MIROSLAV TIMOTIJEVI] UDK 725.822 (497.11) 792 (497.11) (091) 9 NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE O d po~etka XIX veka {irom Evrope sve ~e{}e se ~uju zah- tevi za podizawe nacionalnih pozori{ta. Oni proiz- laze iz op{teprihva}enih shvatawa o pozori{tu kao hramu narodne pedagogije, nezaobilazne u konstituisa- wu tela nacije i wenog identiteta. Inicijativu za osnivawe pozori{nih institucija pokre}u nacionalno osve{}eni pojedinci i udru`ewa, gradske op{tine i bogati preduzetnici, ali u sredinama u kojima nacio- nalno telo ima dr`avotvornu formu brigu oko podi- zawa prestoni~kog pozori{ta skoro po pravilu preu- zima dr`ava. Na takav na~in je podignuto i Narodno pozori{te u Beogradu, prestonici mlade Kne`evine Srbije, koje je, zalagawem kneza Mihaila Obrenovi}a, sve~ano otvoreno 30. oktobra 1869. godine. Kne`eva odluka da finansira podizawe zdawa, koju su po wegovoj pogibiji podr`ali i namesnici malo- letnog kneza Milana Obrenovi}a, proizlazi iz wiho- ve li~ne privr`enosti pozori{tu, ali je u osnovi mo- tivisana promi{qenim ideolo{kim stavom. Jedan od osnovnih problema Obrenovi}a, kada su se nakon izg- nanstva vratili na vlast, postalo je pitawe pridobija- wa legitimiteta. Bilo je to op{te problemsko mesto svih dinastija novih nacionalnih dr`ava, a poistove- }ivawe s narodom i nacijom bio je pogodan i pomodan na~in wegovog re{avawa. U dr`avama koje su, poput Srbije, insistirale na narodnoj vladavini bio je to, po definiciji, jedini na~in. 1 Ideja o naslednoj vla- sti mogla je da se jednim delom osloni na ideju konti- nuiteta, ali neophodnost dopunske nacionalne osnove za instituciju monarhije ose}ala se ~ak i u mnogo sta- rijim i stabilnijim dr`avama nego {to je to bila jo{ uvek vazalna Srpska kne`evina. Postrevolucionarne dr`ave, bilo da se na wihovom ~elu nalazio nasledni vladar ili ne, imale su nu`an organski odnos s naci- jom, jer su bile proizvod nacionalne borbe. Opstanak dinastije, pa i same dr`ave, zavisio je od lojalnosti
36
Embed
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
M I R O S L A V T I M O T I J E V I ]
UDK 725.822 (497.11)
792 (497.11) (091)
9
NARODNO POZORI[TE
U BEOGRADU –
HRAM PATRIOTSKE
RELIGIJE
O d po~etka XIX veka {irom Evrope sve ~e{}e se ~uju zah-
tevi za podizawe nacionalnih pozori{ta. Oni proiz-
laze iz op{teprihva}enih shvatawa o pozori{tu kao
hramu narodne pedagogije, nezaobilazne u konstituisa-
i Dragomira Brzaka, za koji je muziku napisao Davorin
Jenko. Predstava je premijerno izvedena 7. juna 1892, a
potom je ponavqana nebrojeno puta.193
Wen uspeh naveo
je ^i~a Iliju Stanojevi}a da zajedno s Jankom Veselino-
vi}em sastavi sli~an komad iz narodnog `ivota naz-
van Potera. Na samom kraju XIX i po~etkom XX veka na
repertoar se postavqaju predstave Stevana Sremca i
Bore Stankovi}a s tematikom iz narodnog `ivota u no-
voosvojenim krajevima Stare Srbije. Srem~eva Ivkova
slava je premijerno izvedena 8. januara 1898, a Stanko-
vi}eva Ko{tana 22. juna 1900. U popularne muzi~ke
spektakle iz narodnog `ivota ubraja se i ^u~uk Stana
Milorada M. Petrovi}a, premijerno izvedena 20. sep-
tembra 1907. Bile su to nostalgi~no-sentimentalne
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE
35
predstave, po mnogo ~emu konzervativne, u kojima su
veli~ana dobra stara vremena i sistem tradicional-
nog patrijarhalnog morala. Me|utim, u ideolo{kom
smislu, one su unosile neophodnu »autenti~nost« u zva-
ni~ni nacionalni diskurs jedne, u osnovi ruralne, dr-
`ave kakva je bila novoosnovana Srbija.
* * *
U posledwim decenijama XIX veka patriotska uloga
pozori{ta se u javnom mwewu sve vi{e kritikuje, po-
sebno u krugu mladih intelektualaca koji u prvi plan
isti~u wegovu umetni~ku funkciju. U tome je predwa-
~io mladi Svetislav Vulovi}, pozori{ni kriti~ar, a
zatim univerzitetski profesor i ~lan Pozori{nog
odbora.194
Wegova shvatawa zastupaju potom i drugi
intelektualci. Tako profesor Vladimir Kari}, u kwi-
zi o Srbiji, sagledava pozori{te u okviru umetnosti i
ne govori o wegovoj patriotskoj ulozi.195
Nekoliko go-
dina kasnije Milorad P. [ap~anin, upraviteq pozo-
ri{ta od 1880. do 1893, zapo~iwe reforme koje su stara
shvatawa patriotske religije usaglasile sa savremenim
idejama kriti~kog istorizma. U programskom tekstu,
objavqenom u Srpskim novinama za 1888, [ap~anin ka-
`e da se publika zasitila repertoara okrenutog naci-
onalnim temama i wegovog povi{enog patriotizma.
Sli~no je, prema wegovom mi{qewu, bilo sa scenogra-
fijom i kostimografijom predstava iz nacionalne
istorije, koje nisu zasnovane na proverenim ~iwenica-
ma. Polaze}i od takvih shvatawa [ap~anin je umnogo-
me izmenio stari pozori{ni repertoar.196
Me|utim,
nova shvatawa nije lako prihvatala pozori{na uprava,
a ni dr`avne vlasti. Narodna skup{tina je zahtevala
od pozori{ta 1887. da prikazuje vi{e narodnih pred-
stava. To je i u~iweno, ali je ubrzo dovelo pozori{te
do deficita.197
Neko vreme kompromis je tra`en u
predstavama izvo|enim u posebnim dnevnim termini-
ma, ali se ni to nije odr`alo. Zavr{na etapa u razvoju
Narodnog pozori{ta kao hrama patriotske religije
privedena je kraju reformama sprovedenim tokom pr-
vih decenija XX veka, kada su se na ~elu nalazili Mi-
lan Grol i Milan Predi}.198
Izbijawe Prvog svetskog
rata i prerastawe Kraqevine Srbije u Kraqevinu Srba,
Hrvata i Slovenaca kona~no je promenilo status beo-
gradskog Narodnog pozori{ta, koje dobija drugu patri-
otsku namenu. Naravno, stare patriotske predstave ni-
su ni tada u potpunosti potisnute s repertoara, jer je
srpski nacionalni identitet bio jedan od elemenata
konstituisawa novog nacionalnog identiteta inte-
gralnog jugoslovenstva.
NAPOMENE:
1º E. Hobsbaum, Nacije i nacionalizam od 1780. Program, mit, stvarnost,Beograd 1996, 91–113, pogl. Stanovi{te vlade; H. [ulce, Dr`ava i na-cija u evropskoj istoriji, Beograd 2002, 141–162, pogl. Revolucionarnanacionalna dr`ava.
2º H. U. Veler, Nacionalizam. Istorija, forma, posledice, Novi
Sad 2002, 32–42; A. D. Smith, Chosen Peoples, Oxford University Press2003, 9–18 i 19–43, pogl. Nationalism and Religion i The Nation as aSacred Communion.
3º Nacionalna funkcija dvorskih pozori{ta mo`e se pratiti
ve} od kraja XVIII veka, {to pokazuju primeri be~kog Dvorskog
pozori{ta Josifa II i berlinskog Kraqevskog pozori{ta Fri-
driha Vilhelma II. Up.: R. Freydank, Theater in Berlin, Berlin 1988,
112–126.
4º C. Duncan, The Art Museum As Ritual, The Art of History: A Cri-tical Anthology, Ed. by D. Preciozi, Oxford University Press 1998,
473–485. O muzejima kao pozori{tima memorije: J. Mak, The Mu-seum of the Mind, London 2003, 11–23.
5º J. Habermans, The Structural Transformation of the Public Sphere,Cambridge, Mass. 1989. Za kritiku Habermansovih shvatawa: D.Gordon, Philosophy, Sociology, and Gender in the Enlightenment Conceptof Public Opinion, French Historical Studies 17 (1992), 882–921; A. J.La Vopa, Conceiving a Public: Ideas and Society in Eighteenth-CenturyEurope, Journal of Modern History 64 (1992), 79–116.
6º D. Goodman, Public Sphere and Private Life: Toward Synthesis ofCurrent Historiographical Approach to the Old Regime, History andTheory 31 (1992), 1–20, sa osvrtom na Habermansove teze. O uvo|e-
wu dijaloga vladara s javnim mwewem posredstvom pozori{ta:
T. C. Murray, Richelieu’s Theatre: The Mirror of a Prince, RenaissanceDrama, n. s. 8 (1977), 275–298.
MIROSLAV TIMOTIJEVI]
36SPOMENI^KA BA[TINA
Sl. 17. Kraqevska lo`a, posle 1922. godine
7º B. Nathans, Haberman’s »Public Sphere« in the Era of the French Re-volution, French Historical Studies 16 (1990), 620–644; K. Baker, PublicOpinion as Political Invention, Inventing the French Revolution, Cam-bridge 1990, 169–199. Od starijih radova up.: M. Ozouf, PublicOpinion at the End of the Old Regime, Journal of Modern History 60,supp. (1988), S1–S21.
8º O nacionalnim javnim zdawima: N. Makuqevi}, Umetnost i
nacionalna ideja u XIX veku (Sistem evropske i srpske vizuelne
kulture u slu`bi nacije), Beograd 2004, rukopis doktorske teze,
247–262.
9º M. Timotijevi}, Uloga muzike u uobli~avawu crkvenog enteri-
jera u XVIII i prvoj polovini XIX veka, Zbornik Matice srpske za
scenske umetnosti i muziku 15 (1994), 55–64. O podudarnosti
barokne vizuelne kulture u crkvi i pozori{tu: H. Bauer, Barock.Kunst einer Epoche, Berlin 1992, 217–250. Za kritiku ovih shvata-
wa u crkvi i pozori{tu: J. van Horn Melton, From Image to Word:Cultural Reform and Rise of Literature Culture in Eighteenth CenturyAustria, The Journal of Modern History 58 (1986), 95–124.
10º Up.: T. Nipperdey, Nationalidee und Nationaldenkmal in Deutch-land, Historische Zeitschrift 206 (1968), 546–559.
11º J. Skerli}, Omladina i wena kwi`evnost (1848–1871). Izu~a-
vawa o nacionalnom i kwi`evnom romantizmu kod Srba, Beograd
1925, 301; S. [umarevi}, Pozori{te kod Srba, Beograd 1939, 351.
12º Q. Nenadovi}, O spomenicima, [umadinka, br. 22, 23, Beo-
grad, 21. II i 23. II. 1857, pre{t. u: D. To{i}, Ideje i rasprave o Ka-
ra|or|evom spomeniku u dokumentima srpske {tampe 1857. godine,
Godi{wak Muzeja grada Beograda XXXII (1985), 141–143, prilog
XXXVI a/b. Ova shvatawa se uobli~avaju u nema~koj patriotskoj re-
ligiji, odakle se prihvataju i u srpskoj sredini: T. Nipperdey, Na-tionalidee und Nationaldenkmal in Deutchland, 546–551; Isti, Kirchenals Nationaldenkmal: Die Pläne von 1815, Festschrift für Otto vonSimson, hrsg. von L. Grisebach und K. Renger, Berlin 1977, 412–431.
13º AS, MPs, f. VIII, 1971/69. G. Kovijani}, Gra|a Arhiva Srbije
o Narodnom pozori{tu u Beogradu 1835–1914, Beograd 1971, 171,
br. IX/35 (daqe: G. Kovijani}, Gra|a).
14º AS, MPs, f. II, 145/1847. G. Kovijani}, Gra|a, 49–50, br. IV/1.
15º B. S. Stojkovi}, Istorija srpskog pozori{ta od sredweg veka
do modernog doba (drama i opera), Beograd 1979, 202.
16º M. \. Mili}evi}, Kne`evina Srbija, Beograd 1876, 49.
17º AS, PO, 49/52. G. Kovijani}, Gra|a, 252, br. X/41. Svakako da
je Maleti} prevashodno imao na umu zna~aj upotrebe narodnog
jezika. Ovakva shvatawa su kasnije, po~etkom maja 1895, dovela
do zvani~ne naredbe da se u pozori{tu mo`e govoriti samo srp-
ski: NP, 241/1895. G. Kovijani}, Gra|a, 442, br. XIV/35.
18º V. Gligori}, Etape u razvoju Narodnog pozori{ta od 1868–1893,
Jedan vek Narodnog pozori{ta u Beogradu 1868–1968, Beograd
1968, 46–47.
19º M. T. Nikoli}, Teatar kod Jelena, druga pozori{na scena u
Beogradu 1847–1848, Godi{wak grada Beograda XXXV (1988), 78.
20º AS, MPs, f. II, 145/1847. G. Kovijani}, Gra|a, 49–50, br. IV/1.
21º AS, MPs, f. I, 258/1847. G. Kovijani}, Gra|a, 50, br. IV/2. Ni
turske vlasti, koje i same po~iwu da se interesuju za pozori{te,
ovom poduhvatu nisu pravile smetwu. Up.: N. Menemencioglu,The Otoman Theatre 1839–1923, Bulletin (British Society for MiddleEastern Studies) 10 (1983), 48–58.
leti}, Gra|a za istoriju narodnog pozori{ta, Beograd 1884, 31
(daqe: \. Maleti}, Gra|a); B. S. Stojkovi}, Istorija srpskog po-
zori{ta, 108.
23º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 60–64, br. V/8.
24º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 64–65, br. V/9.
25º O projektu za pozori{no zdawe na Zelenom vencu: \. Male-
ti}, Gra|a, 33–34; N. Nestorovi}, Gra|evine i arhitekti u Beo-
gradu pro{log stole}a, Beograd 1937, 30–33; B. Nestorovi}, Na-
rodno pozori{te u Beogradu, Godi{wak Muzeja grada Beograda,
III (1956), 305–307. Za biografiju Josifa [tajnlehnera: G. Kovi-
jani}, Gra|a, 110, bel. 24.
26º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 111, br. VIII/3.
Up.: B. Nestorovi}, Narodno pozori{te u Beogradu, 305, sl. 1;
306, sl. 2.
27º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 73, br. V/18.
28º (Anonim), Nekoliko re~ij o spomeniku Kara|or|evom, Be~ 1857,
pre{t. u: D. To{i}, Ideje i rasprave o Kara|or|evom spomeniku u
dokumentima srpske {tampe 1857. godine, 161.
29º O ovoj inicijativi vezanoj za podizawe Narodnog pozori-
{ta: S. Jani}, Organizovawe narodnog pozori{ta u Beogradu 1868.
godine. Prilog studiji o utemeqewu Narodnog pozori{ta i gra|i
za biografije umetnika, Godi{wak grada Beograda XVIII (1971),
204–250. O zdawu: N. Nestorovi}, Gra|evine i arhitekti u Beo-
gradu pro{log stole}a, Beograd 1937, 42–48; B. Nestorovi}, Na-
rodno pozori{te u Beogradu, 307–316; Isti, Istorijat zgrade,
Narodno pozori{te Beograd 1869–1959, Beograd 1959, 20–21.
30º AS, MPs, f. II, 1517/1867. G. Kovijani}, Gra|a, 117–119, br.
VIII/1, 2.
31º V. Gligori}, Etape u razvoju Narodnog pozori{ta od 1868–1893,
43–44.
32º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 122–125, br. VIII/1,
2, 3; \. Maleti}, Gra|a, 349.
33º S. [umarevi}, Pozori{te kod Srba, 359.
34º Tekst Memoranduma nije sa~uvan i poznat je samo posredno:
\. Maleti}, Gra|a, 350; S. Jani}, Organizovawe narodnog pozori-
{ta u Beogradu 1868. godine, 209–210.
35º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 125, br. VIII/4.
36º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 126–129, br. VIII/6.
37º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 129, br. VIII/7; \.
Maleti}, Gra|a, 350.
38º Tekst besede i spomenice objavqeni su u: \. Maleti}, Gra-
|a, 353–355. Up.: J. \(or|evi}), Narodno pozori{te u Beogradu,
Pozori{te, god. VIII, br. 8 (1881), 30; S. [umarevi}, Pozori{te
kod Srba, 360–361.
39º B. Nestorovi}, Narodno pozori{te u Beogradu, 308; S. Jani},
Organizovawe narodnog pozori{ta u Beogradu 1868. godine, 210.
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE
37
40º \. Maleti}, Gra|a, 350.
41º O Aleksandru Bugarskom: D. \. Zamolo, Graditeqi Beograda
1815–1914, Beograd 1981, 22–24.
42º \. Maleti}, Gra|a, 349.
43º AS, MPs, f. VIII, 1971/69. G. Kovijani}, Gra|a, 170–171, br.
IX/35; \. Maleti}, Gra|a, 357.
44º N. Pevsner, A History of Bilding Types, Princeton University Press,New Yersey 1979, {esto poglavqe: Theatres.
45º Z. Perkovi}, Arhitektura dalmatinskih kazali{ta s posebnim osvrtomna splitski teatar, Split 1989, 11–23.
46º O kasnijim obnovama: B. Nestorovi}, Narodno pozori{te u
Beogradu, 316–322; R. Jovanovi}, Zgrada – Spomenik, Sve~ano otva-
rawe obnovqenog gledali{ta Narodnog pozori{ta, Beograd 1966.
Nakon ovog teksta obavqena je jo{ jedna generalna obnova, od 1986.
do 1989, kada je zdawu u izvesnoj meri vra}en izgled nakon re-
konstrukcije 1922.
47º B. Nestorovi}, Narodno pozori{te u Beogradu, 313. Nu`no je
ipak ista}i da je ovu vezu mogu}e shvatiti sasvim uop{teno, jer je
milanska Skala bila op{teprihva}en uzor. Up.: I. Lavin, On theUnity of the Arts and the Early Baroque Opera House, Art and Pageantryin the Renaissance and Baroque, Ed. By B. Wisch and S. Scott Mun-shower, Part. 2, Theatrical Spectacle and Spectacular Theatre, Paper inArt History from the Pennsylvania State University 1990, 519.
48º Ovakvo mi{qewe je iskazano u: B. Nestorovi}, Narodno po-
zori{te u Beogradu, 304.
49º O ideologiji shvatawa renesanse, pa i renesansnog stila u
arhitekturi XIX veka, op{irno se raspravqa u: J. B. Bullen, TheMyth of the Renaissance in Nineteenth-Century Writing, Oxford Uni-versity Press 1994. Za {ire ideolo{ke okvire: D. Summers, »Form«,Nineteenth-Century Metaphysics, and the Problem of Art Historical De-scription, The Art of Art History: A Critical Anthology, Ed. by D. Pre-ziosi, Oxford University Press 1998, 127–142.
50º B. Maksimovi}, Arhitektonska teorija Emilijana Josimo-
vi}a, Godi{wak Muzeja grada Beograda III (1956), 300.
51º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 129, br. VIII/6.
52º M. Carlson, The Theatre as Civic Monument, Theatre Journal 40(1988), 18–19; D. A. Thomas, Architectural Visions of Lyric Theater andSpectatorship in Late-Eighteenth Century France, Representations, No.
52 (1995), 63–70.
53º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 124–125, br. VIII/3.
Op{irno o izboru mesta gradwe: S. [umarevi}, Pozori{te kod
Srba, 353–358.
54º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 127, br. VIII/6.
55º \. Maleti}, Gra|a, 454.
56º Uobli~avawe i simboli~no zna~ewe trga protuma~io sam
ve} ranije, pa ih ovog puta nije neophodno ponavqati: M. Timo-
tijevi}, Mit o nacionalnom heroju spasitequ i podizawe spome-
nika knezu Mihailu M. Obrenovi}u III, Nasle|e IV (2002), 63–65.
Up.: N. Makuqevi}, Umetnost i nacionalna ideja u XIX veku,
243–247; F. J.Verspohl, Der Platz als politisches Gesamstkunstwerk, Kunst,die Geschichte ihrer Funktion, Hrsg. von W. Busch und P. Schmook,
Weinheim und Berlin 1987, 307–333; S. Kostof, The City Shaped. UrbanPatterns and Meanings Through History, London 2001, 143–147.
57º B. Nestorovi}, Narodno pozori{te u Beogradu, 309–310, sl. 3.
58º AS, MPs, f. XXXII, 4016/82. G. Kovijani}, Gra|a, 337, br. XIII/15.
59º M. Timotijevi}, Nau~nik kao nacionalni heroj i podizawe
62º I. Lavin, On the Unity of the Arts and the Early Baroque Opera Ho-use, 520–524, gde se ukazuje na pozori{te koje je u palati porodi-
ce Farneze u Parmi izgradio arhitekta \ovani Batista Aleoti
tokom druge decenije XVII veka.
63º Za formalnu analizu plana osnove: B. Nestorovi}, Narodno
pozori{te u Beogradu, 309–312. O starim italijanskim formu-
lacijama: P. Bjurstroem, Geacomo Torelli and Baroque Stage Design,Stocholm 1961.
64º J. \(or|evi}), Narodno pozori{te u Beogradu, Pozori{te,
god. VIII, br. 9 (1881), 33–34.
65º Unutra{wost Narodnog pozori{ta, Pozori{ni list, god. II,br. 38 (1901), 293. Crte` je pripisan Titelbahu u: O. Milanovi},
Beogradska scenografija i kostimografija 1868–1941, Beograd
1983, 50–51.
66º D. A. Thomas, Architectural Visions of Lyric Theater and Specta-torshim in Late-Eighteenth Century France, 52–63.
67º AS, MPs, f. XI, 40/76. G. Kovijani}, Gra|a, 126–129, br. VIII/6.
68º Novi raspored sedi{ta u gledali{tu napravqen je tokom
letwih meseci 1894, o ~emu upraviteq pozori{ta Nikola Pe-
trovi} obave{tava Ministarstvo prosvete dopisom od 26. jula
iste godine: AS, MPs, f. XVI, 9/94. G. Kovijani}, Gra|a, 431–432,
br. XIV/14.
69º O integrisawu pozori{ne publike, do koga u evropskim
okvirima dolazi ve} krajem XVIII veka: J. S. Ravel, Seating the Public:Spheres and Loathing in the Paris Theatres, 1777–1788, French Histo-rical Studies 18 (1993), 172–210.
70º AS, MPs, f. XLIII, 78/905. G. Kovijani}, Gra|a, 612, br. XIX/32.
71º J. Sonnleitner, Vom Salon zum Kaffeehaus. Zur literarischen Öffen-tlichkeit im österreichischen Bidermeir, The Other Vienna. The Cultureof Bidermeier Austria. Österreichisches Bidermeier in Literatur, Musik,Kunst und Kulturgeschichte, R. Pich and C. A. Bernd, Wien 2002, 71–82.
72º O va`nosti opremawa unutra{wosti zdawa i problemima ko-
ji iz toga proizlaze govori predsednik odbora Filip Hristi}
u pismu Ministarstvu prosvete od 20. februara 1869. Pismo je
objavqeno u: G. Kovijani}, Gra|a, 147–150, br. IX/11.
73º Za recepciju be~ke pozori{ne scene tog vremena: T. Stefa-
novi} Vilovski, Moje uspomene, Beograd 1988, 26–46.
74º Srbske novine, god. XXXV, br. 4 (1869), 15.
75º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 146–150, br.
IX/10, 11, 12.
MIROSLAV TIMOTIJEVI]
38SPOMENI^KA BA[TINA
76º O nabavqenoj opremi najre~itije govori izve{taj koji su
Josimovi} i Bugarski podneli Pozori{nom odboru 17. septem-
bra 1869: AS, PO, XV, br. 54. G. Kovijani}, Gra|a, 161–166, br.
IX/28; \. Maleti}, Gra|a, 433–434 i 435–445.
77º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 155–158, br.
IX/18, 20.
78º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 159, br. IX/23.
Radnici su anga`ovani posredstvom be~ke firme Bribaum: AS,
MPs, f. VI, br. 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 168–169, br. 32.
79º \. Maleti}, Gra|a, 451. Kasnije su o zdawu iskazana i kri-
ti~nija mi{qewa. Tako Kanic o wemu sudi veoma strogo, sma-
traju}i ga mirnom i hladnom gra|evinom, podignutom u vreme
kada u Beogradu nije bilo vaqanih arhitekata: F. Kanic, Srbija,
zemqa i stanovni{tvo od rimskog doba do kraja XIX veka, I, Beo-
grad 1985, 66.
80º O ovakvom tipu spomenika: T. Nipperdey, Nationalidee undNationaldenkmal in Deutchland, 551–559.
81º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 147, 149, br. XI/11.
82º S. Todorovi}, Autobiografija, Novi Sad 1951, 43–45, gde se
putovawe oma{kom stavqa u 1870. godinu.
83º J. \(or|evi}), Narodno pozori{te u Beogradu, Pozori{te,
god. VIII, br. 8 (1881), 30. \or|evi}evu tvrdwu prihvatila je potom
ve}ina istra`iva~a: S. [umarevi}, Pozori{te kod Srba, 376;
R. Jovanovi}, O. Milanovi}, Z. Jovanovi}, 125 godina Narodnog
pozori{ta u Beogradu, Galerija SANU 77, Beograd 1994, 65.
84º O. Milanovi}, Beogradska scenografija i kostimografija, 10.
85º J. \(or|evi}), Narodno pozori{te u Beogradu, Pozori{te,
god. VIII, br. 9 (1881), 34.
86º K. N. Hristi}, Jubilej Narodnog pozori{ta, Zapisi starog
Beogra|anina, Beograd 1987, 273.
87º AS, MPs, f. XLIII, 78/905. G. Kovijani}, Gra|a, 612, br. XIX/32,
gde se navodi: Nad svodom gde je glava kneza Mihaila dve velike fi-
gure. Up.: B. S. Stojkovi}, Istorija srpskog pozori{ta, 176, gde
se smatra da je kne`ev lik bio izra|en u bareqefu. U izvorima se
alegorijske personifikacije ne identifikuju, ali prema op{te-
utvr|enim konvencijama ovakvog tipa portreta to su svakako
bile predstave Slave. Up.: C. C. Kelly, Ars Moriendi in Eighteenth-Century Rome: Papal and Princely Catafalques. The Contribution ofPaolo Posi, Art and Pageantry in the Renaissance and Baroque, Ed. ByB. Wisch and S. Scott Munshower, Part. 2, Theatrical Spectacle andSpectacular Theatre, Paper in Art History from the Pennsylvania StateUniversity 1990, 582, 586.
88º AS, MPs, f. XLIII, 78/905. G. Kovijani}, Gra|a, 612, br.
XIX/32, gde se pomiwu »slike oko lustera«.
89º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 147, 149, br. XI/11.
90º O numizmati~kom tipu portreta: F. Haskell, History and itsImages. Art and the Interpretation of the Past, New Haven, London 1993,
13–79. O wegovoj memorijalnoj funkciji: J. Pope-Hennessy, ThePortrait in the Renaissance, Bolingen Series XXXV, Princeton UniversityPress 1979, 35. i daqe. Za funeralnu memorijalnu funkciju: C. C.Kelly, Ars Moriendi in Eighteenth-Century Rome: Papal and PrincelyCatafalques. The Contribution of Paolo Posi, 580–590.
91º G. Ferroni, Idea del teatro. Schede iconografiche, Il teatro italianonel Rinascimento, A cura di F. Cruciani e D. Seragnoli, Bologna 1987,
199–200.
92º O anti~koj parapetazmi i wenom prisustvu u vizuelnoj
umetnosti potowih vremena: I. Lavin, Bernini’s Image of the IdealChristian Monarch, The Jesuits, Cultures, Sciences, and the Arts1540–1773, University of Toronto Press 2000, 448.
93º F. Polleros, De l’exemplum virtutis à l’apothéose, Hercule comme fi-gure d’identification dans le portrait: un exemple d’adaptation des formesde représentation classiques, Iconographie, propagande et légitimation,Ed. A. Ellenius, Paris 2001, 55–58.
94º U zavr{noj sceni se pojavquje Talija, muza pozori{ta, koja
u rukama nosi portret kneza Aleksandra Kara|or|evi}a. Nakon
pohvalnih stihova, koje govore Hor, Starac, Kara|or|e, Stefan
Nemawa i car Du{an, Talija kruni{e kne`ev portret vencem
slave: J. [auli}, Sterijin neobjavqeni dramski spev Tor`estvo
Serbije, Zbornik Matice srpske za kwi`evnost i jezik, kw. XXX,
sv. 1 (1982), 97–98.
95º J. Sterija Popovi}, San Kraqevi}a Marka alegorija u tri
odeqewa, Celokupna dela, kw. III, Beograd s. a, 133–146. Up.: \.
Maleti}, Gra|a, 94–95, gde se zdawe naziva Panteon.
96º AS, MPs, f. XLIII, 78/905. G. Kovijani}, Gra|a, 612, br. XIX/32,
gde se pomiwu: Reqefi na lo`ama na I i II galeriji.
97º Nedavna istra`ivawa Vernera Teleska pokazala su da je ova
simbolografija i te kako bila prisutna u vizuelnoj kulturi
XIX veka: W. Telesko, Erlösermythen in Kunst und Politik. Zwischenchristlicher Tradition und Moderne, Wien, Köln, Weimar 2004, 34.
Formalna struktura je, naravno, imala stare korene. Pojavquje
se ve} u programu pozori{ta porodice Farneze u Parmi: I. Lavin,On the Unity of the Arts and the Early Baroque Opera House, sl. 14–20.
98º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 149, br. XI/11.
99º AS, MPs, f. XXI, 73/92. G. Kovijani}, Gra|a, 392, br. XIII/78.
100º AS, MPs, f. XLIII, 78/905. G. Kovijani}, Gra|a, 612, br. XIX/32.
101º AS, MPs, f. VI, 1399/70. G. Kovijani}, Gra|a, 158, br. IX/21.
102º \. Maleti}, Posmrtna slava kneza Mihaila M. Obrenovi}a
III. Poginuv{eg u Top~ideru 29. maja 1868, Beograd 1869, 1.
103º AS, MPs, f. XVII, 164/86. G. Kovijani}, Gra|a, 366, br. XIII/44.
104º AS, MPs, f. XXI, 73/92. G. Kovijani}, Gra|a, 391–392, br.
XIII/77, 78.
105º Izve{taji o ovom incidentu su objavqeni u: G. Kovijani},
Gra|a, 672–675, br. XXI/26, 27, 28. Za odjek u ~asopisima: Narodno
pozori{te u Beogradu prestalo raditi, Pozori{te, god. XXX,
br. 26 (1905), 133–135.
106º AS, MPs, f. III, 99/905. G. Kovijani}, Gra|a, 677, br. XXI/32.
Provizorni, Pozori{ni pregled. Narodno pozori{te u 1905. go-
dini, Srpski kwi`evni glasnik, god. XIV, br. 3 (1905), 219–222.
107º Inkiostrijevi radovi se u {tampi naj~e{}e samo pomi-
wu, bez detaqnijeg opisa: J. Vali}, Srpski slog, Brankovo kolo,
god. XIII, br. 26–27 (1907), col. 813. Up.: H. Lisi~i}, Dragutin
Inkiostri Medewak, Zbornik za likovne umetnosti Matice
srpske 1 (1965), 338; S. Vule{evi}, Dragutin Inkiostri Mede-
wak. Pionir jugoslovenskog dizajna, Beograd 1998, 99, br. 58.
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE
39
108º D. Inkiostri, Preporo|aj srpske umetnosti, Beograd 1907;
Isti, Srpski folklorizam. Novi srpski stil, Letopis Matice
srpske, god. LXXXVII, kw. 287 (1912), 58–67.
109º O planovima: Pozori{na zgrada, Politika, br. 1452, 1. fe-
bruar 1908, 2. O izvedenim radovima: B. Nestorovi}, Narodno
pozori{te u Beogradu, 316–319.
110º T. Podstanicka, Stepan Kolesnikov 1879–1955, Moskva
2003, 9–29.
111º Muzej pozori{ne umetnosti, inv. br. 10 578–10, 581. Skice
su objavqene u: B. Vujovi}, Stjepan Fjodorovi~ Kolesnikov, Sve-
ske DIUS 5–6 (1978), 55; Isti, Uloga ruskih umetnika u razvoju
likovne kulture u Srbiji, Ruska emigracija u srpskoj kulturi
XX veka, II, Beograd 1994, 54–56; T. Podstanicka, Stepan Kole-
snikov 1879–1955, 24.
112º B. Nestorovi}, Istorijat zgrade, Narodno pozori{te Be-
114º O nastanku, razvoju i slikawu pozori{nih zavesa: L. Hook,The Curtain, Shakespere Quoterly 13 (1962), 499–505; G. Banu, Le rideauou la fêlure du monde, Paris 1997, 122–141.
115º S. Todorovi}, Jedan listak iz istorije Srpskog narodnog
pozori{ta, Srpski kwi`evni glasnik, kw. XXIII, sv. 9 (1909),
680–683; Isti, Autobiografija, Novi Sad 1951, 34. Sli~nu temu,
naslovqenu Djed, unuk i vila, naslikao je neposredno pre toga
Vjekoslav Karas za zagreba~ko Stankovi}evo pozori{te: Hrvatskonarodno kazali{te u Zagrebu, 18.
116º Muzej pozori{ne umetnosti Beograd, inv. br. 1723.
117º D. Medakovi}, Predlog Steve Todorovi}a za glavnu zavesu
Narodnog pozori{ta, Jedan vek Narodnog pozori{ta u Beogradu
1868–1968, Beograd 1968, 602–604.
118º N. Makuqevi}, Umetnost i nacionalna ideja u XIX veku,
215–227.
119º W. Telesko, Erlösermythen in Kunst und Politik. Zwischen chri-stlicher Tradition und Moderne, Wien, Köln, Weimar 2004, 43–46.
120º AS, RO 57/705. O. Milanovi}, Beogradska scenografija i
kostimografija, 10.
121º \. Maleti}, Gra|a, 445. Up.: S. Todorovi}, Autobiografija,
Novi Sad 1951, 44–45.
122º Skica se nalazi u beogradskom Narodnom muzeju, vel. 17 ×11,6 cm. Za identifikaciju skice: N. Simi}, Odnos izme|u srp-
ske kwi`evnosti i slikarstva u XIX veku (rukopis doktorske di-
sertacije), Beograd 1956, 279; Isti, Petar Ubavki} (1850–1910),
Beograd 1989, 210–211.
123º AS, RO, 57/705. O. Milanovi}, Beogradska scenografija i
kostimografija, 10.
124º AS, RO, 15/54. G. Kovijani}, Gra|a, 162, br. IX/28.
125º S. Vule{evi}, Dragutin Inkiostri Medewak, 19, 99, br. 58.
126º V. Bukovac, Moj `ivot, Beograd 1925, 168. U kasnijoj lite-
raturi predstava se naziva Preporod hrvatske kwi`evnosti i
umjetnosti ili Hrvatski preporod. Up.: Hrvatsko narodno kazali-
{te u Zagrebu 1840, 1860, 1992, ur. N. Batu{i}, Zagreb 1992, 19, sa re-
produkcijom.
127º Pozori{na oprema evakuisana je 1915, prema odluci Mini-
starstva prosvete: P. Volk, Pozori{ni ̀ ivot u Srbiji 1835–1944,
Beograd 1992, 490.
128º Skica je objavqena u: B. Vujovi}, Stjepan Fjodorovi~ Kole-
snikov, 55, sl. 8; Isti, Uloga ruskih umetnika u razvoju likovne
kulture Srbije, 55.
129º D. M. Jankovi}, Pozori{ni pregled: Pozori{na zgrada, Srp-
ski kwi`evni glasnik, kw. XIV, sv. 9 (1905), 700–703.
130º K. M. Fritthum, The Viena State Opera, Vienna 2000, 49–54.
131º Petar Ubavki}, Gra|a za istoriju moderne srpske umetno-
sti 1, Beograd 1973, prir. L. Trifunovi}, Beograd 1973, 16–17;
Q. Niki}, Prilozi i gra|a o Petru Ubavki}u, Zbornik za likovne
umetnosti Matice srpske 12 (1976), 330–333; N. Simi}, Petar
Ubavki}, 115–117, posebno 111.
132º U prikazu izlo`be Mihailo Valtrovi} za kne`evo poprsje
ka`e: Bista pokojnog kneza Mihaila, koju je g. Ubavki} izlo`io u
beogradskom muzeju, kazuje wegov umetni~ki dar za shva}awe duhov-
nih i telesnih osobina i wegovu ve{tinu u ostvarivawu svojih za-
mi{qaja. Bista je puna karakteristike i ve{ta~ki izvedena:
M. Valtrovi}, Radovi vajara Ubavki}a, Srpske ilustrovane no-
vine II (1882), 367, pre{t. u: M. Kolari}, Izlo`be u Beogradu
1880–1904, Beograd 1985, 18. Sli~no mi{qewe Valtrovi} iznosi
i u pismu ministru prosvete od 18. septembra 1882: Petar Ubav-
ki}, Gra|a za istoriju moderne srpske umetnosti 1, 119, br. 34/1.
133º O~igledno da je ceo poduhvat bio promi{qen, jer Ubavki}
istovremeno podnosi molbu za stipendiju: N. Simi}, Petar
Ubavki}, 126–127.
134º Tekst je pre{tampan u: Petar Ubavki}, Gra|a za istoriju
moderne srpske umetnosti 1, 125, br. 35.
135º Zbog tro{kova koji su tim povodom nastali [ap~anin se
obra}a ministru prosvete pismom 26. februara 1883: AS, MPs,
f. IV 16/83. Pismo je objavqeno u: G. Kovijani}, Gra|a, 339, br.
XIII/20. [ap~anin pomiwe da se skulptura nalazi u pozori{tu
i u prikazu Ubavki}eve izlo`be, organizovane u prostorijama
Gra|anske kasine tokom novembra 1885: Srpske novine, br. 247,
18. novembra 1885, pre{t. u.: M. Kolari}, Izlo`be u Beogradu
1880–1904, Beograd 1985, 35.
136º K. N. Hristi}, Jubilej Narodnog pozori{ta, 274.
137º Jedan od odlivaka se ~uva u beogradskom Narodnom muzeju,
inv. br. skulp. 117. O ovom odlivku, koji je svojevremeno pripi-
sivan Petru Ubavki}u: Q. Niki}, Prilozi i gra|a o Petru
Ubavki}u, 332–333; M. Timotijevi}, Mit o nacionalnom heroju
spasitequ, 56, bel. 77, sl. 9.
138º Ugovor je u celosti naveden u zaspisniku Ministarskog
saveta od 14. decembra 1874: N. [kerovi}, Zapisnici sednica
Ministarskog Saveta Srbije 1862–1898, Dr`avna arhiva N. @R.
Srbije, Gra|a II, Beograd 1952, 127–128, up. i 348, 357.
139º Naime, iz jednog dopisa Mihaila Valtrovi}a, upu}enog
Ministarstvu gra|evina, vidi se da je dokumentacija o spomeni-
ku predata Narodnom muzeju 1882: Arhiv Narodnog muzeja, 1882,
br. 96. Up.: Petar Ubavki}, Gra|a za istoriju moderne srpske
MIROSLAV TIMOTIJEVI]
40SPOMENI^KA BA[TINA
umetnosti 1, 17. Za druga~ije mi{qewe: Q. Niki}, Prilozi i
gra|a o Petru Ubavki}u, 331.
140º Spomen-plo~a, Pozori{ni list, god. I, br. 5, 28. januara
1901, 35.
141º Pozori{ni muzej, Pozori{ni `ivot, br. 28, 1. april 1901,
154.
142º M. Kolari}, Izlo`be u Beogradu 1880–1904, Beograd 1985, 72.
143º Obe molbe su objavqene u: Petar Ubavki}, Gra|a za istori-
ju moderne srpske umetnosti 1, 187, br. 84/1; 190, br. 90/1, 2.
144º Tekst je objavqen u Novoj iskri, a pre{tampan je u: Isto,
188, br. 85, 86.
145º U beogradskom Narodnom muzeju ~uva se nekoliko odliva-
ka ovog poprsja, koja su se nekada nalazila u dr`avnim institu-
cijama.
146º Ubavki} se prilikom vajawa poprsja Joakima Vuji}a kori-
stio jednim spisateqevim portretom iz mla|ih dana, verno
prenose}i sve detaqe. Portret je reprodukovan na po~etku pu-
blikacije: A. Ujes, Pozori{no stvarala{tvo Joakima Vuji}a,
Galerija SANU 62, Beograd 1988. Za portrete Jovana Sterije Po-
povi}a: N. Kusovac, Jovan Popovi}, slikar, Opovo 1971, 172–173,
kat. br. 79, 80.
147º Petar Ubavki}, Gra|a za istoriju moderne srpske umetno-
sti 1, 187, br. 84/1.
148º Up.: N. Simi}, Petar Ubavki}, 307, gde se navodi da su na-
ru~ene samo predstave glava postavqene na postoqa.
149º O. Milanovi}, Avgusta Vela Nigrinova prvakiwa Narodnog
pozori{ta u Beogradu, Godi{wak grada Beograda XVII (1970),
237–289, pre{t. u: Neimari srpskog pozori{ta, Beograd 1997,
65–109.
150º Nenad Simi} pomiwe Milana Gavrilovi}a, ali najvero-
vatnije je u pitawu oma{ka. Up.: N. Simi}, Petar Ubavki}, 307.
151º Hrvatsko narodno kazali{te 1840, 1860, 1992, ur. N. Batu{i}, Za-greb 1992, 14, sa ilustracijama.
152º Ubrzo po glumi~inoj smrti pokrenuta je inicijativa za
podizawe spomenika, ali ona nije realizovana: Spomenik Veli
Nigrinovoj, Politika, br. 2314, 29. juni 1910, 2.
153º D. J. Jankovi}, Pozori{ni pregled: Pozori{na zgrada, 700–703.
154º Skulpture su evidentirane u: A. Pavlovi}, Javni spomenici
na podru~ju grada Beograda, Beograd 1962, 7, br. 36 i 35.
155º Sa izuzetkom poprsja Branka Radi~evi}a, bili su to rado-
vi Petra Ubavki}a. Gipsani odlivak poprsja Petra Petrovi}a
Wego{a poklonio je pozori{tu sam umetnik, dok na~in pribav-
qawa ostalih poprsja nije poznat. Up.: N. Simi}, Petar Ubavki},
str. 307.
156º ^etrdesetogodi{wica, Politika, br. 2068, 19. oktobar 1909,
3; Proslava ~etrdesetogodi{wice Narodnog pozori{ta, Pravda,
157º S. Jani}, Organizovawe narodnog pozori{ta u Beogradu 1868.
godine, 218–223; B. S. Stojkovi}, Istorija srpskog pozori{ta, 180.
158º Za opis sve~anog otvarawa: \. Maleti}, Gra|a, 451–456; S.
[umarevi}, Pozori{te kod Srba, 377–386; K. N. Hristi}, Jubilej
Narodnog pozori{ta, 257–275.
159º AS, PO, br. 871, 58. Panegirik je objavqen godinu dana ka-
snije: \. Maleti}, Posmrtna slava Mihaila M. Obrenovi}a IIIpoginuv{eg u Top~ideru 29. Maja 1968, Beograd 1969.
160º P. Popovi}, Nacionalni repertoar K. S. Narodnog pozori-
{ta, Beograd 1899, 3–35. Za pregled doma}eg dramskog repertoa-
ra od 1869. do 1914: S. N. Cvetkovi}, Repertoar Narodnog pozori-
{ta u Beogradu 1868–1965, Hronolo{ki pregled premijera i obnova,
Beograd 1966, 8–21; @. Petrovi}, Repertoar Narodnog pozori{ta
u Beogradu 1868–1914, Beograd 1993. O autorima: P. Volk, Pisci
nacionalnog teatra, Beograd 1995, 93–161.
161º A. D. Smith, The Etnic Origins of Nations, Oxford 1996, 179–183,
pogl. Romantic nationalis as an »historical drama«. Up.: E. Hobsbom, T.Rejnxer, Izmi{ljanje tradicije, Beograd 2002, 5–25, 383–448; G. Schöpflin,The Functions of Myths and Taxonomy of Myths, Myths and Nationhood,Ed. by G. Hosking and G. Schöpflin, London 1997, 19–35.
162º M. Ban, Dramski nazori, Glas SKA, kw. XXV (1891), 75–76.
Va`nost sentimenta za uobli~avawe kolektivne nacionalne
svesti odavno je uo~en. Ilustrativan primer jeste ~esto pre-
{tampavan tekst Ota Bauera: O. Bauer, The Nation, Mapping theNation, Ed. by G. Balakrishnan, London, New York 1996, 61–64.
163º F. Kanic, Srbija, zemqa i stanovni{tvo od rimskog doba do
kraja XIX veka, I, Beograd 1985, 99.
164º Cvijeti srbske. Drama u pet razdela. Napisao Matija Ban
za pedeseto-godi{wu svetkovinu oslobo|ewa Srbije 1865, Beograd
1866. O nastanku predstave i wenoj daqoj sudbini: \. Maleti},
Gra|a, 413–417. O premijernom izvo|ewu: S. V. Cvetkovi}, Reper-
toar Narodnog pozori{ta u Beogradu 1868–1965, Hronolo{ki pre-
gled premijera i obnova, Beograd 1966, 7. O kasnijim izvo|ewima:
P. Popovi}, Nacionalni repertoar K. S. Narodnog pozori{ta,
Beograd 1899, 10. Za prikaz predstave: S. Vulovi}, Iz pozori{ta.
Prve bele{ke iz ̀ ivota jedne dr`avne i dru{tvene ustanove na{e,
Beograd 1879, 38–46.
165º M. Timotijevi}, O proizvo|ewu jednog nacionalnog praznika:
spomen dan palima u borbama za otaxbinu, Godi{wak za dru{-
tvenu istoriju, god. IX, br. 1–3 (2002), 69–76.
166º P. Popovi}, Nacionalni repertoar K. S. Narodnog pozori-
{ta, Beograd 1899, 10, 24.
167º S. [umarevi}, Pozori{te kod Srba, 400.
168º S. V. Cvetkovi}, Repertoar Narodnog pozori{ta u Beogra-
du, 8; P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 311.
169º De~ije predstave, Pozori{ni list, god. I, br. 3, 21. januar
1901, 17–19; D. M. Jankovi}, Pozori{ni pregled – Predstave za
|ake, Srpski kwi`evni glasnik, kw. II, sv. 6 (1901), 467–468.
170º S. V. Cvetkovi}, Repertoar Narodnog pozori{ta u Beogradu,
11; P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 949. Up.: M. P. [ap~a-
nin, Celokupna dela, kw. V, Beograd, s. a, 324, gde se navodi da je
premijera bila na isti praznik, ali prethodne godine.
171º Rastko Nemawi}, Pozori{ni list, god. ? br. 1, 14. januar
1901, 3; P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 656–657. Up.: Na Sv.
Savu, Politika, br. 2152, 14. februar 1910, 3.
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE
41
172º Pozori{te je uzelo dan svetog arhan|ela Mihaila za svog
patrona odlukom Odbora od 20. januara 1870: S. [umarevi}, Po-
zori{te kod Srba, 390.
173º Predstava je napisana 1886, ali je {tampana dve godine ka-
Beograd 1888. O proslavi jubileja: Stogodi{wica Vuka Stef.
Karaxi}a proslavqena 1888. u Beogradu. Za {tampu priredio M.
\. Mili}evi}, Spomenik SKA, drugi raz., kw. 6/VII, Beograd
1890.
174º Seni Vojislavqevoj, Pozori{ni list, god. I, br. 51, 12. maj
1901, 245–247; D. M. Jankovi}, Pozori{ni pregled – Vojislavqevo
ve~e, Srpski kwi`evni glasnik, kw. II, sv. 5 (1901), 379–384. O
podizawu spomenika: M. Timotijevi}, Heroizacija pesnika Vo-
jislava Ili}a i podizawe spomenika na Kalemegdanu, Godi{wak
grada Beograda, kw. XLVII–XLVIII (2000–2001), 187–210.
175º D. Ili}, Propolanak slave. U spomen \uri Jak{i}u, Bran-
kovo kolo, god. IX, br. 50 (1903), col. 1569–1572.
176º AS, MPs, f. XXXII, 58/1899. G. Kovijani}, Gra|a, 470–474,
br. XIV/94. Povodom proslave je izdata spomenica: Pomenik o
tridesetogodi{wici Kraqevskog srpskog narodnog pozori{ta
1869–1899, Slu`beno izdawe, Beograd 1899.
177º U pismu, koje je u ime kneza poslao ministar prosvete Dimi-
trije Mati}, izra`ava se zahvalnost upravniku {to je pozori-
{te svojim odabranim predstavama doprinelo sjajnosti svetko-
vine kojom je proslavqeno stupawe na vladu Wegove svetlosti
kneza Milana M. Obrenovi}a IV: AS, MPs, f. XIV, 39/72. G. Kovi-
jani}, Gra|a, 229, br. X/23. O predstavi i kasnijim izvo|ewima:
S. [umarevi}, Pozori{te kod Srba, 400, 402; @. Petrovi}, Re-
pertoar Narodnog pozori{ta u Beogradu 1868–1914, Beograd 1993,
84. Ova alegorija je poznata i po tome {to je za wu napisana i
komponovana pesma Bo`e pravde, koja je potom postala zvani~na
himna: Jovan \or|evi}, Srpska himna, Slo`io u note za prvi glas
sa pratwom klavira Davorin Jenko, Srbadija, god. II, sv. 3 (1882),
po~etak bez paginacije.
178º O. Milanovi}, Beogradska scenografija i kostimografija,
28–29.
179º O razvoju ove umetni~ke forme i wenoj primeni: S. Folie,M. Glasmeier, Tableaux vivants, Lebende Bilder und Attitüden in Foto-grafie, Film und Video, Wien 2002, 11–52.
180º \. Maleti}, Gra|a, 764.
181º AS, MPs, f. XXI, 63/97. G. Kovijani}, Gra|a, 412–417, br.
XIII/107.
182º A. D. Smith, National Identity and Myths of Ethnic Descent, Mythsand Memories of the Nation, Oxford University Press 1999, 57–95.
183º P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 93–114.
184º A. D. Smith, Chosen Peoples, 223–228, poglavqe CelebratingNation Heroes.
185º Up.: S. Walbu, Woman and Nation, Mapping the Nation, 235–253.
186º A. D. Smith, National Identity and Myths of Ethnic Descent,Myths and Memories of the Nation, 57–88.
187º \. Maleti}, Gra|a, 399–405.
188º P. Popovi}, Srpska drama u XIX veku, Rasprave i ~lanci, Be-
ograd 1939, 199–240; P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 115–129.
189º J. Skerli}, Omladina i wena kwi`evnost, 284. O {irewu
ovog tipa predstava: V. Stefanov, Istoriÿ na búlgarskiÿ teatr,
I, Sofiÿ 1997, 103–116. O ruralnom segmentu zvani~ne nacio-
nalne kulture: R. Shannan Peckham, Internal Colonialisam. Nationand Region in nineteenth-Century Grece, Balkan Identities – Nationand Memory, Ed. By M. Todorova, London 2004, 41–59.
190º A. D. Smith, The Ethnic Origins of Nations, 140–149; Isti, Na-
cionalni identitet, 26–29; Isti, Nation and Ethnoscape, Mythsand Memories of the Nation, 149–157. Za sli~nost u uobli~avawu
nacionalnog vizuelnog identiteta: N. Makuqevi}, Umetnost i
nacionalna ideja u XIX veku, 120–139.
191º AS, NG MPs, 1886. G. Kovijani}, Gra|a, 361–363, br. XIII/40.
192º Ilustrativan primer je: Ilustrovana velika srpska narod-
na lira, Bra}a M. Popovi}, Novi Sad 1887, 625–705, poglavqe
Pozori{ne pesme.
193º S. V. Cvetkovi}, Repertoar Narodnog pozori{ta u Beogradu,
12; P. Volk, Pisci nacionalnog teatra, 124–125.
194º S. Vulovi}, Iz pozori{ta, I–XII.
195º V. Kari}, Srbija, opis zemqe, naroda i dr`ave, Beograd 1887,
304–305.
196º M. T. Nikoli}, Izve{taj Milorada [ap~anina o desetogo-
di{wem radu Narodnog pozori{ta u Beogradu od 1880–1890, Arhiv-
ski pregled, br. 1–2 (1968), 285–320.
197º P. Popovi}, Nacionalni repertoar K. S. Narodnog pozori-
{ta, Beograd 1899, 36. Tako se upravnik pozori{ta Nikola Petro-
vi}, u predstavci upu}enoj Ministarstvu prosvete, `ali da je te-
{ko ude{avati repertoar tako da srpski komadi dr`e ravnote`u
sa stranima i u tom smislu isti~e: Uz to ne treba zaboraviti da
se srpski repertoar skoro redovno prote`ira na materijalnu {te-
tu Narodnog pozori{ta. Stari srpski komadi nemaju dovoqno pri-
vla~ne snage za publiku. Novi komadi slabo se javqaju: AS, MPs, f.
XXXXIV, 43/906. G. Kovijani}, Gra|a, 478–480, br. XIV/103.
198º O. Milanovi}, Po~etak umetni~ke reforme Narodnog po-
zori{ta u Beogradu uo~i Prvog svetskog rata, Godi{wak grada
Beograda XXXVII (1980), 189–216, pre{t. u: Neimari srpskog po-
zori{ta, Beograd 1997, 147–180.
MIROSLAV TIMOTIJEVI]
42SPOMENI^KA BA[TINA
NARODNO POZORI[TE U BEOGRADU – HRAM PATRIOTSKE RELIGIJE
43
Summary: MIROSLAV TIMOTIJEVI]
T H E N AT I O N A L T H E AT R E I N B E L G R A D E :A T E M P L E O F PAT R I O T I C R E L I G I O N
The constitution of the Serbian state in the nineteenth century led to the establishment of many national institutions, theNational Theatre being one of the first in the field of culture. The idea of a national theatre was first proposed in the early1840s, but it was not until 30 October 1869 that, after a series of hitches, it was formally opened. The building was erectedin the heart of the capital city according to the design of the architect Aleksandar Bugarski, also entrusted with its interiordesign. At the time the proposal was first put forward, the Theatre was often interpreted as a temple of patriotic religion andcompared with the churches of historic Serbian monasteries. Such a parallel rested on the idea that both churches and the-atres are temples, the only difference being in that in the former the Christian and in the latter a patriotic religion waspreached.
The concept of the National Theatre as a temple of patriotic religion fully determined the decoration of its interior.Special attention was paid to the auditorium, painted as a national pantheon. The stage portal was surmounted by a car-touche enclosing the profile portrait of the assassinated prince Mihailo Obrenovi}, in the dynastic and state programmeshonoured as the founder of the National Theatre. The ceiling above the auditorium received wall-paintings. Their contentis unknown, as the paintings were soon destroyed by gas lighting. The second gallery parapets bore medallions enclosing thecoat-of-arms of the Serbian lands, and those of the first the portraits of national heroes done by the painter Johann JanKautsky, the scenographer of the Vienna court theatre. The concept of the theatre as a pantheon had already been formu-lated. As an illustration of its promotion may serve the production of The Dream of Kraljevi} Marko, a play by Jovan SterijaPopovi}, which had its première on 30 September 1847. The original painted programme of the auditorium was complete-ly altered by subsequent reconstructions. The ceiling now bears compositions by Stepan Fyodorovich Kolesnikov, a Russian-born painter who left Russia after the October Revolution.
Soon after the theatre was formally opened, a bust of Prince Mihailo Obrenovi} was set up in the foyer. It was a gift fromthe sculptor Petar Ubavki}, a state scholarship holder. Of another two busts of the prince that came later only one has sur-vived, carved in marble in 1872 by the Florentine sculptor Enrico Pazzi. Pazzi was also entrusted with the execution of amonument to the prince, set up in front of the National Theatre building. Early in the twentieth century the foyer receivednew busts commissioned from Petar Ubavki} by the theatre director Branislav Nu{i}. Next to the bust of King AlekandarObrenovi} were set up those of the writers Joakim Vuji} and Jovan Sterija Popovi}, the architect of a national theatricalrepertoire. Branislav Nu{i} intended to put busts of the most prominent national actors on display in the foyer. The bustswere commissioned, but never executed. His idea was not realized until a few decades later.
The understanding of the national theatre as a temple of patriotic religion determined a good part of its repertoire. Inits early decades, the repertoire included a number of productions with national themes, which may be seen as patriotic reli-gious rituals. Those rituals epitomized concepts underlying the national idea, making them acceptable and understandableto any one member of the public. Celebration of the cult of the nation was common to all patriotic theatrical rituals, which,despite all diversity, may be classified into three basic groups. The first included political productions for special occasionssuch as national holidays, official events, anniversaries and jubilees. Those were the so-called »festive productions«, for themost part suited to the calendar of state holidays. The second group of patriotic theatrical rituals was intended to celebratethe past, and the third to celebrate the contemporary life of the people.
During the theatre’s early decades such productions were enthusiastically received by the public, but from the late nine-teenth century the subject-matter was increasingly losing interest. As a result, the management was keen on taking them off,but the Ministry of Education and Religion, to which the management was directly answerable, insisted on keeping them,and for quite obvious political reasons. Pressures came even from the Parliament, which in 1887 required that the theatreshould embrace a wider range of »national productions«. The state of affairs remained unchanged until World War One,when the repertoire of the National Theatre of the newly-formed Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes was brought intoline with the ideology of integral Yugoslavism.
LIST OF ILLUSTRATIONS:
Fig. 1. National Theatre, initial project, front façade, JosephSteinlehner the Son after Giuseppe Cassano, 1852 Fig. 2. National Theatre, initial project, ground-plan, JosephSteinlehner the Son after Giuseppe Cassano, 1852 Fig. 3. National Theatre, drawing, Vladislav Titelbah, 1885 Fig. 4. National Theatre, photograph, Milan Jovanovi}, end19th centuryFig. 5. National Theatre, photograph, ca 1920Fig. 6. National Theatre, ground-plan, Aleksandar Bugarski,1868Fig. 7. National Theatre, site plan, Aleksandar Bugarski, 1868Fig. 8. Sketch for ceiling paintings, Stepan FyodorovichKolesnikov, between 1920 and 1922Fig. 9. Sketch for ceiling paintings, Stepan FyodorovichKolesnikov, between 1920 and 1922Fig. 10. Sketch for the front curtain, drawing, Steva Todorovi},1869Fig. 11. Prince Mihailo Obrenovi}, marble, Enrico Pazzi, 1872Fig. 12. Prince Mihailo Obrenovi}, galvanoplastic copy,Giuseppe Firenze after Enrico Pazzi, 1872Fig. 13. King Alexander Obrenovi}, bronze, Petar Ubavki},1901, archive photoFig. 14. Joakim Vuji}, bronze, Petar Ubavki}, 1901, archivephotoFig. 15. Jovan Sterija Popovi}, bronze, Petar Ubavki}, 1901,archive photoFig. 16. Emperor Du{an Hall, watercolour, Vladislav Titelbah,1902Fig. 17. Royal loge, photograph, after 1922