to je zapravo retorika
TO JE ZAPRAVO RETORIKA? -kad je rije o retorici, odnosno
govornitvu, ne radi se o nuno sinonimima.
-retorika kao znanstvena disciplina ne pokriva samo govor, ve
miljenje i govor.
-zato se i kaa da gdje se god govori javno govori se retorski.
-Hans Georg Gadamer ocrtao je razliku izmeu retorike i praktine
vjetine odreujui njihov odnos kao odnos teorije i prakse.
razlika izmeu retorike i GOVORNITVA: retorika je teorijska
disciplina koja se pita o smislu prakse, iznalazi njezina pravila i
principe, utvruje krajnje pretpostavke-razliiti teorijski motivi iz
kojih je obnovljen interes za govornitvo i retoriku, opravdao je
bitno nove, moderne situacije u kojoj se retorika nuno preplie sa
svim disciplinama.
-pod pojmom retorika Hrvatski enciklopedijski rjenik
podrazumijeva: teoriju i pravila govornitva ili vjetinu
dojmljivoga, slikovitog i pismenog ili usmenog izraavanja.
-u rjeniku Josepha T. Shipleya Dictionary of World Literature
(New Jersey, 1968.) retorika je kratko definirana kao znanost o
sastavu rijei.
-sustav naela sastava uvjerljivih ili na drugi nain djelotvornih
javnih govora
sami ti govori;
govorniko umijee; -sustav naela proznih sastava uope (bez obzira
radi li se o sastavu za objavljivanje ili za usmenu predaju);
ili:
tehnika majstora proznoga stila,
izvjetaena proza s primjesom neiskrenosti;
-bilo kakav sistematizirani sustav neke doktrine o umijeu
jezinoga sastava bez obzira na to radi li se o prozi, poeziji; ili
uporaba/primjena takvih umijea ili jezinih sredstava, bilo u prozi
ili poeziji.
-Viskovi: Retorika (s argumentacijom) jedna je od vrsta mnogo
ireg procesa komunikacije, tj. djelatnosti odailjanja i primanja
poruka radi obavjetavanja i utjecanja meu pojedincima i meu
drutvenim skupinama.
KOMUNIKACIJSKI PROCES U RETORICI:
Stavovi o kojima se argumentira i sami argumenti (poruke
Govornici ( komunikatori
Govornici zajedno sa stvarnim ili potencijalnim primateljima
poruka (komunikacijska zajednica
Izvori argumenata ( kodovi
Sredstva prijenosa argumenata ( kanali komuniciranja
Materijalna i duhovna mo subjekata argumentacije (uvjeti
komunikacije
RETORIKA I SEMIOTIKA -u nizu svojih podruja retorika i
stilistika preklapaju se sa semiotikom teksta.
-kao umijee uinkovita govora, retorika pripada pragmatikoj
dimenziji semiotike.
-Semiotika je znanost o znakovima ili, kako je definira Hrvatski
enciklopedijski rjenik, opa teorija o znakovima i simbolima koja se
posebno bavi jezinim znakovljem, odnosima izmeu logike i jezika,
meusobno raznih znakova i odnosima izmeu znakova te njihovih
znaenjskih sadraja. --->Jo se naziva i znakoslovlje.
-retoriki nauk o rasporedu te nauk o figurama u uem smislu tiu
se sintakse, dok se nauk o izmiljaju te o tropima tiu semantike
-stilistika se ograniuje samo na dijelna podruja irega polja
retorike, naime nauk o stilu no sama se kani vidjeti ogranienom tek
na vrednovanje govora s obzirom na unaprijed dane kategorije i
sheme klasikakari:
-retorika ui kako ljude ispunjavati osjeajima, dobrotom i
ljepotom.
-dobra rije moe uzbuditi beutnosti, probuditi savjesti,
raspoloiti tune, ohrabriti kukavne, poetizirati ture.
-prizivajui argumente potenja, pravinosti, ljepote i dobrote,
upozorava ovjeka da ta svojstva u sebi ima
DVOZNANOST RETORIKE -ve je od samoga poetka u retorici kao
znanosti zapaeno da se ona kao govorniko umijee, vjetina
slikovitog, dojmljivog, uvjerljivog izraavanja, bilo usmenog ili
pismenog sastoji od dvije tijesno povezane vjetine:
vjetine argumentacije i vjetine govornitva.
1. -u retorici se pod vjetinom argumentacije podrazumijeva
sposobnost dokazivanja opravdanosti i neopravdanosti odgovora na
neka sporna pitanja iznoenjem dobrih razloga (argumenata) za ili
protiv tih odgovora.
2. -druga je osobina retorike vjetina govornitva: sposobnost
utjecanja raznim nainima govora na mogunost primanja argumenata i
na osjeaje osoba koje argumente sluaju
pri emu su vani kvaliteta glasa, trajanje govora, naini
izgovora, izbor leksika i sintakse, ozbiljnost i humor, stilske
figure, izrazi osjeaja strasti ili srednji stil.
-svi ti elementi govornike vjetine, o kojima vie ili manje ovisi
uvjerljivost argumentacije, ine ono to se naziva elokvencija i
oratorstvo.
-prva vjetina, argumentacija, jest umijee miljenja, a druga,
govornitvo, jest umijee izraavanja.
-retorika je prema tome umna djelatnost ako se u njoj metodiki
obrazlau odgovori na neke probleme, a ujedno je i estetika
djelatnost ako je oratorska tvorevina.
-ta dva sastojka retorike nisu optimalno spojena kod mnogih koji
imaju ambiciju (ali ne i dovoljno talenta i znanja) komunicirati
retoriki, a uspjeno su spojena tek kod dobrih retora.
-za retoriku je potrebno dobro misliti i dobro
govoriti/pisati.
ARISTOTEL O RETORICI -retorika najprije istrauje izvore iz kojih
se izvode metode uvjeravanja a to je argumentacija, a tek zatim
istrauju se naini dranja govora i raspored dijelova govora to je
oratorika ili govornitvo.
-razluujui argumentaciju od oratorike Aristotel daje jasnu
kritiku, i u antici, prevladavajueg zanemarivanja metoda
argumentacije i precjenjivanja oratorskih metoda.
-isticao je da retoriari njegova doba ni u emu drugome ne
raspravljaju do li o tome kako da suca dovedu u odreeno duevno
stanje, dok o tehnikim metodama uvjeravanja ne govore nita, a
upravo je to ono na temelju ega bi netko trebao postati vjet u
baratanju argumentacijom.
MANIPULACIJA ILI UVJERAVANJE? -persuazivna funkcija temeljna je
odlika javnoga ili retorskog govorenja
-retorika je suvina ako ne postoji ravnotea izmeu govornika i
sluatelja radi postizanja ili konsenzusa ili jasno utvrenih razlika
u miljenjima (J. Kopperschmidt)
DA BI SE MANIPULACIJA SPRIJEILA...
-->Govornik mora:
pristati na ravnopravan odnos sa sluateljem
govoriti iz svoga osobnog uvjerenja
jamiti da nee primjenjivati nikakve sankcije protiv sluatelja
ako ga ne uspije uvjeriti
--> Sluatelj mora biti:
sposoban za ravnopravni razgovor
spreman promijeniti svoje miljenje ako ga govornik uvjeri
drukije
spreman postupati po novom uvjerenju
KARI O RETORICI Retorika nije zloesta ali retori mogu biti
to je govornika manje to su oni slabiji i opasniji
Retorika je alat demokracije
Retorika je disciplina kojoj je predmet retoriko govorenje.
Retoriko je govorenje javno usmjereno prema drugima.
Retorikom govoru - mjerilo je publika -molitva nije retoriko
govorenje (Bogu)
-recitacija nije retoriko govorenje, ostaje ista i kad se
publika mijenja
-retoriki govor moe biti i slabiji nego privatni, ali je
psiholoki tei jer nosi veu odgovornost (naprimjer ispit,
sastanak...)
Retoriki govor ujedinjuje:volju razum osjeaje etiku poetiku
Retorika je zahvalna metoda
1. definiranja pojmova
2. interpretiranja injenica
3. utvrivanja najvjerojatnijih neponovljivih prolih dogaaja
(sudski, etiki)
4. utvrivanja najvjerojatnijih uzroka i posljedica neega
5. donoenja najpouzdanijih vrijednosnih sudova
6. prihvaanja najboljih projekata
7. donoenja najkorisnijih odluka Uloge retorikog govora su:
informirati
pouavati
interpretirati
animirati
uvjeravati iznalaziti nova rjeenja
navoditi na najispravnije odluke
zabavljati
oblikovati svijest
Opi pojam retorike kao discipline pokriva tri razliita
djelovanja:
retoriku teoriju
retorsku pedagogiju
retorsku praksu
POVIJEST SUKOBA -itava se povijest retorike moe odrediti kao
povijest sukoba dvaju osnovnih ideja:
priznavanja logikog sadraja kao bitnoga u govornitvu priznavanja
onoga to se
govori i
priznavanja estetske forme govora priznavanje onoga kako se
govori.
-tako se povijest retorike pokazuje kao teorijsko uobliavanje
dviju koncepcija u ijim su osnovama razliiti motivi: uvaavanje
logike, odnosno umjetnike istine govornitva.
1. - oni teoretiari koji su insistirali na logikom, sadrajnom
karakteru govornitva mahom su poricali retorici samostalnost kao
znanosti, a govornitvu autonomnost umjetnike vrste
2. predstavnici one druge linije, idui u suprotnu krajnost,
insistirajui samo na estetskom elementu u govornitvu, poricali
njegovu sadrajnu i logiku osnovu, a time i pretvarali govornitvo u
puki privid i igru rijei, a retoriku u znanost nad znanostima.
-od drutvenih i individualnih injenica koje su opi uvjeti
uspjenosti (svake) argumentacije, kako demokratske tako i
autoritarne, sljedei su uvjeti temeljni:
1. Drutvena mo govornika primaran je uvjet uspjeha, odnosno
neuspjeha njihova argumentiranja prema sugovornicima i prema
auditoriju;
2. Govornik mora poznavati predmet, sporno pitanje, o kojem
argumentira;
3. Govornik mora poznavati tipove, sposobnosti razumijevanja,
situaciju, nazore i interese sugovornika i auditorija te njima
prilagoditi svoju retoriku i argumentaciju koja cilja uglavnom na
razum i oratorski cilj koji je uglavnom usmjeren na osjeaje
4. Uspjeh govornika ovisi i o njegovu boljem ili slabijem
vladanju vjetinama argumentacije i oratorike, nadasve o njegovim
opim sposobnostima miljenja i o poznavanju jezika, a to su vjetine
koje proizlaze i iz prirodne datrovitosti i iz retorike
obrazovanosti i iskustva;
5. Ugled govornika u auditoriju, bilo u formalnom smislu da je
poznat ili u sadrajnom smislu da je jo i cijenjen;
6. U raspravama o vanijim drutvenim pitanjima retorika zahtijeva
hrabrost
7. Minimalna mjera jasnoe izraavanja, kao pravilo fair playa meu
sugovornicima i spram auditorija
8. Princip slobode argumentacije suprotstavlja se povijesnoj
praksi zabrane odreenih predmeta i naina argumentacije;
9. Vremenska neogranienost i ogranienja argumentacije. Svi
filozofski, religijski, moralni, politiki, pravni, znanstveni i
drugi stavovi o spornim pitanjima trajno su otvoreni svaijem
opovrgavanju i obrani, tj. obrazlaganju protiv i za, pa i onda kada
razni monici u drutvu to pokuavaju sprijeiti.
10. Princip javnosti govora pravilo da svi stavovi i izreeni
razlozi govornika trebaju biti naelno i u najveoj moguoj mjeri
dostupni svima koji su zainteresirani za njihov spor.
POVIJEST RETORIKESuvremeno doba: komunikacijsko drutvo
-pojedinci se izraavaju, raspravljaju te se nastoje publici:
svidjeti zavesti ju uvjeriti ju
-doba ideologija koje su propisivale jezinu djelatnost i
miljenja nestaje s padom Berlinskog zida; nestaju glavni
ideolozi
Suvremeno doba: retoriko drutvo?
-retorici ne umiu ni pravo, ni politika, filozofija i knjievna
analiza
-reklame, filmovi, serije, blogovi, novinski lanci, voditelji
Big Brothera... Nitko ne umie retorikom nainu govora i
razmiljanja
5. STOLJEE PRIJE KRISTA Predstavnici: 467-380 Koraks
Tizija Protagora
Gorgija
-u antici su se jedino Grci kontinuirano bavili analizom ljudske
komunikacije, njezinih glavnih obiljeja i najvanijih uinaka.
-tragovi retorike nalaze se jo u Ilijadi (u opisu rasprava,
referiranju na Nestorove govornike sposobnosti, aludiranju na ideal
retorikoga obrazovanja), a jaaju s vremenom kod Pindara, Eshila i
Aristofana.
-retorika u antici nije bila samo stanje duha, ve i
disciplina.
-utemeljitelj retorike: moda EMPEDOKLO tijekom 5. stoljea prije
Krista
-razvila se kao izvrsno sredstvo za rjeavanje sukoba na Siciliji
jer nakon pada tiranije 467. godine narod nastoji ponititi
razvlatenja tiranije pred narodnim vijeima.
-u kulturnom ivotu Grke usmenost ima veliku ulogu te pokriva:
propovijed, politiki pamflet, posmrtni govor, prijedloge vezane za
obrazovanje, sudske i politike govore.
-KORAKS je autor prve definicije retorike kao umijea
uvjeravanja, a TIZIJA prve razrade govornikog umijea.
-oni su najprije uoili predmet svojstven retorici uvjeravanje te
iznijeli njezin nuni instrument vjerojatnost.
SOFISTI -izvorno je sofist znaio ovjeka uenog u nekoj struci, a
kasnije uenoga ovjeka uope.
-sredinom 5. stoljea sofisti su poduavali pojedince retorici,
politici i matematici.
-osnovni stav njihove filozofije bio je da je ovjek mjera svih
stvari.
-no ne u kantovskom smislu opeljudskih kategorija, nego bi svaki
ovjek za sebe bio mjera pojava s kojima se susree.
-time su promicali skepsu i relativizam.
-GORGIJA, rodom sa Sicilije, vie istie zavodljivost rijei,
prilagodbu govora sluateljstvu, nego relevantnost dokaza.
-Protagorin boravak na Siciliji i kontakti s Koraksom i Tizijom
utjecali su na promjenu u poduavanju retorike, s naginjanjem na
dinamiku jezika i prilagodbu rijei eljenim ciljevima:->Slabiji
dokaz uiniti jaim.
-prisutna je doktrina takozvanih dvojnih govora kod kojih je
svaku temu mogue obraniti s dva oprena stajalita.
-za PROTAGORU govorniko umijee nije cilj po sebive sredstvo koje
vodi do pobjede u sudskoj i politikoj raspravi.
-GEORGIJA, pak u snazi govora vidi neto poput droge koja moe
opiti i pojedinca i mnotvo, oslanjajui se na govornu estetiku no
ponajvie na uvjeravanje.
-Georgija u Ateni 431. otvara govorniku kolu.
-Retorika je izum sofista kojima duguje:
prve nacrte gramatike,
raspored govora,
ideal ukraene i uene proze, misao da je istina uvijek tek
dogovor izmeu sugovornika,
ustrajanje na kairosu, povoljnom trenutku, prilici koju valja
zgrabiti te
govorniki duh.
4. STOLJEE PRIJE KRISTA Predstavnici: 427-322 Platon: Protagora,
Georgija i Fedar
Izokrat: Protiv sofista
Aristotel: Topika Poetika i Retorika (izmeu 360. i 325) PLATON
je predvodnik takozvane DIJABOLIZACIJE RETORIKE. -Platon ju je esto
omalovaavao smatrajui ju formalnim znanjem koje ne omoguuje
spoznaju.
-bio je kritian prema sofistima jer je vjenim i neprolaznim
idejama davao prednost nad pojavnim svijetom.
-tako je bio skeptian prema misliocima koji su ovjeka
proglaavali mjerilom svih stvari.
-Platon smatra da je govor umijee laskanja, da u njemu ima
isprazna oponaanja i izopaivanja stvarnosti te da retor mami
ljudsku glupost hvatajui je u svoje zamke.
-tvrdi da retorika nije ni znanost ni umjetnost i usporeuje je s
kulinarskim umijeem, primjerice kad Sokrat kae da je ona poput
kuhara koji eli pripraviti to ukusniju hranu, bez obzira na to hoe
li ona koristiti i koditi organizmu.
Platon razlikuje dvije vrste retorike:
1. onu koja se sastoji od ulagivanja pa predstavlja demagogiju
i
2. onu koja eli graane uiniti boljima, to je hvalevrijedno. No
glavna je Sokratova tema: poznavanje okvira, struke kojom se retor
bavi.
-da Platon retoriku nije smatrao vanom djelatnou za oblikovanje
javnoga mnijenja vjerojatno ne bi izricao tolika svoja upozorenja i
viziju idealne retorike i govornika.
ARISTOTEL je retoriku poeo predavati kao reakciju na Izokrata,
glasovitoga antikog pedagoga.
-njegova Retorika plod je viegodinjih sabranih predavanja
uenicima.
-Aristotel smatra da retorika jest umijee, vjetina, ali vjetina
koja poiva na argumentiranju, i to ne samo u smislu korisnoga i
valjanoga nego i u smislu pravednoga.
-za njega retorika nije samo uvjeravanje ve iznalaenje
uvjerljivoga.
-retorika prema Aristotelu najprije istrauje izvore iz kojih se
izvode metode uvjeravanja a to je argumentacija, te da se tek zatim
istrauju naini dranja govora i raspored dijelova govora to je
oratorika ili govornitvo.
-razluujui argumentaciju od oratorike Aristotel daje jasnu
kritiku, i u antici, prevladavajueg zanemarivanja metoda
argumentacije i precjenjivanja oratorskih metoda.
-isticao je da retoriari njegova doba ni u emu drugome ne
raspravljaju do li o tome kako da suca dovedu u odreeno duevno
stanje, dok o tehnikim metodama uvjeravanja ne govore nita, a
upravo je to ono na temelju ega bi netko trebao postati vjet u
baratanju argumentacijom.
-osnovna razlika izmeu Aristotela i sofista: treba se baviti s
biti same stvari, a ne s namjerom koju sofisti pretpostavljaju i
zamiljaju.
-za Aristotela je Retorika bila jedinstvo etosa, logosa i
patosa: Tko govori? Koji se argument iznosi? Kome se obraa?
-takva sustavnost dovodi do triju govornikih vrsta: Politike,
Sudske I Epideiktike OD 3. ST. PR. KR. DO 1. ST. PO. KR.
Predstavnici:
Ciceron: O pronalaenju teme, O govorniku, Brut, Govornik,
Topika
Kvintilijan: Obrazovanje govornika
-antika retorika esto se dijeli na grko i rimsko razdoblje
-u razdoblju od 4. stoljea do 1. stoljea prije Krista nisu
dogodili prijelomni dogaaji u povijesti retorike.
-u rimskom razdoblju CICERON vraa retorici polet, nadahnue,
originalnost i preglednost.
-u tom razdoblju retorika je redovit predmet u kolovanju. -
Ciceron je osobito ustrajavao na ciljevima govornikoga umijea:
delectare (zabaviti), movere (ganuti) i docere (pouiti).
-Ciceron u svojim djelima dovodi u snanu spregu retoriku i
filozofiju te tako nastoji prevladati antagonizam izmeu njih
smatra da su te dvije discipline komplementarne u postupcima, a
konvergentne u ciljevima: bez filozofije nema elokventna ovjeka jer
nitko o velikim i vanim stvarima ne moe govoriti bez utemeljenja u
filozofiji.
-za Cicerona retorika nije samo umijee govorenja nego i
sposobnost argumentiranja i uvjeravanja.
-Ciceronova novost: stavljanje retorike u sredite svijeta i
kulture, uklanja hijararhizaciju izmeu teorije i prakse,
uspostavljenu od Platona
KVINTILIJAN je pak najvie uinio na sistematizaciji dotadanje
retorike tradicije.
-on retoriku definira kao bene dicendi scientia (znanost, umijee
dobra govorenja), govori o odnosu izmeu teze i hipoteze, o
razlikama izmeu tzv. tehnikih i netehnikih dokaza, o kominom, o
stilu te o povezanosti retorike s filozofijom i kulturom.
-Kvintilijan posebno naglaava etiki aspekt retorike smatrajui da
ne moe dobro govoriti ovjek koji sam nije dobar.
-izrazito detaljno razrauje i retoriko uenje o tropima i
figurama.
OD 2. DO 5. STOLJEA Predstavnici: Hermogen
Elije Astrid
Filostrat Sveti Augustin
Boecije
-u ranom kranstvu, posebice u djelima Sv. AUGUSTINA, nastoje se
pomiriti platonovska i ciceronovska retorika.
- Sv. Augustin, iako kritizira retoriku, sam se kao uitelj
govornitva (ime se bavio prije obraenja) njome obilno slui u
obrazovanju i obraanju ljudi.
-u kranstvu se govornik preputa sjedinjenju logosa i patosa, jer
upravo to sjedinjenje, po miljenju kranskih retoriara, filozofa i
teologa, osigurava pristup Istini.
-retorika, koja se u prvom redu poima kao ars praedicandi
(umijee propovijedanja), smatra se legitimnom kad joj je cilj
kranska istina, a nelegitimnom kad se zbog pogreaka ili ljudske
gluposti taj uzvieni cilj ignorira.
RETORIKA OD SREDNJEGA VIJEKA DO RENESANSE (OD 5. DO 14. STOLJEA)
-lijepu Filologiju MERKUR uzima u nebo zato to je zapazio njezinu
sklonost uenju.
-na nebu se FILOLOGIJA udaje za Merkura (boga komunikacije i
jezika), a za svadbeni dar dobiva sedam slobodnih umijea, a to su
gramatika, logika i dijalektika koje tvore trivium, te geometrija,
aritmetika, astronomija i glazba koje tvore quadrivium.
-brak Merkura i Filologije esto se tumaio kao sjedinjenje
elokvencije, govornitva sa znanou, odnosno trivija s
kvadrivijem.
-novi status retorike zorno je prikazan u prii MARCIJANA KAPELE
iz 5. st. o vjenanju Merkura i Filologije.
-prvi put susree se popis sedam slobodnih umijea (septem artes
liberales) oko kojih se strukturira cijelo srednjovjekovno kransko
obrazovanje.
RENESANSA -razvija se uvjerenje da Boja rije nije jedino mjesto
stvaralake moi, nego da takvu mo posjeduje i ljudski jezik.
-ovjek nije samo itatelj, promatra ili sluatelj Boje rijei i
boanskih znakova nego i sam putem sposobnosti sluenja jezikom
postaje stvarateljem znakova i gospodarom njihove forme i
sadraja.
15. STOLJEE -ponovno otkrivanje velikih retorskih rasprava.
-otkrie Kvintilijanovih i Ciceronovih djela
-izdanje djela Seneke Retora i Seneke Filozofa
16. STOLJEE -prouavanje tropa i figura, rasprave o Ciceronu.
-reformacijska i protureformacijska retorika
-RAMUS, za razliku od Kvintilijana koji nabraja 12 vrsta tropa,
u 16. stoljeu tvrdi da ima samo etiri osnovna naina promjene
doslovnoga znaenja rijei, i to:
1. metonimija kao premjetanje uzroka na posljedicu, prelazak s
glavnoga na sporedno,
2. ironija kao prelazak neke stvari u svoju suprotnost,
3. metafora kao usporedba i
4. sinegdoha kao prelazak s cjeline na dio ili s dijela na
cjelinu.
-protestantska se retorika svodi na svojevrsnu hermeneutiku
(tumaenje; odbacuje artificijelnost, a poziva na jednostavnost i
prirodnost.
-manje naglaava akciju (izvedbu), a vie tumaenje
(interpretatio).
-nastoji (sluateljstvu) pribliiti izvornu i temeljnu namjeru
svete rijei.
-u katolika je suprotno: tei se ivu i uvjerljivu govoru, ali ne
primarno zato da se protumai ili priblii neka istina, nego
ponajprije zato da se zajami integritet i legitimitet tumaa (tj.
sveenika), a on e se zbog toga u govoru uvati pretjerane
uznositosti.
17. STOLJEE -knjievno-retorika struja, takozvani konceptizam u
kojemu kranska svijest pokazuje umijee sugeriranja dvorskih
skandala, isticanja moralne dekadencije i insinuiranja nemoralnih
obiaja.
--->takva retorika pokazuje izrazito politiko usmjerenje.
-klasicistika retorika ustrajava na istoi, jasnoi i saetosti,
zagovara potovanje normi i presti jezika.
-u politiki orijentiranoj retorici nije vie na djelu uvjeravanje
i/ili nagovaranje ni djelovanje na umove i srca, nego se u prvi
plan istie uljudnost, dolinost, a time vrlo esto i odravanje
dravnoga poretka.
-jedno od vanih retorikih pravila postaje konformizam.
-u to se doba uoava i nevjerojatna mo jezika, koji je kadar
povezivati suprotnosti, prevladavati i duboke razlike te
reorganizirati ukupnost ljudske spoznaje.
-neki, poput Thomasa HOBBESA, skeptini su u odnosu na mogunost
integriranja retorikoga patosa u racionalnost openito.
- Hobbes smatra da je ba u retorici jedan od razloga to se ljudi
meusobno sueljavaju nasiljem. Obmana koju je u stanju proizvesti
jezik zastrauje ga, ali ga istodobno i zadivljuje.
18. STOLJEE -jezik kao susretite srca i uma u sreditu je
pozornosti.
-interes s retorike premjeta se vie na knjievnost.
-istie se kako je jezik srca znatno raznovrsniji od jezika uma,
pa da je zato vrlo teko iznai jasna pravila njegove
dijalektike.
-oivljuje prouavanje tropa.
19. STOLJEE -dvalviracije retorike u korist povijesti i
pjesnitva (osobito u romantizmu).
-u politikom smislu retorika se katkada vee za ideologije starih
reima, a neki romantiari istiu da je retorika umijee dvoranina,
vezano dakle za rojaliste.
20. STOLJEE -obnova retorike, koja se iri i na podruja knjievne
analize i psihoanalize
-primarna intelektualna znaajka 20. stoljea izrazita prevlast
jezika i interesa za njega
-razvoj suvremenih govornih medija
-digitalizacija
SMICALICE U GOVORU I PISMU
ERISTIKA DIJALEKTIKA
Etimologija:
eristika gr. ris - svaa, prepirka) izvorno oznaava vjetinu
prepiranja
eristika dijalektika (gr. dialgo razgovaram, raspravljam)
------>definicija (poetska):
Intelektualna vjetina maevanja kako bi se tijekom prepirke
uvijek ostalo u pravu."Eristike smicalice su nedoputeni potezi maem
koji osiguravaju pobjedu.
ERISTIKE SMICALICE: ARTHUR SCHOPENHAUERPRVI TRIKProirenje
protivnikove tvrdnje ili suavanje svoje. Cilj je ove smicalice
tumaiti protivnikovu tvrdnju to uopenije, shvatiti je u to irem
smislu, a vlastitu svoditi na to ui smisao i to ue okvire. Ili
obratno.NOVINAR:
Hoete li estitati Janici Kosteli na drugom mjestu na ukupnoj
pobjedi to se tie slaloma?
MESI:
Ja uvijek estitam pobjednicima, onima koji postiu vee rezultate
u bilo kojoj grani sporta i najvjerojatnije da e i u budue biti
tako.
DRUGI TRIKUpotrebljavanje homonima kako bi se protivnikova
tvrdnja proirila ili oznaila neto posve drugo, a onda pobila.
NOVINAR: Da li bi se moglo dogoditi da general Gotovina trai
isti postupak kao u sluaju generala Bobetka?
TOMI: Ovo to je uinio Raan nije postupak i njega se ne moe
svrstavati u nekakav redoslijed sudskog postupanja. [Novinar je
mislio na postupak kao in, a Tomi je to zamijenio pojmom iz
prava.]
TREI TRIKDio protivnikove tvrdnje svjesno se shvaa kao opa
tvrdnja, a onda se pobija.
NOVINAR:Vi moete ekati s visokom plaom. A to je s ekstremnim
radnikom koji ima 1500 kuna...400.000 graana koji nemaju nikakve
plae?
RAAN: Upravo ova vlada ima najnie plae u Europi, upravo ova
Vlada...
ESTI TRIKPrikriveno se izvodi petitio principii (argument koji
se temelji na izvodu koji treba jo dokazati) pri emu se ono to bi
se tvrdilo pretpostavlja bilo pod drugaijim nazivom, bilo tako da
se u opem smislu prihvati ono to pojedinano sporno.
NOVINAR: Mislite li vi kao i predsjednica vae stranke da je
Hrvatska izvrila agresiju na BiH?
MESI: Pa to su vaa stalna pitanja, ja samo mogu rei da Hrvatska
politika prema BiH nije bila dobra. Zbog te politike ja sam se
rastao od predsjednika Tumana, a to to se dogaalo u BiH vi svi
dobro znate.
JEDANAESTI TRIKIzvoenje indukcije s prihvaanjem pojedinanih
premisa. Ne izvodimo zakljuak, ve ga pretpostavimo kao neto to je
dogovoreno.
NOVINAR: A Sunani Hvar?
MESI: Ako jedan Hrvat kupi 176 poduzea i sva ta poduzea uniti,
optereti kreditima, radnike potjera na ulicu, i onda trai
dravljanstvo druge zemlje u koju je ulagao sredstva...Hrvat je
kupio, Hrvat unitio! Jesu li hrvatski graani zato sretni? Nisu! Ako
u Hrvatsku doe Ericson, doe Siemens i ako revitaliziraju Teslu,
zadre sve trite koje Tesla ima, proire trite, proire proizvodnju.
Da li je to dobar posao? Je!
ESNAESTI TRIKU protivnikovoj se tvrdnji trai proturjenost s neim
to je prije rekao. Zove se jo Argumentum ad hominem ili Ex
concesis.SEDAMNAESTI TRIK.Fino razlikovanje - kad govornik gubi u
raspravi skree svoju tezu u neto slino, a branjivo finim
razlikovanjem.
Primjer za 16. i 17. trik
NOVINAR: Biste li danas dali takvu izjavu? [Gospodo, na svojim
opancima niste donijeli srpsku zemlju na hrvatsku zemlju!]
MESI: Svakako.
NOVINAR: Nije li to omalovaavanje Srba, smjetajui ih u neki
seljaki kontekst opanaka?
MESI: Pa ekajte malo...vi isto ne razumijete. Ja govorim o tome
kada su Srbi prije 300-350 godina doli ovamo, pa nisu doli u
lakiranim cipelama!
OSAMNAESTI TRIKKada govornik hoe izbjei temu rasprave koja ne
ide njemu u prilog, skree tijek rasprave na drugu stranu ili namee
novi problem, o kojem e lake moi raspravljati
NOVINAR: Da li vas je Mirko Gali kao ravnatelj razoarao?
RAAN: Neu govoriti o tome da li me razoarao. On je radio posao
kako je mislio da je dobro. Mi nismo bili zadovoljni procesima u
televiziji i pripremom ove kue za transformaciju u javni
medij...
DEVETNAESTI TRIK. Ako protivnik u raspravi trai da kaemo neto
protiv odreene toke njegove tvrdnje, smicalica je to vie pomaknuti
stvar ka opem, a onda govoriti protiv.
NOVINAR: Znai, ne moete vi tako olako prebacivati lopticu i rei
neka pravnici utvrde je li Raan odgovoran...
TOMI: Mogu i hou iz vrlo jednostavnog razloga: jer je to pravno
pitanje. I ako bude ozbiljnih pravnih analiza da je predsjednik
Raan prekrio zakonitost onda emo ga dakako pozvati pred Sabor da to
obrazloi.
DVADESET DRUGI TRIKZahtijeva li protivnik da priznamo neto u
njegovu korist, odbijamo to, a u prvi plan stavljamo neku tvrdnju
koja ima veze s problemom. Na taj nain protivniku oduzimamo njegov
najbolji argument.
NOVINAR: Vi kao vlasnik 22% odreenog poduzea koje pak debelu
veinu svojih poslova obavlja s dravom. Mislite li vi da e u sluaju
donoenja tog novog zakona i vaa pozicija kao vlasnika tog poduzea
biti dovedena u pitanje? Zalaete li se za takva naelna rjeenja
neovisno o tome je li Zlatko Tomi ili je netko drugi?TOMI: Moja je
pozicija prije svega u tom poduzeu vlasnika pozicija. Dajte mi
recite, molim vas, tko e u jednom demokratskom drutvu bilo kome
osporiti pravo vlasnitva?DVADESET TREI TRIKZa vrijeme prepirke da
bi se neutralizirala protivnikova tvrdnja pretjerujemo do te mjere
da budemo duhoviti.
NOVINAR: Nedavno ste svoje politike protivnike nazvali imiima.
Racite zato oni koji imaju drugaiji pogled na politiku su naopako
okrenuti. Recite zato?
MESI: Jasno, sigurni da nitko od njih ne slii na imia, to je
sasvim logino, nego stvari gledaju obratno. Jer imi je okrenut
obratno, i ono to se dogaa u realnom svijetu oni ne gledaju realno.
Ja sam to htio rei.
NOVINAR: ini se da ste vi otvorili jedan zooloki pristup
hrvatskoj politici u simbolikom smislu. im dijelite takve etikete i
usporedbe pa vam se tako dogodilo da vas netko usporedi s
dikobrazom.
DVADESET ETVRTI TRIKIz protivnikova miljenja izvlae se
posljedice i zakljuci koji nemaju veze s onim to protivnik
misli.
NOVINAR: Kako ete individualizirati krivnju ako na istu
optueniku klupu stavite pored Miloevia kao agresora, generala
Bobetka i generala Gotovinu kao hrvatski vojni vrh u vrijeme
obrambenog rata. Kako se tu moe individualizirati krivnja?
MESI: Tko izjednaava krivnju? Nitko ne izjednaava krivnju.
Hrvatska je traila da se osnuje sud u Haagu. Hrvatska je meu
inicijatorima da se osnuje sud koji e utvrditi krivnju.
DVADESET ESTI TRIK: Iskoritavanje tueg argumenta za izvoenje
vlastitog zakljuka ili Retorsio argumenti
NOVINAR: Ako vi elite pozitivno djelovati onda konano imenujte
veleposlanika, a koliko ujem, odabrali ste jednog profesora
ekonomije iz Osijeka koji u politikom ivotu ne znai nita.
RAAN: U odnosu na perspektivu posla naega veleposlanika u
Sarajevu moda bi bilo bolje, na liniji vaega pitanja, da se
veleposlanik manje bavi politikim pitanjima, a da bude malo
kompetentniji za ekonomska pitanja...
DVADESET DEVETI TRIKKada protivnik pobija nau tvrdnju odjedanput
ponemo govoriti o neem drugom, hinei da je to dio predmeta i
argument protiv protivnika.
NOVINAR: Ante Kosteli otprilike je rekao da su trafikantice
glasale za dikobraza. Je li to primjeren diskurs?
MESI: Za mene su glasale i one s plavim oima i one s crnim
oima...nije o tome rije. Za vrijeme pripreme prvih demokratskih
izbora u Hrvatskoj, mislim da je dolo do pogrene
orijentacije...
TRIDESETI TRIK argument strahopotovanja ili argument autoriteta.
Umjesto valjanim dokazom, sugovornika se u raspravi pobija
pozivajui se na izjave ili na odgovornost poznatih, ali esto jai
uinak imaju izjave nepoznatih.
NOVINAR: Nepopravljiva krivnja HDZ-a bila je privatizacija, a
nepopravljiva ove vlasti, ini mi se, kanjenje u tim strukturalnim,
dubinskim promjenama. Mislim da taj kljuni zaokret ova vlast nije
uinila.
TOMI: Ja osobno i moja stranka imamo ograniene domete u tim svim
reformama...mi moemo utjecati onoliko koliko moemo utjecati...
Dakako da je matica negdje drugdje i ta matica mora biti glavni
kreator svega ovoga.
TRIDESET PRVI TRIK: Ako govornik ne zna kako odgovoriti na
protivnikovu tvrdnju, treba izjaviti da je za to pitanje
nekompetentan, a zapravo je o temi itekako pozvan raspravljati.
NOVINAR: Je li ovo to je premijer Raan napravio nezakonito?
TOMI: To neka pravnici govore. Ja uistinu kao nepravnik ne mogu
o tome suditi!
TRIDESET DRUGI TRIK Dovoenje protivnikove tvrdnje pod neku
omraenu kategoriju stavlja govornika u prednost u oima publike.
NOVINAR: Kako e se ostvariti va gospodarski program, ono to vi
zovete reformama?... Toliko i toliko e se tisua zaposliti u toj i
toj grani...?
RAAN: Prvo, nema vie socijalistikog planiranja u kojem bi bilo
mogue rei: drava e zaposliti toliko i toliko ove godine...
TRIDESET TREI TRIKArgument praktinosti koji se oslanja na
stereotip: u teoriji je dobro, ali u praksi ne. To je est trik onih
koji neku dobru zamisao ele odbiti pa se izgovaraju da je praksa
neto posve drugo.
NOVINAR: Zato ne smijenite ministre koji su iz SDP-a, a ja u si
dopustiti luksuz da kaem: ministar Pani ne snalazi se najbolje na
toj svojoj funkciji. On nema gotovo nikakvu komunikaciju s
braniteljskim udrugama i ne savjetuje se s njima prilikom donoenja
odluka.
RAAN: Pogledajte samo koliko je udruga stradalnika i branitelja
iz Domovinskog rata, onda ete razumjeti koliko je nemogue s tolikom
brojem...Mi smo dali sugestiju ujedinjavanja...ali dobro, to nije
posao Vlade...
TRIDESET ETVRTI TRIK Odgovaranje protupitanjem.
NOVINAR: Moete li priznati greku svojih ministara? ...ljudi su
pa grijee, na prvu sjednicu Vlade dovezli su se u starim golfovima
i u Berlingu, a na drugu sjednicu su se dovezli...
RAAN: Ako je to ekstra-vano moglo bi se govoriti o odreenoj
greci, ali zato vi ne kaete da ima nas u Vladi koji nismo
pogrijeili, koji se isto ponaamo od prvoga dana?
TRIDESET PETI TRIKSastoji u iznalaenju tetnosti za protivnika od
njegova stava, a koristi od prihvaanja naega.
NOVINAR: Raan je podmetnuo osobno svoja lea... on to moe raditi
u privatnim postupcima no ne i u dravnim. [Misli se na Raanovo
obeanje Bobetku da nee biti izruen Haagu.]
TOMI: Ponavljam, dozvoljavam da tu stvar treba preispitati i
neka o tome daju pravorijek vrhunski strunjaci. Ali ponavljam, da
se nije dogodio taj in, vjerojatno bi general Bobetko i dan-danas
bio doma i njegovo bi zdravstveno stanje bilo sve ugroenije. Na
ovaj nain smo postigli jednu dobru stvar.
TRIDESET ESTI TRIK.Bujica rijei kojom se zbunjuje
protivnika.
NOVINAR: Ja vas pitam koja su to mala vrata? Vi govorite o
nainima, ja ih ne vidim!... Govorili ste: mi moramo, mi trebamo, mi
elimo...
RAAN: Molim vas, ono to mi tvrdimo: moraju se rijeiti problemi,
ne samo politikom osudom politikog ekstremizma u BiH, nego se
moraju rijeiti problemi... Budiino pravo je da kae to misli javno,
a konano morate shvatiti da ja nastupam u ime Hrvatske vlade koja
eli da surauje s meunarodnom zajednicom u traenju zajednike
inicijative, a ne da radi protiv meunarodne zajednice. I razgovori
nisu laki. Mi smo pokrenuli inicijativu da uoe probleme jer nisu
uoavali probleme. A problemi su dramatini. Postoje razlike u ovom
trenutku u politikom ustroju BiH. I ovakova BiH ako se balzamira
nije stabilna drava, a mi elimo da ona bude. Treba uiniti korak
dalje na liniji one odluke Ustavnog suda BiH koji je rekao da
narodi moraju biti ravnopravni na svakom dijelu BiH to sada nije
sluaj... To se sada mora rijeiti. Da, jedan od prihvatljivih naina
je kantonalizacija BiH. Rije je o multinacionalnim kantonima koji
ne mogu uspostavljati samostalne odnose s drugim dravama, to sada
nije sluaj...
TRIDESET OSMI TRIKAko govornik u raspravi uoi da je netko krivim
primjerom potkrijepio neku tezu, izvede se trik u kojem se samo
jednim protuprimjerom opovrgava dokaz pa se ini da je pobijena
cijela teza.
NOVINAR: Dakle, Vi kao ef Sabora moete poslovati s dravom ili
bilo tko drugi tko doe na vlast?
TOMI: Krivo je optuivati da je Tomi vlasnik, da vodi poslove. To
je kao kad bih ja imao 10 hektara zemlje i kad bi se na njoj
odvijala neka dravna aktivnost. to, ja bih se toga trebao
odrei?
TRIDESET DEVETI TRIKKad se primijeti da je protivnik apsolutno
nadmoan vie ne napadamo njegovu tvrdnju nego njegovu osobnost. To
je tzv. Ad personam.
NOVINAR: Zar nije normalno da admiral Domazet bude, isto kao
vrhunski strunjak, na vrhu mornarice? Rijeili ste se kadrova koji
su vrhunski i koji mogu voditi Hrvatsku vojsku!
MESI: Zato mislite da je general Domazet vie kompetentan za
voenje ratne mornarice nego Kardum? Samo zbog toga to je za vrijeme
Jugoslavije bio glavni obavjetajac!
SMICALICE PREMA ANTHONYU WESTONUGENERALIZACIJA IZ NEPOTPUNE
INFORMACIJE.MESI: Znai, ja sam dobio zadatak da odem u BiH, na
iroki Brijeg, da se smjeni predsjednik HDZ-a BiH. To je samo dokaz
da se hrvatska politika mijeala u pitanja BiH!
ZANEMARIVANJE ALTERNATIVASuavanje broja mogunosti izbora pa
ispada da je samo jedno rjeenje ispravno.
TOMI: Postoji samo jedna alternativa, a to je, gospodine
urednie, ili da seljaci nestanu s lica ove zemlje, ili ulagati u
agrar!
AD POPULUMPodilaenje puku ime se tvrdnja ini uvjerljivom, no
niim nije zapravo dokazana. Tim se trikom poziva na emocije
puka.
NOVINAR: Vi kao ovjek kojeg javnost percepira kao antifaista, a
i sami o sebi volite tako misliti, niste reagirali na izjavu Ivice
Kostelia o nacizmu kao zdravom sistemu?
MESI: A ja sam mislio da je dovoljno da reagiraju oni kojih se
to tie, a to je hrvatska javnost. I javnost je sasvim normalno
reagirala. Tko moe vie pomisliti da je faizam bio zdrav sistem i
kome to vie moe pasti napamet?!
PREUIVANJE DOKAZAIznoenje samo onog dijela dokaza koji
potkrepljuje neku tvrdnju. Pri tom se svjesno izostavlja dio dokaza
koji je mogu opovri.
NOVINAR: Recite, Vi ste javna osoba, kolika je vaa dobit u tom
poduzeu u zadnje 3 godine, kao ovjeka koji ima 22%?
TOMI: Ne samo u zadnje 3 godine, nego u zadnjih 10 godina.
Ukupan prihod te firme kretao se oko 3 milijuna kuna dobiti.
SMICALICE PREMA IVI KARIUARGUMENTUM AD BACULUM - dokaz
zastraivanja
MESI: Meutim, vi morate znati da ako vojnik prijee dozvoljenu
crtu onda vie nije vojnik. to se dogodilo s onima koji su se htjeli
baviti politikom? Ja nemam nita protiv toga: samo ne mogu biti u
vojsci! Oni jednostavno ne mogu ostati u vojsci ako e se baviti
politikom. I to je sve!
KOLEBANJE - pretvaranje govornika da ne zna za koju stranu bi se
odluio (ili pitanjem oznaava da nije siguran u neku tvrdnju) ime
svome miljenju pridaje tobonju objektivnost i razboritost.
NOVINAR: Zato bi nam odgovarala izolacija? Znai moramo
prihvatiti sve iz Haaga da bi suraivali sa svijetom! To je meni
nekakva udna logika.
MESI: Treba pobiti optunicu pred sudom. Da li pravni lijek
uputiti, ili nai neko drugo rjeenje?...
KONCESIJAprivremeno se prihvati protivnika tvrdnja, a onda se
pobija, to zvui vrlo efektno.
NOVINAR: Pitanje izbora moe se uputiti vrlo brzo... za
tjedan-dva, moda za dvije godine...
RAAN: Moe i ja se ne plaim upuivanja toga pitanja. Ja u
respektirati volju naroda...ali...pa gledajte... Ova Vlada dolazi
ili pada sa reformama. Dramatini su otpori koje mi imamao i ja ne
osporavam mogunost da ova Vlada i padne - jer nee odustati od
svojih reformi. Bitka za reformske zahvate je dnevna. Ja elim jo
jedanput rei: mi u svom programu reformi koje trebamo zavriti u
mandatu od 4 godine neemo odustati, ma koliko to kotalo, jer to je
pretpostavka da RH osigura bolju budunost, da definitivno izae iz
krize, da postane definitivno jedna normalna europska drava u
sastavu EU. To je pretpostavka i mi od toga odustati neemo!
ARGUMENTUM AD MISERICORDIAM
- argument saaljenja. Trai se samilost ili emotivni pristup
onome to tvrdimo.
NOVINAR: Kao predsjednik HSS-a odlazite li na teren, susreete li
se sa seljacima?
TOMI: Naalost, ovaj posao koji sada obavljam ne daje mi dovoljno
vremenskog prostora da budem onoliko meu mojim seljacima koliko bih
ja htio biti.
RETORIKA NESKROMNOST
- suprotna smicalica retorikoj skromnosti. Isticanje svojih
kvaliteta kako bi se osoba nametnula kao autoritet u dobru.
NOVINAR: Biste li tada uli?(misli se na HDZ 1990.)
MESI: Svakako da bih, ali pokuao bih isto to sam prije pokuao
kad je dolo do zastranjivanja prema BIH. Opet bih pokuao uspjeti da
se trae nama saveznici u borbi protiv agresora.
ODBIJANJE - ILI APODIOKSA-smicalica kojom se neki tui argument
odbija kao apsurdan.
Primjer:
NOVINAR: Ravnatelj Televizije Mirko Gali i njegova kadrovska
politika do sad su se pokazale loima. Hoe li sada novoga ravnatelja
birati HSLS, hoe li to biti ovjek po ukusu HSLS-a budui da ste vi
potroili svoju ansu? to e se dogoditi s medijima...Hoete li
suraivati ili ete stavljati nogu na put kao to ste uinili kod
Zakona o HRT-u?... Jedva jedvice smo se izborili za izbore glavnih
urednika putem vijea i putem politike!
RAAN: Ne, neu to komentirati. Mislim da je bilo neprihvatljivih
stavova o javnoj televiziji...ostavljamo to za neku drugu emisiju,
sreom, to vie nije tema...Kao to vidite splasnulo je...ma ajte
molim vas!...+ivciranje protivnika
Zahtjev da se definira pojam...
ARGUMENTACIJA Argumentativni in ine:
1. tvrdnja (teza)
2. odreeno sluateljstvo 3. okolnosti (vremena, mjesta,
prigode)
4. dokazi (potpore)
SREDINJA MISAO - Sadrajno: To je glavna misao govora, ono zbog
ega se odluuje govoriti.
- Smjetaj sredinje misli: Sredinja se misao smjeta u tematsko
podruje, npr. o maslinarstvu, o vrsnosti pisca, o monetarnoj
politici.
- Slikovito: To je zrno, jajace ili genetski kod iz kojega
izrasta cijeli govor; dapae, negativno odreenje je: sve u govoru to
ne proizlazi iz sredinje misli, digresija je.
- Formalno: sredinja misao je jedna izrina nefigurativna reenica
(dakle, ne pola reenice, ne dvije-tri reenice, ne upitna, ili
usklina, ili zapovjedna ili eljna, ne slikovita).
----->Primjeri Marinkovi je bolji pisac nego egedin.
Hrvatska kuna nije precijenjena.
------>Antiprimjeri:
O maslinarstvu. To nije cijela reenica. To je tema, a ne
sredinja misao.
Kako poveati proizvodnju maslinova ulja? To je upitna reenica i
ne izrie kako, nego pita kako.
Maslinarstvo je budunost za nae otoke. To je slikovito odreenje
i zato je vieznano.
PROVJERE VALJANOSTI SREDINJE MISLI ORIGINALNOST/TRIVIJALNOST -
Misli li tko od nazonih suprotno? to ih je manje, sredinja je misao
trivijalnija, pa ako je takvih zanemariv broj, odustaje se od
govora te sredinje misli toj publici.
-unutar iste teme sredinja se misao moe pomicati dok ne postane
netrivijalna
Svi misle da treba poticati maslinarstvo, ali ne ove, niti jo
idue godine jer, naalost, nema za to sredstava. Tada se sredinja
misao moe promijeniti u: Maslinarstvo treba poticati odmah od ove
godine s 30 mil. kuna godinje. Takva sredinja misao toj publici
nije trivijalna.
DOKAZIVOST -treba za sredinju misao pronai vrste argumente ili
barem jedan vrlo jak
Maslinovo ulje je jako zdravo i zato je siguran izvozni
proizvod; Sve se druge mediteranske zemlje ve uvelike bave
maslinarstvom.
POBIJANJE PRIGOVORA -treba predvidjeti jake prigovore
Druge zemlje proizvode toliko da su zasitile svjetsko trite;
pravila EU-a ograniavaju poveanje proizvodnje; U proraunu nema
novaca za poticanje maslinarstva.
--> Neutralizacija prigovora
Svjetsko trite pokazuje trend porasta potronje maslinovog ulja
koji uskoro nee biti usporen; Nae je ulje kvalitetnije; Treba
pouriti sa sadnjom maslina ba sada dok jo nismo pod strogim
ogranienjem EU-a. Novca koji proizvodi jo vie novaca uvijek ima u
izobilju, a maslinarstvo je takva profitabilna investicija.
OITOSTI
-oitost je lanak u argumentaciji koji je publici sam po sebi
prihvatljiv.
on ne bi trebao biti sporan, ali moe biti upitna njegova
tonost.
Definicije
Toposi
Stereotipi
Citati
Zakoni
SluajeviPrimjeri
Podatci
injenice
Svjedoenja
Autoriteti
TVRDNJE U ARGUMENTACIJI -tvrdnja se najee izrie u obliku
jednostavne reenice koja se sastoji od subjekta i predikata.
Ivo Josipovi je pomiritelj.
TVRDNJE ODGOVARAJU NA ETIRI KATEGORIJE PITANJA: 1. to je
neto?
2. Zato je neto?3. Kakvo je neto?
4. to uiniti?
I.TO JE NETO? tvrdnje o naravi stvari
Hrvatska je liberalna drava.
Komentari su retorike vrste.
Besplatno kolstvo je utopija.
Tijelo je roba.
-->Taktike dokazivanja:
primjeri, podaci, induktivni dokazi, autoriteti, analogije,
kontrasti, silogizmi-->Slaba mjesta:
neuvjerljiv primjer, neprovjeren podatak iz rukava, pristran,
nekompetentan ili sporan autoritet, nereprezentativna indukcija,
netona definicija, pogrean silogizam.
II. ZATO JE NETO? tvrdnje o vezi uzroka i posljedice
Program Vlade za gospodarski oporavak ugrozit e mlade obitelji
sa stambenim kreditom.
Zabrana puenja u kafiima ugrozit e turistiku sezonu.
Niske mirovine uzrokovane su preskupim dravnim aparatom.
-->Uzrok se argumentira:1. Istraivanjem zajednikog prethodnog
dogaaja mnogim istim posljedicama,
2. Metodom razlike barem dva sluaja u svemu jednaka osim u neemu
imaju i u prethodnom stanju neku razliku (koja je uzrok),
3. Korelacija dviju dimenzija,
4. Metodom eliminacije. Odstranjuje se jedan po jedan kao to se
ini u znanstvenom pokusu ili kako ini Sherlock Holmes),
6 Analogijom (istraivanje lijekova pokusima na ivotinjama),
7. Utvrivanjem prethoenja,
8. Uoavanjem kauzalnog lanca.
-->Slaba mjesta:
-prethoenje ne mora biti uzrokovanje,
-Lanac puca na najslabijoj karici,
-u metodi eliminacije ne uzimaju se poetno svi mogui uzroci,
-korelacija moe biti samo koincidencija (zbog zajednikog treeg
uzroka)
III. KAKVO JE NETO? vrednovanje, evaluacija
-vrednovanje se ini na skali kategorija:
dobar zao, koristan tetan, ispravan pogrean, lijep ruan i
slino
Prirodne stvari
Hrvatice su najljepe ene, Vulkanska praina je romantina.
Tvorevine
Brza hrana je uzbudljiva, Autobus koji vozi kampusom je
udoban.
Ljudi
Stjepan je darovit pijanist.On je izrazito osjeajan Postupci
Predsjednikovo izraavanje aljenja u Sarajevu bio je izrazito
hrabar in.
Dogaaji
Oluja je bila velianstvena pobjeda.
Pojmovi
drava, sloboda, terorizam, informatika, kvaliteta ivota.
-->Argumentiranje se slui:
1. definicijama
2. iznalaenjem posljedica
-pri definiranju treba odrediti predikatni dodatak. Ono ime se
odreuje zove se kriterij ili standard:
Hrvatski studiji dobar su fakultet. Pod dobrim fakultetom
podrazumijeva se onaj koji... (nabrajaju se kriteriji)
-uzrono-posljedino podupiranje ide preko dobrih/loih
posljedica:On je dobar profesor jer prolaznost je kod njega
23%.
- Postupke najee vrednujemo kriterijem korisnosti i
etinosti.
- Tvorevine najee vrednujemo prema praktinim vrijednostima i
estetskim kriterijima.
Estetski kriteriji: proporcija, mala distorzija proporcije,
kontrast, harmonija, umjenost, asocijacije, moralne posljedice
-->Slaba mjesta:
-prigovor na izbor kriterija (zato ovi, a ne drugi; tzv.
dvostruki kriteriji),
-neslaganje oko ljestvice utega,
-sumnja: ispunjava li subjekt kriterije.
IV. TO UINITI? prijedlozi za nove postupke -tvrdnje o postupcima
mogu biti:
1. ope:
Prijeimo s djela na rijei!
Treba izabrati povjerenstvo koje e ispitati problem i predloiti
mjere.
2. posebne:
Predlaem smanjenje radnika za 10%.
Treba nabaviti jo tri kombija.
-prijedlog se izrie u tri koraka: 1. treba dati prethodne dokaze
kojima se publika uvjerava da problem postoji,
Ispucaloj koi ba je potrebna mast u kojoj se nalaze estice
rijetke orhideje iz amazonske praume
2. izrie se prijedlog koji je odgovor na problem
(a) definiranjem loeg postojeeg stanja i
(b) ukazivanjem na loe posljedice ako se stanje ne prekine
-istraivanje uzroka-posljedice ukazuje na mogue razumno
rjeenje.
3. daju se dokazi koji uvjeravaju sluateljstvo da je potrebno i
da je mogue postupiti prema naem prijedlogu.
A). prijedlog treba podupirati uzrono posljedinim taktikama tako
da se:
a) istiu dobri uinci
b) izbjegavaju, prekidaju nepovoljni.
-dobre i loe je mogue argumentirati kao kod tvrdnja u kojima se
pitamo kakvo je neto.
-pri tome treba visoko postaviti etike kriterije (zagaenje,
socijalni problemi, domoljubni, humanitarni, kulturni,
prosvjetni).
B). Vano je obrazloiti da se neto moe uiniti i pri tome:
a) rei cijenu, koliki su dobici; koliki su gubitci ako se ne
uini,
b) koliko traje izvedba,
c) tko su izvritelji,
d) kako izvesti, e) koji je prvi korak,
f) je li bilo prije pokuaja da se isto napravi; analogije,
povijest ovog prijedloga,
g) ustupak,
h) pobijanje (refutacija)
-->Slaba mjesta:
publika se osjea da u postojeem ima praktikih, etikih, estetskih
nepodnoljivosti,
konkurentski su prijedlozi retoriki jai,
nije dobro obrazloen dio izvedivosti, pogotovo ako nije
konkretno opisan prvi korak. LOGIKI PROCESI1. DEDUKTIVNO
ZAKLJUIVANJE-deduktivni zakljuak iz jednoga opeg i jednoga posebnog
suda moe stvoriti novi posebni sud.
ako svi lanovi odreenoga skupa imaju odreeno svojstvo, pa se za
neto moe tvrditi da pripada tom skupu, onda se moe zakljuiti da i
to novo ima svojstvo koje koje imaju i svi drugi lanovi toga
skupa.
Formula deduktivnog razmiljanja:
Ako je A = B, a C = A, onda je i C = B.
Da je C = B nije bio unaprijed poznati sud, to je zakljuak do
kojeg se dolazi zakljuivanjem iz dva prethodna suda premise.
Primjeri: SILOGIZAMGdje se radi, tu se i grijei; kod nas se
radi, kod nas se, dakle i grijei.
Svaka presuda utemeljena na krivotvorenim dokazima nije
utemeljena. Brijunski transkripti, na temelju kojih su optueni
hrvatski generali, su krivotvorine. Dakle, presuda hrvatskim
generalima je neutemeljena.
2. INDUKTIVNO ZAKLJUIVANJE-induktivno zakljuivanje kree od
pojedinanih primjera prema opem zakljuku, a temelji se na
vjerojatnosti da svi elementi jedne klase imaju ista svojstva koja
imaju i njegovi opaeni primjerci.
-induktivan je zakljuak valjan ako se temelji na svim elementima
jedne klase.
-induktivan se zakljuak smatra valjanim ako se temelji na
reprezentativnom uzorku, ili to nastoji u to veoj mjeri biti.
-u praksi je ei od deduktivnog zakljuka, a na publiku ostavlja
jai dojam.
Primjeri:
Umiru ljudi, ivotinje i biljke, dakle, sve to je ivo umire.
Tijekom akcije Oluja vrhovno zapovjednitvo nije naredilo niti
jedno ubojstvo, jamilo se srpskom stanovnitvu da mogu ostati u
svojim domovima, za one koji su eljeli otii organizirani su
slobodni koridori prolaska, dijelila se hrana, pie, higijenske
potreptine. Dakle, etnikoga ienja nije bilo.
DOKAZI (REGRESIVNI IZVODI)-dokazi su u govornitvu mnogo
naravnije logike procedure od zakljuivanja jer govornik unaprijed
zna to mu je zakljuak pa ga dokazujui i objanjavajui eli uiniti
prihvatljivim za druge.
-u govornitvu je zakljuivanje play back koji pokazuje logiki put
kojim je govornik ve prije prolazio da bi doao do svojih zakljuaka.
LOGIKE FIGURE-logike su figure neuobiajene, idealne konstrukcije
koje pomau misli da se to tonije oblikuje, da se to jasnije izrazi
te na sluaa/itatelja to uvjerljivije djeluje.
1. TVRDNJA Okosnica svakog logikog govora jest neka tvrdnja.
Zbog toga e onaj koji nastoji biti razumljiv tu svoju tvrdnju to
jasnije sam oblikovati.
1.to je neto? (Rat u Bosni je muuetniki sukob)2.Zato je neto?
(Smanjenje poreza poveava inflaciju.)3.Kakvo je neto? (Oluja je
bila velianstvena pobjeda.)4.to uiniti? (Nastavu vjeronauka u
kolama treba ukinuti)2. PROIRENJE TVRDNJE Vrsta ispravka koji se
odnosi na tvrdnju, ne nijee je, nego je samo proiruje.
Oito je da odreenim drutvenim elitama, ak bez obzira na njihovu
politiku opciju, upravo takvo, krizno stanje zapravo odgovara, da
oni u takvom stanju uspjeno ispunjavaju i zadovoljavaju svoje
osobne i grupne interese.
3. PARADOKSTvrdnja koja se opire uobiajenome nainu miljenja ili
povrinskoj logici, ali u skrivenoj biti on je logian
Gospodar je najvei rob.
Siromani ljudi su deblji od bogatih.
4. PRIMJER Primjer je iskazivanje neke pojedinane pojave koja u
sebi nosi osobine opega.
Kao retorika figura ima dvije uloge:
biti potpora neke tvrdnje u indukcijskom zakljuivanju te
posluiti kao ilustracija koja tvrdnju ini shvatljivom a
apstrakciju ili temu lako predoivom.
Naprimjer, skepsa mnogih oko vjerodostojnosti vijesti da je
ubijen Osama bin Laden samo govori o tome da se narodu danas ne moe
lako podvaljivati.5. OBJANJENJE Neosporne, oite ili provjerene
tvrdnje i injenice treba objasniti da bi one od prihvatljivih
postale i shvatljive.
Tumaenja se uvode formulacijama, npr. Da to objasnim... To
postaje shvatljivo kad uzmemo u obzir da... Pri objanjenju slui se
empirijskim pravilnostima (npr. prirodnim zakonima) i logikom.6.
DOKAZ ILI RAZLOG
Tvrdnje u logikom govoru nije nikad dobro ostavljati bez dokaza,
razloga ili obrazloenja koji ju podupiru. Tvrdnja:
Suosjeajno i upravo ovjeno ponaanje tako iznimno velike veine
graana u Hrvatskoj zacijelo je pravi melem na rane mnogih koji su u
nevolji. Dokaz/razlog
a u koje svakako treba ubrojiti oko 800 tisua hrvatskih graana
koji su prisiljeni ivjeti ispod praga ovjeka dostojnog ivota,
odnosno u siromatvu.
7. SILOGIZAMIzrie se u tri dijela: prvi i drugi su dvije
premise, trei je zakljuak.
1.Energetska kriza danas zahvaa cijeli svijet.
2.I mi smo dio toga svijeta.
3.Stoga ne moemo izbjei te tekoe.
8. ENTIMEM To je skraeni silogizam, tj. silogizam od dvije
reenice, jer se ne izrie jedna od premisa koja se smatra ope
poznatom, ili se izostavlja zakljuak koji se podrazumijeva.
Mislim, dakle postojim. (Izostavljeno je: Onaj koji misli mora i
postojati...)
Govorenje, ukanje, smijuljenje dok netko predaje ne prilii
lanovima akademske zajednice. Dakle, smirite se!
9. SORIT To je niz entimema obino sastavljen tako da svaka
reenica u njemu ima kao (logiki) subjekt ono to je bio (logiki)
predikat prethodne; posljednja, zakljuna reenica u njemu ima
subjekt prve reenice i predikat posljednje.
Bez ravnotee u naoruanju nema poputanja meu blokovima, bez
poputanja nema mogunosti za sporazume, bez sporazuma nema mira.
Mir, dakle, moe jamiti samo ravnotea u naoruanju.
10. ANALOGIJA To je zakljuivanje da su neka svojstva dvaju
predmeta istovjetna na temelju njihove slinosti u nekim drugim
svojstvima.
Ekonomska kriza 30-ih godina pogodovala je razvoju faizma.
Dananji se svijet nalazi u slinoj ekonomskoj krizi pa je stoga i
opasnost od faizma prisutna.
11. INDUKCIJATvorba opega suda na temelju jednoga ili nekoliko
pojedinanih.
Ulau se velika sredstva u gradnju stanova, bolnica, kola, vrtia,
odmaralita; dakle,cijela je zemlja veliko gradilite.
12. KONGLOBACIJATo je nizanje nekoliko dokaza od kojih je svaki
sam po sebi dovoljan da dokae tvrdnju, ali tako nagomilani
uvjeravaju monije.
Gradnja takve tvornice na tom podruju bio bi veliki promaaj.
Tamo nema izgraenih komunikacija, nema dovoljno lokalnog
stanovnitva za tvornicu tog kapaciteta, u blizini nema sirovina, to
je podruje turistiki atraktivno i tvornica bi tu vrijednost
ponitila, a osim svega ne postoje ni povoljni ekonomski pokazatelji
koji bi iskazali opravdanost rada s takvom tehnologijom, ak da su
svi drugi uvjeti izrazito povoljni.
13. PODATAK Podatak je jedan od najjaih logikih argumenata.
Dobri logiki govornici uvijek se prije istupa opskrbljuju
podatcima.
Podaci su predmeti, izmjerene veliine, izbrojene koliine i
ostale relevantne injenice.
Hrvatska vlada iz dana u dan, iz godine u godinu, potvruje da je
socijalno neosjetljiva. Jer, u posljednjih pet godina ivot u
Hrvatskoj poskupio je za 15 %, a socijalna pomo ve deset godina
iznosi nepromijenjenih 500 kuna mjeseno!
14. PODATAK UZ NAVOENJE IZVORA Jo je bolje ako se uz podatak
navede i kako se do njega dolo jer tako podatak postaje
provjerljiv, a time i tekst znatno uvjerljiviji. Tvrdnja da e, ako
se uvede propis o neradnoj nedjelji, na cesti nai tisue radnika
ista je podvala. Dapae, trenutano su radnici toliko preoptereeni da
je hitno potrebno uvoenje novih radnih mjesta. Jer, prema podacima
Sindikata trgovine samo trgovci u Hrvatskoj odrade 25 milijuna
prekovremenih sati, a da za taj prekovremeni rad uope nisu plaeni
niti se ti podaci uope statistiki igdje iskazuju.
15. ANTIPARASTAZA Tom se figurom nastoji uiniti logiki obrat
tako da se naglo prihvati protivnika tvrdnja, ali se iz nje izvuku
za nas pozitivne implikacije.
SR Jugoslavija, odnosno dananja Srbija, jedini je sljednik bive
drave, iju smo vojsku pobijedili, pa nam je drava, koja nasljeuje
taj poraz duna isplatiti sve ratne tete.
PRVA REVOLUCIJA NAKON ARISTOTELA: S. TOULMIN- od Aristotela do
godine 1958. (1969.) nije bilo bitnih izuma u polju retorike i
argumentacije.
- te je godine profesor retorike Stephen Toulmin u Cambridgeu u
SAD-u objavio knjigu The Uses of Argument, gdje je izloio svoj
posebni, donekle izvoran nain obrazlaganja.
-Toulmin kae...
-zakljuivanje je razumski proces koji uspostavlja vezu meu nekim
oitim i neprijepornim pokazateljem ili znanjem i nekim zakljukom,
neku tvrdnju koja je izvedena iz prijanjeg znanja i koju elimo
obrazloiti.
- Toulminov model takoer omoguuje spoznavanje stupnja sigurnosti
ili uvjerljivosti koji je kod razliitih tvrdnji razliit.
-Toulminovo unaprjeenje argumentacije
1. injenice i podatci postali su suvislim argumentativnim
uporitima
2. U sam argument ugraena je otpornost na prigovore
-elementi Toulminova MODELA ARGUMENTA1. TVRDNJA - zakljuak koji
elimo utemeljiti naim argumentom
2. TEMELJ - oitosti: injenice, podaci, toposi... koji tvrdnji
daju oslonac (temelj)....
3. KOPA - razlozi, toposi... kojima povezujemo tvrdnju i temelj
(mala premisa, moe biti i velika premisa)
4. POTPORA - dodatni razlozi.... koji potpomau, pojanjavaju
kopu
5. JAKOST TVRDNJE - stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo
tvrdnji
6. POBIJANJE - razlozi... kojima oslabljujemo, unitavamo
protivniku tvrdnju
1. TVRDNJA-tvrdnja se najee izrie u obliku jednostavne reenice
koja se sastoji od subjekta i predikata.
-esto je u obliku izrine sloene reenice kojoj je glagol u
glavnoj: smatram, mislim, drim, tvrdim, ini mi se i sl.
-za sluaj da tvrdnja ne proe otvaramo odstupnicu kroz rijei:
veina, neki, stanoviti, najee, uglavnom i sl.
Tvrdnje odgovaraju na etiri kategorije pitanja:
1. to je neto? (Rat u Bosni je muuetniki sukob)
2. Zato je neto? (Smanjenje poreza poveava inflaciju.)
3. Kakvo je neto? (Oluja je bila velianstvena pobjeda.)
4. to uiniti? (Nastavu vjeronauka u kolama treba ukinuti)
2. TEMELJ
--> oitosti: injenice, podaci, toposi... koji tvrdnji daju
oslonac (temelj)....
-u ulozi male premise u silogizmu
-injenice su nijeme zato je potrebno zakopati ih za tvrdnju
3. KOPA
-razlozi, toposi, definicije... kojima povezujemo tvrdnju i
temelj
-u ulozi je velike premise
-u govoru ju se ne mora izricati, ako se podrazumijeva
(entimem)
4. POTPORA
-dodatni razlozi.... koji potpomau, pojanjavaju kopu ili
temelj
-navoenje tonoga izvora podataka
-uvrivanje kope
-kriterij vjerodostojnosti
6. POBIJANJE
-razlozi kojima oslabljujemo, unitavamo protivniku tvrdnju
-nema obrazloenja koje bi svi prihvatili, zato treba
preduhitriti prigovore i taj gut ne dopustiti protivnicima
-nakon toga govornik pobija protuargument, i po mogunosti za to
daje potporu
STUPANJ UVJERLJIVOSTI ARGUMENTA
SIGURNOST
( povezana s apsolutnom istinom. Ako je zakljuak siguran svi su
kompetentni promatrai suglasni
VJEROJATNOST
( visok stupanj vjerojatnosti da je neki argument istinit
U graanskim parnicama standard provjere je preteitost dokaza. To
predstavlja 51% mogunosti da je tako (da je dokaz valjan).
Izvan suda potreban je onaj stupanj vjerojatnosti (onaj
standard) za koji vjerujemo da odgovara situaciji.
PRIHVATLJIVOST
( povezana je s manjim stupnjem vjerojatnosti da je tvrdnja
tona
Takve argumente koristimo tek kada nemamo nijedan bolji. Imaju
malu mo djelovanja kako na publiku tako u debatama, raspravama.
Nekad je meutim nuno. transplantacija srca : Operacija se zasad
pokazala pozitivnom, no ipak to je jo uvijek eksperimentalni zahvat
i nemamo dovoljno podataka da bismo bili sigurni MOGUNOST
- nizak stupanj vjerojatnosti da je tvrdnja istinita
Pr. Nogomet: 5 kola prije kraja sezone, posljednji klub na
ljestvici ima mogunost probiti se na prvo mjesto ako pobijedi sve
utakmice do kraja, vodei klub izgubi sve, a ostali igraju veinom
nerijeeno JAKOST TVRDNJE - TOPOSI JAKOST ARGUMENTA (Pelerman)
Mjesto kvantitete
Mjesto kvalitete
Mjesto reda Mjesto postojanja
Mjesto biti
Mjesto osobnosti
1. MJESTO KVANTITETE Umnoivost zakljuaka pouzdana je mjera
njegova znaaja ako se argumentira neto to e zahvatiti vei broj
ljudi, vei broj pojedinih primjera, neto to e imati dulje trajanje,
djelovanje, neto to e donijeti vee koristi, vee utede, vee
proizvodnje i sl., to ima prednosti nad drugim to daje manje
koliine
Ako e zajmom od 1,5 milijarde amerikih dolara Vlada spasiti sve
plae i mirovine onda se to ini prihvatljivim. No ako e taj dug
otplaivati djeca nae djece onda se to ini potpuno suludim.
2. MJESTO KVALITETE Daje se prednost argumentu koji zastupa
neto: iznimno, jedinstveno, posebno, originalno, neponovljivo teko
ostvarivo
Alojziju Stepincu htjeli su unititi svaki spomen u narodu,
najprije suenjem i medijskim progonom. Ne samo da su mu nakon smrti
iupali i spalili srce ve su mu u tijelo ubrizgali tvar koja bi
tijelo bre raspala, kako bi ubrzo i nestalo.
Izbjegava se: otrcano, esto, banalno, serijski i sl. Hrvatska e
s ulaskom u Europsku uniju izgubiti dio identiteta, kao to je
nestajanje sira i vrhnja s naih trnica.
3. MJESTO REDA Vie vrijedi ono to je prvo po redu nego ono to
slijedi, to proizlazi iz prvoga i sl.
Vie vrijedi:
ono to je starije, to je nadreeno, hijerarhijski vie
Budui da je zakon protuustavan, treba ga povui.
zakljuak koji utvruje naelo nego pojedine sluajeve
Tajkunizacija je dobar pokazatelj da smo proli kroz demokratski
razvoj.
to zastupa cilj nego sredstvo
Hrvatskoj je vladi cilj porezima i zaduivanjem toliko osiromaiti
graane i dravu da nas danas-sutra svatko moe pomesti.
koji se odnosi uzrok a ne posljedicu
Klju podobnosti u javnim tvrtkama ukopio je svaki daljnji
razvoj
ono to brani normu a ne normalno
Iako mnogi vole malo krasti, kraa bilo koje vrste nedopustiv je
moralni in.
4. MJESTO POSTOJANJA Mjesto postojanja je u prednosti nad
moguim, virtualnim, planiranim, hipotetinim, eventualnim
Ostvareni drutveni boljitak u prednosti je nad zacrtanim.5.
MJESTO BITI Jae je neto to se odnosi na bitno, na tipino,
karakteristino, nego neto to se odnosi na nebitno, sporedno,
nekarakteristino. -ta je argumentacija vrlo slaba jer je
subjektivna to to je meni bitno ne mora biti bitno i tebiNa
primjer, za Hrvatsku se tako moe istraivati jesu li bitni par
pojedinaca koji oblae ustake odore, ili stotine tisua drugih, je li
bitno to je neki dragovoljac u krmi nekoga pretukao ili mnogi koji
su normalni graani.
6. MJESTO OSOBNOSTI posebno se cijeni autonomija, dostojanstvo,
ponos, ast, zasluge, estitost daje se prednost uzvienijim ovjejim
kvalitetama, osobinama koje bi trebale imati i argumentativnu
cijenu, ali ona je danas na najniim granama
Vlast se poniava, novinari se ministrima obraaju samo s imenom
(bez titule), uenici ne potuju profesore, djeca roditelje Ne potuje
se vojska, sudstvo, Crkva, vlast, sabor, znanstvenici,
sveuilite
PAGE 22