Antička retorika

Antička retorikaKratki povijesni presjek

Denis Karanušić, prof.., siječanj 2011.

Uvodno promišljanje• retorika = nauka o govorništvu• razvoj retorike slijedi društveni razvoj• u antičko doba, govor se smatrao darom

od Boga• kod Grka državnost = pravo na govor

(ISEGORIA)• vrhunac razvoja govorništva u Periklovo

doba• prvi govornici su sofisti Koraks, Tizija i

Gorgija• primjena govorništva u pravu• LOGOGRAFI = pisci govora (Izokrat,

Demosten..)• govornici se koriste djelima Homera,

Hesioda

“Ja sam pjevač samouk, zasadio u srce meni bog je svakakve pjesme, a tebi pjevajuć mislim bogu da pjevam”

(Odiseja XXII, 347. - 349.)

Dijelovi antičkog govoraEXORDIUM (uvod)

NARRATIO (pripovijest)

ARGUMENTATIO (dokazivanje)

REFUTATIO (pobijanje)

PERORATIO (zaključak)

Pravci u antičkoj retorici

sofistička retorika

istina kao ideal i cilj (Sokrat,

Platon i Aristotel)

Sofisti - prvi govornici• Sofist = čovjek učen u kojoj struci• Temeljno načelo je “Čovjek je mjera

svih stvari”• Glavni predstavnik je Protagora• cilj retorike je stjecanje znanja radi

života (praktičnost)• služe se empirijsko - induktivnom

metodom• KORAKS = prvi priručnik govorništva• GORGIJA = govornički zanos i podjela

retorike:a) političko -

savjetodavnab) sudskac) epideiktička

(pohvala)EUEPEIA (lijepo govorništvo)

Sokrat (469. - 399.)

scio me nihil scire

• živi govor je bolji od pisanog• ironija i majeutika• koristi metodu indukcije (iz

svakodnevnog života prema općim pojmovima i nakon toga DEFINICIJA)

• cilj retorike je uvjeriti slušatelja u istinu ili u vjerodostojnost koja je bliska istini

Platon - Aristokle (427. - 348.)

“Budite plemenito iskreni u načinu na koji prilazite raspravi, jer to što kažete isto je što misli ostatak hipokritičkog svijeta, samo što on to nije spreman priznati.”

• cilj retorike je istina• kritizira sofiste: primjena jezičnih

ukrasa i formalističkih kompozicijskih pravila, relativiziranje istine i pozivanje na vjerojatne argumente, gradnja varljivih zaključaka (sofizama), djelovanje na osjećaje slušatelja (PSIHAGOGIJA)

Platon - Aristokle (427. - 348.)

• uvodi metodu analize i sinteze (Fedra)• razdioba govora:

a) uvod b) pričanjec) svjedočenje d) dokazivanjee) vjerojatnost

• za oblikovanje govora važno je:* što je i koliko

potrebno reći* kada je potrebno reći* kojim osobama* koliko dugo govoriti

• zagovornik je MORALISTIČKE RETORIKE

Aristotel (384. - 322.)

“U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki.”

• deduktivna metoda u retorici i upotreba silogizma (ustaje protiv Platona)

• kritizira Platonovu vjerojatnost• govorništvo treba biti neutralno

prema moralu!• U djelu Retorika, ističe 3 elementa:

a) osoba koja govorib) predmet koji se

govoric) osoba kojoj se govori

Aristotel (384. - 322.)• uvjerljivost govora se postiže:

a) čvrstim karakterom i ugledom

b) raspoloženjem u koje dovodi slušatelja

c) ljepotom govora

• Za dobar govor važno je:* uvjerljivi i argumentirani

dokazi* jezični iskaz dokaza* izbor i red riječi u govoru

• često koristi metaforu

Aristotel (384. - 322.)• Za dobar zaključak potrebno je:

a) sposobnost pridobivanja naklonosti slušateljab) sposobnost uvećavanja ili umanjivanja

važnosti teme o kojoj se govoric) sposobnost pobuđivanja osjećaja slušateljad) sposobnost rekapituliranja teme

• Retoriku shvaća kao sposobnost pronalaženja svih mogućih sredstava za uvjerenje

Teofrast (370. - 285)• pripadnik peripatetičke škole• smatra se osnivačem botanike• Nakon Aristotelove smrti preuzima

vođenjeperipatetičke škole

• Razvio je teoriju o 3 vrste stila govora:

niski ili jednostavni stil (priopćavanje) srednji stil (upotreba retoričkih figura

da bi se postigla jasnoća; funkcija mu je ugoditi

uzvišeni ili visoki stil ( primjena za uzvišene teme i u njemu se upotrebljavaju ukrasi da bi snažno djelovali na slušatelje i pokrenuli ih)

Demosten (384. - 322.)

“Govor je nastup, nastup i nastup”

• grčki državnik i govornik poznat po svojim vatrenim govorima protiv Filipa Makedonskog

• FILIPIKE (3 govora):

1) napada mlitavost Atenjana i upozorava na opasnost od Filipa Makedonskog2) udara na samog Filipa i na njegove atenske prijatelje3) predlaže svehelenski rat protiv njega

Demosten (384. - 322.)

• od 60 govora sačuvano je 30• temeljita argumentacija• često upotrebljava: retoričko pitanje,

metafore, poredbe, anafore i ironiju.