M27-14 (r.br. 41) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
40
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 98 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 438 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,04 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 5,73 mg/L, odnosno 4,39 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 28 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (224 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (27 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (16 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (0,79 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 58 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M28-14 (42)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M28-14 (r.br. 42) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 94 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 500 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,32 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 5,99 mg/L, odnosno 2,49 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 24 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (174 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (18 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (21 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,42 mg/L), itd. Od ostalih spojeva
vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 115 μg/L zaslužne za
začinske nijanse.
M29-14 (43)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M29-14 (r.br. 43) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 105 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 696 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 5,30 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,49 mg/L, odnosno 2,43 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 21 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (216 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (22 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (23
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,94 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 314 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M30-14 (44)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M30-14 (r.br. 44) odlikovao je
kompleksan aromatski profil desertnog vina Malvazije istarske u kojem su se isticale povišene
koncentracije monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 287 μg/L), benzaldehida (miris
badema:152 μg/L), etil-acetata (voćni, prezreli: 118 mg/L) i furanskih spojeva (badem, kava,
karamel: 4599 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne
(primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz
grožđa vrijedi istaknuti visoku koncentraciju hlapljivih tiola (mirisi tropskog voća - grejpfrut i
41
marakuja, šimšir, žutilovka: 1856 ng/L), te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od
šljiva: 1,92 μg/L).Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome pronađeni su u količinama od 1,69 mg/L, odnosno 0,79 mg/L. Ostatak
fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (243 mg/L), 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (31 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (6 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (3,24 mg/L), itd. Od ostalih spojeva
vrijedi spomenuti hrastove i ostale laktone (note kokosa) sadržaja od 170 μg/L, te pozitivne
hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 314 μg/L (začinske nijanse).
M31-14 (45)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M31-14 (r.br. 45) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 155 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 429 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,35 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,97 mg/L, odnosno 2,83 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 65 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (188 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (26 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (24
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,62 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 192 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M32-14 (47)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M32-14 (r.br. 47)
odlikovao je aromatski profil vina dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci,
uz i dalje dominantne spojeve podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma). Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa:
105 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 458
μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 3,08 μg/L). Fermentacijski
esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u
količinama od 5,52 mg/L, odnosno 2,18 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su
viši alkoholi s alkoholnim mirisima (190 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (24
mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (20 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 40
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,50 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 108 μg/L (začinske nijanse).
Tercijarna aroma sastojala se uglavnom od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 16 μg/L) i tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 41 mg/L).
M33-14 (46)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M33-14 (r.br. 46) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 116 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 920 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,67 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,29 mg/L, odnosno 2,51 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 46 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
42
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (194 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (27 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (23
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,45 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 112 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M34-14 (48)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M34-14 (r.br. 48) odlikovao je
kompleksan profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se
uglavnom odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su
monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 153 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 879 μg/L), benzaldehid (miris badema: 12 μg/L) i β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 5,12 μg/L). Podlogu aromatskog profila i
dalje su sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne) arome. Fermentacijski esteri nositelji
voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od
2,04 mg/L, odnosno 0,54 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s
alkoholnim mirisima (319 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (44 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), etil-acetat (voćni miris, miris otapala: 111
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,33 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 92 μg/L (začinske nijanse).
Izražena tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 84 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 281 mg/L), uz izrazito visoke
koncentracije furanskih spojeva (mirisi badema, kave i karamela: 16851 μg/L) i hrastovih i
ostalih laktona (note kokosa) od 874 μg/L.
M35-14 (49)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M35-14 (r.br. 49) odlikovao je
kompleksan aromatski profil desertnog vina Malvazije istarske u kojem su se isticale povišene
koncentracije monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 300 μg/L), benzaldehida (miris
badema:118 μg/L), etil-acetata (voćni, prezreli: 203 mg/L) i furanskih spojeva (badem, kava,
karamel: 3626 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne
(primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz
grožđa vrijedi istaknuti hlapljive tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir,
žutilovka: 550 ng/L), te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 4,43 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome
pronađeni su u količinama od 0,94 mg/L, odnosno 0,62 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (280 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (46 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (2 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (2,33 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 203 μg/L (začinske nijanse).
M36-14 (50)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M36-14 (r.br. 50) odlikovao je
kompleksan aromatski profil desertnog vina Malvazije istarske u kojem su se isticale povišene
koncentracije monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 217 μg/L), benzaldehida (miris
badema:26 μg/L), etil-acetata (voćni, prezreli: 107 mg/L), tercijarnih norizoprenoida (kamfor,
začini: 58 μg/L) i furanskih spojeva (badem, kava, karamel: 4480 μg/L). Podlogu aromatskog
profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome.
43
Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz grožđa vrijedi istaknuti hlapljive tiole (mirisi
tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 552 ng/L), te β-damascenon (pirjana
jabuka, med, kompot od šljiva: 2,65 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 2,01 mg/L, odnosno 0,89 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (232 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (37 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (5 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (2,44 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
hrastove i ostale laktone (note kokosa) sadržaja od 114 μg/L, te pozitivne hlapljive vinilfenole
u koncentraciji od 119 μg/L (začinske nijanse).
M37-14 (51)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M37-14 (r.br. 51) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (178
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(3874 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (18 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (101 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 75 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 732 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 0,47 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,46
mg/L, odnosno 0,67 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
91 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(240 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (36 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (15 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,04
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 86 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M38-14 (52)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M38-14 (r.br. 52) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (111
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(2626 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (20 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (191 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 80 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 1808 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,09 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 3,71
mg/L, odnosno 0,79 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
98 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(261 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (36 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,01
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 77 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M39-14 (53)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M39-14 (r.br. 53) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
44
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (170
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(1859 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (17 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (123 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 146 μg/L), hlapljive
tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 948 ng/L), te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,89 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji
voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od
2,82 mg/L, odnosno 0,78 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris)
bila 85 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(302 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (37 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (11 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,07
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 95 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M40-14 (54)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak Malvazije istarske M40-14 (r.br. 54)
odlikovao je aromatski profil vina proizvedenog dozrijevanjem u drvenim bačvama, s notama
mirisa drveta podrijetlom uglavnom od hrastovih i ostalih laktona (19 μg/L), upotpunjenim
doprinosima ostalih spojeva tercijarne arome, kao što su furanski spojevi (mirisi badema,
kave i karamela: 1139 μg/L), tercijarni norizoprenoidi (29 μg/L) i esteri tipični za dozrjela
vina (vinski i maslačni mirisi: 69 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Od spojeva podrijetlom iz
grožđa istaknuli su se monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 91 μg/L), hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 807 μg/L) i β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 0,84 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 2,96
mg/L, odnosno 0,64 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s
alkoholnim mirisima (238 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (26 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (13 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 89 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (1,09 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 56 μg/L (začinske nijanse).
M41-14 (55)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M41-14 (r.br. 55) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (276
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(2130 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (23 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (142 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana te citrusa: 165 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 1163 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 0,74 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 1,63
mg/L, odnosno 0,55 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
68 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(329 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (39 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,92
45
mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 56 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M42-14 (56)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M42-14 (r.br. 56) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 88 μg/L, hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 560 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,83 μg/L. Utvrđene
visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i
cvjetne arome iznosile su 3,87 mg/L, odnosno 1,06 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata
(karakterističan, voćni miris) bila 35 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši
alkoholi s alkoholnim mirisima (220 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (21 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (13 mg/L), C6-
alkoholi nositelji travnih mirisa (0,83 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 85 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M43-14 (57)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M43-14 (r.br. 57) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 131 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 1319 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,37 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 5,95 mg/L, odnosno 2,58 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 61 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (200 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (15 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (17
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,79 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 631 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M44-14 (58)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M44-14 (r.br. 58) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 112 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 968 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 4,32 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 6,53 mg/L, odnosno 2,43 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 59 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (199 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (14 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (19
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,34 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 419 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M45-14 (59)
46
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M45-14 (r.br. 59) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 137 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 261 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,38 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 4,40 mg/L, odnosno 3,59 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 46 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (285 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (35 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (18
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,76 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 237 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M46-14 (60)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M46-14 (r.br. 60) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 130 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 501 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 1,81 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 4,33 mg/L, odnosno 2,15 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 67 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (238 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (29 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (15
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,49 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 389 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M47-14 (61)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M47-14 (r.br. 61) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 196 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 465 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,89 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 3,23 mg/L, odnosno 1,22 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 67 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (288 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (31 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (10
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,22 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 98 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M48-14 (62)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M48-14 (r.br. 62) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 136 μg/L, hlapljivi
47
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 718 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 2,42 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 2,95 mg/L, odnosno 1,32 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 67 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (288 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (31 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (11
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,90 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 207 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
M49-14 (63)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M49-14 (r.br. 63) odlikovao je
karakterističan profil vina Malvazije istarske dozrjelog u drvenim barrique bačvama, s
prepoznatljivim notama mirisa kokosa i drveta podrijetlom od hrastovih i ostalih laktona (346
μg/L), upotpunjenim tercijarnim aromama furanskih spojeva s mirisima kave i karamela
(3564 μg/L), tercijarnih norizoprenoida (41 μg/L), te tercijarnih estera nositelja vinskih i
zagasitih maslačnih nijansi (313 mg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali
spojevi sortne (primarne) i fermentacijske (sekundarne) arome. Osnova ostatka sortne arome
iz grožđa uključivala je monoterpene (mirisi ruže i ljiljana te citrusa: 192 μg/L), hlapljive tiole
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 438 ng/L), te β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 1,73 μg/L). Fermentacijski esteri nositelji voćne
(jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 1,54
mg/L, odnosno 0,50 mg/L, dok je koncentracija etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila
61 mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima
(319 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (32 mg/L), masne
kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (5 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (3,63
mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
63 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M50-14 (64)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M50-14 (r.br. 64) odlikovao je
kompleksan profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se
uglavnom odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su
monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 167 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 595 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva: 2,03 μg/L). Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi
fermentacijske (sekundarne) arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome pronađeni su u količinama od 2,42 mg/L, odnosno 1,03
mg/L. Ostatak fermentacijske arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (283
mg/L), 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (44 mg/L), masne kiseline sa zagasitim
mliječnim mirisima (9 mg/L), etil-acetat (voćni miris, miris otapala: 144 mg/L), C6-alkoholi
nositelji travnih mirisa (1,37 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne
hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 117 μg/L (začinske nijanse). Izražena tercijarna aroma
sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski mirisi: 15 μg/L), tercijarnih
estera (vinski i maslačni mirisi: 204 mg/L), te furanskih spojeva (mirisi badema, kave i
karamela: 432 μg/L) .
48
M52-14 (66)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M52-14 (r.br. 66) odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa. Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali
su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) sadržaja od 221 μg/L, hlapljivi
tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) u količini od 1312 ng/L, te
β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 2,58 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana, bobičasto
voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 3,00 mg/L, odnosno 1,04 mg/L, dok je koncentracija
etil-acetata (karakterističan, voćni miris) bila 32 mg/L. Ostatak fermentacijske arome
sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (294 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol
mirisa koji podsjeća na ružu (43 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (10
mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (3,14 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi
spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 133 μg/L zaslužne za začinske
nijanse.
49
6. Analiza ukupnih polifenola u vinima Malvazije istarske
Kratak opis metode:
Ukupni fenolni spojevi određeni su u Kmetijškom institutu (Ljubljana), klasičnom metodom s
Folin-Ciocalteu reagensom (Di Stefano in Guidoni (1989), te Rigo in sod. (2000).
Uporabljene su C18 Sep-Pak (Waters corporation), absorbance pripravljenih uzoraka vina
izmjerene su u 10 mm kiveti pri 700 nm. Koncentracije su izražene kao (+)-katehin.
Rezultati analize ukupnih fenola vina Malvazije istrske slovenskih i hrvatskih proizvođača
prikazane su u tabeli 1.
TABELA 1: REZULTATI UKUPNIH POLIFENOLA U VINIMA MALVAZIJE
proizvajalec/letnik absorbanca redčenje mg(katehin)/L
14/1002 ČERNE, 2013 0,47655 2 178
14/1003 RATOŠA ,2013 0,43839 2 164
14/1004 BORDON, 2013 0,35201 2 131
14/721 KLENART, 2013 0,26869 2 100
14/722 BRIČ, 2012 0,56426 2 210
14/723 VINAKOPER, 2012 0,46362 2 173
14/724 VINAKOPER, 2013 0,37438 2 140
14/725 MAHNIČ, 2012 0,64104 2 239
14/726 KRALJ, 2013 0,31156 2 116
14/727 MERKEZIČ, 2013 0,36577 2 136
14/728 MONTIS, 2013 0,52810 2 197
14/729 KORENIKA, 2009 0,41117 2 153
14/730 BABIČ, 2012 0,27063 2 101
14/731 FERRAN 0,34767 2 130
14/732 PUCER, 2012 0,46946 2 175
14/733 KLOBAS, 2013 0,40165 2 150
14/734 JOGAN, 2013 0,63998 2 239
14/1005 KORENIKA MOŠKON, 2008 0,41265 2 154
14/1006 KORENIKA MOŠKON, 2013 0,42778 2 160
14/1007 ROŽMARIN 0,34430 2 128
14/1008 VINA RAKAR, 2012 0,35142 2 131
14/1009 RODICA, 2012 0,32871 2 123
14/1028 TERCOLO ROBERTO, 2013 0,32782 2 122
14/1029 PILATO ELIĐO, 2013 0,36021 2 134
14/1030 CAPO D.O.O., 2013 0,25021 2 93
14/1031 BANKO MARIO, 2013 0,45693 2 170
14/1032 PRELAC MARIO, 2013 0,51379 2 192
14/1033 DEGRASSI MORENO, 2013 0,25305 2 94
14/1034 DEGRASSI MORENO, 2012 0,23670 2 88
14/1035 DEGRASSI MORENO, 2011 0,31775 2 119
14/1036 KOZLOVIĆ GIANFRANCO, 2013 0,31158 2 116
14/1037 KOZLOVIĆ GIANFRANCO, 2013 0,55883 2 208
14/1038 COSETTO ALFREDO, 2013 0,34560 2 129
14/1039 COSETTO ALFREDO, 2011 0,49044 2 183
14/1040 PRODAN ADRIJAN, 2013 0,26026 2 97
50
14/1041 RADOVAN FRANKO, 2013 0,27592 2 103
14/1042 ARMAN FRANC, 2013 0,31094 2 116
14/1043 DAMIJANIĆ ROBI, 2013 0,39471 2 147
14/1044 RITOŠA VILI, 2013 0,39641 2 148
14/1045 VINA FAKIN, 2013 0,34227 2 128
14/1046 Z.T.O. BENVENUTI, 2013 0,22284 2 83
14/1047 P.O. Vina Zigante, 2013 0,36061 2 135
14/1048 Romeo Licul, 2012 0,35438 2 132
14/1049 Poljoprivredna zadruga Vodnjan, 2010 0,49612 2 185
14/1050 Vina Matoševič d.o.o., 2013 0,30568 2 114
14/1051 OPG Bruna Trapan, 2012 0,51178 2 191
14/2052 OPG Bruna Trapan, 2013 0,33434 2 125
14/1053 OPG Valter Legović, 2013 0,22932 2 86
14/1054 OPG Mihelić, 2013 0,45313 2 169
14/1055 IBM- Vina Ivančič, 2013 0,32948 2 123
14/1056 Obrt Vino P&P, 2013 0,27977 2 104
14/1057 Z.T.O. BENVENUTI, 2010 0,50308 5 469
14/1058 OPG Mario Peršurić, 2013 0,37392 2 139
14/1059 Damjanić Ivan, 2013 0,42542 2 159
14/1060 Damjanić Ivan, 2012 0,41324 2 154
14/1061 P.O. Vivoda,2009 0,68791 2 257
14/1062 P.O. Vivoda,2010 0,77456 2 289
14/1063 Giacometti-Moscarda, 2011 0,73344 2 274
14/1064 Vina Matošević d.o.o., 2010 0,34215 2 128
14/1065 Vina Mašević d.o.o., 2011 0,53541 2 200
14/1066 Capo D.O.O., 2011 0,55811 2 208
14/1067 Vina Kabola, 2009 0,37893 2 141
14/1068 Vina Kabola, 2009 (amfora) 0,4016 5 374
14/1069 Kalavojna d.o.o., 2013 0,37326 2 139
14/1070 P.T.O. Sošić,2013 0,46394 2 173
14/1071 OPG Ferenac Dulio, 2013 0,42094 2 157
51
FENOLNI PROFILI RAZLIČITIH STILOVA VINA
MALVAZIJE ISTARSKE
Fenolni profil stila vina svježa Malvazija istarska
Glede fenolnih spojeva, u proizvodnji svježe malvazije karakterističan je manji udio ukupnih
fenola i hidroksicimetnih kiselina zbog preostale manje količine glutationa koji nastaje zbog
zaštite mošta od oksidacije u procesu proizvodnje. U ovoj vrsti malvazije utvrdili smo
prosječno 98 mg/l (minimalno 59 mg/l, maksimalno 142 mg/l) ukupnih hidroksicimetnih
kiselina i prosječno 135 mg/l (minimalno 83 mg/l, maksimalno 239 mg) ukupnih fenola te
prosječno 5,4 mg/l (minimalno 0,0 mg/l, maksimalno 29 mg/l) glutationa. Fenolni spojevi ne
utječu značajno na okus takve vrste vina (gorčina, trpkost).
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 112 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 178 mg/l (prosječno 135 mg/l) te 0,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa.
Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Fenolni profil pojedinog uzorka vina:
Malvazija, uzorak:14/1002(r.br.60)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 112 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 178 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1003(r.br.61)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 83 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 164 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,3 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1004(r.br.59)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 85 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 131 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/721(r.br.1)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 93 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 100 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/724(r.br.4)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 83 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 140 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
52
Malvazija, uzorak:14/726(r.br.6)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 65 mg/l (prosjek 98 mg/l
i udio ukupnih fenola od 116 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/733(r.br.13)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 99 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 150 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/734(r.br.14)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 141 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 239 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1006(r.br.62)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 94 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 160 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1007(r.br.66)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 75 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 128 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1028(r.br.15)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 123 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 122 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 29 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1029(r.br.16)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 120 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 134 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 18,3 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1030(r.br.17)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 72 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od93 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 27,5 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1031(r.br.18)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 102 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 170 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 3,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1032(r.br.19)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 142 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od192 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 3,7 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
53
Malvazija, uzorak:14/1033(r.br.20)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 59 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od94 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 1,6 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1036(r.br.23)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 92 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od116 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 11,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1038(r.br.25)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 108 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 129 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 11,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1040(r.br.27)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 62 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 97 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 1,9 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1041(r.br.28)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 112 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 103 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 28,3mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1042(r.br.29)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 80 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 116 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 4,9 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1043(r.br.30)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 126 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 147 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,6 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1046(r.br.33)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 77 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od83 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 7 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1047(r.br.34)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 128 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 135 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 4,9 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1050(r.br.37)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 77 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 114 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,6 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
54
Malvazija, uzorak:14/1052(r.br.39)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 91 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 125 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 10,2 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1054(r.br.41)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 124 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 169 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 4,6 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1055(r.br.42)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 80 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 123 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 11,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1056(r.br.43)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 64 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 104 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,9 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1058(r.br.45)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 102 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 139 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,9 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1059(r.br.46)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 114 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 159 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 7,5 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1069(r.br.56)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 119 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 139 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,3 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1071(r.br.58)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 84 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od157 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 9,8 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1053(r.br.40)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 67 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 86 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1070(r.br.57)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 114 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 173 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
55
Malvazija, uzorak:14/1045(r.br.32)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 124 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 128 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 0,7 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/1044(r.br.31)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 113 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 148 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 1 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Malvazija, uzorak:14/731(r.br.11)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 117 mg/l (prosjek 98
mg/l) i udio ukupnih fenola od 130 mg/l(prosječno 135 mg/l) te 1,4 mg/l (prosjek 5,4 mg/l)
glutationa. Fenolni spojevi ne utječu značajno na okus ovoga vina (gorčina, trpkost).
Fenolni profil stila vina zrela Malvazija istarska
Glede fenolnih spojeva, u proizvodnji zrele malvazije karakterističan je umjereni udio
ukupnih fenola i hidroksicimetnih kiselina te manji udio ostatka glutationa nakon njegove
neizbježne oksidacije tijekom procesa proizvodnje. U ovoj vrsti malvazije utvrdili smo
prisutnost prosječno 104 mg/l (minimalno 48 mg/l, maksimalno 165 mg/l) ukupnih
hidroksicimetnih kiselina i prosječno 168 mg/l (minimalno 83 mg/l, maksimalno 239 mg/l)
ukupnih fenola te prosječno 0,9 mg/l (minimalno 0,0 mg/l, maksimalno 7,1 mg/l) glutationa.
Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus (gorčina,
trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog ekstrakcije
flavonoida.
Fenolni profil pojedinog uzorka vina:
Malvazija, uzorak:14/722(r.br.2)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 165 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 210 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0,2 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/723(r.br.3)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 74 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 173 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1008(r.br.65)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 95 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 131 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
56
Malvazija, uzorak:14/1051(r.br.38)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 140 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 191 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0,3 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1035(r.br.22)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 90 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 119 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1065(r.br.52)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 132 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 200 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 1,3 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1066(r.br.53)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 160 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 208 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1064(r.br.51)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 101 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 128 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/729(r.br.9)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 91 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 153 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1068
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 116 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 374 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
57
Malvazija, uzorak:14/1005(r.br.63)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 48 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 154 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1037(r.br.24)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 139 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 208 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/727(r.br.7)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 124 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 136 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 2,1 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1067
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 69 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 141 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1039(r.br.26)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 107 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 183 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1034(r.br.21)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 49 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 88 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0,2 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1060(r.br.47)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 112 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 154 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 2,2 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
58
Malvazija, uzorak:14/732(r.br.12)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 100 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 175 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0,8 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/1048(r.br.35)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 83 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 132 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 7,1 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
Malvazija, uzorak:14/730(r.br.10)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 95 mg/l (prosjek 104
mg/l) i udio ukupnih fenola od 101 mg/l (prosječno 168 mg/l) te 0 mg/l (prosjek 0,9 mg/l)
glutationa. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus
(gorčina, trpkost) ove vrste vina nešto je veći u odnosu na svježu malvaziju, ponajviše zbog
ekstrakcije flavonoida.
59
Fenolni profil stila vina tradicionalna Malvazija istarska
Glede fenolnih spojeva, u proizvodnji tradicionalne malvazije karakterističan je veći udio
ukupnih fenola i hidroksicimetnih kiselina te neznatan udio ostatka glutationa zbog njegove
neizbježne oksidacije tijekom procesa proizvodnje. U ovoj vrsti malvazije utvrdili smo
prosječno 106 mg/l (minimalno 48 mg/l, maksimalno 165 mg/l) ukupnih hidroksicimetnih
kiselina i prosječno 204 mg/l (minimalno 123 mg/l, maksimalno 257 mg/l) ukupnih fenola.
Nismo utvrdili prisutnost glutationa u ovoj vrsti vina. Što se utvrđivanja i senzorske procjene
tiče, utjecaj fenolnih spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina je znatan, prvenstveno
zbog dodatne ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje (duga maceracija).
Fenolni profil pojedinog uzorka vina:
Malvazija, uzorak:14/1061(r.br.48)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 112 mg/l (prosjek 106
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 257 mg/l (prosječno 204 mg/l). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih
spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina je znatan, prvenstveno zbog dodatne
ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje (duga maceracija).
Malvazija, uzorak:14/728(r.br.8)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 101 mg/l (prosjek 106
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 197 mg/l (prosječno 204 mg/l). ). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih
spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina je znatan, prvenstveno zbog dodatne
ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje (duga maceracija).
Malvazija, uzorak:14/725(r.br.5)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 134 mg/l (prosjek 106
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 239 mg/l (prosječno 204 mg/l). ). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih
spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina je znatan, prvenstveno zbog dodatne
ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje (duga maceracija).
Malvazija, uzorak:14/1009(r.br.64)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 80 mg/l (prosjek 106
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 123 mg/l (prosječno 204 mg/l). ). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Što se utvrđivanja i senzorske procjene tiče, utjecaj fenolnih
spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina je znatan, prvenstveno zbog dodatne
ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje (duga maceracija).
Fenolni profil stila vina desertna Malvazija istarska
Glede fenolnih spojeva, u proizvodnji desertne malvazije karakterističan je najveći udio
ukupnih fenola i hidroksicimetnih kiselina dok glutationa gotovo i nema zbog njegove
neizbježne oksidacije tijekom procesa proizvodnje. U ovoj vrsti malvazije utvrdili smo
prosječno 136 mg/l (minimalno 53 mg/l, maksimalno 222 mg/l) ukupnih hidroksicimetnih
kiselina i prosječno 304 mg/l (minimalno 185 mg/l, maksimalno 469 mg/l) ukupnih fenola.
Nismo utvrdili prisutnost glutationa u ovoj vrsti vina. U utvrđivanju je utjecaj fenolnih
60
spojeva na okus (gorčina, trpkost) ove vrste vina očekivano veći, prvenstveno zbog dodatne
ekstrakcije fenola iz drva i specifičnog procesa proizvodnje grožđa i vina (sušenje grožđa,
duža maceracija). U samoj senzorskoj procjeni fenoli ne utječu toliko na okus zbog većeg
udjela reducirajućih šećera. U ovom vinu utvrdili smo udio hidroksicimetnih kiselina od 54
mg/l (prosjek 136 mg/l) i udio skupnih fenola 185 mg/l (prosječno 304 mg/l). Nismo utvrdili
prisutnost glutationa u ovoj vrsti vina. Zbog većeg udjela fenolnih spojeva, njihov utjecaj na
okus (gorčina, trpkost) ovog vina senzorski je manje primjetan zbog pretežno slatkog okusa
(veći ostatak reducirajućih šećera).
Fenolni profil pojedinog uzorka vina:
Malvazija, uzorak:14/1049(r.br.36)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 54 mg/l (prosjek 136
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 185 mg/l (prosječno 304 mg/l). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Zbog većeg udjela fenolnih spojeva, njihov utjecaj na okus
(gorčina, trpkost) ovog vina senzorski je manje primjetan zbog pretežno slatkog okusa (veći
ostatak reducirajućih šećera).
Malvazija, uzorak:14/1057(r.br.44)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 222 mg/l (prosjek 136
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 469 mg/l (prosječno 304 mg/l). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Zbog većeg udjela fenolnih spojeva, njihov utjecaj na okus
(gorčina, trpkost) ovog vina senzorski je manje primjetan zbog pretežno slatkog okusa (veći
ostatak reducirajućih šećera).
Malvazija, uzorak:14/1062(r.br.49)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 144 mg/l (prosjek 136
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 289 mg/l (prosječno 304 mg/l). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Zbog većeg udjela fenolnih spojeva, njihov utjecaj na okus
(gorčina, trpkost) ovog vina senzorski je manje primjetan zbog pretežno slatkog okusa (veći
ostatak reducirajućih šećera).
Malvazija, uzorak:14/1063(r.br.50)
U ovom vinu utvrdili smo udio ukupnih hidroksicimetnih kiselina od 124 mg/l (prosjek 136
mg/l) ) i udio ukupnih fenola od 274mg/l (prosječno 304 mg/l). Nismo utvrdili prisutnost
glutationa u ovoj vrsti vina. Zbog većeg udjela fenolnih spojeva, njihov utjecaj na okus
(gorčina, trpkost) ovog vina senzorski je manje primjetan zbog pretežno slatkog okusa (veći
ostatak reducirajućih šećera).
61
7. Analiza fizikalno – kemijskog sastava vina Malvazije istarske
Analiza fizikalno – kemijskog sastava hrvatskih i slovenskih uzoraka vina Malvazije
istarske učinjena je u Vinarskom laboratoriju Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča
korištenjem akreditiranih metoda laboratorija.
Skupni rezultati fizikalno- kemijske analize uzoraka različitih stilova vina Malvazije iz
prekograničnog područja prikazani su u tablicama 1- 8., dok su rezultati fizikalno-kemijske
analize pojedinačnog uzorka vina prikazani u tablicama 9-16.
Tablica 1. Glavni fizikalno kemijski parametri stila svježeg vina Malvazije istarske - voćno
cvjetne aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 11,8 14,12 13,04
Ukupni ekstrakt g/L 18,0 24,3 20,2
Reducirajući šećer g/L 1,1 5,0 2,4
Ekstrakt bez šećera g/L 17,0 20,3 18,8
Ukupna kiselost g/L 4,2 6,6 5,3
U tablici 1. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske iz
podgrupe voćno - cvjetne aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima.
U ovoj podgrupi imamo 33 uzorka vina iz berbe 2013. Sadržaj alkohola kreće se od 11,8 –
14,12 vol%, s prosječnom vrijednošću od 13,04 vol%. Sadržaj reducirajućeg šećera kreće se
od 1,1 – 5,0 g/L, iako većina vina u ovoj podgrupi spada u kategoriju suhog vina (do 4,0 g/L
reducirajućeg šećera) , s prosječnim sadržajem od 2,4 g/L. Vina ove podgrupe odlikuju se
srednjim sadržajem ukupnog ekstrakta od 18 - 24,3 g/L s prosjekom od 20,2 g/L, kao i
ekstrakta bez šećera gdje su vrijednosti od 17,0 do 20,3 g/L s prosjekom od 18,8 g/L. Sadržaj
ukupnih kiselina odgovornih za svježinu vina kreće se od 4,2 - 6,6 g/L s prosjekom od 5,3
g/L.
Tablica 2. Glavni fizikalno kemijski parametri stila svježeg vina Malvazije istarske -
sovinjonsko tiolne aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,59 13,87 13,09
Ukupni ekstrakt g/L 18,7 23,3 20,8
Reducirajući šećer g/L 1,5 3,8 2,2
Ekstrakt bez šećera g/L 17,9 21,0 19,5
Ukupna kiselost g/L 5,4 5,9 5,6
U tablici 2. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske iz
podgrupe sovinjonsko-tiolne aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim
vrijednostima. Ova podgrupa sastoji se od 5 uzoraka iz berbe 2013. Sadržaj alkohola je sličan
kao i kod voćno cvjetne podgrupe i kreće se od 12,59 - 13,87vol% s prosjekom od 13,09
vol%. Sva vina iz ove podgrupe spadaju u kategoriju suhog vina s vrijednostima
reducirajućeg šećera od 1,5 -3,8 g/L s prosječnim sadržajem šećera od 2,2 g/L. Ukupni
62
ekstrakt kao i ekstrakt bez šećera nešto su viši u odnosu na voćno-cvjetnu pod grupu s
vrijednostima od 18,7 - 23,3 g/L za ukupni i 17,9 - 21,0 za ekstrakt bez šećera, s prosjekom
od 20,8 g/L odnosno 19,5 g/L. Sadržaj ukupnih kiselina u ovim vinima kreće se od 5,4 - 5,9
g/L, s prosjekom od 5,6 g/L.
Tablica 3. Glavni fizikalno kemijski parametri stila zrelog vina Malvazije istarske - barrique
aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,52 14,76 13,59
Ukupni ekstrakt g/L 21,4 26,0 23,1
Reducirajući šećer g/L 1,5 6,2 2,6
Ekstrakt bez šećera g/L 20,0 23,7 21,4
Ukupna kiselost g/L 4,7 6,6 5,4
U tablici 3. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri zrelog vina Malvazije istarske iz
podgrupe barrique aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima. U ovoj
podgrupi imamo ukupno 12 uzoraka iz različitih berbi od 2006 do 2012 godine. Sadržaj
alkohola kreće se od 12,52-14,76 vol% s prosjekom od 13,59 vol%. Sva vina izuzev jednog
spadaju u kategoriju suhog vina s sadržajem reducirajućeg šećera od 1,5 -6,2 g/L s prosjekom
od 2,6 g/L. Sadržaj ukupnog ekstrakta i ekstrakata bez šećera viši je u odnosu na svježa vina.
Ukupni ekstrakt se kreće od 21,4 - 26,0 g/L s prosječnim sadržajem od 23,1 g/L, dok su za
ekstrakt bez šećera vrijednosti od 20,0 - 23,7 s prosječnim sadržajem od 21,4 g/L. Sadržaj
ukupnih kiselina kreće se od 4,7 -6,6 g/L s prosjekom od 5,4 g/L.
Tablica 4. Glavni fizikalno kemijski parametri stila zrelog vina Malvazije istarske - „obično“
drvo aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,66 15,29 13,86
Ukupni ekstrakt g/L 19,5 28,3 23,4
Reducirajući šećer g/L 1,7 4,2 3,1
Ekstrakt bez šećera g/L 18,8 25,1 21,3
Ukupna kiselost g/L 4,7 5,8 5,2
U tablici 4. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri zrelog vina Malvazije istarske iz
pod grupe „obično“ drvo aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima.
Ovu podgrupu čine samo 3 vina berbi 2009, 2011 i 2012. Sadržaj alkohola nešto je viši u
odnosu na ostale pod grupe i kreće se od 12,66 – 15,29 vol% s prosjekom od 13,86 vol%.
Sadržaj reducirajućeg šećera kreće se od 1,7 - 4,2 g/L s prosjekom od 3,1 g/L od čega su dva
vina u kategoriji suhog vina a jedno u kategoriji polusuho vino. Ukupni ekstrakt i ekstrakt bez
šećera su kako i kod pod grupe zrelog vina barrique aromatike viši u odnosu na svježa vina i
kreću se od 19,5 - 28,3 g/L za ukupni ekstrakt s prosjekom 23,4, i 18,8-25,1 g/L za ekstrakt
bez šećera s prosjekom od 21,3 g/L. Sadržaj ukupnih kiselina u ovim vinima se kreće od 4,7 –
5,8 g/L s prosječnim sadržajem od 5,2 g/L.
63
Tablica 5. Glavni fizikalno kemijski parametri stila zrelog vina Malvazije istarske – inox/boca
aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 11,19 14,13 12,72
Ukupni ekstrakt g/L 18,2 26,9 21,5
Reducirajući šećer g/L 1,4 8,3 3,3
Ekstrakt bez šećera g/L 17,3 20,2 19,1
Ukupna kiselost g/L 4,7 5,8 5,3
U tablici 5. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri zrelog vina Malvazije istarske iz
pod grupe inox/boca aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima. Sva
vina od ukupno 12 iz ove pod grupe su iz berbe 2012. Sadržaj alkohola kreće se od 11,19 -
14,13 vol% s prosjekom od 12,72 vol%. Sva vina iz ove pod grupe po sadržaju reducirajućeg
šećera spadaju u kategoriju suhog vina izuzev jednog uzorka koji je u kategoriji polusuho
vino, a vrijednosti se kreću od 1,4 - 8,3 g/L s prosjekom od 3,3 g/L. Ukupni ekstrakt je u
rasponu od 18,2 – 26,9 s prosječnom vrijednošću od 21,5 g/L, dok se ekstrakt bez šećera
kreće u rasponu od 17,3 – 20,2 g/L s prosjekom od 19,1 g/L. Sadržaj ukupnih kiselina u ovoj
podgrupi je od 4,7 – 5,8 g/L s prosječnom vrijednošću od 5,3 g/L.
Tablica 6. Glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalnog proizvedenog vina Malvazije
istarske – barrique aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR IZMJERENA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 13,67
Ukupni ekstrakt g/L 27,4
Reducirajući šećer g/L 3,0
Ekstrakt bez šećera g/L 25,4
Ukupna kiselost g/L 5,8
U tablici 6. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije istarske iz pod grupe barrique aromatike. U ovoj podgrupi imamo samo jedno vino
iz berbe 2009 koje se odlikuje visokim ekstraktom 27,4 g/L kako i visokim ekstraktom bez
šećera 25,4 g/L. Vino je suho sa sadržajem šećera od 3,0 g/L, alkohola 13,67 te ukupne
kiselosti 5,8 g/L.
Tablica 7. Glavni fizikalno kemijski parametri stila tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije istarske – „obično“ drvo aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,37 12,57 12,48
Ukupni ekstrakt g/L 20,6 23,7 22,0
Reducirajući šećer g/L 1,8 3,9 2,5
Ekstrakt bez šećera g/L 19,8 21,0 20,5
Ukupna kiselost g/L 5,4 6,3 5,8
64
U tablici 7. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije istarske iz pod grupe „obično“ drvo aromatike s minimalnim, maksimalnim i
prosječnim vrijednostima. Ovu grupu čine 3 vina od kojih je jedno iz berbe 2013 i dva vina iz
berbe 2012. Sadržaj alkohola kreće se os 12,37 – 12,57 vol% s prosjekom od 12,48 vol%.
Vina su u kategoriji suhog vina s vrijednostima reducirajućeg šećera od 1,8 – 3,9 g/L s
prosjekom od 2,5 g/L. ukupni ekstrakt se kreće od 20,6 – 23,7 g/L s prosjekom od 22,0 g/L, a
ekstrakt bez šećera 19,8 – 21,0 g/L s prosjekom 20,5 g/L. Sadržaj ukupnih kiselina u ovim
vinima je u rasponu od 5,4 – 6,3 g/L s prosječnim sadržajem od 5,8 g/L.
Tablica 8. Glavni fizikalno kemijski parametri stila desertnog vina Malvazije istarske
FIZIKALNO KEMIJSKI PARAMETAR MINIMALNA
VRIJEDNOST
MAKSIMALNA
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,79 17,34 14,96
Ukupni ekstrakt g/L 105,7 188,5 137,3
Reducirajući šećer g/L 61,0 127,5 93,5
Ekstrakt bez šećera g/L 29,1 62,0 44,8
Ukupna kiselost g/L 5,7 6,6 6,33
U tablici 8. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri desertnog vina Malvazije istarske
s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima. Ovu podgrupu čine 4 uzorka vina, tri
vina iz berbe 2010 te jedno vino iz berbe 2011. Sadržaj alkohola u ovoj podgrupi je povišen u
odnosu na ostale stilove vina i kreće se os 12,79 – 17,34 vol% s prosječnom vrijednošću od
14,96 vol%. Vina iz ove grupe su desertna pa se tako i reducirajući šećeri kreću u kategoriji
slatkog vina s vrijednostima od 61,0 – 127,0 g/L s prosjekom od 93,5 g/L. Kao i povišenim
sadržajem alkohola ova grupa se odlikuje i visokim sadržajem ukupnog ekstrakta te ekstrakta
bez šećera. Ukupni ekstrakt je od 105,7- 188,5 g/L s prosjekom os 137,5 g/L, a ekstrakt bez
šećera je izuzetno visok od 29,1 – 62,0 g/L s prosjekom od 44,8 g/L. Sadržaj ukupnih kiselina
u ovim vinima je također viši u odnosu na ostale stilove i podgrupe i kreće se od 5,7- 6,6 g/L s
prosječnom vrijednošću od 6,3 g/L.
65
Tablica 9: Fizikalno-kemijski sastav uzoraka stila svježa Malvazija istarska – voćno-cvjetna aromatika
šifra PROIZVOĐAČ SPECIFIČNA TEŽINA g/l
ALKOHOL vol%
EKSTRAKT g/l ŠEĆER g/l
EKSTRAKT
BEZ ŠEĆERA g/l
PEPEO g/l pH
UKUPNA
KISELOST g/l
HALAPIVA
KISELOST g/L
SO2
SLOBODNI mg/l
SO2 UKUP
NI mg/l
4 VINAKOPER d.o.o. 0,9923 12,07 21,4 2,4 20,0 2,48 3,30 5,8 0,22 16 110
1 POSESTVO KLENAR, VINA KLENART 0,9916 12,07 19,5 1,4 19,1 1,97 3,11 5,7 0,18 21 82
34 P.O. Vina Zigante 0,9907 12,51 18,5 1,5 18,0 2,58 3,42 5,1 0,26 35 191
17 Capo d.o.o. 0,9900 12,94 18,0 2,0 17,0 2,01 3,38 5,0 0,23 14 75
46 OPG Ivan Damjanić 0,9902 13,22 19,2 2,0 18,2 1,74 3,23 5,3 0,23 17 84
19 Vina Prelac 0,9902 13,13 19,2 2,1 18,1 2,60 3,51 4,9 0,21 15 88
25 Vina Cossetto 0,9907 13,22 20,6 2,6 19,0 2,32 3,38 5,4 0,21 20 123
15 OPG Roberto Tercolo 0,9897 13,63 19,3 2,1 18,2 2,47 3,50 4,7 0,30 16 124
16 Vina Pilato 0,9901 13,84 20,9 2,9 19,0 2,43 3,55 5,3 0,30 15 92
56 Kalavojna d.o.o. 0,9897 13,19 18,0 1,5 17,5 2,15 3,31 4,9 0,22 11 80
30 P.O. Robi Damijanić 0,9090 13,32 21,4 2,7 19,7 0,23 3,21 6,6 0,16 15 123
33 Z.T.O. Benvenuti 0,9899 13,36 19,0 2,3 17,7 2,20 3,32 5,4 0,34 19 106
29 OPG Franc Arman 0,9901 13,41 19,6 1,9 18,7 2,31 3,40 5,4 0,21 16 79
42 IBM - Vina Ivančić 0,9912 11,80 17,6 1,3 17,3 2,13 3,30 5,2 0,20 19 74
43 Obrt Vino P&P 0,9909 12,45 18,9 1,8 18,1 2,11 3,35 5,7 0,34 13 83
13 VINSKA KLET KLOBAS 0,9917 12,55 21,2 2,2 20,0 2,64 3,43 5,7 0,28 13 99
14 KMETIJA JOGAN 0,9919 12,57 21,7 2,6 20,1 2,47 3,32 5,7 0,29 11 115
37 Vina Matošević d.o.o. 0,9907 12,90 19,7 1,8 18,9 1,96 3,28 5,6 0,32 13 74
39 OPG Bruno Trapan 0,9904 12,90 19,0 1,1 18,9 2,00 3,26 6,3 0,27 9 52
45 OPG Mario Peršurić 0,9905 13,23 20,2 2,8 18,4 2,06 3,30 5,1 0,33 18 105
23 Kozlović vina 0,9905 12,82 19,0 2,5 17,5 2,50 3,40 4,8 0,20 18 88
66
20 Vina Degrassi 0,9898 13,17 18,0 1,5 17,5 2,16 3,43 5,0 0,25 11 44
61 VINA KMETIJE RATOŠA 0,9911 13,20 21,7 2,0 20,7 2,56 3,25 5,3 0,31 20 108
28 OPG Franko Radovan 0,9897 13,26 18,0 1,8 17,2 2,04 3,34 5,2 0,18 21 78
6 VINSKA KLET KRALJ 0,9909 13,55 22,2 3,7 19,5 2,32 3,31 4,9 0,34 21 128
62 KORENIKA&MOŠKON 0,9918 13,51 24,2 5,0 20,2 2,67 3,37 5,3 0,40 16 59
66 VINA RAŽMAN 0,9912 11,94 18,0 1,5 17,5 2,59 3,54 4,2 0,23 19 108
58 OPG Ferenac Đulio 0,9905 13,40 20,7 2,1 19,6 2,29 3,37 5,5 0,38 19 117
59 IZBRANA VINA BORDON 0,9908 13,44 21,4 2,9 19,5 2,73 3,42 5,0 0,23 23 90
18 U.O. Dvi Mendule 0,9908 13,38 21,3 3,6 18,7 2,42 3,42 5,6 0,33 21 107
41 OPG Mihelić 0,9899 14,12 21,5 2,4 20,1 2,50 3,50 5,1 0,30 12 66
27 P.T.O. Prodan 0,9930 12,16 24,3 5,0 20,3 2,63 3,47 5,2 0,32 21 133
60 VINSKA KLET ČERNE 0,9920 13,19 23,9 4,8 20,1 2,80 3,45 4,9 0,35 24 89
67
Tablica 10: Fizikalno-kemijski sastav stila vina svježa Malvazija istarska sovinjonsko-tiolna aromatika
šifra PROIZVOĐAČ SPECIFIČNA TEŽINA g/l
ALKOHOL vol%
EKSTRAKT g/l ŠEĆER g/l
EKSTRAKT
BEZ ŠEĆERA g/l
PEPEO g/l pH
UKUPNA
KISELOST g/l
HALAPIVA
KISELOST g/L
SO2
SLOBOD. mg/l
SO2
UKUPNI mg/l
11 VINOGRADNIŠTVO FERRAN & RUPNIK 0,9925 12,59 23,3 3,8 20,5 2,42 3,46 5,9 0,23 10 94
31 Vina Ritoša 0,9908 13,02 20,2 1,9 19,3 2,03 3,23 5,9 0,16 16 84
32 OPG Elio Fakin - Vina Fakin
0,9902 13,02 18,7 1,8 17,9
2,11 3,34 5,4 0,24 15 128
40 OPG Valter Legović 0,9906 12,94 19,4 1,5 18,9 2,37 3,41 5,5 0,16 12 92
57 P.T.O. Sošić 0,9906 13,87 22,2 2,2 21,0 3,20 3,53 5,5 0,47 34 197
68
Tablica11: Fizikalno-kemijski sastav stila vina zrela Malvazija istarska - barrique aromatika
šifra PROIZVOĐAČ
SPECIFIČNA TEŽINA
g/l ALKOHOL
vol% EKSTRAK
T g/l ŠEĆER
g/l
EKSTRAKT
BEZ ŠEĆERA
g/l PEPEO
g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBODNI
mg/l
SO2 UKUPNI
mg/l
2 BRIČ d.o.o. 0,9918 13,46 24,0 1,5 23,5 1,90 3,10 5,5 0,30 14 93
9
VINSKA KLET ROBI&DORJANO KORENIKA 0,9915 12,78 21,4 2,1 20,3 3,20 3,65 4,7 0,47 13 165
53 Capo d.o.o. 0,9904 13,97 22,2 3,2 20,0 2,82 3,53 4,7 0,38 13 124
55 Kabola d.o.o. 0,9909 14,46 24,7 2,7 23,0 3,04 3,58 4,9 0,60 12 105
38 OPG Bruno Trapan 0,9909 13,41 21,8 2,6 20,2 1,90 3,26 5,6 0,44 13 83
52 Vina Matošević d.o.o. 0,9903 14,00 21,8 2,1 20,7 2,38 3,48 5,3 0,47 17 110
51 Vina Matošević d.o.o. 0,9906 13,77 21,9 1,8 21,1 2,53 3,50 5,6 0,45 13 117
3 VINAKOPER d.o.o. 0,9922 12,52 22,5 2,4 21,1 2,64 3,38 5,2 0,31 18 105
22 Vina Degrassi 0,9910 14,09 24,0 3,7 21,3 2,40 3,43 5,6 0,42 19 111
63 KORENIKA&MOŠKON 0,9927 12,75 24,4 1,7 23,7 3,46 3,57 6,6 0,85 13 71
65 VINSKA KLET "RAKAR" 0,9914 13,16 22,2 1,7 21,5 2,41 3,29 5,0 0,38 11 92
24 Kozlović vina 0,9910 14,76 26,0 6,2 20,8 2,38 3,32 5,9 0,62 8 70
69
Tablica 12: Fizikalno-kemijski sastav stila vina zrela Malvazija istarska - "obično" drvo aromatika
šifra PROIZVOĐAČ SPECIFIČNA TEŽINA g/l
ALKOHOL vol%
EKSTRAKT g/l
ŠEĆER g/l
EKSTRAKT BEZ
ŠEĆERA g/l
PEPEO g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBODNI
mg/l
SO2 UKUPNI
mg/l
7 MARKEŽIČ 0,9909 12,66 19,5 1,7 18,8 2,20 3,28 5,8 0,19 16 73
54 Kabola d.o.o. 0,9909 13,63 22,3 3,4 19,9 2,55 3,45 5,2 0,44 14 110
26 Vina Cossetto 0,9913 15,29 28,3 4,2 25,1 3,88 3,87 4,7 0,63 10 134
Tablica13: Fizikalno-kemijski sastav stila vina zrela Malvazija istarska - inox/boca aromatika
šifra PROIZVOĐAČ SPECIFIČNA TEŽINA g/l
ALKOHOL vol%
EKSTRAKT g/l
ŠEĆER g/l
EKSTRAKT BEZ
ŠEĆERA g/l
PEPEO g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBODNI
mg/l
SO2 UKUPNI
mg/l
21 Vina Degrassi 0,9908 12,30 18,2 1,9 17,3 1,80 3,29 4,7 0,29 11 55
47 OPG Ivan Damjanić 0,9906 13,02 19,8 2,4 18,4 1,68 3,23 5,3 0,21 13 89
12 PUCER Z VRHA 0,9914 12,98 21,8 2,6 20,2 2,56 3,35 5,3 0,30 46 239
35 Romeo Licul 0,9897 14,13 20,6 1,4 20,2 2,57 3,45 5,8 0,26 12 80
10 MONTEMORO 0,9955 11,19 26,9 8,3 19,6 2,55 3,26 5,5 0,27 12 117
70
Tablica 14: Fizikalno-kemijski sastav stila vina tradicionalna Malvazija istarska - barrique aromatika
šifra PROIZVOĐAČ
SPECIFIČNA TEŽINA
g/l ALKOHOL
vol% EKSTRAKT
g/l ŠEĆER
g/l
EKSTRAKT BEZ ŠEĆERA
g/l PEPEO
g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBOD.
mg/l
SO2 UKUP.
mg/l
48 P.O. Vivoda 0,9928 13,67 27,4 3,0 25,4 2,66 3,47 5,8 0,73 8 123
Tablica 15: Fizikalno-kemijski sastav stila vina tradicionalna Malvazija istarska - "obično" drvo aromatika
šifra PROIZVOĐAČ
SPECIFIČNA TEŽINA
g/l ALKOHOL
vol% EKSTRAKT
g/l ŠEĆER
g/l
EKSTRAKT BEZ ŠEĆERA
g/l PEPEO
g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBOD.
mg/l
SO2 UKUP.
mg/l
8
POSESTVO - VINA MONTIS
0,9920 12,51 21,8 1,8 21,0
2,39 3,23 6,3 0,26 6 70
5
KMETIJA MAHNIČ 0,9929 12,37 23,7 3,9 20,8 2,35 3,25 5,6 0,23 9 78
64
EKOLOŠKO VINOGRADNIŠTVO RODICA
0,9914 12,57 20,6 1,8
19,8
2,37 3,42 5,4 0,75 14 75
71
Tablica 16: Fizikalno- kemijski sastav stila vina desertna Malvazija istarska
šifra PROIZVOĐAČ SPECIFIČNA TEŽINA g/l
ALKOHOL vol%
EKSTRAKT g/l
ŠEĆER g/l
EKSTRAKT BEZ
ŠEĆERA g/l
PEPEO g/l pH
UKUPNA KISELOST
g/l
HALAPIVA KISELOST
g/L
SO2 SLOBODNI
mg/l
SO2 UKUPNI
mg/l
36
Poljoprivredna zadruga Vodnjan 1,0189 17,34 105,7 61,0 45,7 4,46 4,03 6,6 0,88 4 21
44 Z.T.O. Benvenuti 1,0556 12,79 188,5 127,5 62,0 4,00 3,85 6,4 0,99 14 133
49 P.O. Vivoda 1,0228 16,90 114,5 73,0 42,5 4,67 4,11 5,7 0,89 8 84
50 Giacometti - Moscarda 1,0373 12,82 140,6 112,5 29,1 2,72 3,40 6,6 0,92 17 151
72
RADNI PAKET 2. SMJERNICE TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE RAZLIČITIH
STILOVA VINA MALVAZIJE ISTARSKE I OPTIMALIZACIJA TEHNOLOGIJE
PROIZVODNJE
1. UVOD
Malvazija istarska (Vitis vinifera L.) je najvažnija bijela sorta grožđa u vinogradarskim
podregijama Hrvatska Istra i Slovenska Istra. Ovisno o primjenjenoj tehnologiji proizvodnje
moguće je dobiti vina Malvazije vrlo različitih senzornih svojstava, poglavito različitih
aromatskih profila. Dosadašnja istraživanja govore o cvjetno-voćnom aromatskom profilu
vina Malvazije, podrijetlom uglavnom od hlapivih estera (Lukić et al. 2008; Radeka et al.
2008) dobivenom standardnom tehnologijom proizvodnje (brzim odvajanjem mošta od krutih
dijelova grozda), odnosno naglašenoj sortnoj aromi vina Malvazije, podrijetlom uglavnom od
terpena (Radeka et al. 2008) proizvedenih kraćom maceracijom masulja (crio i ambijentalna
maceracija u trajanju od 10-30 sati). Međutim, na tržištu se nalaze i vina Malvazije istarske
proizvedena dužom maceracijom masulja (i do nekoliko mjeseci), odnosno dio vina je
proizveden iz prosušenog grožđa Malvazije istarske.
Ne postoje literaturni podaci o aromatskom i fenolnom profilu profilu ovih vina, kao što
ne postoje literaturni podaci o senzornim profilima vina Malvazije koji bi obuhvaćali
zajedničku karakterizaciju različitih stilova (tipova) vina Malvazije proizvedenih u hrvatskom
i slovenskom dijelu Istre. Ujedno ne postoje jasno definirane smjernice za proizvodnju
pojedinog stila vina Malvazije.
Cilj ovog istraživanja u okviru zajedničkog hrvatsko-slovenskog IPA projekta Putevima
Malvazije istraske (Malvasia TourIstra) je upravo zajednička karakterizacija vina ove
autohtone istarske sorte, izrada jasnih smjernica za proizvodnju različitih stilova vina
Malvazije istarske, te optimalizacija tehnologija proizvodnje
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
2.1. Praćenje tehnologije proizvodnje kod hrvatskih i slovenskih vinara
S ciljem izrade jasnih smjernica za tehnologiju proizvodnje pojedinog stila vina Malvazije
istarske tijekom 2014. godine obavljeno je praćenje tehnologije proizvodnje kod ukupno 10
proizvođača vina (5 hrvatskih i 5 slovenskih) s područja istarskog poluotoka (Hrvatska Istra i
Slovenska Istra). Izrađen je također Upitnik za vinare koji su odabrani vinari vlastoručno
ispunili i dostavili Institutu za poljoprivredu i turizam. Temeljem ispunjenog upitnika s
opisanom tehnologijom, odnosno nadzora nad tehnologijom proizvodnje u berbi 2014., te
obavljene fizikalno-kemijske analize, analize hlapivih aromatskih spojeva, fenolnih spojeva,
te senzorne analize aromatskog i fenolnog profila izrađene su smjernice za proizvodnju
pojedinog stila vina Malvazije istarske.
Popis hrvatskih i slovenskih vinara koji su sudjelovali u izvođenju ovog dijela projekta
Malvasia TourIstra prikazan je u tablici 1.
73
Tablica 1. Popis hrvatskih i slovenskih proizvođača vina Malvazije istarske – praćenje i optimalizacija tehnologija proizvodnje
br. Vinarija/Ime poduzeća Ime Prezime E-mail web stranica Adresa
1.
OPG Mario Peršurić
Mario Peršurić [email protected] Ženodraga 3, 52463 Višnjan
2. Poljoprivredna zadruga
Vodnjan Viljem Vodnik
com.hr Trg slobode 2/II, 52215 Vodnjan
3. OPG Roberto Tercolo Roberto Tercolo [email protected] Višnjanska 6, Brčići, 52446 Nova Vas
4. ATC d.o.o. Moreno Coronica [email protected] www.coronica.eu Koreniki 86, 52470 Umag
5. P.O. Clai Vesna Clai [email protected] www.clai.hr Brajki 104, Krasica, 52460 Buje
6. KMETIJA MAHNIČ Guido in Ingrid Mahnič [email protected] Dragonja 111, 6333 Sečovlje
7.
EKOLOŠKO
VINOGRADNIŠTVO
RODICA Marinko Rodica [email protected] www.rodica.si Truške 1c, 6273 Marezige
8. VINAKOPER d.o.o. [email protected] www.vinakoper.si Marija Kerkez , Šmarska cesta 1, 6000 Koper
9. VINA STERAS Tilen Prapotnik [email protected] www.steras.com Šared 43, 6310 Izola
10. VINSKA KLET ČERNE Igor Černe [email protected] www.vino-cerne.si
Larisova 14, 6280 Ankaran
74
IPA/EFRR projekt Putevima Malvazije istarske (MalvasiaTourIstra)
RP 2., Aktivnost 2: Primjene različitih tehnologija kod odabranih proizvođača vina
Malvazije istarske
Upitnik za proizvođače vina Malvazije istarske
Ime i prezime proizvođača:
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo:
Obrt:
Poduzeće:
1. PODACI O VINOGRADU
1.1. Starost nasada (upisati):
1.2. Tip tla:
Crvenica
Fliš (Bijelo tlo, ilovasto pjeskovita tla)
Sivo tlo (regosoli, glina na laporu)
Ostalo
1.3. Podrijetlo sadnog materijala / Klon Malvazije istarske (upisati):
1.4. Podloga (upisati):
1.5. Uzgojni oblik (upisati):
1.6. Razmaci sadnje (upisati):
1.7. Opterećenje
Prinos/trsu:
Prinos/ha:
1.8. Ekspozicija vinograda (upisati):
1.9. Područje uzgoja
1.9.1 Hrvatska Istra
Zapadna Istra (navesti lokaciju vinograda)
Istočna Istra (navesti lokaciju vinograda)
Centralna Istra (navesti lokaciju vinograda)
1.9.2. Slovenska Istra
75
(navesti lokaciju vinograda)
1.10. Sustav proizvodnje:
Konvencionalni
Integrirani
Ekološki
1.11. Ampelotehnički zahvati
Defolijacija
o Da (fenofaza i vrijeme izvođenja)
o Ne
Prorjeđivanje mladica
o Da (fenofaza i vrijeme izvođenja)
o Ne
Prorjeđivanje grozdova
o Da (fenofaza i vrijeme izvođenja)
o Ne
Vršikanje (pinciranje)
1 put (fenofaza i vrijeme izvođenja)
2 put (fenofaza i vrijeme izvođenja)
3 put (fenofaza i vrijeme izvođenja)
2. PODACI O VINIFIKACIJI GROŽĐA
2.1. Berba grožđa (upisati termin):
2.1.1. Zrelost grožđa u berbi:
Ranija berba (prije tehnološke zrelosti)
Puna (tehnološka zrelost)
prezrelo grožđe
prosušeno grožđe
2.2. Prosušivanje grožđa
Da
Ne
2.2.1. Način prosušivanja grožđa
Na trsu (trajanje):___________________________
Ambijentalno (trajanje):___________________________
Kondicionirani uvjeti (trajanje):___________________________
o Temperatura
o Relativna vlaga
76
2.3. Muljanje
Da
Ne
2.4. Prešanje
Da
o Vrsta preše: mehanička
o Tlak: 0,5 bar
Ne
2.5. Sumporenje mošta/masulja
Da (koncentracija):
Ne
2.6. Bistrenje mošta
Da
o Stacionarno (taloženje)
o Primjenom enzima
o Filtracijom
o Flotacijom
o Centrifugiranjm
Ne
2.7. Alkoholna fermentacija
Spontana
Kontrolirana
2.8. Vrsta kvasca
Autohtoni
Selekcionirani (navesti koji):
3. PODACI O VINU MALVAZIJE ISTARSKE
3.1. Vino s ZOI
Da
Ne
3.2.Vino s ZZP
Da
Ne
3.3. Kategorija kvalitete vina:
Stolno
Kvalitetno
Vrhunsko
77
3.4. Kako bi opisali svoj stil vina Malvazije istarske (zaokružiti)
3.4.1. SVJEŽE VINO MALVAZIJE
3.4.2. ZRELO VINO MALVAZIJE
3.4.3. TRADICIONALNO VINO MALVAZIJE
3.4.4. DESERTNO/VINO OD PROSUŠENOG GROŽĐA MALVAZIJE
4. PRIMJENJENA TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE
4.1. Brza prerada (fermentacija bez macercije)
4.1.1. Posude za fermentaciju
Inox (upisati zapreminu u L)
Drvo (225 L, 500 L)
veliko drvo hrast/akacija više od 500 L (upisati zapreminu)
ostalo
4.2. Temperatura fermentacije (upisati):
4.3. Maceracija masulja (zaokružiti):
Cryo predfermentativna simultano s fermentacijom
Ambijentalna predfermentativna simultano s fermentacijom postfermentativna
4.4. Trajanje maceracije (upisati):
4.5. Temperatura maceracije (upisati):_______________________
4.6. Dodatak pektolitičkih enzima u mošt
Da (kojih):
Ne
4.7. Odležavanje na kvascima
Da (trajanje )
Ne
4.8. Sumporenje vina
Da (koncentracija i kada):
Ne
4.9. Posude za dozrijevanje (odležavanje) vina
Inox (upisati zapreminu u L)
drvo hrast/akacija (225 L, 500 L)
veliko drvo hrast/akacija više od 500 L (upisati zapreminu)
boca
ostalo
4.9.1. Dužina odležavanja (mjeseci)
0-12
78
12-24
24-36
Preko 36
4.9.2. Podrijetlo drveta
hrvatski
slovenski
francuski
američki
ostalo upisati_________________
4.9.3. Paljenje
LT (lagano)
MT (srednje)
HT (jako)
Bez paljenja
4.9.4.Starost bačava
upisati___________________
Potpis i pečat:
79
SMJERNICE ZA TEHNOLOGIJU PROIZVODNJE RAZLIČITIH STILOVA
VINA MALVAZIJE ISTARSKE
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SVJEŽEG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
Kod proizvodnje svježeg vina Malvazije uobičajeno se koristi tehnologija brze prerade (brzo
odvajanje mošta od krutih djelova grozda) bez maceracije masulja ili pak kratkotrajna (do 24
sata) kriomaceracija masulja kojom se povećava ekstrakcija spojeva primarne arome sadržane
u grožđu i naglašava voćno-cvjetni aromatski profil vina, uz obaveznu primjenu pneumatskih
preša (tlak 0,5 – 1 bar). U cijelom postupku proizvodnje svježeg vina Malvazije kontakt s
kisikom treba biti sveden na minimalnu mjeru, te je poželjna uporaba »hipereduktivne«
proizvodnje vina (protektivna tehnologija: inertni plinovi, hlađenje grožđa, niske temperature
prerade).
Alkoholna fermentacija protiče u posudama od nehrđajućeg čelika na niskim temperaturama
(15- 17 °C) uz uporabu selekcioniranih kvasaca. S uporabom selekcioniranih kvasaca i
enzima izražene sposobnosti oslobađanja hlapivih tiola (s visokom liaznom aktivnošću) iz
prekursora povećava se »tropski« karakter vina, što se primjenjuje u proizvodnji tzv.
sauvignonsko-tiolnog stila vina Malvazije. Po završetku alkoholne fermentacije slijedi brzi
prvi pretok uz sumporenje vina. Svježa Malvazija se proizvodi bez malolaktične fermentacije
(jabučno-mliječnog vrenja). Po pretoku slijedi kratko zrenje vina (do 24 mjeseca) u inox
bačvama pri niskim temperaturama, što zadržava izraženu svježinu vina, arome i ugljični
dioksid. Buteljiranje vina se obavlja na linijama za punjenje sa smanjenim kontaktom s
kisikom uz uporabu inertnih plinova.
Očekivana organoleptička (senzorna) svojstva svježeg vina Malvazije istarske:
svježa vina s izrazitom primarnom ili voćno-cvjetnom aromatikom, vina za brzu
upotrebu (konzumaciju)
svijetlo žute – zelenkaste boje
vrlo izražen miris i aroma vina, s više hlapivih estera radi niže temperature
fermentacije, više ekstrahiranih primarnih aromatskih spojeva radi hladne (crio)
maceracije, zaštite od oksidacije i uporabe selekcioniranih kvasaca s izraženom
liaznom – sauvignonsko-tiolni stil vina ili glukozidaznom aktivnosti – »muškatne«
Malvazije
tijelo nije naglašeno, laganije je sa značajnom svježinom radi više otopljenog
ugljičnog dioksida
minimalna ekstrakcija fenolnih spojeva (radi brza prerada i odvajanja mošta od krutih
dijelova grožđa)
80
Slika 1: shema tehnologije proizvodnje svježeg stila vina Malvazije
+ SO2
+ askorbinska kisl. + enzimi
GROŽĐE
PREŠANJE
BISTRENJE(TALOŽENJE)
MOŠTA
PRETOK & ZRENJE
(ODLEŽAVANJE)
VINA
Dodatak kvasaca i hrane za kvasce
SO2
FERMENTACIJA (KONTROLIRANA
TEMPERATURA 15 –
17 oc)
KRIOMACERACIJA
(do 24 sata na 5-10 oC) do 12h
Enzimi za bistrenje
81
PROTOKOL ZA PROIZVODNJU SVJEŽEG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
U BERBI 2014. GODINE
U berbi 2014. kod 2 hrvatska (Hrvatska Istra - vinogorje Zapadna Istra) i 2 slovenska
proizvođača vina (Slovenska Istra) Malvazije istarske izvršen je nadzor nad
tehnologijom proizvodnje svježeg vina Malvazije istarske voćno-cvjetnog i
sovinjonsko-tiolnog aromatskog profila.
Starost vinograda Malvazije istarske iznosi 10 – 20 godina, uzgojni oblici jednokraki i
dvokraki Guyot, razmaci sadnje 1x 2,2 m, odnosno 0,7x2,2 m. Tri proizvođača
primjenjuju konvencionalni sustav proizvodnje, a jedan slovenski proizvođač ekološki
sustav proizvodnje. Prinos po trsu kod konvencionalnog sustava proizvodnje iznosio
je od 1,2 - 2,5 kg/trs, a prinos po hektaru 5000 – 10 000 kg/ha, dok je kod ekološkog
sustava iznosio 0,5 kg/trsu, odnosno 3000 kg/ha.
Berba grožđa Malvazije istarske izvršena je u periodu 10.9.-25.9.2014. godine u punoj
tehnološkoj zrelosti grožđa.
Kod proizvodnje vina Malvazije naglašene tipične voćno cvjetne aromatike
primjenjena tehnologija je uključivala muljanje-runjanje, te brzo odvajanje mošta od
krutih djelova grozda (bez maceracije masulja). Korištene su pnematske preše s
visinom tlaka od 0,5-1,0 bara, te stacionirano taloženje mošta, odnosno flotacija mošta
uz primjenu pektolitičkih enzima (Zimaclar flot). Sumporenje mošta obavljeno je sa
10-20 g/hl K-metabisulfita.
Kontrolirana alkoholna fermentaciju mošta (15 – 17 oC), uz dodatak selekcioniranih
kvasaca Saccharomyces cerevisiae (Lamothe Abiet FW, Anchor Vin 13) koji daju vrlo
svježa voćna vina, protekla je u inox cisternama zapremine 1850 L – 5000 L. Po
završetku alkoholne fermentacije vina su pretočena s taloga, dosumporena te stavljena
u inox tankove na kraće odležavanje (nekoliko mjeseci do maksimalno godinu dana).
Kod proizvodnje vina Malvazije sauvignonsko-tiolnog aromatskog profila, nakon
muljanja grožđa primjenjena je tehnologija crio maceracije msulja na temperaturi do
10 oC u trajanju od 24 sata. Po završetku krio maceracije masulj je prešan na
pnematskoj preši (tlak 0,6 bara), a dobiveni mošt je stacionarno istaložen.
Kontrolirana alkoholna fermentaciju mošta na 17 oC protekla je u inox cisternama
zapremine 5000 L. Korišteni su selekcionirani kvasaci s visokom liaznom aktivnošću,
odnosno mogućnošću oslobađanja hlapivih tiola iz prekursora (Laffort Zymaflore X 5)
što omogućuje razvitak čitavog spektra aroma: citrusne u kombinaciji s aromama
tropskog voća začinjene nježnim i svježim cvjetnim notama. Po završetku alkoholne
fermentacije vina su odležavala 3 mjeseca na finom talogu kvasaca (sur lie
tehnologija).
82
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ZRELOG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
Grožđe beremo u punoj tehnološkoj zrelosti ili čak nešto prezrelo s dovoljnom kiselošću.
Prerada grožđa je klasična s uprabom mehaničkih, hidrauličnih ili pneumatskih preša.
Kontakt s kisikom je moderiran (umjeren) jer imamo djelomičan kontakt s kisikom u cijelom
postupku proizvodnje – klasična vinifikacija.
Maceracija grožđa je kraća, ili srednje - jako duga (48 sata-nekoliko mjeseci) pri
temperaturama iznad 15°C.
Alkoholna fermentacija protiče pri temperaturama do 18 °C uz uporabu selekcioniranih
kvasaca u posudama od nehrđajućeg čelika ili u drvenim bačvama.
Nakon alkoholne fermentaciji se često izvodi djelomično ili potpuno malolaktično vrenje.
Nakon 10-14 dana po zaključku fermentacije obično slijedi prvi pretok i sumporenje vina.
Slijedi daljnje odležavanje u različitim posudama (barrique bačve, nebarikirane drvene bačve,
inox bačve). Često se primjenjuje odležavanje vina na »finom« talogu kvasaca i do 12
mjeseci; »sur lie« tehnologija radi obogaćivanja vina aromatskim spojevima i spojevima koji
utječu na povećanje punoće vina (manoproteini).
Buteljiranje vina protiče na linijama za punjenje s djelomičnom zaštitom od kisika.
Očekivana organoleptička (senzorna) svojstva zrelog vina Malvazije istarske:
manje izrazita primarna i fermentacijska aromatika, te naglašena tercijarna aromatika,
punije tijelo, vina namijenjena odležavanju
zlatno žuta do slamnato žuta boja, boja starog zlata
djelomični gubitak primarne aromatike radi oksidacije, izrazita zrela esterska nota u
kombinaciji s drvnom notom, pogotovo u primjeru zrenja (odležavanja) u barrique
bačvama
tijelo srednje do izražene punoće, harmonično, manje svježa
srednja do izrazita ekstrakcija fenolnih spojeva (posebno izražena kod uporabe
barrique bačava)
83
Slika 2: shema tehnologije proizvodnje zreloga stila vina Malvazije istarske
GROŽĐE
PREŠANJE
BISTRENJE(TALOŽENJE)
MOŠTA
PRETOK &
ODLEŽAVANJE(često na
finom talogu kvasaca-sur lie)
U INOXU, BARRIQUE ILI
VELIKOM DRVU
Dodatak kvasaca i hrane za kvasce
SO2
FERMENTACIJA (KONTROLIRANA ALI
NA VIŠOJ
TEMPERATURI)
MACERACIJA 24h-nekoliko mjeseci
84
PROTOKOL ZA PROIZVODNJU ZRELOG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
U BERBI 2014. GODINE
U berbi 2014. kod jednog slovenskog proizvođača vina Malvazije istarske izvršen je
nadzor nad tehnologijom proizvodnje zrelog vina Malvazije istarske, namijenjenog za
odležavanje u inox posudama.
Pozicija vinograda je Slovenska Istra (Bolonja). Vinograd je starosti 36 godina, sustav
proizvodnje je integrirani, razmaci sadnje 3,0 x 1,2 m, uzgojni oblik dvokraki Guyot.
Prinos po trsu je 1 kg/trs, prinos po hektaru 4000 kg/ha.
Berba grožđa Malvazije istarske izvršena je 15.9.2014. godine u punoj tehnološkoj
zrelosti.
Nakon muljanja grožđa masulj je sumporen s 10 g/hl K-matabisulfita, te je
primjenjena maceracija masulja na temperaturi od 18 oC u trajanju od 24 sata.
Po završetku maceracije masulj je prešan na pnematskoj preši (tlak 0,5-1 bara), a
dobiveni mošt je stacionarno istaložen.
Kontrolirana alkoholna fermentaciju mošta (na 18 oC) uz dodatak selekcioniranih
kvasaca Saccharomyces cerevisae Cross evolution (koji daje aromatična vina
izbalansiranog odnosa svježeg voća i vegetativnih nota, dobre dugačke postojanosti u
ustima nakon degustacije) protekla je u inox cisternama zapremine 1200 L.
Po završetku alkoholne fermentacije vino je dosumporeno s 100 mL/hl 5 % H2SO3,
pretočeno i upućeno na odležavanje u inox tankovima u trajanju od 24 mjeseca.
85
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE TRADICIONALNOG VINA MALVAZIJE
ISTARSKE
Prezrelo grožđe Malvazije istrske, bez oštećenih i gnjilih grozdova se prerađuje na
tradicionalni način. Nakon muljanja slijedi duga maceracija i fermentacija »na dropu« pri
temperaturama većim od 20 oC, u trajanju od 24 sata do 4 dana ili čak nekoliko mjeseci. Kod
tradicionalne tehnologije proizvodnje tijekom cijelog postupka prerade oksidacija je
nekontrolirana te je velik kontakt s kisikom, što u konačnici može dovesti do pojave mana i
bolesti vina. Alkoholna fermentacija se izvodi na temperaturama većim od 20 oC ( obično bez
kontrole temperature) i najčešće je spontana a.f. sa mikroflorom porijeklom iz grožđa ili
prisutnom u podrumu, a protiče u drvenim ili inox bačvama (rijeđe i drugo vinsko suđe poput
amfora). Budući se sumporenje izvodi s manjim dozama S02 najčešće dolazi i do spontane
malolaktične fermentacije s prirodnom mikroflorom mliječnokiselinskih bakterija. Slijedi
relativno kasan prvi pretok vina (mjesec ili više dana po završetku alkoholne i malolaktične
fermentacije s minimalnim sumporenjem vina ili čak i bez sumporenja. Odležavanje vina je
dugo (čak i više godina u različitom vinskom suđu (velike drvene bačve, barrique, rijeđe i
inox) s čestim miješanjem finog taloga. Punjenje vina se odvija na klasičnim punilicama, te
potom slijedi dugo zrenje (starenje) vina u bocama prije same konzumacije.
Očekivana organoleptička (senzorna) svojstva tradicinalno proizvedenog vina
Malvazije istarske:
izrazita tercijarna aromatika (aroma sazrijevanja) i vrlo puno tijelo, vina namijenjena
dugom odležavanju
jantarno žuta do orange boje (od tuda danas popularan naziv »orange wine« za vina
ovakve stilistike)
potpuni gubitak ili maskiranje primarne aromatike, izrazita zrelo esterska i tercijarna
nota u kombinaciji s aromatskim spojevima porijeklom iz drva bačve, uočljiv utjecaj
jabučno mliječnog vrenja kako na aromu tako i na okus vina
puno, bogato tijelo, zrelo, s dosta ekstrahiranih fenola iz drveta bačve, te mlada vina
proizvedena tradicionalnom tehnologijom proizvodnje djeluju dosta gruba i
neharmonična (zato je potreban duži period odležavanja i djelomičnog kontakta sa
kisikom da se postigne konačna finalna kvaliteta ovog vina)
velika ekstrakcija fenolnih spojeva iz grožđa i drveta bačve
vina dosežu konačnu harmoniju (miris, okus) tek nakon dugog odležavanja
(sazrijevanja) u drvenim bačvama, odnosno u staklenim bocama.
86
Slika 3: shema tehnologije proizvodnje tradicionalnog stila vina Malvazije istrske
GROŽĐE
PREŠANJE
PRETOK &
ODLEŽAVANJE U
DRVU ILI INOXU
SO2
MACERACIJA I
FERMENTACIJA (NEKONTROLIRANA
TEMPERATURA)
87
PROTOKOL ZA PROIZVODNJU TRADICIONALNOG VINA MALVAZIJE
ISTARSKE U BERBI 2014. GODINE
U berbi 2014. kod 1 hrvatskog (Hrvatska Istra - vinogorje Zapadna Istra) i 2 slovenska
proizvođača vina (Slovenska Istra) Malvazije istarske izvršen je nadzor nad
tradicionalnom tehnologijom proizvodnje vina Malvazije.
Vinograd Malvazije u Zapadnoj Istri (Hrvatska Istra) nalazi se u okolici Buja, starosti
je 35 godina, sustav proizvodnje je ekološki, razmaci sadnje 1,2 x 2,5 m, uzgojni oblik
dvokraki Guyot, prinos po trsu 1,5 kg/trs, a prinos po hektaru 5000 kg/ha.
Vinogradi Malvazije u Slovenskoj Istri nalaze se na lokacijama Truške (ekološki
sustav proizvodnje, uzgojni oblik jednokraki Guyot) i Stena (integrirani sustav
proizvodnje, uzgojni oblik kasarsa), starost vinograda je 15 – 22 godine. Prinos po trsu
kod integriranog sustava proizvodnje iznosio je od 2 kg/trs, a prinos po hektaru 6000
kg/ha, dok je kod ekološkog sustava iznosio 1 kg/trsu, odnosno 4000 - 5000 kg/ha.
Berba grožđa Malvazije istarske izvršena je u periodu 12.9.-23.9.2014. godine u punoj
tehnološkoj zrelosti grožđa.
Primjenjena tradicionalna tehnologija proizvodnje je uključivala muljanje-runjanje
grožđa, te ambijentalnu maceraciju masulja u trajanju od 48 sati (kod slovenskih
proizvođača) do 3 mjeseca (kod hrvatskog proizvođača). Prešanje masulja nakon
završene maceracije obavljeno je pomoću pnematskih preša s visinom tlaka od 0,6-1,3
bara, te stacionirano taloženje mošta. Obavljeno je slabije sumporenje masulja sa
nižim dozama So2 (cca 20 mg/L SO2).
Kod proizvođača koji primjenjuju ekološki sustav proizvodnje Malvazije istarske nije
obavljano bistrenje mošta, a alkoholna fermentacija je provedena korištenjem
autohtonih kvasaca (spontana alkoholna fermentacija), dok je kod proizvođača koji
primjenjuje integrirani sustav proizvodnje moš bistren uz dodastak pektolitičkih
enzima, a za alkoholnu fermentaciju je korišten selekcioniran kvasac (kontrolirana
a.f.). Temperatura alkoholne fermentacije kretala se od 18 – 25 oC.
Slovenski proizvođači su za alkoholnu fermentaciju (i kasnije odležavanje vina)
koristili inox tankove zapremine 5000 L, a hrvatski proizvođač drvene nebarikirane
bačve zapremine 1000 – 2500 L (tzv. veliko drvo), u kojima će vino godinu dana
odležavati na finom talogu kvasca (sur lie).
88
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE DESERTNOG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
Prezrelo grožđe Malvazije istarske tradicionalno se prosušuje u niskim kašetama ili na slami u
tankom sloju, u suhim, prozračnim prostorima u trajanju i do 3 mjeseca, na koji način se u
prosušenom grožđu dobiva konačan sadržaj šećera i do 300 g/L).
Moderan pristup prosušivanju grožđa, odnosno optimalizacija tehnologije prosušivanja
(skraćivanje potrebnog perioda prosušivanja s nekoliko mjeseci kod tradicionalnog postupka
prosušivanja na svega nekoliko dana) uključuje prosušivanje u kontroliranim uvjetima sušare
za sušenje grožđa na perforiranim inox rešetkama i s osiguranom cirkulacijom zraka, odnosno
ventilacijom i izbacivanjem vlažnog zraka iz sušare.
Uvjeti za prosušivanje grožđa su kontrolirani, optimalne temperature za prosušivanje grožđa
su od 21 – 25 oC, maksimalno do 30 oC, odnosno optimalna relativna vlaga je oko 50% (u
tim uvjetima razvoj sive plijesni je sveden na najmanju moguću mjeru (praktički
onemogućen). Na račun ishlapa vode iz bobica dolazi do koncentriranja staničnog sadržaja,
odnosno povećanja koncentracije spojeva sadržanih u grožđu (šećera, organskih kiselina,
fenolnih i aromatskih spojeva), od kojih potiču karakteristična senzorna svojstva desertnih
vina (miris na prosušeno voće, puno i bogato tijelo, sladak okus, visoki inteziteti obojenja
vina i sl.).
Nakon procesa prosušivanja prerada grožđa (najčešće bez muljanja) uključuje prešanje grožđa
uz uporabu mehaničkih/hidrauličnih preša kao kod proizvodnje predikatnih vina. Potrebni su
veći tlakovi i duže prešanje radi manjeg randmana (iskorištenja) mošta koji iznosi cca 20 %
kod proizvodnje ovih vina. Kontakt s kisikom nije toliko bitan.
Slijedi duga alkoholna fermentacija (radi visokih koncentracija šećera) pri temperaturama do
20 oC uz uporabu selekcioniranih kvasaca s mogućnošću previranja velikih koncentracija
sladora, te otpornih na visoke koncentracije stvorenog alkohola, koji su sposobni raditi i na
nižim temperaturama alkoholne fermentacije.
Fermentacija protiče u bačvama od nehrđajućeg čelika ili u manjoj mjeri u drvenom vinskom
suđu, duga je i mogući su zastoji u tijeku a.f. radi iznimno velikih količina šećera. Slijedi
prekid a.f. (prekid može biti i spontan ili sumporenjem uz snižavanje temperature ispod 10
oC) na željenom ostatku reducirajućih šećera (ovakva vina sadrže i do 150 g/L reducirajućih
šećera), odnosno potrebnom vol % alkohola (cca 15 vol %).
Po prekidu a.f. slijedi prvi pretok vina, jače sumporenje i daljnje dugo odležavanje
(sazrijevanje) vina u različitim posudama (drvene barrique bačvice, veliko nebarikirano drvo
ili pak inox bačve).
Punjenje vina u boce najčešće se izvodi pomoću manjih ručnih punilica, ili automatskih linija
za punjenje s djelomičnom zaštitom od kontakta s kisikom. Po flaširanju slijedi obavezni duži
period zrenja vina u bocama (u reduktivnim uvjetima) u kojem desertna vina postižu svoj
karakteristični, kompleksni bouquet i okus.
89
Slika 4: shema proizvodnje desertnog vina Malvazije istarske Malvazije
PROSUŠIVANJE GROŽĐA U
KOŠARAMA, KAŠETAMA (NA
SLAMI) ILI NA MREŽI, SUŠARI
ZA GROŽĐE (KONTROLIRANI
UVJETI)
PREŠANJE
PRETOK I
SAZRIJEVANJE
VINA (DRVENE
BAČVE, BARRIQUE,
INOX, BOCA)
SO2
FERMENTACIJA (KONTROLIRANA ALI
NA VIŠIM
TEMPERATURAMA)
SO2
90
Očekivana organoleptička (senzorna) svojstva desertnog vina Malvazije istarske:
kompleksan aromatski profil s vrlo izraženom aromatikom prosušivanja grožđa
(grožđice, suhe smiokve, šljive), tijelo izražene punoće, naglašeno, intenzivnog i
izrazito kvalitetnog aftertasea, vina namijenjena dužem odležavanju (i više godina)
slamnato žuta do jantarna boja
izražen utjecaj primarnih aromatskih spojeva (prije terpena) na aromatski profil vina,
radi njihove visoke koncentarcije (kao rezultat prosušivanja grožđa), odnosno zrele
esterske note (sekundarna aromatika) u kombinaciji s tercijarnim spojevima tipičnim
za vina proizvedena iz prosušenog grožđa, naročito izraženim ukoliko su odležavala u
drvenim bačvama.
tijelo vina izrazite punoće, naglašene strukture, harmoničnog slatkog okusa s fino
izbalansiranim odnosom slatkih i gorko-trpkih fenolnih sastojaka
izrazita ekstrakcija fenolnih spojeva porijeklom iz grožđa, odnosno drveta bačve
konačna harmonija vina (miris i okus) postiže se dužim odležavanjem (sazrijevanjem)
vina u različitom suđu (drvene bačve, inox bačve, staklene boce)
91
PROTOKOL ZA PROIZVODNJU DESERTNOG VINA MALVAZIJE ISTARSKE
U BERBI 2014. GODINE
U berbi 2014. kod 1 hrvatskog proizvođača vina Malvazije (Hrvatska Istra - vinogorje
Zapadna Istra, Vodnjan) izvršen je nadzor nad tehnologijom proizvodnje desertnog
vina proizvedenog od prosušenog grožđa Malvazije istarske.
Starost vinograda Malvazije istarske iznosi 8 – 20 godina, uzgojni oblici jednokraki
Guyot, razmaci sadnje 1x 1,8 m, vinograd je južne ekspozicije, sustav proizvodnje je
konvencionalni. Prinos po trsu je iznosio 2,5 kg/trs, a prinos po hektaru 10 500 kg/ha.
Berba grožđa Malvazije istarske izvršena je u periodu 10.9.-13.09.2014. godine u
punoj tehnološkoj zrelosti grožđa, sa ulaznim parametrima svježeg grožđa:
● sadržaj šećera od 218 g/L,
● ukupna kiselost 7,8 g/L
● pH 3,3
Pobrano grožđe Malvazije istarske stavljeno je na prosušivanje u sušaru za grožđe s
kondicioniranim uvjetima:
● temperatura (28 oC),
● relativna vlaga (40 %),
● ventilacija (protok zraka 7 m/sec),
● trajanje procesa prosušivanja grožđa 12 dana
Po završetku procesa prosušivanja, prosušeno grožđe Malvazije istarske je imalo
slijedeće parametre fizikalno-kemijskog sastava:
● sadržaj šećera od 360 g/L,
● ukupna kiselost 7,6 g/L
● pH 3,25
Potom je slijedilo muljanje – runajnje prosušenog grožđa uz dodatak 5 g/hl K-
metabisulfita, a dobiveni masulj je maceriran na 15 oC u trajanju od 12 sati.
Po završetku maceracije masulj je prešan na pneumatskoj preši s visinom tlaka 0,3 –
0,7 bara, te je slijedilo bistrenje dobivenog mošta stacioniranim taloženjem u trajanju
od 24 sata na 12 oC uz dodatak 5 g/hl K-metabisulfita i 2 mL enzima Endozym
RAPID (AEB spa).
Kontrolirana alkoholna fermentaciju mošta (na 16 oC), uz dodatak selekcioniranih
kvasaca Saccharomyces bayanus (prilagođenih fermentaciji mošteva s visokim
koncentarcijama šećera, odnosno otpornih na visoke koncentracije stvorenog alkohola)
,protekla je u inox cisternama zapremine do 1000 L. Po završetku alkoholne
fermentacije vina su pretočena s taloga, dosumporena (do 25 mg/L slobodnog So2) te
stavljena u inox tankove na odležavanje u trajanu od 12 mjeseci.
92
3. Senzorna analiza vina Malvazije istarske
U svibnju 2015. u Institutu za poljoprivredu i turizam, Poreč učinjena je te detaljna
senzorna analiza vina. Senzorna analiza vina provedena je uz sudjelovanje mješovite
hrvatsko-slovenske Komisije za senzorno (organoleptičko) ocjenjivanje vina, sastavljene od 6
certificiranih senzornih analitičara, članova akreditiranog senzornog panela Instituta,
znanstvenika iz područja vinarstva i enologa.
Deskriptivna senzorna analiza aromatskog i fenolnog profila vina obavljena je korištenjem
ocjenjivačkih listića s skalom 0-10; pri čemu je 0=ne postojanje, a 10=najveći intezitet
nekog senzornog svojstva). Na ocjenjivačkim listićima za deskriptivnu senzornu analizu vina
Malvazije, senzornim analitičarima bilo je ponuđeno ukupno 8 glavnih mirisnih skupina,
odnosno karaktera mirisa: cvjetni, voćni, prosušeno voće, orašasto voće, biljni, začinski,
aroma drva, „sovinjonski“; s ukupno 57 različitih pojedinačnih mirisa.
Parametri fenolnog profila vina uključivali su: boju, reflekse, kiselost, svježinu,
astringentnost, gorčinu, aftertaste, tijelo/punoća, ukupan dojam vina.
Po deskriptivnom senzornom ocjenjivanju aromatskog profila vina, senzorni analitičari su
trebali svrstati ocjenjeni uzorak vina u jedan od ponuđenih stilova (tipova), odnosno
podtipova vina Malvazije istarske: 1. svježe vino Malvazije: a)tipična voćno – cvjetna
aromatika; b)muškatno – terpenska aromatika; c)sovinjonsko–tiolna aromatika. 2. zrelo vino
Malvazije: a)odležavanje i barrique aromatika; b)odležavanje i „obično drvo“aromatika;
c)odležavanjei inox/boca aromatika; 3. tradicionalno vino Malvazije: a)odležavanje i barrique
aromatika, b) odležavanje i „obično drvo“aromatika, c)odležavanje i inox/boca aromatika; 4.
desertno/vino od prosušenog grožđa Malvazije.
Vina su također organoleptički (senzorno) ocijenjena korištenjem metode od 100
bodova.
Ocjenjivački listići za senzornu analizu vina Malvazije istarske metodom 100 bodova, kao
i za deskriptivnu (opisnu) senzornu analizu također su izrađeni u Institutu za poljoprivredu i
turizam iz Poreča.
93
4. Rezultati analize hlapivih aromatskih spojeva u vinima Malvazije istarske
U Institutu za poljoprivredu i turizam (Poreč) učinjena je GC/MS i GC/FID analiza
hlapivih aromatskih spojeva primarne arome: monoterpena, C-13 norizoprenoidnih derivata;
spojeva fermentacijske arome: hlapivi esteri, masna kiseline, viši alkoholi, te tercijarne arome
vina: furanski spojevi, laktoni, hlapivi fenoli. U Kmetijskom inštitutu (Ljubljana) učinjena je
analiza hlapivih tiola.
Za analizu minornih hlapljivih spojeva u ispitivanim uzorcima primijenjena je tehnika
mikroekstrakcije na čvrstoj fazi (SPME). Za izdvajanje spojeva uporabljen je SPME uređaj
proizvođača Supelco (SAD) s vlaknom od taljenog silicijevog dioksida presvučenim
stacionarnom fazom DVB/Carboxen/PDMS (50/30 µm) (Supelco, SAD). Prije uporabe,
vlakno je aktivirano na temperaturi od 270° C u trajanju od 60 min u prostoru injektora
plinskog kromatografa.
4 ml uzorka vina preneseno je u staklenu bočicu volumena 10 ml, koja je zatim hermetički
zatvorena teflonskim septumom i aluminijskim čepom. Staklena bočica prenesena je u
sušionik i ostavljena 15 min na temperaturi od 40° C radi postizanja ravnoteže između
koncentracije hlapivih spojeva u uzorku i u parama uzorka u natprostoru (eng. headspace).
Nakon ručnog uvlačenja vlakna kroz teflonski septum u nadprostor uzorka, mikroekstrakcija
hlapivih spojeva izvršena je na temperaturi od 40° C u trajanju od 40 minuta. Zatim su hlapivi
spojevi uneseni u plinski kromatograf - spektrometar masa desorpcijom s vlakna u prostoru
injektora na temperaturi od 245° C u trajanju od 10 min.
Identifikacija i kvantifikacija hlapivih fenola provedena je kombiniranom tehnikom plinske
kromatografije i spektrometrije masa (GC/MS) uporabom vezanog sustava plinski
kromatograf Varian 3900 - spektrometar masa Varian Saturn 2100 T (Varian, SAD), s
analizatorom na osnovi ionske stupice (eng. ion trap). Plinski kromatograf bio je opremljen
injektorom za djelomično unošenje uzorka, te kapilarnom kolonom od taljenog silicijevog
dioksida Rtx-WAX (selektivna tekućina: polietilen glikol), duljine 60 m, unutarnjeg promjera
0,25 mm i debljine filma selektivne tekućine 0,25 µm (Restek, SAD). Početna temperatura
kolone bila je 40° C, nakon čega je kolona zagrijana brzinom od 2° C u minuti do konačne
temperature od 240° C. Na konačnoj temperaturi održavana još 10 min. Plin nositelj bio je
helij uz stalni protok od 1,2 ml/min, bez cijepanja. Temperature injektora, transfer linije i
analizatora bile su 240, 180, odnosno 120° C. Ionizacija molekula hlapivih fenola provedena
je udarom snopa elektrona energije 70 eV, dok je brzina snimanja bila 1 scan/sek, uz
bilježenje ukupne struje iona u rasponu od 30-450 m/z.
Većina spojeva određena je kvantitativno korištenjem baždarnih krivulja dobivenih analizom
standardnih otopina spomenutih spojeva, dok su udjeli ostalih hlapivih fenola izraženi kao
ekvivalenti spojeva sličnih struktura i hlapljivosti, pretpostavljajući faktor odziva 1.
Etil-acetat, metanol i viši alkoholi analizirani su nakon izravnog ubrizgavanja destilata
uzoraka vina u plinski kromatograf Varian 3350 (Varian, SAD), opremljen s plameno-
ionizacijskim detektorom i RTX-Wax kolonom duljine 60 m, unutarnjeg promjera 0,25 mm i
debljine filma selektivne tekućine 0,25 µm (Restek, SAD). Spojevi su određeni kvantitativno
korištenjem baždarnih krivulja dobivenih analizom standardnih otopina spomenutih spojeva.
Rezultati analize hlapivih aromatskih spojeva pojedinačnih uzoraka vina prikazani su u
tablici, te je napravljen opisan prikaz rezultata analize hlapivih aromatskih spojeva po
pojedinom stilu (odnosno podstilu) vina Malvazije istarske.
94
4.1. Stil vina svježa Malvazija istarska - voćno-cvjetna aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina svježe
Malvazije istarske (pod-stil: voćno cvjetna aroma) dominiraju spojevi fermentacijske arome
uz značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavaju monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) prosječnog ukupnog sadržaja od 100 μg/L unutar raspona koncentracija od 64 μg/L
do 150 μg/L, hlapljivi tioli (nositelji mirisa tropskog voća - grejpfrut i marakuja, zatim šimšira
i žutilovka) prosječne ukupne koncentracije od 559 ng/L, raspona 285 ng/L - 1000 ng/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s prosječnom koncentracijom od 2,95
μg/L, raspona 1,90 μg/L - 3,47 μg/L.
Visok prosječan sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi
8,44 mg/L (raspon 5,96 mg/L - 10,89 mg/L), odnosno 2,81 mg/L (raspon 1,93 mg/L - 3,34
mg/L), i značajno doprinosi notama koje u ovakvom stilu vina Malvazije prevladavaju, a
podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće. Ostatak fermentacijske arome
uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (221 mg/L; 198 mg/L - 242 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (16 mg/L; 12 mg/L - 21 mg/L),
etil-acetat s karakterističnim voćnim mirisom (48 mg/L; 43 mg/L - 58 mg/L), masne kiseline
sa zagasitim mliječnim mirisima (16 mg/L; 14 mg/L - 22 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,49 mg/L; 1,36 mg/L - 1,61 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u prosječnoj
koncentraciji od 516 μg/L (raspon 167 μg/L - 835 μg/L) zaslužne za začinske nijanse.
4.2. Stil vina svježa Malvazija istarska – sovinjonsko-tiolna aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina svježe
Malvazije istarske (pod-stil: sovinjonsko-tiolna aroma) dominiraju spojevi fermentacijske
arome uz značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavaju hlapljivi tioli (nositelji mirisa tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, zatim šimšira i žutilovka) ukupne koncentracije od 856 ng/L,
monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te citruse) ukupnog sadržaja od 147 μg/L, te β-
damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s koncentracijom od 3,24 μg/L.
Visok sadržaj fermentacijskih estera nositelja voćne i cvjetne arome iznosi 12,38
mg/L, odnosno 2,83 mg/L, i značajno doprinosi notama koje u ovakvom stilu vina Malvazije
prevladavaju, a podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće. Ostatak
fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (191 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (10 mg/L), etil-acetat s
karakterističnim voćnim mirisom (66 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima
(24 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,44 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od
127 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
95
4.3.Stil vina zrela Malvazija istarska – inox/boca aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina Malvazije
istarske dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg čelika i/ili u boci, dominiraju spojevi arome
podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije (sekundarna aroma), iako u
izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina (niži udjeli voćnih i cvjetnih estera, te
povišeni udjeli alkohola), uz istaknute koncentracije aroma dozrijevanja, tercijarnih
norizoprenoida i estera.
Sortnu aromu takvih vina sačinjavaju monoterpeni, nositelji mirisa ruže i ljiljana, te
citrusa, prosječne ukupne koncentracije od 108 μg/L unutar raspona od 74 μg/L do 171 μg/L,
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) prosječne ukupne
koncentracije od 355 ng/L (raspon 201 ng/L - 494 ng/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva; 2,49 μg/L; 0,64 μg/L - 3,75 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 3,94
mg/L (raspon 3,04 mg/L - 5,52 mg/L), odnosno 1,77 mg/L (raspon 0,45 mg/L - 3,98 mg/L), te
doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u manjoj
mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju
viši alkoholi s alkoholnim mirisima (229 mg/L; 159 mg/L - 291 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (24 mg/L; 18 mg/L - 31 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (17 mg/L; 10 mg/L - 22 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih
mirisa (1,55 mg/L; 0,93 mg/L - 1,93 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti
pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od 146 μg/L (92 μg/L - 231 μg/L) zaslužne za
začinske nijanse.
Tercijarnu aromu (aromu dozrijevanja) uglavnom sačinjavaju tercijarni C13-
norizoprenoidi (21 μg/L; 3 μg/L - 32 μg/L) i tercijarni esteri s vinskim i maslačnim mirisima
(69 mg/L; 22 mg/L - 150 mg/L).
96
4.4. Stil vina tradicionalna Malvazija istarska – obično drvo aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina Malvazije
istarske proizvedenog tradicionalnom tehnologijom i dozrjelog u drvenim bačvama,
dominiraju spojevi arome podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna aroma) i iz fermentacije
(sekundarna aroma), iako u znatno izmijenjenim koncentracijama u odnosu na svježa vina
(niži udjeli voćnih i cvjetnih estera, te povišeni udjeli alkohola), upotpunjeni aromama
dozrijevanja.
Sortnu aromu takvih vina sačinjavaju monoterpeni, nositelji mirisa ruže i ljiljana, te
citrusa ukupne koncentracije od 258 μg/L, hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i
marakuja, šimšir, žutilovka) ukupne koncentracije od 248 ng/L i β-damascenon (pirjana
jabuka, med, kompot od šljiva; 3,35 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 1,22
mg/L, odnosno 0,39 mg/L, te doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto
voće i cvijeće, iako u znatno manjoj mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak
fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (390 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (43 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (2 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,69 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od 110
μg/L zaslužne za začinske nijanse.
Tercijarnu aromu (aromu dozrijevanja) uglavnom sačinjavaju laktoni, a posebno
hrastovi laktoni (mirisi kokosa i drveta) u koncentraciji od 56 μg/L, tercijarni esteri s vinskim
i maslačnim mirisima s ukupnom koncentracijom od 109 mg/L, te ostali spojevi iz drveta, kao
npr. furani (314 μg/L), nositelji mirisa badema, pržene kave i karamela.
97
4.5. Stil vina tradicionalna Malvazija istarska – inox/boca aromatika
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, u aromatskom profilu stila vina Malvazije
istarske proizvedenog tradicionalnom tehnologijom i dozrjelog u spremnicima od nehrđajućeg
čelika i staklenim bocama, dominiraju spojevi arome podrijetlom iz grožđa (primarna, sortna
aroma) i iz fermentacije (sekundarna aroma), iako u znatno izmijenjenim koncentracijama u
odnosu na svježa vina (niži udjeli voćnih i cvjetnih estera, te povišeni udjeli alkohola),
upotpunjeni aromama dozrijevanja.
Sortnu aromu takvih vina sačinjavaju monoterpeni, nositelji mirisa ruže i ljiljana, te
citrusa prosječne ukupne koncentracije od 133 μg/L unutar raspona od 129 μg/L do 137 μg/L,
hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka) prosječne ukupne
koncentracije od 432 ng/L (raspon 336 ng/L - 529 ng/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med,
kompot od šljiva; 4,85 μg/L; 3,03 μg/L - 6,68 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 1,95
mg/L (raspon 1,93 mg/L – 1,98 mg/L), odnosno 0,36 mg/L (raspon 0,25 mg/L - 0,46 mg/L),
te doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto voće i cvijeće, iako u
znatno manjoj mjeri nego u svježim vinima Malvazije. Ostatak fermentacijske arome
uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim mirisima (312 mg/L; 270 mg/L - 354 mg/L),
ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (28 mg/L; 26 mg/L - 29 mg/L),
masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(1,91 mg/L; 1,41 mg/L - 2,42 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne
hlapljive vinil-fenole u koncentraciji od 720 μg/L (73 μg/L - 1368 μg/L) zaslužne za začinske
nijanse.
Tercijarnu aromu (aromu dozrijevanja) uglavnom sačinjavaju tercijarni C13-
norizoprenoidi (3 μg/L; 2 μg/L - 4 μg/L) i tercijarni esteri s vinskim i maslačnim mirisima s
visokom prosječnom koncentracijom (143 mg/L; 126 mg/L - 160 mg/L).
4.6. Stil vina desertna Malvazija istarska
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, desertno vino Malvazije istarske odlikuje
se kompleksnim profilom, u kojem se ističe povišen sadržaj monoterpena (mirisi ruže i
ljiljana, te citrusa) s ukupnom koncentracijom od 168 μg/L, etil-acetata (karakterističan voćni
miris, miris otapala; 69 mg/L) i furanskih spojeva (note badema, kave i karamela: 177 μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje sačinjavaju spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz grožđa vrijedi
istaknuti hlapljive tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 321
ng/L), te vrlo visoku koncentraciju β-damascenona (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) od
6,77 μg/L.
Fermentacijski esteri nositelji voćne i cvjetne arome nalaze se u količinama od 4,61
mg/L, odnosno 0,84 mg/L, te doprinose notama koje podsjećaju na jabuku, bananu, bobičasto
voće i cvijeće. Ostatak fermentacijske arome uglavnom sačinjavaju viši alkoholi s alkoholnim
mirisima (304 mg/L), ali i viši alkohol 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (17 mg/L),
masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (8 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(1,97 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinil-fenole
zaslužne za začinske nijanse u koncentraciji od 254 μg/L.
98
5. Opis pojedinog uzorka vina s obzirom na koncentraciju hlapivih aromatskih spojeva
M01-15 (Mario Peršurić – svježa voćno-cvjetna, (brza prerada bez maceracije)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M01-15 odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) sadržaja od 64 μg/L, hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir,
žutilovka) u količini od 1003 ng/L, te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s
koncentracijom od 3,47 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 10,89 mg/L, odnosno 3,34 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 45 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (198 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (14 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (22 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,61 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
835 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M02-15 (Roberto Tercolo – svježa sovinjonsko – tiolna – (24 sata crio maceracija masulja)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M02-15 odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) sadržaja od 147 μg/L, hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja,
šimšir, žutilovka) u količini od 856 ng/L, te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od
šljiva) s koncentracijom od 3,24 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 12,38 mg/L, odnosno 2,83 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 66 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (191 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (10 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (24 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,44 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
127 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M03-15 (Clai – tradicionalna obično drvo (3 mjeseca ambijentalna maceracija)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M03-15 odlikovao je kompleksan
profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se uglavnom
odlikovao karakteristikama vina dozrjelog u drvenim bačvama. Sortnu aromu sačinjavali su
visoki udjeli monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 258 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi
tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 248 μg/L) i β-damascenon (pirjana
jabuka, med, kompot od šljiva: 3,35 μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne)
arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 1,22 mg/L, odnosno 0,39 mg/L. Ostatak fermentacijske
99
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (390 mg/L), visoka koncentracija 2-
feniletanola mirisa koji podsjeća na ružu (43 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (2 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 51 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(0,69 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 110 μg/L (začinske nijanse).
Tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 3 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 109 mg/L), furanskih spojeva
(mirisi badema, kave i karamela: 314 μg/L), te laktona uz izražen doprinos hrastovih laktona
(mirisi kokosa i drveta, 56 μg/L).
M04-15 (Zadruga Vodnjan – desertna (prosušivanje grožđa u sušari s kondicioniranim
uvjetima; temp. i rel. vlag))
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M04-15) odlikovao je kompleksan
aromatski profil desertnog vina Malvazije istarske u kojem su se isticale povišene
koncentracije monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 168 μg/L), viših alkohola
(alkoholni mirisi: 304 mg/L) i furanskih spojeva (badem, kava, karamel: 177 μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi sortne (primarne) i
fermentacijske (sekundarne) arome. Uz monoterpene, od spojeva podrijetlom iz grožđa vrijedi
istaknuti hlapljive tiole (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 321
ng/L), te vrlo visoki udio β-damascenona (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 6,77 μg/L).
Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 4,61 mg/L, odnosno 0,84 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su 2-feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (17 mg/L), masne kiseline sa
zagasitim mliječnim mirisima (8 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (2,41 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
1368 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M05-15 (Mahnič – tradicionalna inox/boca)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M05-15 odlikovao je kompleksan
profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se uglavnom
odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi
ruže i ljiljana, te citrusa: 129 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja,
šimšir, žutilovka: 529 μg/L) i β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 3,03
μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne)
arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 1,98 mg/L, odnosno 0,25 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (386 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (29 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), etil-
acetat (voćni miris: 45 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,66 mg/L), itd. Od ostalih
spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 137 μg/L
(začinske nijanse).
Tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 22 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 160 mg/L), te furanskih spojeva
(mirisi badema, kave i karamela: 397 μg/L).
100
M06-15 (Rodica – tradicionalna – inox/boca, ambijentalna maceracija)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M06-15 odlikovao je kompleksan
profil vina Malvazije istarske proizvedene tradicionalnom tehnologijom koji se uglavnom
odlikovao karakteristikama dozrjelog vina. Sortnu aromu sačinjavali su visoki udjeli
monoterpena (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 137 μg/L), hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća -
grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 336 μg/L), te vrlo visoka koncentracija β-damascenona
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 6,68 μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne)
arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 1,93 mg/L, odnosno 0,46 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (270 mg/L), visoka koncentracija 2-
feniletanola mirisa koji podsjeća na ružu (26 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (5 mg/L), etil-acetat (voćni miris: 54 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa
(1,41 mg/L), itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u
koncentraciji od 73 μg/L (začinske nijanse).
Tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 2 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 160 mg/L), furanskih spojeva
(mirisi badema, kave i karamela: 51 μg/L), te laktona (miris kokosa, 34 μg/L).
M07-15 (Vina Koper – svježa voćno – cvjetna (brza prerada bez maceracije)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M07-15 odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) sadržaja od 150 μg/L, hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja,
šimšir, žutilovka) u količini od 389 ng/L, te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od
šljiva) s koncentracijom od 1,90 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 8,46 mg/L, odnosno 3,15 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 58 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (242 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (12 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (14 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,36 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
167 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M08-15 (Černe – svježa voćno – cvjetna (brza prerada bez maceracije)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M08-15 odlikovao je
karakterističan profil svježe Malvazije istarske uz dominaciju spojeva fermentacijske arome i
značajan doprinos mirisnih spojeva podrijetlom iz grožđa.
Sortnu aromu iz grožđa sačinjavali su monoterpeni (nositelji mirisa na ružu i ljiljan, te
citruse) sadržaja od 87 μg/L, hlapljivi tioli (mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir,
žutilovka) u količini od 285 ng/L, te β-damascenon (pirjana jabuka, med, kompot od šljiva) s
koncentracijom od 3,47 μg/L.
Utvrđene visoke količine fermentacijskih estera nositelja voćne (jabuka, banana,
bobičasto voće, itd.) i cvjetne arome iznosile su 5,96 mg/L, odnosno 1,93 mg/L, dok je
koncentracija etil-acetata (karakterističan voćni miris) bila 43 mg/L. Ostatak fermentacijske
101
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (222 mg/L), ali i viši alkohol 2-
feniletanol mirisa koji podsjeća na ružu (21 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim
mirisima (14 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (1,50 mg/L), itd.
Od ostalih spojeva vrijedi spomenuti pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od
546 μg/L zaslužne za začinske nijanse.
M09-15 (Vina Steras – zrelo inox/boca)
U pogledu sastava hlapljivih spojeva arome, uzorak M09-15 odlikovao je kompleksan
profil vina Malvazije istarske dozrjelog u tanku od nehrđajućeg čelika i staklenoj boci. Sortnu
aromu sačinjavali su monoterpeni (mirisi ruže i ljiljana, te citrusa: 84 μg/L), hlapljivi tioli
(mirisi tropskog voća - grejpfrut i marakuja, šimšir, žutilovka: 305 μg/L) i β-damascenon
(pirjana jabuka, med, kompot od šljiva: 3,68 μg/L).
Podlogu aromatskog profila i dalje su sačinjavali spojevi fermentacijske (sekundarne)
arome. Fermentacijski esteri nositelji voćne (jabuka, banana, bobičasto voće, itd.) i cvjetne
arome pronađeni su u količinama od 1,91 mg/L, odnosno 0,99 mg/L. Ostatak fermentacijske
arome sačinjavali su viši alkoholi s alkoholnim mirisima (330 mg/L), 2-feniletanol mirisa koji
podsjeća na ružu (45 mg/L), masne kiseline sa zagasitim mliječnim mirisima (6 mg/L), etil-
acetat (voćni miris, miris otapala: 41 mg/L), C6-alkoholi nositelji travnih mirisa (0,76 mg/L),
itd. Od ostalih spojeva vrijedi istaknuti i pozitivne hlapljive vinilfenole u koncentraciji od 494
μg/L (začinske nijanse).
Tercijarna aroma sastojala se od tercijarnih C13-norizoprenoida (kamfor, začinski
mirisi: 2 μg/L), tercijarnih estera (vinski i maslačni mirisi: 16 mg/L), furanskih spojeva (mirisi
badema, kave i karamela: 27 μg/L), te laktona (miris kokosa: 18 μg/L).
102
6. Analiza ukupnih polifenola u vinima Malvazije istarske
Kratak opis metode:
Ukupni fenolni spojevi određeni su u Kmetijškom institutu (Ljubljana), klasičnom metodom s
Folin-Ciocalteu reagensom (Di Stefano in Guidoni (1989), te Rigo in sod. (2000).
Uporabljene su C18 Sep-Pak (Waters corporation), absorbance pripravljenih uzoraka vina
izmjerene su u 10 mm kiveti pri 700 nm. Koncentracije su izražene kao (+)-katehin.
Rezultati analize ukupnih fenola vina Malvazije istrske slovenskih i hrvatskih proizvođača
prikazane su u tabeli 1.
103
7. Analiza fizikalno – kemijskog sastava vina Malvazije istarske
Analiza fizikalno – kemijskog sastava hrvatskih i slovenskih uzoraka vina Malvazije
istarske učinjena je u Vinarskom laboratoriju Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča
korištenjem akreditiranih metoda laboratorija.
Skupni rezultati fizikalno- kemijske analize uzoraka različitih stilova vina Malvazije iz
prekograničnog područja prikazani su u tablicama 1- 8., dok su rezultati fizikalno-kemijske
analize pojedinačnog uzorka vina prikazani u tablicama 9-16.
Tablica 1. Glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske - voćno cvjetne
aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
MINIMALNA
VRIJEDNOS
T
MAKSIMALN
A
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOS
T
Alkohol vol% 11,57 12,56 11,96
Ukupni ekstrakt g/L 20,1 26,1 22,4
Reducirajući šećer g/L 1,4 2,6 1,9
Ekstrakt bez šećera g/L 18,9 24,5 21,5
Ukupna kiselost g/L 5,1 8,0 6,7
U tablici 1. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske iz
podgrupe voćno - cvjetne aromatike s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima.
U ovoj podgrupi imamo 6 uzorka vina iz berbe 2014. Sadržaj alkohola kreće se od 11,57 –
12,56 vol%, s prosječnom vrijednošću od 11,96 vol%. Sadržaj reducirajućeg šećera kreće se
od 1,4 - 2,6 g/L, sva vina u ovoj podgrupi spadaju u kategoriju suhog vina (do 4,0 g/L
reducirajućeg šećera) , s prosječnim sadržajem od 1,9 g/L. Vina ove podgrupe odlikuju se
srednjim sadržajem ukupnog ekstrakta od 20,1 - 26,1 g/L s prosjekom od 22,4 g/L, kao i
ekstrakta bez šećera gdje su vrijednosti od 18,9 do 24,5 g/L s prosjekom od 21,5 g/L. Sadržaj
ukupnih kiselina odgovornih za svježinu vina kreće se od 5,1 – 8,0 g/L s prosjekom od 6,7
g/L.
Tablica 2. Glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske - sovinjonsko
tiolne aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
IZMJERENA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,42
Ukupni ekstrakt g/L 28,1
Reducirajući šećer g/L 2,5
Ekstrakt bez šećera g/L 26,6
Ukupna kiselost g/L 5,5
U tablici 2. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri svježeg vina Malvazije istarske iz
pod grupe sovinjonsko tiolne aromatike. U ovoj podgrupi imamo samo jedno vino iz berbe
2014 koje se odlikuje visokim ekstraktom 28,1 g/L kako i visokim ekstraktom bez šećera 26,6
104
g/L. Vino je suho sa sadržajem šećera od 2,5 g/L, umjerenog alkohola 12,42 te ukupne
kiselosti 5,5 g/L.
Tablica 3. Glavni fizikalno kemijski parametri zrelog vina Malvazije istarske – inox/boca
aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
IZMJERENA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 12,47
Ukupni ekstrakt g/L 25,3
Reducirajući šećer g/L 1,8
Ekstrakt bez šećera g/L 24,5
Ukupna kiselost g/L 7,1
U tablici 3. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri zrelog vina Malvazije istarske iz
pod grupe inox/boca aromatike. U ovoj podgrupi imamo samo jedno vino iz berbe 2014 koje
se odlikuje visokim ukupnim ekstraktom 25,3 g/L kako i visokim ekstraktom bez šećera 24,5
g/L. Vino je suho sa sadržajem šećera od 1,8 g/L, umjerenog alkohola 12,47 te povišene
ukupne kiselosti 7,1 g/L.
Tablica 4. Glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalnog vina Malvazije istarske –
obično drvo aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
IZMJERENA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 13,52
Ukupni ekstrakt g/L 24,8
Reducirajući šećer g/L 2,8
Ekstrakt bez šećera g/L 23,0
Ukupna kiselost g/L 5,6
U tablici 4. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije istarske uz 3 mjeseca ambijentalne maceracije iz pod grupe obično drvo (veliko)
aromatike. U ovoj podgrupi imamo samo jedno vino iz berbe 2014 koje se odlikuje visokim
ukupnim ekstraktom 24,8 g/L kako i visokim ekstraktom bez šećera 23,0 g/L. Vino je suho sa
sadržajem šećera od 2,8 g/L, povišenog alkohola 13,52 te umjerene ukupne kiselosti 5,6 g/L.
105
Tablica 5. Glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalno proizvedenog vina Malvazije
istarske – inox/boca aromatike
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
MINIMALNA
VRIJEDNOS
T
MAKSIMALN
A
VRIJEDNOST
PROSJEČNA
VRIJEDNOS
T
Alkohol vol% 10,95 11,37 11,16
Ukupni ekstrakt g/L 19,4 23,1 21,3
Reducirajući šećer g/L 1,2 2,6 1,9
Ekstrakt bez šećera g/L 19,2 21,5 20,4
Ukupna kiselost g/L 5,0 5,4 5,2
U tablici 5. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri tradicionalno proizvedenog vina
Malvazije istarske iz podgrupe inox/boca aromatke s minimalnim, maksimalnim i prosječnim
vrijednostima. U ovoj podgrupi imamo ukupno 2 uzoraka iz berbe 2014. Sadržaj alkohola
kreće se od 10,95 – 11,37 vol% s prosjekom od 11,61 vol%. Sva vina spadaju u kategoriju
suhog vina s sadržajem reducirajućeg šećera od 1,2 – 2,6 g/L s prosjekom od 1,9 g/L. Sadržaj
ukupnog ekstrakta kreće se od 19,4 – 23,1 g/L s prosječnim sadržajem od 21,3 g/L, dok su za
ekstrakt bez šećera vrijednosti od 19,2 – 21,5 s prosječnim sadržajem od 20,4 g/L. Sadržaj
ukupnih kiselina je od 5,0 - 5,4 g/L s prosjekom od 5,2 g/L.
Tablica 8. Glavni fizikalno kemijski parametri desertnog vina Malvazije istarske
FIZIKALNO KEMIJSKI
PARAMETAR
IZMJERENA
VRIJEDNOST
Alkohol vol% 13,61
Ukupni ekstrakt g/L 150,6
Reducirajući šećer g/L 110,0
Ekstrakt bez šećera g/L 41,6
Ukupna kiselost g/L 6,5
U tablici 8. Prikazani su glavni fizikalno kemijski parametri desertnog vina Malvazije
istarske.. U ovoj podgrupi imamo samo jedno vino iz berbe 2014 koje se odlikuje visokim
ukupnim ekstraktom 150,6 g/L kako i visokim ekstraktom bez šećera 41,6 g/L. Vino je
pripada kategoriji slatkog vina sa sadržajem šećera od 110,0 g/L. Sadržaj alkohola je povišen i
iznosi 13,61 vol% , kao i sadržaj ukupne kiselosti koji iznosi 6,5 g/L.
106
8. OPTIMIZACIJA TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE MALVAZIJE ISTARSKE
PRIMJENOM DEFOLIJACIJE
U svrhu optimizacije tehnologija proizvodnje grožđa i vina Malvazije istarske, tijekom
2014. godine provedeno je istraživanje utjecaja primjene ampelotehničkog zahvata
defolijacije u zoni grozda na kvalitetu grožđa i vina Malvazije istarske.
Malvazija istarska je bujna sorta te ako se kod nje ne vrši zahvat defolijacije, u zoni grozda se
može razviti prevelik broj listova s primarne mladice i sa zaperaka, zbog čega grožđe raste u
sjeni, što za posljedicu može imati postizanje niže kvalitete grožđa i niže koncentracije
aromatskih spojeva u grožđu te jači razvitak gljivičnih bolesti na grozdovima ukoliko se za to
pojave uvjeti.
Slijedom navedenog, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kako će razni intenziteti provedbe
rane defolijacije utjecati na fizikalno-kemijski sastav grožđa i vina Malvazije istarske, kako bi
se na temelju toga optimizirale tehnologije proizvodnje grožđa i vina ove sorte.
Istraživanje je provedeno kod proizvođača Morena Coronica (ATC d.o.o.) u mjestu Koreniki
pored Umaga, vinogorje Zapadna Istra. Vinograd je posađen 1995. godine. Razmaci sadnje
iznose 2,5 × 1,0 m. Klon Malvazije istarske je VCR4, cijepljen na podlozi Vitis berlandieri ×
Vitis riparia SO4. Uzgojni oblik je jednokraki Guyot, s jednim reznikom na kojem se ostavlja
dva pupa i jednim lucnjem na kojem se ostavlja sedam do osam pupova. Prosječni prinos u
vinogradu iznosi 2 kg po trsu, odnosno 8000 kg po hektaru. Tlo u vinogradu je tipična,
duboka crvenica. Prije cvatnje vrši se prorjeđivanje mladica na rodnim elementima trsa gdje
se pritom ostavlja svega jedna mladica po zimskom pupu, a pored toga se odstranjuju i slabo
razvijene mladice. Vršikanje mladica se uobičajeno vrši u dva navrata, prvi put nakon
dovršene cvatnje i oplodnje (u lipnju) te drugi put oko tri do četiri tjedna nakon prvog
vršikanja (u srpnju). U 2014. godini bilo je potrebno izvršiti i treće vršikanje u kolovozu
budući da je zbog povećane količine padalina tijekom ljetnih mjeseci porast zaperaka bio
izražen te je treće vršikanje bilo potrebno obaviti kako trsovi ne bi bili pretjerano gusti.
U istraživanju su bila zastupljena tri pokusna tretmana: kontrola bez defolijacije,
strojna defolijacija u zoni grozda i ručna defolijacija u zoni grozda. Defolijacija je provedena
17.6.2014. godine, kad su bobice bile veličine zrna graška (7 do 9 mm u promjeru).
Prema intenzitetu odstranjivanja lišća strojna defolijacija je bila nešto blaža, a ručna nešto
jača te su se zahvaljujući tome u ovom istraživanju zapravo uspoređivale tri razine otvorenosti
zone grozda.
Strojna defolijacija izvršena je s traktorskim nošenim defolijatorom tvrtke VBC,
model DS0. Lišće se odstranjivalo u zoni grozda i u prosjeku je uklonjeno oko dva do tri lista
po mladici.
Ručnom defolijacijom je također djelomično odstranjeno lišće u zoni grozda te se
njome odstranjivalo oko četiri do pet listova po mladici, s ciljem da zona grozda ostane
otvorenija te da grožđe bude jače izloženo sunčevoj svjetlosti u odnosu na strojnu defolijaciju.
Svaki je tretman bio zastupljen u četiri ponavljanja, a u svakom je ponavljanju bilo po
dvanaest trsova. Pokusni plan je bio slučajni blokni raspored.
Berba je izvršena u fazi pune dozrelosti, 16.9.2014. godine. Grožđe je prerađeno u vinskom
podrumu Minivinifikacija Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Izvršeno je muljanje i
runjenje grožđa nakon čega je masulj isprešan pomoću mehaničke preše. Maceracija masulja
nije provedena. Mošt je sulfitiran s 50 mg/L SO2. Bistrenje mošta je izvršeno stacionarno,
tijekom 24 sata, uz dodatak pektolitičkih enzima Lallemand Lallzym HC u koncentraciji od 2
g/hL, nakon čega je bistri dio pretočen u staklene posude zapremine 10 litara. U mošt je
107
dodan selekcionirani kvasac Anchor VIN 13 u koncentraciji od 30 g/hL te hrana za kvasce
Lallemand Fermaid E u koncentraciji od 20 g/hL. Fermentacija se odvijala pri temperaturi od
16°C. Nakon dovršetka fermentacije vina su sulfitirana s 50 mg/L SO2. Vina su nakon
fermentacije čuvana u staklenim bocama zapremine 5 L.
U uzorcima mošta izvršena je osnovna fizikalno-kemijska analiza (udio šećera, ukupna
kiselost i pH vrijednost) te je na uzorcima bobica grožđa izvršena analiza na sortne tiole. U
uzorcima vina izvršena je osnovna fizikalno-kemijska analiza (volumni postotak alkohola,
ukupna kiselost, pH vrijednost, ukupni i suhi ekstrakt, reducirajući šećeri i pepeo) te analiza
sortnih tiola.
U tablici 1. prikazani su rezultati osnovne fizikalno-kemijske analize mošta. Tretmani ručne i
strojne defolijacije imali su znatno viši udio šećera u moštu u odnosu na kontrolni tretman.
Ukupna kiselost je opadala, a pH vrijednost je rasla s porastom izloženosti zone grozda
sunčevoj svjetlosti.
Tablica 1. Osnovna fizikalno-kemijska analiza mošta Malvazije istarske
Tretman Udio šećera
(Brix)
Ukupna
kiselost
(g/L)
pH
Kontrola 19,1 8,2 3,20
Strojna
defolijacija 20,2 7,5 3,23
Ručna
defolijacija 20,3 7,3 3,25
U tablici 2. prikazani su rezultati analize prekursora sortnih tiola u uzorcima grožđa. Spojevi
Cys4MMP i G3MH bili su zastupljeni u znatno većoj koncentraciji u oba tretmana defo lijacije
u odnosu na kontrolni tretman, dok je spoj Cys3MH bio detektiran u tretmanu strojne
defolijacije, dok je kod ostala dva tretmana bio zastupljen ispod praga detekcije. Kod ostalih
spojeva nisu zabilježene izražene razlike između tretmana u istraživanju.
Tablica 2. Udio prekursora sortnih tiola u uzorcima grožđa Malvazije istarske
Tretman Cys4MMP
(μg/kg)
Cys3MH
(μg/kg)
G4MMP
(μg/kg)
G3MH
(μg/kg)
GSH
(μg/kg)
GSSG
(μg/kg)
Kontrola 0,022 n.d. 0,01 6,95 67,75 2,42
Strojna
defolijacija 0,027 1,22 0,02 10,60 67,77 2,42
Ručna
defolijacija 0,029 n.d. 0,02 9,45 68,47 2,45
U tablici 3. prikazani su rezultati osnovne fizikalno-kemijske analize vina. Analogno
koncentraciji šećera u moštu, oba tretmana defolijacije imala su viši volumni postotak
alkohola u odnosu na kontrolni tretman. Ukupna kiselost vina je opadala, a pH vrijednost
rasla s povećanjem otvorenosti zone grozda. Ukupni i suhi ekstrakt je bio najviši u
kontrolnom tretmanu i najniži u tretmanu ručne defolijacije, dok su vrijednosti reducirajućih
šećere bile gotovo identične kod sva tri tretmana. Koncentracija pepela u vinu je bila nešto
niža kod tretmana ručne defolijacije u odnosu na ostala dva tretmana.
108
Tablica 3. Osnovna fizikalno-kemijska analiza vina Malvazije istarske
Tretman Vol %
alkohola
Ukupna
kiselost
(g/L)
pH Ukupni
ekstrakt
(g/L)
Suhi
ekstrakt
(g/L)
Reducirajući
šećeri (g/L)
Pepeo
(g/L)
Kontrola 11,4 8,2 3,07 22,4 20,9 1,5 2,34 Strojna
defolijacija 11,9 7,8 3,10 22,0 20,5 1,5 2,34
Ručna
defolijacija 12,0 7,5 3,13 21,6 20,0 1,6 2,26
U tablici 4. prikazani su rezultati analize sortnih tiola u uzorcima vina. Koncentracija 4-
merkapto-4-metilpentan-2-ona (4MMP), koji se odlikuje mirisom na šimšir i ima prag
detekcije u vinu od 0,8 ng/L, bila je najviša u kontrolnom tretmanu i najniža u tretmanu ručne
defolijacije. Nasuprot tome, koncentracija 3-merkapto-heksanola (3MH), koji se odlikuje
mirisom na grejp, agrume i ostalo tropsko voće i ima prag detekcije u vinu od 60 ng/L, rasla
je s porastom otvorenosti zone grozda, odnosno bila je najviša kod tretmana ručne defolijacije
i najniža kod kontrolnog tretmana. 3-merkapto-heksil-acetat (3MHA) nije utvrđen u uzorcima
vina.
Tablica 4. Udio sortnih tiola u uzorcima vina Malvazije istarske
Tretman 4MMP
(ng/L)
3MH
(ng/L)
Kontrola 7,9 305,7
Strojna
defolijacija 5,6 387,4
Ručna
defolijacija 4,9 410,6
109
Tablica 5. Ukupni fenoli, parametri boje i hidroksicimetne kiseline uzorcima vina Malvazije
istarske
Parametar Kontrola Strojna
defolijacija
Ručna
defolijacija
ukupni fenoli (mg katehin/L) 85.65 89.13 91.92
Parametri boje
A320 nm 3.3665 3.5153 3.8980
A420 nm 0.0898 0.0942 0.0930
Hidroksicimetne kiseline (HCA; mg/L)
cis-kaftarna kiselina 0.64 0.80 0.93
trans-kaftarna kiselina 14.09 16.05 21.63
cis-kutarinska kiselina 1.16 1.10 1.28
trans-kutarinska kiselina 1.48 1.50 1.56
cis-fertarinska kiselina 0.18 0.14 0.20
trans-fertarinska kiselina 2.38 2.60 2.94
kavena kiselina 17.74 18.15 21.35
glutat. kavena kiselina 0.76 0.83 0.69
p-kumarna kiselina 4.49 5.03 4.83
ferulinska kiselina 3.90 2.58 2.35
GRP (mg/L) 5.67 5.78 6.23
Zbroj HCA i GRP (mg/L 52.48 54.54 63.96
U tablici 5. prikazani su rezultati analize ukupnih fenola, parametara boje i hidroksicimetnih
kiselina. Neznatno više koncentracije ukupnih fenola utvrđene su u oba tretmana defolijacije u
odnosu na kontrolni tretman. Intenziteti obojenja pri 320 i 420 nm bili su podjednaki u oba
tretmana defolijacije, te viši u odnosu na vina kontrole. Slično je utvrđeno i za većinu
hidroksicimetnih kiselina uz tu razliku da su za većinu kiselina najviše koncentracije
pronađene u vinima tretmana ručne defolijacije. Izuzetak je bila ferulinska kiselina koja je u
najvišoj koncentraciji pronađenu u vinu kontrolnog tretmana. Bezbojna 2-S-glutationil-
kaftarna kiselina derivat glutationa poznat pod nazivom reakcijski proizvod grožđa (grape
reaction product, GRP) pronađena je u najvišoj koncentraciji u vinu ručne defolijacije
Rezultati ovog istraživanja daju dodatan doprinos optimizaciji tehnologija proizvodnje grožđa
i vina Malvazije istarske. Jačim intenzitetom defolijacije u fazi kad su bobice veličine zrna
graška dobivaju se vina s višim volumnim postotkom alkohola, nižom ukupnom kiselošću i
višom pH vrijednošću. Ostavljanjem više lišća u zoni grozda dobivaju se vina s višom
koncentracijom sortnog tiolnog spoja 4-merkapto-4-metilpentan-2-ona (4MMP), koji se
odlikuje mirisom na šimšir, dok se s povećanjem intenziteta odstranjivanja lišća u zoni grozda
dobivaju vina s višim udjelom sortnog tiolnog spoja 3-merkapto-heksanola (3MH), koji se
odlikuje mirisom na grejp, agrume i ostalo tropsko voće. Na osnovu ovih saznanja
proizvođači mogu prilagoditi primjenu rane defolijacije ciljanom tipu vina.
110
RADNI PAKET 3: UTJECAJ POLJOPRIPVREDE NA OKOLIŠ
METALI
Grožđe
U okviru projekta smo analizirali 12 uzoraka grožđa, uzorčenog u berbi u hrvatskoj i
slovenskoj Istri. U uzorcima smo odredili prisutnost bakra (Cu), željeza (Fe), cinka (Zn),
kadmija (Cd), olova (Pb) i arsena (As). Granična vrijednost je propisana Regulativom (EU)
br. 396/2005 za bakar, koji se koristi kao fungicid (MRL=50 mg/kg). U Uredbi komisije EC
br. 1881/2006 i njenim kasnijim dopunama su propisane i granične vrijednosti za kadmij (Cd)
(MV=0,050 mg/kg) te olovo (Pb) (MV=0,20 mg/kg).
Prisutnost bakra se je kretala od 0,40 do 4,41 mg/kg i bila u svim uzorcima daleko ispod
maksimalno dopuštene količine ostataka (Maximum Residue Levels, MRLs),
propisane Regulativom (EU) br. 396/2005. Prisutnost kadmija je bila u 11 od ukupno 12
uzoraka ispod LOQ (0,0010 mg/kg) i samo u jednom uzorku iznad LOQ, te još uvijek 30 puta
niža od dopuštene granične vrijednosti. Prisutnost olova se je kretala od 0,007 do 0,017
mg/kg, a u prosjeku barem 10 puta niža od granične vrijednosti. Izmjerene vrijednosti arsena
su također bile ispod LOQ (0,02 mg/kg), dok su se vrijednosti cinka kretale između 0,55 i
0,84 mg/kg, a vrijednosti željeza između 1,95 i 4,19 mg/kg. Granične vrijednosti za arsen,
cink i željezo nisu zakonski propisane.
Tablica 1: Prisutnost metala u grožđu sorte Malvazija (berba 2014.)
element primjena LOD LOQ prisutnost u grožđu
n= 12
MRL
ili
MV
min-maks prosjek grožđe
(mg/L) (mg/kg) (mg/kg) (mg/kg) (mg/kg)
Bakar (Cu) fungicid 0,03 0,10 0,40 – 4,41 1,59 50
Kadmij (Cd) 0,0003 0,0010 <0,0003 -
0,0014 0,0006 0,050
Olovo (Pb) 0,005 0,015 0,007 – 0,017 0,014 0,20
Arsen (As) 0,02 0,06 <0,02 <0,02 -
Cink (Zn) 0,04 0,12 0,55 - 0,84 0,66 -
Željezo (Fe) 0,10 0,30 1,95 – 4,19 3,18 -
MRL = Maximum Residue Level ili maksimalna dopuštena količina ostatka
MV = granična vrijednost
LOD = Limit of Detection ili granica detekcije
LOQ = Limit of Quantification ili granica kvantitativnog određivanja
111
Vino
U svih 66 analiziranih vina Malvazije različitih berbi, smo odredili prisutnost bakra (Cu),
željeza (Fe), cinka (Zn), kadmija (Cd), olova (Pb) i arsena (As). Granične vrijednosti za
navedene metale u vinu su propisane i Zborniku OIV te u hrvatskom Pravilniku o proizvodnji
vina.
Prisutnost svih analiziranih metala je bila ispod propisanih graničnih vrijednosti uz iznimku
jednog uzorka, u kojem smo izmjerili prisutnost cinka, višu od propisane (6,14 mg/L; MV= 5
mg/L).
Preglednica 2: Prisutnost metala u vinu sorte Malvazija
element primjena LOD LOQ prisutnost u vinu
n= 66
MV
za
min-maks prosjek vino
(mg/L) (mg/L) (mg/L) (mg/L) (mg/L)
Bakar (Cu) enološko sredstvo 0,03 0,10 0,03 – 0,95 0,12 1
Kadmij (Cd) 0,0003 0,0010 0,0003 - 0,0017 0,0005 0,01
Olovo (Pb) 0,005 0,015 0,005 - 0,061 0,018 0,15
Arsen (As) 0,02 0,06 <0,02 <0,02 0,2
Cink (Zn) 0,04 0,12 0,12 – 6,14 0,62 5
Željezo (Fe) 0,10 0,30 0,21 – 6,05 1,07 10
MV = granična vrijednost
LOD = Limit of Detection ili granica detekcije
LOQ = Limit of Quantification ili granica kvantitativnog određivanja
Tla
U okviru projekta smo u proljeće 2015. uzorkovali 11 tala vinograda na dubini 20-40 cm.
Uzorkovali smo tla vinograda u hrvatskoj (6) i slovenskoj (5) Istri. U uzorcima smo odredili
prisutnost bakra (Cu), cinka (Zn), nikla (Ni), kroma (Cr), arsena (As), kadmija (Cd), kobalta
(Co), molibdena (Mo) i olova (Pb) i zatim rezultate usporedili s graničnim vrijednostima
metala u tlima u Uredbi (Službeni list RS, 68/1996).
Izmjerene prisutnosti cinka (Zn), kadmija (Cd) te olova (Pb) su bile u svim uzorcima ispod
propisanih graničnih vrijednosti. Tri su uzorka sadržavala bakar (Cu) iznad granične
vrijednosti (60 mg/kg), ali ne iznad upozoravajuće vrijednosti (100 mg/kg). Povećana
prisutnost bakra u tlima vinograda može biti posljedica prskanja vinove loze s namjerom
suzbijanja bolesti. Pri molibdenu (Mo) je bila prisutnost iznad granične vrijednosti u 2 od
ukupno 11 uzoraka (10 mg/kg), pri arsenu (As) 3 te pri kobaltu (Co) 6. Pri kromu (Cr) je bila
prisutnost iznad granične vrijednosti u 1 od ukupno 4 uzorka (100 mg/kg), a svi su bili iznad
upozoravajuće vrijednosti (150 mg/kg). U slučaju nikla (Ni) je bio samo jedan uzorak ispod
granične vrijednosti (50 mg/kg), od ukupno 10 uzoraka iznad granične vrijednosti je bilo 5
uzoraka iznad upozoravajuće vrijednosti (70 mg/kg). Nije postojao primjer prisutnosti
pojedinog metala iznad kritične vrijednosti. U sklopu projekta nisu bili istraženi uzroci za
prisutnost metala iznad graničnih i upozoravajućih vrijednosti.
112
Tablica 3: Prisutnost metala u tlima vinograda
element prisutnost u tlima
n= 11
Granična
vrijednost
Upozoravajuća
vrijednost
Kritična
vrijednost
min-maks prosjek
(mg/kg) (mg/kg) (mg/kg) (mg/kg) (mg/kg)
Bakar (Cu) 28,2 – 96,7 55,6 60 100 300
Cink (Zn) 57,8 – 88,3 70,3 200 300 720
Kadmij-Cd 0,16 – 0,58 0,27 1 2 12
Krom-Cr 37,5 - 178 86,5 100 150 380
Nikal-Ni 48,2 - 102 73,1 50 70 210
Olovo (Pb) 12,2 – 40,5 26,8 85 100 530
Arsen (As) 4,32 -27,2 13,4 20 30 55
Kobalt (Co) 14,6 – 42,8 22,6 20 50 240
Molibden (Mo) 0,1 – 13,4 2,9 10 40 200
Vode
U svih 10 analiziranih voda uzorkovanih u slovenskoj i hrvatskoj Istri je bila određena
prisutnost aluminija (Al), antimona (Sb), arsena (As), bakra (Cu), kadmija (Cd), kroma (Cr),
mangana (Mn), nikla (Ni), olova (Pb) i selena (Se). Granične vrijednosti za navedene metale u
vinu su propisane u Pravilniku o vodi za piće (Službeni list RS br. 19/2004, 35/2004, 26/2006,
92/2006 i 25/2009). Vrijednost mangana je bila iznad granične vrijednosti u uzorku iz Buja te
u uzorku iz doline Dragonje, a u uzorku iz rijeke Mirne su bile izmjerene vrijednosti arsena i
selena iznad granice.
113
OSTACI FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA
Grožđe
U okviru projekta smo analizirali 12 uzoraka grožđa, uzorkovanog u berbi u hrvatskoj i
slovenskoj Istri. U 7 uzoraka grožđa od ukupno 12 analiziranih, smo odredili 6 aktivnih tvari,
koje se u vinarstvu koriste za suzbijanje:
- pepeljastog i žutog grozdovog moljca (Lobesia botrana i Eupoecilia ambiguella): aktivna
tvar klorpirifos,
- američkog cvrčka (Scaphoideus titanus): aktivna tvar klorpirifos,
- sive plijesni vinove loze (Botrytis cinerea): aktivne tvari ciprodinil i fludioksonil,
- pepelnice vinove loze (lug, oidium) (Uncinula necator): aktivna tvar folpet,
- crne pjegavosti (Cryptosporella viticola): aktivna tvar folpet,
- crvenog paleža (Pseudopeziza tracheiphila): aktivna tvar folpet i
- peronospore (Plasmopara viticola): aktivne tvari folpet, metalaksil + metalksil- M i
zoksamid.
Prisutnost nađenih aktivnih tvari se je kretala od 0,01 do 0,34 mgkg-1
i bila je ispod najveće
dopuštene količine ostataka (Maximum Residue Levels, MRLs), koncentracije propisane od
strane Regulative (EU) br. 396/2005. Sve su određene prisutnosti ostataka zapravo bile manje
od 10% vrijednosti MRL. Rezultati su prikazani u tablici 1. I Baša Česnik et al. (2008) je u
grožđu iz svih slovenskih regija odredila klorpirifos (maksimalna prisutnost 0,13 mg kg-1
),
ciprodinil (maksimalna prisutnost 0,40 mg kg-1
), fludioksonil (maksimalna prisutnost 0,03 mg
kg-1
), folpet (maksimalna prisutnost 6,0 mg kg-1
) te metalaksil i metalaksil-M (maksimalna
prisutnost 0,18 mg kg-1
).
Tablica 1: Prisutnost ostataka fitofarmaceutskih sredstava u grožđu sorte Malvazija (berba
2014.)
aktivna tvar primjena LOQ prisutnost u grožđu
n= 12 MRL
min-maks prosjek grožđe
(mgkg
-1) (mgkg
-1) (mgkg
-1)
(mgkg-
1)
klorpirifos insekticid 0,01 0,01 0,01 0,5
ciprodinil fungicid 0,01 0,12-0,34 0,25 5
fludioksonil fungicid 0,02 0,07-0,10 0,08 4
folpet fungicid 0,02 0,02-0,23 0,12 10
metalaksil+metalaksil-
M fungicid 0,01 0,01-0,05 0,03 1
zoksamid fungicid 0,01 0,11-0,13 0,12 5
MRL = Maximum Residue Level ili maksimalna dopuštena količina ostataka
LOQ = Limit of Quantification ili granica kvantitativnog određivanja
Za nađene aktivne tvari smo pomoću EFSA PRIMo modela, rev. 2 izračunali kroničnu
ispostavljenost potrošača, koji bi konzumirali vinsko grožđe s takvim ostacima
fitofarmaceutskih sredstava. Za izračun smo upotrijebili najveću izmjerenu koncentraciju
ostataka, što predstavlja najgori mogući ishod. Kronična ispostavljenost je bila najveća za tzv.
»francusku dijetu«, koja obuhvaća sve populacije. Budući da je bila kronična ispostavljenost
za sve aktivne tvari manja od 100% prihvatljivog dnevnog unosa (Acceptable Daily Intake,
114
ADI), zaključili smo da analizirano vinsko grožđe ne predstavlja rizik za potrošača. Rezultati
su predstavljeni u tablici 2.
Tablica 2: Kronična ispostavljenost potrošača za proizvod vinsko grožđe
aktivna tvar ostatak
(mgkg-1
)
ADI (mg kgtt-
1 dan
-1)
% ADI za FR dijetu, sve
populacije
klorpirifos 0,01 0,01 0,4
ciprodinil 0,34 0,03 4,5
fludioksonil 0,1 0,37 0,1
folpet 0,23 0,1 0,9
metalaksil+metalaksil-
M 0,05 0,08 0,3
zoksamid 0,13 0,5 0,1
ADI = Acceptable Daily Intake ili prihvatljiv dnevni unos
Vino
U 19 uzoraka od 66 analiziranih vina malvazije različitih godina berbe smo odredili 7 aktivnih
tvari, koje se u vinarstvu koriste za suzbijanje:
- sive plijesni vinove loze (Botrytis cinerea): aktivne tvari fenheksamid, fludioksonil i
pirimetanil,
- pepelnice vinove loze (lug, oidium) (Uncinula necator): aktivna tvar azoksistrobin,
- crne pjegavosti (Cryptosporella viticola): aktivna tvar azoksistrobin,
- crvenog paleža (Pseudopeziza tracheiphila): aktivna tvar azoksistrobin i
- peronospore (Plasmopara viticola): aktivne tvari azoksistrobin, dimetomorf, iprobvalikarb,
metalaksil i metalaksil-M.
Prisutnost nađenih aktivnih tvari varirala je u rasponu od 0,01 do 0,15 mgL-1
. Rezultati su
prikazani u tablici 3. U Europi MRL (Maximum Residue Levels) za vino nisu određene, a
prisutnosti se u sortama malvazija mogu usporediti s podacima u literaturi. I Čuš et al. (2010)
su pisali o prisutnosti azoksistrobina (maksimalna prisutnost 0,04 mgL-1
), dimetomorfa
(maksimalna prisutnost 0,44 mgL-1
), fenheksamida (maksimalna prisutnost 0,17 mgL-1
),
fludioksonila (maksimalna prisutnost 0,21 mgL-1
) te metalaksila i metalaksila-M (maksimalna
prisutnost 0,06 mgL-1
) u vinima u prodavaonicama.
Tablica 3: Prisutnost ostataka fitofarmaceutskih sredstava u vinu
aktivna tvar primjena LOQ prisutnost u vinu, n=66
vino min-maks prosjek
(mgL-1
) (mgL-1
) (mgL-1
)
azoksistrobin fungicid 0,01 0,01-0,05 0,03
dimetomorf fungicid 0,01 0,02-0,07 0,05
fenheksamid fungicid 0,01 0,01-0,08 0,04
fludioksonil fungicid 0,01 0,02 0,02
iprovalikarvb fungicid 0,01 0,01-0,02 0,02
metalaksil+metalaksil-
M fungicid 0,02 0,02-0,15 0,05
pirimetanil fungicid 0,01 0,02 0,02
LOQ = Limit of Quantification ili granica kvantitativnog određivanja
115
Tla
U okviru projekta smo u proljeće 2015. uzorkovali 11 tala vinograda na dubini 20-40 cm.
Uzorkovali smo tla vinograda u hrvatskoj (6 uzoraka) i slovenskoj (5 uzoraka) Istri. V tlima
vinograda su 2 uzorka od 11 analiziranih sadržavala aktivnu tvar klorpirifos s prisutnošću
0,004 i 0,006 mgkg-1
. Klorpirifos je insekticid koji se u vinogradima koristi za suzbijanje
pepeljastog i žutog grozdovog moljca (Lobesia botrana i Eupoecilia ambiguella) te
američkog cvrčka (Scaphoideus titanus). Graničnih vrijednosti za klorpirifos u tlima nema,
njegova je prisutnost u tlima vrlo mala i može se usporediti s podacima u literaturi za
vinograd u Francuskoj (Schreck et al. 2008), gdje su odredili ostatke klorpirifosa s prisutnošću
0,005 mgkg-1
.
Površinske vode
U 2015. godini smo uzorkovali i površinske vode (potoci, rijeke, mrtvice, kaljuže) u blizini
aktivnih vinograda na prekograničnom području Istre. U 8 od 10 analiziranih uzoraka
površinske vode, smo odredili ostatke 7 aktivnih tvari. Od toga se 3 nađene fungicide koristi
na vinovoj lozi za suzbijanje:
- sive plijesni vinove loze (Botrytis cinerea): aktivna tvar pirimetanil i
- pepelnice vinove loze (lug, oidium) (Uncinula necator): aktivne tvari spiroksamin i
tebukonazol.
Insekticid permetrin smo odredili samo u hrvatskim površinskim vodama. Primjenjuje se
naprimjer za suzbijanje komaraca. Insekticid piriproksifen smo našli u slovenskim
površinskim vodama i u Republici Sloveniji nije registriran za primjenu na poljoprivrednim
kulturama, isto važi za herbicid izoproturon, koji je također nađen u slovenskim površinskim
vodama. Prisutnost izoproturona prelazi graničnu vrijednost NDK-OSK, koja je standard
kakvoće okoliša, izražena kao najveća dopuštena koncentracija parametra kemijskog stanja
(Direktiva 2008/105/EU). Rezultati su prikazani u tablici 4. I Herrero-Hernández et al. (2013)
piše o ostacima pirimetanila s prisutnošću do 0,234 -1
te tebukonazola s prisutnošću do
3,236 -1
u površinskim i podzemnih vodama u vinorodnom području Španjolske.
Onečišćenje voda izoproturonom, permetrinom, piriproksifenom i tiaklopridom nije nužno
posljedica korištenja tih aktivnih tvari u vinogradima, jer rijeka odnosno voda svojim tokom
otplavlja ostatke fitofarmaceutskih sredstava s raznih poljoprivrednih i nepoljoprovrednih
površina te ostatke, koji su posljedica drifta. U svakom slučaju moraju svi proizvođači
koristiti isključivo registrirana sredstva i njihove ostatke u strojevima za prskanje odstraniti na
propisani način bez dodatnog opterećenja za okoliš.
116
Tablica 4: Prisutnost ostataka fitofarmaceutskih sredstava u površinskim vodama
aktivna tvar primjena LOQ prisutnost u vodi,
n= 10 NDK-OSK
min-
maks prosjek
površinska
voda
-1
) -1
) -1
) -1
)
izoproturon herbicid 0,05 1,26 1,26 1
permetrin insekticid 0,05 0,06-
0,20 0,13 /
pirimetanil fungicid 0,05 0,01-
0,15 0,09 /
piriproksifen insekticid 0,05 0,30-
0,38 0,34 /
spiroksamin fungicid 0,05 0,09-
0,43 0,29 /
tebukonazol fungicid 0,05 0,14 0,14 /
tiakloprid insekticid 0,05 0,06-0,1 0,08 /
NDK-OSK = standard kakvoće okoline, izražen kao najveća dopuštena koncentracija
parametra kemijskog stanja
LOQ = Limit of Quantification ili granica kvantitativnog određivanja
Možemo zaključiti da su grožđe i vino sorte Malvazija istarska minimalno opterećeni
ostacima fitofarmaceutskih sredstava i u vezi s prisutnošću istih ne odstupaju od drugih sorti.
Proizvodnja vina Malvazije ima također relativno mali utjecaj opterećenja na tipična područja
proizvodnje (zemlja, površinske vode) Malvazije u prekograničnoj Istri s gledišta prisutnosti
ostataka fitofarmaceutskih sredstava.