SRPSKO NARODNO VEROVANJE O BILJKAMA: Tuja se sadi daleko od kue
jer je otrovna
Autor: EPK
Danas, i u danima koji dolaze, podseamo se na verovanje
(predanja) naih predaka o biljkama, da bismo sauvali biljni svet, a
i sami sebe, kada su sa svih strana ugroeni izvori ivota i lepota
ovog sveta
foto: Profimedia
Religija drvea i biljaka kod starih Srba bila je veoma
razvijena. Srbi nisu bili izuzetak u odnosu na druge narode, ali je
od znaaja to da se mnogo toga sauvalo do dananjih dana kroz
pravoslavno hrianstvo, pre svega Badnjak i Zapis.Ovaj tekst je deo
prie o narodnom verovanju i praksi kroz vekove.
foto : Wikipedia Bagrem
Bagrem nije dobro drvo i zato ne treba da bude blizu kue.Srbi su
bagrem zvali nerod (bez roda).Kalemljenje bagrema je
skrnavljenje.Beli luk
U narodnoj medicini, i u verovanjima kod Srba, beli luk izmeu
ostalih biljaka ima poasno mesto.Na beli luk ne sme nikakva neista
sila, pa je korien u ishrani i noen kao amajlija. Jedini uslov za
beli luk je da se ne ljuti noktima.Od mirisa belog luka bee
zmije.
foto: Wikipedia
Boikovina
Boikovina je zimzeleni liar i moe se ponegde nai u bukovim
umama.Zbog dekorativnog izgleda se koristi po gradovima, ali je
Srbi nisu sadili na okunicama jer je otrovna biljka, a pogotovu
plodovi crvene bobice, koji mogu u prolee da prevare decu.Ovo drvo
je u narodu poznato pod imenom zelenika i veoma je dugoveno.U
Srbiji je najpoznatija zelenika na istonom ulazu u manastir
Studenicu.
foto: Wikipedia
Bor
Bor je izrazito senovito drvo ako je sam iznikao na grobu ili u
blizini.Ako je bor namerno posaen na nekom znamenitom mestu, ili ga
je posadila neka vana linost (kralj), onda postaje znaajan i tu se
okuplja narod.
foto: Wikipedia Bour
Po jednoj srpskoj prii, bour je prvo imao cvet bele boje, ali je
na Kosovu od krvi srpskih junaka dobio crvenu boju i rairio se po
Srbiji.
foto: Shutterstock
Bosiljak
Bosiljak prati svakog Srbina kroz sve ozbiljnije prilike u ivotu
od roenja do smrti. Bosiljak je Boji cvet i prvo se u bati posadi
on, pa tek drugo cvee. Na Bogojavljenje, u vodu koja se ujutru
donosi sa izvora, stavi se bosiljak, pa se istom svi ukuani zapoje.
Osvetanom vodom svetenik kropi vernike i blagosilja uz pomo
bosioka. U vodi u koju je potopljen bosiljak kupa se porodilja
posle poroaja, kao i novoroene do 40 dana.O Boiu se izvor sa kojeg
se pije voda kiti bosiljkom.Stari Srbi i Srpkinje kad idu u crkvu
nose struk bosiljka i stavljaju ga pored ikone.Dva dana u godini su
posveeni bosiljku: Sveti Makivej i jesenji Krstovdan. Tada se
bosiljak osveuje u crkvi i uva za religijske potrebe i za lek.Dua
mu na bosiljak mirie kae se za dobrog i verujueg oveka.
foto: Shutterstock
Breza
Srbi su od grana breze pravili metle.Breza je prokleto drvo jer
su Spasitelja ibali brezovim granama.Od suve kore breze se prave
baklje (lile) koje se pale na Ivanjdan ili Petrovdan.Iz debljeg
drveta breze se u rano prolee toi sok koji se pije umesto vode.
foto: Wikipedia
Brekinja
Srbi veruju da je Isus Hrist razapet na krstu od brekinjinog
drveta. Brekinjino drvo se smatra prokletim pa se plodovi ne jedu
svei, a samo drvo se ne see, niti na vatru stavlja. Ko bi odsekao
brekinju razboleo bi se, ili ukoio, ili naprasno umro. Ako se neka
grana sama odlomi, od tog drveta se prave jarmovi, ili unovi za
razboj.
foto: Wikipedia
Brljan
Brljan je drvo ljubavi do smrti, jer se obavija oko drugog
drveta koje se na kraju osui. Granice brljena se stavljaju u venie
koje prave devojke.Na Boi se brljanom kiti kua, jer tada ima
plodove i lie.Brljan se koristi u narodnoj medicini.
foto: Dragan Vasi
Vinova loza
Samonikla vinova loza je senovito drvo i moe nii iz groba.
Poznata je loza svetog Simeona na Hilandaru.Kalemljena vinova loza
je sveto drvo i od plodova (groa) se dobija vino koje je lek i
hrana. Osveenjem, vino je krv Hristova kojom se prieuje
narod.Zatitnik vinove loze i vinogradara je sveti Trifun.Na lozi se
spaljuju sveci.Kad su spaljivane moti svetog Save na beogradskom
Vraaru, nijedna vatra nije bila dovoljna da se spale moti
Svetitelja, dok nisu donete gide i okoti iz vinograda.
VrbaVrba u srpskim verovanjima i religiji ima znaajno
mesto.Vrbovim granicama se udaraju (ibaju) deca i odrasli na
Mladence, Lazarevu subotu i Cveti i pri tome govore uz smeh: Rasti
kao vrba.Praznik vrbe je Lazareva subota Vrbica, kada se osveuje u
crkvi.Kora bele vrbe je lekovita kod nazeba i temperature.Vrba iva
sa svojim pupoljcima je vesnik prolea.im vrba ozeleni (vrbopuc),
narod veruje da kod ena poraste polna elja.
foto: Wikipedia Glog
Srbi su verovali da je glogov tap (kolac) najmonije sredstvo
protiv vampira i zlih duhova demona.Cvet i plod gloga se u narodnoj
medicini upotrebljavaju za leenje srca.GrabOlistalim granicama
graba momci i devojke kite kue i kapije o urevdanu da bi lake nali
branog druga.
foto: Wikipedia Detelina
Srbi, a i jo neki narodi, verovali su da detelina sa etiri lista
donosi sreu onome ko je nae.Detelina sa dva lista takoe ima maginu
mo i pomae da se nae zakopano blago.Srbi su smatrali da je detelina
jedina biljka koja nije lek ni od ega.Detelinu ne treba sejati, ni
kositi, o mladom mesecu.
foto: Wikipedia Dren
Dren je drvo koje prvo cveta u prolee, a poslednje daje zrele
plodove u jesen.Dren se povezuje sa zdravljem i njime se kiti o
urevdanu.O Bogojavljenju se daje deci da pojedu drenov cvet da bi
bili otporni i zdravi.
foto: Wikipedia
Dud
Crni dud potie iz Turske, a beli iz Kine. Obe sorte duda imaju
lekovita i hranljiva svojstva.Nije dobro za kuu i ukuane ako se ile
duda podvuku pod kuu, cela kua e izumreti i opusteti.
foto: Wikipedia Ivanjsko cvee
Vrlo omiljeno livadsko cvee u srpskom narodu. Prema hrianskoj
mitologiji ono je posveeno svetom Jovanu letnjem i Bogorodici. Od
ivanjskog cvea i drugog livadskog cvea se na Ivanjdan (7. jul)
pletu venii i stavljaju na ulazna vrata od kue ili pod jastuk za
miran san.
foto: Profimedia Jabuka
Bosiljak se od mirisa daje, jabuka se od milosti daje.Jabuka je
simbol prijateljstva i ljubavi prema blinjem i Srbi su je rado
jedni drugima nosili na dar. Pre Petrovdana (12. jul) se nisu jele
jabuke.Jabuicu u grlu imaju mukarci, a ene nemaju.Sadnja i
kalemljenje raznih sorti jabuka (slatke, miriljave ili kisele), kod
Srba je znailo obavezu i ast. Ko nije kalemio voke, nije smeo ni da
ih see.Jabuka je sastavni deo svadbenih i verskih ceremonija.
foto: Wikipedia Javor i klen
umski javor je drvo lepo za drvodeljstvo i od njega su se
pravile gusle koje su kao zvuni instrument bile sastavni deo ivota
i tradicije kod Srba.Livadski javor ili klen je zatitno drvo za
okunicu. Ako iznikne na mei, udutu, to je dobar znak za domaina da
e domainstvo napredovati.Iz debljeg drveta javora i klena narod je
u prolee toio sok buzu.
foto: Wikipedia
Zova
Kod Srba, a i kod nekih drugih naroda, zova je demonsko
drvo.Kora, list, cvet i plod imaju primenu u narodnoj medicini.Na
osuenom drvetu zove, zimi, raste lekovita peurka poznata pod imenom
Judino uvo.Tamo gde u nekom redu nie zovino drvo, nalazi se plitak
podzemni vodeni tok.
foto: Wikipedia
Jasen
Srbi su imali veliko potovanje prema ovom drvetu zbog velike
sopstvene snage. Od jasenovog drveta su pravljeni razni upotrebni
predmeti, a u staro vreme lukovi.Kad pod jasenom voda izvire, to je
srea za taj kraj.
foto: Wikipedia
Karanfil
Karanfil je cvet ljubavi.Na Boi se ujutru karanfilom okiti izvor
ili bunar sa kojeg se pije voda.
foto: Shutterstock
Kopriva
Srbi se o urevdanu are koprivom radi zdravlja, a deca se peckaju
koprivom uz smeh i sa nadom da se nee razboljevati.Kopriva je
samonikla biljka i korisna je kako za ljude, tako i za
stoku.Kopriva se u jelu okusi prvo na isti ponedeljak ili Mladence
(22. mart) i koristi u ishrani na razne naine sve do svetih
Konstantina i Jelene (3. jun).Da bi kopriva nikla i dogodine na
nekom mestu, pri koenju se ostavlja neki struk da sazri i pusti
seme.Kopriva moe da zameni konoplju u izradi tekstilnih
vlakana.
foto: Wikipedia Krin
Krin je drao u ruci Arhangel Gavrilo kad je javio Devi Mariji da
e zaeti Isusa, pa se zato zove Bogorodiin cvet.Krin se sadi po
batama na Cveti.Koren od krina je lekovit.
foto: Wikipedia
Leska
Leska uva od groma, jer je od Isusa blagoslovena.Na urevdan se
od leskovih granica prave krstii kojima se tite kue i imanja od
zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascepi noem, pa se kroz nju
protne druga i tako se napravi krsti.Pod leskom se ponegde moe nai
okamenjena munja u obliku kamene loptice do veliine jajeta, crne
ili sive boje, sa mirisom na barut. Ko je nae smatra se da je naao
sreu i treba da je uva.
foto: Wikipedia
Lipa
Lipa je kod Slovena bila sveto drvo, pa samim tim i kod
Srba.Lipa se sadi daleko od kue (bar 100 m) i ona svojim mirisnim
cvetovima osveava okolinu i daje pelama dobru pau, a one lipov med
koji je bio osnovna sirovina za pravljenje medovine.Lipov ugalj
preiava vodu, a lipovim ugljem u prahu se odlino iste zubi i
desni.
foto: Wikipedia
Ljubiica
Ljubiica u svom imenu nosi sav njen znaaj za lepa
oseanja.Cvetove ljubiice su ene poklanjale muevima, a devojke
momcima, da bi se uvek ljubili (voleli).
foto: Wikipedia
Neven
Kultna biljka koja se esto pominje u narodnim enskim ljubavnim
pesmama.List nevena se moe koristiti za salatu.Cvet i list se
koriste za spravljanje raznih lekovitih melema.
foto: Profimedia
Orah
Kad na Svetog Iliju (2. avgust) zagrmi, pocrvljae orasi.Orasi su
sastavni deo postavke na stolu za Badnji dan i Boi.Od ploda sitno
samlevenog oraha Srbi su cedili ulje za jelo (10 kg oraha = 1 litar
ulja).Orahovo drvo nije dobro u blizini kue, kako zbog ila, tako i
zbog senke koja pada na kuu. Nije dobro sedeti u hladovini orahovog
drveta.
foto: Wikipedia
Perunika
Perunika ili Bogia, kako su je Srbi zvali, povezana je sa
gromovnikom Perunom.Perunika raste na planinama kao samonikla, a
inae je omiljen cvet koji se gaji na okunicama.U narodnoj medicini
se koristi koren perunike.Devojka je divlja perunika lepa je i
nepristupana.
foto: Rojters
Penica
Penica je potisnula jeam i proso koji su bili glavna hrana kod
Srba do XVII veka.Penica je, pre svega, osnovna i neizostavna rtva
u mrtvakom kultu predaka (panaija).Penica je sastavni deo krsne
slave kola i koljivo (beskrvna rtva).Na slavski kola koji se
ukraava raznim simvolima stavlja se otisak Slova kao izraz
hristoljublja.Penini hleb, osvetan i iseen na komade, daje se
vernicima posle svete Liturgije kao telo Hristovo.Venii od peninog
klasja se stavljaju pod ikonu: Pogau lomili, Bogu se molili.Penina
zrna podstiu oiljavanje granica rue, ruzmarina, tise i sl., ako se
stave u zemlju i na to mesto zabode granica uz zalivanje.
foto: Profimedia
Rua
Mirisna rua je cvet ljubavi i rado se sadi na okunici.Rua se
sadi i po grobovima, a naroito na grobovima devojaka i ena.U raju
ima najvie bosiljka i rua.Na urevdan i druge letnje slave se u
spremljeno koljivo (kuvana penica),koje se nosi u crkvu, stavi rua
na mesto svee, a zamenjuje sveom pre obreda seenja kolaa.
foto: Profimedia
Ruzmarin
Ruzmarin je svadbeno cvee i zato kua koja ima momka ili devojku
za udaju, treba da ima drvo ruzmarina. Uoi dana venanja, devojke
prave cvetove kojima e biti svaki svat zakien.
foto: Wikipedia
SmiljeSmilje je devojako cvee i one se njime kite.Smilje se esto
upotrebljavalo za lino ime, a spominje se u narodnim pesmama.
foto: Wikipedia
Tisa
Tisovo drvo uiva posebno potovanje kod Srba kao zatitno
drvo.Tisa je dugoveni etinar i ima plodove u obliku crvenih bobica
veliine trenje. Svaki deo drveta tise je otrovan u sirovom stanju,
pa i plodovi.Drvo tise se ne see. Od grane drveta tise koja moe da
ima i 100 godina, prave se zatitne amajlije u obliku krsta, ili
nekog drugog oblika, i nose se radi zatite od zlih duhova i raznih
opasnosti.Najbolje drvene kaike za jelo su od suvog drveta
tise.
foto: Wikipedia
Tuja
Tuja se, kao ukrasno i zimzeleno drvee, sadi po grobljima i
daleko od kue, jer je otrovna. Kada se nalazi na okunici, utie loe
na decu i ona esto poboljevaju, a da ni sami ne znaju od ega.
foto: Shutterstock
Hajduka trava
Kod Srba, hajduka trava ima vano mesto kao lekovita biljka za
leenje rana.Smatra se da su je otkrili hajduci.
foto: Wikipedia
Hrast
Srpski narod je prema hrastu imao veliko potovanje. Ispod hrasta
se okupljao narod radi molitve, kao i pri donoenju vanih odluka od
zajednikog interesa. Danas su to gorostasni hrastovi Zapisi sa
urezanim krstom gde su se u vreme seoskih i gradskih litija
odravali molitveni skupovi za zdravlje stanovnitva, za zatitu useva
od nepogoda, kao i za zatitu stoke.Ko posee Zapis, snai e ga
nesrea, pa i smrt.Kora i plod hrasta (ir) se koriste za lek i za
ishranu.
foto: Wikipedia
Cer
Pored hrasta, i cer ima izvanredan znaaj kod Srba. esto se bira
za Zapis, a iskljuivo se uzima za Badnjak i prinosi kui na Badnji
dan. Sa cerovom granicom se dara vatra, te kada se pojave iskre,
blagosiljaju se ukuani kao znak radosti Hristovom roenju.
foto: Shutterstock
uvarkua
Ova biljka raste na stenama u planinama Srbije.Kad se posadi u
neku posudu i stavi na kuu, ona je prava uvarkua, jer uva kuu od
groma i, uopte, od svake nesree.
foto: Wikipedia
imir
imir je zbog svoje sile otpornosti veoma cenjen kod Srba.imir se
ne sadi na okunici jer je otrovna biljka.U zapadnom svetu, a i po
gradovima, koristi se za dekoraciju parkova, jer je zimzelen, a
kronja se moe oblikovati.
foto: Profimedia
ljiva
Gde ljiva napreduje, tu je dobro za gradnju nove kue.Kad se
novoroene okupa, prospe se voda na rodnu ljivu. Za bolji rod, na
ljivu se stavlja Boina slama. Kad na Boi pada kia, rodie ljiva.
Razno biljeBojenje jaja za Vaskrs je prava radost, pa se u tu
svrhu koriste ljuske crnog luka koje daju prirodnu crvenu boju.
Jaja se, takoe, oblau listovima raznih biljaka, pa se posle bojenja
dobija lepa ara.Bilje razno se upotrebljava za pletenje venia za
urevdan i pri litijama za obetine i namenjuje se za zdravlje i uva
do sledee godine.
Senovito drvo
Po verovanju Srba, drvo (na groblju), ili biljka iznikla na
bojnom polju (kosovski bour), pripadaju kakvoj Dui ili kakvom zlom
ili dobrom demonu (brest, zova, bor, jasen, bagrem, ipurak i sl.),
pa se pri sei takvog drveta posebno vodi raun da ne doe do
povreda.Pri sei Badnjaka obavezno se prinosi rtva bacanjem ita i
donoenjem hlepia koji se ostavlja na panju.Drvo izniklo uz
postojee, smatra se senovitim.
Kune biljke
Srbi nisu gajili biljke u kui i prostorijama za stanovanje, jer
su smatrali da to nije zdravo za ukuane.Kult rastinja kod Srba ima
vanu ulogu od roenja pa do smrti, u mnogim poslovima, u radne i
praznine dane, u veselju i alosti, u ljubavi i prijateljstvu, u
ouvanju zdravlja, u odbrani od zlih sila i demona i u sticanju
svake sree.Ova pripovest je svedoanstvo o mudrosti naih predaka da
se vodi rauna o biljkama i da se biljni svet uva, a sa njima i
voda, vazduh, zemlja, ivotinje i sam ovek.
Danas, i u danima koji dolaze, podseamo se na verovanje
(predanja) naih slavnih predaka o biljkama, da bismo sauvali biljni
svet, a i sami sebe, kada su sa svih strana ugroeni izvori ivota i
lepota ovog sveta.Ovo je uputstvo naih predaka kako treba iveti sa
prirodom.Ko prekri ta uputstva iskazana kroz verovanje, susree se
se nedaama, razbolee se, pa i umreti u mukama, ili iznenada. Ko ne
potuje poruke predaka, ugasie mu se kua, nee imati mukih glava,
pokrie mu korov imanje i nee nai put za spasenje svoje i svoje
dece.
Dananja nauka trebalo bi da se bavi istraivanjem i dokazivanjem
ovih verovanja i shvati njihovo ivotno znaenje za dananje
vreme.Danas, kada su mnogi zaveti prekreni, posledice su pogubne
sada, a pogotovo u bliskoj budunosti.Gde god nae zgodno mesto, ti
drvo posadi,a drvo je blagorodno, pa e da nagradi.
(Narodnamedicina.com)