-
SRPSKI STANDARD SRPS ENDe
Identian sa E
Betonski elik Zavarivi betonski eliOpti deo
Steel for the reinforcement of concrete Weldable
reinforcGeneral
RSRPS ENINSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0 10080cembar 2008.N 10080:2005
k
ing steel
I izdanje
eferentna oznaka 10080:2008 (sr)
-
AUTORSKA PRAVA ZATIENA Autorska prava za srpske standarde i
srodne dokumente pripadaju Institutu za standardizaciju Srbije.
Umnoavanje, u celini ili delimino, kao i distribucija srpskih
standarda i srodnih dokumenata, dozvoljeni su samo uz saglasnost
Instituta za standardizaciju Srbije. ISS Izdaje Institut za
standardizaciju Srbije
INSTITUT ZA STANDARDIZACIJU SRBIJE 11030 Beograd, Stevana
Brakusa 2, p.f. 2105 Telefoni: (011) 35-41-260, 35-41-261 Telefaks:
(011) 35-41-257 Prodaja: (011) 25-47-496 Informacioni centar: (011)
25-47-293
[email protected] [email protected]
www.jus.org.yu
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 Ovaj standard doneo je direktor Instituta
za standardizaciju Srbije reenjem br. 514/8-52-02/2008 od 29.
decembra 2008. godine. Ovaj standard je identian sa evropskim
standardom EN 10080:2005 i objavljen je uz dozvolu Evropskog
komiteta za standardizaciju CEN, rue de Stassart 36, B-1050
Brussels. CEN i njegove lanice u potpunosti zadravaju sva prava
reprodukovanja i umnoavanja evropskih standarda u bilo kom obliku i
na bilo koji nain i oni se ne mogu umnoavati bez pisanog odobrenja
CEN-a Institutu za standardizaciju Srbije. This standard is
identical with EN 10080:2005 and is reproduced by permission of
CEN, rue de Stassart 36, B-1050 Brussels. All exploitation rights
of the European Standards in any form and by any means are reserved
world-wide to CEN and its National Members, and no reproduction may
be undertaken without the expressed permission in writting by CEN
through the Institute for Standardization of Serbia. Nacionalni
predgovor Ovim standardom povlae se i zamenjuju sledei standardi:
SRPS U.M1.091:1986, SRPS U.M1.092:1987, SRPS C.K6.020:1987 i SRPS
C.K6.120:1986. Ovaj standard pripremila je Komisija za standarde iz
oblasti vrsta elika, pljosnatih elinih proizvoda (limova) i
profila, KS C 017. Standard SRPS EN 10080 predstavlja prevod
evropskog standarda EN 10080:2005 sa engleskog na srpski jezik. Za
potrebe ovog standarda izvrene su sledee redakcijske izmene: dodate
su nacionalne fusnote za dodatna objanjenja; standard sadri
informativni Prilog NA u kojem se daju karakteristike betonskog
elika i informativni
Prilog NB u kojem se daje vrednovanje rezultata ispitivanja.
Veza srpskih dokumenata i citiranih evropskih dokumenata SRPS EN
10020:2003, Definicija i klasifikacija vrsta elika (EN 10020:2000,
IDT) SRPS EN 10079:2003, Definicija proizvoda od elika (EN
10079:1992, IDT) SRPS EN ISO 377:2003, elik i proizvodi od elika
Mesto za uzimanje uzoraka i pripremanje uzoraka i
epruvete za mehaniko ispitivanje (ISO 377:1997, IDT) Ostali
evropski dokumenti na koje se ovaj standard normativno poziva nisu
preuzeti kao identini srpski dokumenti.
i
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
EVROPSKI STANDARD EUROPEAN STANDARD NORME EUROPENNE EUROPISCHE
NORM
EN 10080 Maj 2005.
ICS 77.140.15; 77.140.60; 77.140.65 Zamenjuje ENV
10080:1995Verzija na srpskom jeziku
Betonski elik Zavarivi betonski elik Opti deo
Steel for the reinforcement of concrete Weldable
reinforcing steel General
Aciers pour larmature du bton Aciers soudables pour bton
arm Gnralits
Stahl fr die Bewehrung von Beton Schweigeeigneter Betonstahl
Allgemeines
Ovaj evropski standard odobrio je CEN 21. aprila 2005. godine.
lanice CEN-a obavezne su da se pridravaju Internih pravila
CEN/CENELEC u kojima su definisani uslovi pod kojima evropski
standard, bez izmena, stie status nacionalnog standarda. Aurirani
spiskovi i bibliografske reference koje se odnose na te nacionalne
standarde mogu se dobiti od Centralnog sekretarijata ili od lanica
CEN-a. Ovaj evropski standard postoji u tri zvanine verzije (na
engleskom, francuskom i nemakom jeziku). Verzija na nekom drugom
jeziku, nastala prevoenjem na nacionalni jezik pod odgovornou
lanice CEN-a i prijavljena Centralnom sekretarijatu, ima isti
status kao zvanina verzija. lanice CEN-a su nacionalne organizacije
za standardizaciju Austrije, Belgije, eke Republike,
Danske,Estonije, Finske, Francuske, Grke, Holandije, Irske,
Islanda, Italije, Kipra, Letonije, Litvanije, Luksemburga, Maarske,
Malte, Nemake, Norveke, Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije,
panije, vajcarske, vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
CEN
Evropski komitet za standardizaciju European Committee for
Standardization
Comit Europen de Normalisation Europisches Komitee fr
Normung
Centralni sekretarijat: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels
2005 CEN Sva prava reprodukovanja i umnoavanja u bilo kom obliku
i na bilo koji nain zadravaju lanice CEN-a u svim zemljama.
Ref. oznaka EN 10080:2005 E
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
Sadraj
Strana
Predgovor
..........................................................................................................................................................
4
1 Predmet i podruje
primene....................................................................................................................
5
2 Normativne reference
.............................................................................................................................
5
3 Termini i definicije
.................................................................................................................................
6
4 Simboli
.................................................................................................................................................
10
5 Oznaavanje
.........................................................................................................................................
11 5.1 ipka, kotur i proizvod dobijen odmotavanjem
kotura.........................................................................
11 5.2 Zavarena
mrea.....................................................................................................................................
11 5.3 Reetkasti
nosai...................................................................................................................................
12
6 Proizvodnja elika i proizvodni procesi
...............................................................................................
13
7 Propisane
karakteristike........................................................................................................................
14 7.1 Zavarivost i hemijski sastav
.................................................................................................................
14 7.2 Mehanike
ocobine...............................................................................................................................
15 7.3 Mere, masa i
tolerancije........................................................................................................................
16 7.4 vrstoa zavarenog spoja i konfiguracija povrine
..............................................................................
19 7.5 Provera propisanih karakteristika
.........................................................................................................
21
8 Vrednovanje usaglaenosti
...................................................................................................................
21 8.1 Fabrika kontrola
proizvodnje..............................................................................................................
21 8.2 Poetno tipsko
ispitivanje.....................................................................................................................
24 8.3 Stalni nadzor nad fabrikom kontrolom proizvodnje i kontrolno
ispitivanje ....................................... 27 8.4
Vrednovanje, izvetavanje i preduzimanje mera
..................................................................................
28 8.5 Ocenjivanje dugoronog nivoa kvaliteta
..............................................................................................
29
9 Metode ispitivanja
................................................................................................................................
30 9.1 ipke, koturovi i proizvodi dobijeni odmotavanjem kotura
.................................................................
30 9.2 Zavarena
mrea.....................................................................................................................................
30 9.3 Reetkasti
nosai...................................................................................................................................
30
10 Identifikacija proizvoaa i tehnike
klase...........................................................................................
30 10.1 ipka
.....................................................................................................................................................
30 10.2
Kotur.....................................................................................................................................................
32 10.3 Proizvod dobijen odmotavanjem
kotura...............................................................................................
33 10.4 Zavarena
mrea.....................................................................................................................................
33 10.5 Reetkasti
nosai...................................................................................................................................
33
11 Provera mehanikih osobina u sluaju spora
.......................................................................................
33
2
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008
Strana
Prilozi Prilog A (informativan) Primeri taaka zavarivanja u
spojevima reetkastog nosaa................................. 34
Prilog B (normativan) Metode ispitivanja za reetkaste nosae
................................................................ 35
Prilog C (informativan) Ispitivanje veznog mesta za rebrasti i
urebreni betonski elik Ispitivanje vrstoe na
savijanje............................................................................................................
40 Prilog D (informativan) Ispitivanje veznog mesta za rebrasti i
urebreni betonski elik Ispitivanje
razvlaenjem........................................................................................................................
49 Prilog E (informativan) Uporeivanje simbola koji se koriste u
ovom evropskom standardu sa onima koji se koriste u EN 1992-1-1 i
EN 1992-1-2
........................................................................
55 Prilog ZA (informativan) Take ovog evropskog standarda koje se
odnose na odredbe Direktive EU za graevinske
proizvode................................................................................................
56
3
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
Predgovor Ovaj dokument (EN 10080:2005) pripremio je Tehniki
komitet ECISS/TC 19, Betonski elici za armiranje i elici za
prednaprezanje betona Osobine, mere, tolerancije i specifina
ispitivanja, iji je sekretarijat u nadlenosti DIN-a. Ovaj evropski
standard mora da dobije status nacionalnog standarda ili
objavljivanjem identinog teksta ili proglaavanjem najkasnije do
novembra 2005. godine, a svi nacionalni standardi koji su u
suprotnosti sa njim moraju se povui najkasnije do maja 2007.
godine. Ovaj dokument pripremio je CEN na osnovu mandata M/115 koji
je dobio od Evropske komisije i Evropskog udruenja za slobodnu
trgovinu i on podrava bitne zahteve Direktive EU za graevinske
proizvode (89/106/EEC). Za vezu sa Direktivom EU za graevinske
proizvode, videti informativni Prilog ZA, koji je sastavni deo ovog
dokumenta. Ovaj dokument ne primenjuje se za nezavarivi betonski
elik. Ovaj dokument ne definie tehnike klase. Tehnike klase treba
da budu definisane u skladu sa ovim dokumentom pomou propisanih
vrednosti za Re, Agt, Rm/Re, Re.act/Re,nom. (ako je primenljivo),
izdrljivost/zamor materijala (ako je potrebno), savitljivost,
zavarivost, vrstou zavarenog spoja, otpornost/vrstou zavarenih ili
privrenih spojeva (za zavarenu mreu ili reetkaste nosae) i
tolerancije mera. Prema Internim pravilima CEN/CENELEC, nacionalne
organizacije za standardizaciju sledeih zemalja obavezne su da
primenjuju ovaj evropski standard: Austrije, Belgije, eke
Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grke, Holandije,
Irske, Islanda, Italije, Kipra, Letonije, Litvanije, Luksemburga,
Maarske, Malte, Nemake, Norveke, Poljske, Portugala, Slovake,
Slovenije, panije, vajcarske, vedske i Ujedinjenog Kraljevstva.
4
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008
Betonski elik Zavarivi betonski elik Opti deo
1 Predmet i podruje primene 1.1 Ovim evropskim standardom
utvruju se opti zahtevi i definicije za propisane karakteristike
zavarivog betonskog elika koji se koristi za armiranje betonskih
konstrukcija, a isporuuje se u vidu gotovih proizvoda u obliku:
ipki, koturova (valjane ice, vuene ice) i proizvoda dobijenih
odmotavanjem kotura; tabli mainski zavarene mree fabrike izrade;
reetkastih nosaa. 1.2 elici prema ovom evropskom standardu imaju
rebrastu, urebrenu ili glatku povrinu. Ovaj evropski standard ne
primenjuje se za: nezavarivi betonski elik; pocinkovani betonski
elik; betonski elik premazan epoksidnom smolom; betonski elik
otporan na koroziju; elike za prednaprezanje (videti prEN 10138-1
do -4); urebrenu traku; dalju obradu, npr. seenje ili seenje i
savijanje. 2 Normativne reference Sledei referentni dokumenti
neophodni su za primenu ovog dokumenta. Kada se navode datirane
reference, primenjuje se iskljuivo citirano izdanje. Kada se navode
nedatirane reference, primenjuje se najnovije izdanje referentnog
dokumenta (ukljuujui i izmene). EN 10020:2000, Definition and
classification of grades of steel EN 10079:1992, Definition of
steel products EN ISO 377, Steel and steel products Location and
preparation of samples and test pieces for
mechanical testing (ISO 377:1997) EN ISO 7500-1, Metallic
materials Verification of static uniaxial testing machines Part
1:
Tension/compression testing machines Verification and
calibration of the force- -measuring system (ISO 7500-1:2004)
EN ISO 15630-1, Steel for the reinforcement and prestressing of
concrete Test methods Part 1: Reinforcing bars, wire rod and wires
(ISO 15630-1:2002)
EN ISO 15630-2, Steel for the reinforcement and prestressing of
concrete Test methods Part 2: Welded fabric (IS0 15630-2:2002)
NAPOMENA Videti takoe C.2 i D.2.
5
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 3 Termini i definicije Za potrebe ovog
evropskog standarda, primenjuju se termini i definicije dati u EN
10020:2000 i EN 10079:1992, kao i sledei. 3.1 betonski elik
(reinforcing steel) proizvod od elika sa krunim ili priblino krunim
poprenim presekom koji je pogodan za armiranje betona 3.2 rebrasti
betonski elik (ribbed reinforcing steel) betonski elik sa najmanje
dva reda poprenih rebara, koja su ravnomerno rasporeena po celoj
duini 3.3 uzduno rebro (longitudinal rib) jednoobrazno kontinualno
ispupenje paralelno sa osom ipke, valjane ice ili vuene ice 3.4
popreno rebro (transverse rib) bilo koje rebro na povrini ipke,
valjane ice ili ice osim podunog rebra 3.5 visina rebra (rib
height, h) h rastojanje od najvie take rebra (poprenog ili podunog)
do povrine jezgra, koje se meri normalno na osu ipke, valjane ice
ili vuene ice 3.6 rebro ili rastojanje izmeu poprenih rebara (rib
or indentation spacing, c) c rastojanje izmeu sredita dva uzastopna
poprena rebra ili dva uzastopna urebrenja mereno paralelno na osu
ipke, valjane ice ili vuene ice 3.7 ugao poprenog rebra ili nagib
urebrenja (angle of transverse rib or indentation inclination, )
ugao izmeu ose poprenog rebra ili urebrenja i uzdune ose ipke,
valjane ice ili vuene ice 3.8 nagib boka poprenog rebra (transverse
rib flank inclination, ugao boka rebra meren vertikalno u odnosu na
uzdunu osu rebra 3.9 relativna povrina rebra (relative rib area,
fR) fRpovrina ispada/ispusta svih rebara na ravni vertikalnoj u
odnosu na uzdunu osu ipke, valjane ice ili vuene ice, podeljena
razmakom rebara i nazivnim obimom 3.10 urebreni betonski elik
(indented reinforcing steel) betonski elik sa utisnutim rebrima
ravnomerno rasporeenim po celoj duini 3.11 dubina utiskivanja
(urebrenja) (indentation depth, t) t rastojanje izmeu povrine ice i
najdublje take urebrenja 3.12 irina urebrenja (indentation width,
b) b irina urebrenja koja treba da se meri paralelno u odnosu na
osu ipke, valjane ice ili vuene ice
6
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 3.13 glatki betonski elik (plain
reinforcing steel) betonski elik sa glatkom povrinom 3.14 kotur
(coil) jednostruka duina betonskog elika (obino valjane ice ili
ice) namotanog u koncentrinim krugovima 3.15 proizvodi dobijeni
odmotavanjem kotura (de-coiled product) betonski elik izraen u
koturovima i naknadno ispravljen radi dalje obrade 3.16 nazivna
povrina poprenog preseka (nominal cross-sectional area, An)
Anpovrina poprenog preseka ekvivalentna povrini krune ravne ipke
istog nazivnog prenika, d (tj. d2/4) 3.17 zavarena mrea (welded
fabric) raspored uzdunih i poprenih ipki, valjanih ili vuenih ica
istog ili razliitog nazivnog prenika i duine, koje su rasporeene
uglavnom pod pravim uglom jedna u odnosu na drugu i spojene fabriki
elektrootpornim zavarivanjem pomou automatskih maina na svim takama
preseka 3.18 reetkasti nosa (lattice girder) dvodimenzionalna ili
trodimenzionalna iana konstrukcija koja se se sastoji od gornje
ipke, jedne ili vie donjih ipki i kontinualnih ili diskontinualnih
dijagonala koje su zavarene ili mehaniki sastavljene sa ipkama 3.19
karakteristina vrednost (characteristic value) vrednost ili osobina
proizvoda koja je propisana i koja se nee dostii u seriji
hipotetikih neogranienih ispitivanja NAPOMENA Uopte uzev, ova
vrednost odgovara specifinoj taki1) preloma pretpostavljene
statistike zastuplje-nosti odreene osobine materijala ili
proizvoda. 3.20 najmanja vrednost (minimum value) vrednost ispod
koje nijedan rezultat ispitivanja ne sme da padne 3.21 najvea
vrednost (maximum value) vrednost koju nijedan rezultat ispitivanja
ne sme da pree 3.22 kontingent (batch) koliina ipki, valjanih ica,
vuenih ica ili proizvoda dobijenih odmotavanjem kotura jednog
nazivnog prenika i jedne are ili u koturovima ili ipkama ili bilo
koja koliina zavarene mree ili reetkasti nosai jednog tipa koje je
proizveo jedan proizvoa i dostavljeni na ispitivanje u bilo koje
vreme 3.23 fabrika kontrola proizvodnje (factory production
control) stalna unutranja kontrola proizvodnje koju obavlja
proizvoa 3.24 polugotovi proizvod (semi-finished product) proizvod
koji zahteva dalju obradu da bi se postigle standardne i specijalne
osobine propisane u ovom dokumentu za betonski elik
Nacionalna fusnota
7
1) Fractiles, take uzete u pravilnim intervalima iz kumulativne
distribucione funkcije nasumine varijable.
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 3.25 standardna osobina (standard
property) osobina obuhvaena ovim dokumentom deo zahteva za fabriku
kontrolu proizvodnje za svaku jedinicu ispitivanja 3.26 specijalna
osobina (special property) osobina obuhvaena ovim dokumentom, koja
nije odreena kao deo zahteva za fabriku kontrolu proizvodnje za
svaku jedinicu ispitivanja 3.27 standardna zavarena mrea (standard
welded fabric) zavarena mrea izraena prema utvrenim uslovima
isporuke i raspoloiva sa skladita 3.28 namenski izraena zavarena
mrea (purpose made welded fabric) zavarena mrea izraena prema
specifinim zahtevima korisnika 3.29 uzduna ica (longitudinal wire)
betonski elik u pravcu proizvodnje zavarene mree 3.30 poprena ica
(transverse wire) betonski elik vertikalan (pod pravim uglom) u
odnosu na pravac proizvodnje zavarene mree 3.31 dvostruke ice (twin
wires) dve ice iste tehnike klase i nazivnog prenika postavljene
jedna uz drugu kao par u zavarenim mreama 3.32 razmak zavarene mree
(pitch of welded fabric) rastojanje ica od centra do centra ice u
tabli zavarene mree NAPOMENA Za mreu sa dvostrukom icom, razmak se
meri izmeu tangenti susednih ica. 3.33 prepust zavarene mree
(overhang of welded fabric, u1, u2, u3, u4) u1, u2, u3, u4duina
uzdunih ili poprenih ica koje su isturene izvan centra zadnjeg
spoja uzdunih ukrtenih ica u tabli zavarene mree NAPOMENA Za mreu
sa dvostrukom icom, prepust se meri od tangentne linije susednih
ukrtenih ica. 3.34 duina table zavarene mree (length of a welded
fabric sheet, L) L mere najdue strane table zavarene mree, bez
obzira na pravac proizvodnje 3.35 irina table zavarene mree (width
of a welded fabric sheet, B) B mere najkrae strane table zavarene
mree, bez obzira na pravac proizvodnje 3.36 standardni reetkasti
nosa (standard lattice girder) reetkasti nosa izraen prema
propisanim uslovima isporuke i raspoloiv sa skladita 3.37 namenski
izraen reetkasti nosa (purpose made lattice girder) reetkasti nosa
izraen prema posebnim zahtevima korisnika
8
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 3.38 donje ipke (lower chord) pojas set
uzdunih betonskih ipki postavljenih u donji deo reetkastog nosaa
NAPOMENA Uzdune donje ipke mogu biti meusobno povezane ili
nepovezane. 3.39 gornja ipka (upper chord) uzduna ipka postavljena
u gornji deo reetkastog nosaa, upotrebljena od betonskog elika ili
eline trake 3.40 dijagonale (diagonals) betonski elici koji
povezuju gornju ipku i donju ipku reetkastog nosaa NAPOMENA One
formiraju harmonine krivine u sluaju kontinualnih dijagonala ili su
samostalni elementi u sluaju diskontinualnih dijagonala. 3.41 duina
reetkastog nosaa (lattice girder length, L) L ukupna duina
reetkastog nosaa 3.42 projektovana visina reetkastog nosaa (design
height of a lattice girder, H1) H1rastojanje izmeu najnie take
donje ipke i najvie take gornje ipke 3.43 ukupna visina reetkastog
nosaa (overall height of a lattice girder, H2) H2rastojanje izmeu
najnie take i najvie take reetkastog nosaa 3.44 prepust reetkastog
nosaa (lattice girder overhang, u1, u2) u1, u2duina dijagonala
izvan ili gornje ipke (u1) ili donje ipke (u2) 3.45 projektovana
irina reetkastog nosaa (design width of a lattice girder, B1)
B1rastojanje izmeu udaljenih taaka donjih ipki 3.46 ukupna irina
reetkastog nosaa (overall width of a lattice girder, B2) B2najvea
irina donjeg dela reetkastog nosaa 3.47 razmak dijagonala (pitch of
diagonals, Ps) Psrastojanje izmeu ekvivalentnih uzastopnih taaka
spojeva dijagonala sa ipkama 3.48 ugao nagiba dijagonala (angle of
inclination of diagonals, v) v ugao izmeu ose dijagonale i uzdune
ose reetkastog nosaa u ravni dijagonale u sredini visine reetkastog
nosaa 3.49 tehnika klasa (technical class) tip betonskog elika
definisan svojim propisanim karakteristikama, oznaen jedinstvenim
brojem proizvoda 3.50 klasa betonskog elika (reinforcing steel
grade) klasa elika definisana svojom karakteristinom granicom
teenja i zahtevima plastinosti 9
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 4 Simboli Simboli koji se koriste u ovom
evropskom standardu navedeni su u tabeli 1. NAPOMENA Za uporeivanje
simbola koji se koriste u ovom evropskom standardu sa onima koji se
koriste u EN 1992-1-1 i EN 1992-1-2, videti Prilog E.
Tabela 1 Lista simbola
Simbol Opis Jedinica An Nazivna povrina poprenog preseka mm2Agt
Ukupno izduenje pri najveoj sili izraeno u procentima % b irina
utisnutog rebra mm c Popreno rebro ili razmak poprenih rebara ili
utisnutih rebara mm Ceq Vrednost ugljeninog ekvivalenta (CEV2)) %
mase Cv Propisana karakteristina vrednost a)d Nazivni prenik
betonskog elika mm e Prostor izmeu rebra ili redova utisnutih
rebara mm fR Relativna povrina rebra fP Relativna povrina utisnutog
rebra h Visina rebra mm k Koeficijent kao funkcija broja rezultata
ispitivanja x Prosena vrednost rezultata ispitivanja a)Re Napon
teenja MPab)ReH Gornji napon teenja MPab)Rm Zatezna vrstoa
MPab)Rm/Re Odnos zatezna vrstoa/napon teenja RpO,2 Konvencionalni
napon teenja pri neproporcionalnom izduenju od 0,2% MPabs Procena
standardnog odstupanja a) Nagib boka poprenog rebra Ugao poprenog
rebra ili nagib urebrenja 2a Obim naprezanja u ispitivanju na zamor
aksijalnog optereenja MPab)maks. Propisano najvee naprezanje pri
ispitivanju na zamor MPab)B Duina poprene ice u zavarenoj mrei mm
dC Prenik poprenih ica u zavarenoj mrei mm dL Prenik uzdunih ica u
zavarenoj mrei mm L Duina uzdune ice u zavarenoj mrei ili duina
reetkastog nosaa mm NC Broj poprenih ica u zavarenoj mrei NL Broj
uzdunih ica u zavarenoj mrei PC Razmak poprenih ica u zavarenoj
mrei mm PL Razmak uzdunih ica u zavarenoj mrei mm Fs Sila smicanja
zavarenih spojeva u zavarenoj mrei kN Re,stvarni Stvarna vrednost
napona teenja MPab)Re,nazivni Propisana vrednost napona teenja
MPab)Re,stvarni/Re,nazivni Odnos stvarna vrednost napona
teenja/propisana vrednost napona teenja a1, a2, a3, a4 Prirast
(propisan u specifikaciji proizvoda) a)u1, u2 Prepust uzdunih ica u
zavarenoj mrei ili duina dijagonala izvan gornje ili
donje ipke reetkastog nosaa mm
u3, u4 Prepust poprenih ica u zavarenoj mrei mm ACh
Popreno-presena povrina ipke mm2ADi Popreno-presena povrina
dijagonale mm2B1 Projektovana irina reetkastog nosaa mm B2 Ukupna
irina reetkastog nosaa mm
Nacionalna fusnota
10
2) CEV je skraenica u engleskom jeziku od "Carbon Equivalent
Value".
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 Tabela 1 (zavretak)
Simbol Opis Jedinica Fd Sila smicanja spojenog mesta u
reetkastom nosau kN Fw Sila smicanja jednostrukog vara (zavarenog
mesta) u reetkastom nosau kN H1 Projektovana visina reetkastog
nosaa mm H2 Ukupna visina reetkastog nosaa mm Ps Razmak dijagonala
reetkastog nosaa mm Re,Ch Napon teenja ipke u reetkastom nosau
MPab)Re.Di Napon teenja dijagonale u reetkastom nosau MPab)t Dubina
utisnutog rebra mm ts Debljina metalne trake u reetkastom nosau mm
Nagib dijagonala u reetkastom nosau b irina grede (ispitivanje
vrstoe na savijanje) mm dm Prenik ugiba (ispitivanje vrstoe na
savijanje) mm Fa Ukupna primenjena sila kod sabijanja kN Fa Sila
zatezanja (ispitivanje zatezanjem) kN fc Prosena vrstoa betona
("pull-out test") MPab)fcm Ciljna vrednost klase vrstoe betona
(ispitivanje razvlaenjem) MPab)Fi Sila u zglobu i ipki ili ica
(ispitivanje vrstoe na savijanje) kN p Vrednost optereenja
(ispitivanje zatezanjem) N/s o Klizanje (ispitivanje razvlaenjem)
mm s Naprezanje u ipki ili ici (ispitivanje vrstoe na savijanje)
MPab)b Napon spoja (ispitivanje vrstoe na savijanje) MPab)bu Napon
spoja pri najveoj sili (ispitivanje vrstoe na savijanje) MPab)dm
Napon spoja (ispitivanje razvlaenjem) MPab)0,01, 0,1, 1 Napon spoja
pri klizanju 0,01 mm, 0,1 mm i 1 mm (ispitivanje vrstoe na
savijanje) MPab)
a) Jedinica zavisi od osobine. b) 1 MPa = 1 N/mm2. 5 Oznaavanje
5.1 ipka, kotur i proizvod dobijen odmotavanjem kotura Proizvodi
obuhvaeni ovim evropskim standardom moraju biti oznaeni sledeim
podacima: a) opis oblika proizvoda (tj. ipka, kotur, proizvod
dobijen odmotavanjem kotura); b) broj ovog evropskog standarda; c)
nazivne mere proizvoda; d) tehnika klasa. 5.2 Zavarena mrea
Zavarena mrea mora biti oznaena sledeim podacima: a) oznaka oblika
proizvoda (zavarena mrea); b) broj ovog evropskog standarda; c)
nazivne mere proizvoda (mere ica, mere table, razmak ica, prepust);
d) tehnika(e) klasa(e) elika. NAPOMENA 1 Kratke oznake se obino
koriste za opis standardne zavarene mree. Odgovarajui raspored
okaca moe se videti iz tabelarno prikazanih podataka koje izdaje
proizvoa.
11
NAPOMENA 2 Namenski izraena zavarena mrea moe biti opisana pomou
oznaka datih na slici 1 ili pomou potpuno dimenzionisanog crtea i
treba da bude identifikovana korisnikovom referencom.
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
Na slici je: NL broj uzdunih ica PL razmak uzdunih ica dL prenik
uzdunih ica NC broj poprenih ica PC razmak poprenih ica dC prenik
poprenih ica L duina uzdune ice B duina poprene ice u1 prepust
uzdunih ica u2 prepust uzdunih ica u3 prepust poprenih ica u4
prepust poprenih ica
Slika 1 Geometrijske karakteristike namenski izraene zavarene
mree 5.3 Reetkasti nosai Reetkasti nosai (videti sliku 2) moraju
biti oznaeni sledeim podacima: a) oznaka oblika proizvoda, i/ili
naziv proizvoda (reetkasti nosa); b) broj ovog evropskog
standarda;
12
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 c) projektovana visina reetkastog nosaa;
d) nazivne mere gornje ipke, dijagonale i donje ipke; e) tehnika(e)
klasa(e) elika za gornju ipku, dijagonalu i donju ipku. NAPOMENA
Reetkasti nosai mogu biti opisani pomou oznaka datih na slici 2 ili
pomou potpuno dimenzio-nisanog crtea i treba da budu identifikovani
korisnikovom referencom.
Slika 2 a) Slika 2 b)
Slika 2 c)
Na slici je: 1 gornja ipka 2 dijagonala 3 donja ipka
Slika 2 Visina (H1, H2), irina (B1, B2), prepust (u1, u2) i
razmak dijagonala (Ps) reetkastog nosaa
6 Proizvodnja elika i proizvodni procesi 6.1 Proces topljenja i
tip dezoksidacije elika je prema izboru proizvoaa elika.
13
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 6.2 Proizvodni proces za proizvodnju
koturova i ipki je po izboru proizvoaa. Kada se zahteva, kupac mora
o tome biti obaveten. 6.3 Odmotavanje materijala sa koturova mora
biti obavljeno mainom napravljenom za tu svrhu. 6.4 Nije dozvoljena
izrada betonskog elika ponovnim valjanjem gotovih proizvoda (tj.
tabli ili ina). 6.5 Sve zavarene mree moraju biti fabrike izrade i
mainski zavarene. Spojevi, na preseku uzdunih ica i poprenih ica,
moraju biti izraeni elektrootpornim zavarivanjem, da bi se
obezbedio propisani otpor na smicanje. Zavarena mrea moe biti
izraena od razliitih tehnikih klasa elika u svakom pravcu. Zavarena
mrea sa dvostrukom icom moe biti izraena od dvostrukih ica u samo
jednom pravcu. 6.6 Svi reetkasti nosai moraju biti fabrike izrade i
mogu biti izraeni od ipki i odmotanih koturova ili trake (samo za
gornje ipke). Spojevi izmeu ipki i dijagonala moraju biti izraeni
elektrootpornim zavarivanjem ili mehanikim pritezanjem, kako bi se
obezbedio propisani otpor na smicanje. 7 Propisane karakteristike
7.1 Zavarivost i hemijski sastav 7.1.1 Zavarivost se odreuje dvema
karakteristikama: ugljeninim ekvivalentom; ogranienjem sadraja
odreenih elemenata. 7.1.2 Najvee vrednosti pojedinih elemenata i
ugljenini ekvivalent ne smeju prei vrednosti date u tabeli 2. 7.1.3
Vrednost ugljeninog ekvivalenta Ceq mora biti izraunata pomou
sledee formule: Ceq = C + Mn/6 + (Cr+Mo+V)/5 + (Ni+Cu)/15 (1) gde
simboli hemijskih elemenata pokazuju njihov sadraj u % mase.
NAPOMENA Za uputstvo o zavarivanju betonskih elika, treba videti
prEN ISO 17660.
Tabela 2 Hemijski sastav (% mase)3)
Ugljenika) Sumpor Fosfor Azotb) Bakar Vrednost ugljeninog
ekvivalentaa)
maks. maks. maks. maks. maks. maks. Analiza are 0,22 0,050 0,050
0,012 0,80 0,50 Analiza proizvoda 0,24 0,055 0,055 0,014 0,85 0,52
a) Dozvoljeno je da najvea vrednost sadraja ugljenika bude vea od
0,03 % mase, pod uslovom da se vrednost ugljeninog ekvivalenta
smanji za 0,02 % mase. b) Vei sadraji azota su dozvoljeni ako su
prisutne dovoljne koliine elemenata koji vezuju azot.
7.1.4 Trajnost proizvoda prema ovom evropskom standardu
obezbeena je hemijskim sastavom propisanim u tabeli 2.
Nacionalna fusnota
14
3) Videti Prilog NA.
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 7.2 Mehanike osobine 7.2.1 Opte napomene
U kontekstu ovog evropskog standarda, karakteristina vrednost je
(ako nije drugaije naznaeno) donja ili gornja granica intervala
statistike tolerancije u kojoj postoji 90 % verovatnoe (1 = 0,90)
da 95 % (p = 0,95) ili 90 % (p = 0,90) vrednosti jesu ili iznad ove
donje granice ili su na ovoj gornjoj granici odnosno ispod nje
(videti tabelu 16 i tabelu 17). Ova definicija se odnosi na
dugoroni nivo kvaliteta proizvodnje. 7.2.2 Uslovi ispitivanja
Uslovi ispitivanja moraju biti oni koji su propisani u tabeli
3.
Tabela 3 Uslovi ispitivanja mehanikih osobina Proizvodni uslovi
i uslovi isporuke proizvoda Uslovi ispitivanja (uzorci)
Proizveden u obliku ipke toplim valjanjem Neposredno isporuena)
ili posle starenjab)Proizveden u obliku ipke hladnom obradom Posle
starenjab)Proizveden kao kotur i isporuen odmotan Posle
starenjab)
Proizveden i isporuen kao kotur Ispravljen i podvrgnut
starenjub)Zavarena mrea Posle starenjaa), b), c)
Reetkasti nosai Posle starenjaa), b), c)a) U sluaju spora, posle
starenja. b) Starenje znai: zagrevanje komada za ispitivanje do 100
C, odravanje pri ovoj temperaturi 10 C za period od 1 h +105 min i
zatim hlaenje na vazduhu bez strujanja do sobne temperature. Metoda
zagrevanja je preputena izboru proizvoaa. c) Ili kako je isporueno
kada se komponente proizvode u pravim duinama toplim valjanjem.
7.2.3 Zatezne osobine 7.2.3.1 Propisane vrednosti za zatezne
osobine (Re, Rm/Re, Agt i gde su relevantne Re,stvarni/Re,nazivni)
moraju biti odgovarajue propisane karakteristine vrednosti sa p =
0,95 za Re, i p = 0,90 za Agt, Rm/Re, i Re,stvarni/Re,nazivni.
7.2.3.2 Vrednosti Re i Rm moraju da se izraunavaju korienjem
nazivne poprene povrine proizvoda. 7.2.3.3 Za napon teenja (Re)
mora se primeniti gornji napon teenja (ReH). Ako pojava teenja nije
prisutna, mora se odrediti konvencionalni napon teenja pri iduenju
od 0,2% (Rp0,2). 7.2.4 Sila smicanja zavarenih ili privrenih
spojeva 7.2.4.1 Zavarena mrea Propisana vrednost sile smicanja
zavarenih spojeva u zavarenoj mrei, Fs, mora biti najmanja
vrednost. Propisana najmanja vrednost Fs ne sme biti manja od 0,25
Re An, gde je Re propisani karakteristini napon teenja, a An je
nazivna poprena povrina obe vrednosti: a) deblje ice na spoju u
zavarenoj mrei sa jednostrukom icom, b) jedne od dve ice u
zavarenoj mrei sa dvostrukom icom (dvostruke ice u jednom pravcu).
7.2.4.2 Reetkasti nosai 7.2.4.2.1 Zavareni spojevi Propisana
vrednost za silu smicanja take zavarivanja u reetkastom nosau, Fw,
mora biti najmanja vrednost. Propisana najmanja vrednost Fw ne sme
biti manja od: Fw > 0,25 ReCh ACh (2) ili Fw > 0,6 Re,Di ADi
(3) bez obzira koja je nia.
15
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS Radi verodostojnosti rezultata
ispitivanja, za silu smicanja potrebno je zabeleiti koliko je taaka
zavarivanja optereeno i koliko je otkazalo u istom trenutku.
NAPOMENA U Prilogu A daju se primeri taaka zavarivanja u jednom
spoju. 7.2.4.2.2 Privreni spojevi Privreni spojevi se koriste samo
za spajanje donje ipke i dijagonala. Propisana vrednost za silu
smicanja privrenog spoja u reetkastim nosaima, Fd, mora biti
najmanja vrednost. Propisana najmanja vrednost Fd ne sme biti manja
od: Fd > 0,25 Re.Di ADi (4) 7.2.5 Zamor materijala Ako se
podvrgne ispitivanju izdrljivosti uz kontrolisanu aksijalnu silu u
promenljivom opsegu napona/zatezanja, proizvod mora podneti
propisani broj ciklusa naprezanja. Naprezanje mora da varira
sinusoidno, po propisanom opsegu naprezanja 2a, od propisanog
maks.. NAPOMENA 2a i maks. treba da budu izraeni na osnovu nazivne
poprene povrine ipke, valjane ili vuene ice. 7.2.6 Pogodnost za
savijanje 7.2.6.1 Pogodnost za savijanje mora biti utvrena
ispitivanjem na savijanje i/ili ponovno savijanje. 7.2.6.2
Ispitivanje na savijanje, ako je potrebno, mora se obavljati prema
EN ISO 15630-1, sa najmanjim uglom savijanja od 180. Posle
ispitivanja, na proizvodima ne sme biti ni napuklina ni pukotina
vidljivih za osobu normalnog ili korigovanog vida. Prenik trna
predvienog za ispitivanje na savijanje ne sme da pree odgovarajui
najvei prenik propisan u tabeli 4.
Tabela 4 Prenik trna za ispitivanje na savijanje
Nazivni prenik d mm
Prenik trna maks.
16 3 d > 16 6 d
7.2.6.3 Ispitivanje na ponovno savijanje, ako je potrebno, mora
se obavljati prema EN ISO 15630-1. Uzorci za ispitivanje moraju
biti savijeni preko najmanjeg ugla od 90 oko trna koji ima prenik
koji ne prelazi odgovarajui najvei prenik propisan u tabeli 5,
posle starenja i zatim ponovo savijeni za najmanje 20. Posle
ispitivanja, uzorak ne sme da ima nikakve znakove loma ili
napuklina vidljivih za osobu normalnog ili korigovanog vida.
Tabela 5 Prenik trna za ponovno ispitivanje na savijanje
Nazivni prenik d mm
Prenik trna maks.
16 5 d > 16 25 8 d
> 25 10 d 7.3 Mere, masa i tolerancije 7.3.1 Prenici, popreni
presek Nazivni prenici do i ukljuujui 10,0 mm moraju biti izraeni u
polovinama milimetara, a iznad 10,0 mm moraju biti u celim
milimetrima. Preporueni nazivni prenici, poprene povrine i mase po
dunom metru dati su u tabeli 6.
16
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 7.3.2 Masa po dunom metru i tolerancije
Vrednosti za nazivnu masu po dunom metru (videti tabelu 6)
izraunavaju se iz vrednosti nazivnog poprenog preseka povrine pomou
vrednosti gustine od 7,85 kg/dm3. Dozvoljeno odstupanje od nazivne
mase po dunom metru ne sme biti vee od 4,5 % na nazivnim prenicima
iznad 8,0 mm, i 6,0 % na nazivnim prenicima 8,0 mm i ispod toga.
7.3.3 Duina ipki 7.3.3.1 Nazivna duina ipki mora biti dogovorena u
vreme upita i naruivanja. 7.3.3.2 Dozvoljeno odstupanje od nazivne
duine mora biti dogovoreno u vreme upita i naruivanja. 7.3.4 Masa
kotura Nazivna masa kotura mora biti dogovorena u vreme upita i
naruivanja. 7.3.5 Mere zavarene mree 7.3.5.1 Raspored ica 7.3.5.1.1
Opte napomene ice table moraju biti jednostruke ice i/ili dvostruke
ice. 7.3.5.1.2 Relativni prenici ica 7.3.5.1.2.1 Za mreu sa
jednostrukom icom, nazivni prenici ica moraju da ispune sledei
zahtev: dmin. 0,6 dmaks. (5) gde je: dmaks. nazivni prenik
najdeblje ice, dmin. nazivni prenik unakrsne ice. Ostali zahtevi
mogu biti dogovoreni u vreme upita i naruivanja. 7.3.5.1.2.2 Za
zavarenu mreu sa dvostrukim icama u jednom pravcu, nazivni prenici
ica moraju da ispune sledei zahtev: 0,7 ds dT 1,25 ds (6) gde je:
ds nazivni prenik jednostrukih ica, dT je nazivni prenik dvostrukih
ica. Ostali zahtevi mogu biti dogovoreni u vreme upita i
naruivanja. 7.3.5.1.3 Preporueni razmak i prepust Razmak uzdunih
ica i poprena ica ne smeju biti manji od 50 mm. NAPOMENA Prepust ne
treba da bude manji od 25 mm. 7.3.5.2 Mere i tolerancije mera
Nazivna duina, irina, razmak i prepusti zavarene mree moraju biti
dogovoreni u vreme upita i naruivanja.
17
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS Dozvoljena odstupanja za zavarenu mreu
su: duina i irina zavarene mree: 25 mm ili 0,5 % za bilo koju
veliinu; razmak ice: 15 mm ili 7,5 % za bilo koju veliinu;
prepusti: bie dogovoreni u vreme upita i naruivanja. Posebni
zahtevi u vezi sa tolerancijom mogu biti dogovoreni izmeu proizvoaa
i kupca. 7.3.6 Mere reetkastih nosaa 7.3.6.1 Konfiguracije Tamo gde
su ice zavarene zajedno, one moraju da ispune zahtev da
dmin./dmaks. bude vee od 0,3. Ako su metalne trake zavarene za ice,
mora se primeniti sledee ogranienje: ts 0,15 d (7) gde je: d
nazivni prenik dijagonale, ts debljina metalne trake. 7.3.6.2 Mere
i tolerancije mera Nazivna duina, visina, irina i razmaci
dijagonala reetkastog nosaa moraju biti dogovareni u vreme upita i
naruivanja. Najvee proizvodne tolerancije moraju biti sledee: duina
(L) : 40 mm ako je L 5,0 m; : 0,8 %, ako je L > 5,0 m; visina
(H1, H2) : +13 mm; irina (B1, B2) : 7,5 mm; razmak (Ps) : 2,5 mm;
najvei prepust: moe biti dogovoren u vreme upita i naruivanja.
18
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008
Tabela 6 Preporueni nazivni prenici, poprene povrine i mase po
dunom metru Nazivni prenik
Nazivna poprena povrina
Nazivna masa po dunom metru
mm ipke
Koturovi i proizvodi dobijeni
odmotavanjem
Zavarena mrea
Reetkasti nosai mm2 kg/m
4,0 X X 12,6 0,099 4,5 X X 15,9 0,125 5,0 X X X 19,6 0,154 5,5 X
X X 23,8 0,187 6,0 X X X X 28,3 0,222 6,5 X X X 33,2 0,260 7,0 X X
X 38,5 0,302 7,5 X X X 44,2 0,347 8,0 X X X X 50,3 0,395 8,5 X X X
56,7 0,445 9,0 X X X 63,6 0,499 9,5 X X X 70,9 0,556
10,0 X X X X 78,5 0,617 11,0 X X X 95,0 0,746 12,0 X X X X 113
0,888 14,0 X X X X 154 1,21 16,0 X X X X 201 1,58 20,0 X 314 2,47
25,0 X 491 3,85 28,0 X 616 4,83 32,0 X 804 6,31 40,0 X 1257 9,86
50,0 X 1963 15,4
7.4 vrstoa zavarenog spoja i konfiguracija povrine 7.4.1 Opte
napomene Rebrasti i urebreni proizvodi od elika obuhvaeni ovim
evropskim standardom odlikuju se svojom konfiguracijom povrine,
pomou koje se postie vrstoa vezivanja sa betonom. Zahtevi u vezi sa
osobinom vrstoe spajanja rebrastih i urebrenih betonskih elika su u
funkciji konfiguracije povrine. Alternativno, zahtevi u vezi sa
osobinom vrstoe spajanja rebrastih i urebrenih betonskih elika mogu
biti utvreni odgovarajuim ispitivanjima vrstoe spajanja, videti
Priloge C i D. Kriterijumi ocenjivanja ovih ispitivanja bie oni
koji su dati u npr. odgovarajuoj specifikaciji proizvoda ili
projektnom standardu. U tom sluaju, moraju se takoe dati odredbe za
utvrivanje zahteva za fabriku kontrolu proizvodnje za konfiguraciju
povrine baziranu na rezultatima ispitivanja vrstoe spajanja. 7.4.2
Konfiguracija povrine rebrastog elika 7.4.2.1 Opte napomene
Rebraste elike karakteriu mere, broj i konfiguracija poprenih i
uzdunih rebara. Proizvodi moraju imati dva ili vie redova poprenih
rebara ravnomerno rasporeenih po obodu. Unutar svakog reda, rebra
moraju biti jednoobrazno razmaknuta. Uzduna rebra mogu biti
prisutna ili ne. Primer rebrastog elika dat je na slici 3. Rebrasti
elik prema ovom evropskom standardu mora zadovoljiti zahteve date u
7.4.2.2. Parametri rebara mogu biti propisani ili relativnom
povrinom rebra fR, ili kombinacijom razmaka rebara, visine rebra i
nagiba poprenih rebara, ili na osnovu oba kriterijuma. Merenja
parametara rebara i fR moraju biti izvedena prema EN ISO 15630-1.
19
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
NAPOMENA Slika ilustruje primer dva reda poprenih rebara.
Slika 3 Konfiguracija rebra 7.4.2.2 Poprena rebra 7.4.2.2.1
Vrednosti za razmak rebara, visinu rebra i nagib rebra treba da
budu u granicama datim u tabeli 7, gde je d nazivni prenik ipke,
valjane ice ili vuene ice.
Tabela 7 Granice za parametre rebara
Visina rebra h
Razmak rebara c
Nagib rebra
od 0,03 d do 0,15 d od 0,4 d do 1,2 d od 35 do 75 7.4.2.2.2
Poprena rebra imaju polukruni oblik i stapaju se postepeno u jezgro
proizvoda. 7.4.2.2.3 Poprena rebra obuhvataju najmanje 75 % oboda
proizvoda, a izraunava se na osnovu nazivnog prenika. 7.4.2.2.4
Nagib boka poprenog rebra () mora biti 45 i prelaz od rebra do
jezgra proizvoda mora biti zaobljen po radijusu. 7.4.2.3 Uzduna
rebra Tamo gde su prisutna uzduna rebra, njihova visina ne sme da
pree 0,15 d, gde je d nazivni prenik proizvoda. 7.4.3 Konfiguracija
povrine urebrenog betonskog elika 7.4.3.1 Opte napomene Urebrene
elike karakteriu mere, broj i konfiguracija urebrenja. Urebreni
elici moraju da imaju najmanje dva jednako rasporeena reda
urebrenja. Urebrenja formiraju ugao nagiba sa osom ipke, valjane
ice ili vuene ice. Primer urebrenog elika prikazan je na slici
4.
20
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008
NAPOMENA Slika ilustruje primer tri reda urebrenja.
Slika 4 Konfiguracija urebrenja Urebreni elik prema ovom
evropskom standardu mora da ispuni zahteve date u 7.4.3.2.
Parametri urebrenja mogu biti propisani ili relativnom povrinom
urebrenja fP, ili kombinacijom parametara urebrenja propisanim u
tabeli 8, ili pomou oba kriterijuma. Merenja parametara urebrenja i
fP moraju biti izvedena prema EN ISO 15630-1. 7.4.3.2 Konfiguracija
urebrenja Vrednosti parametara urebrenja moraju biti u okviru
opsega datih u tabeli 8, gde je d nazivni prenik ipke, valjane ice
i vuene ice. Urebrenja formiraju ugao nagiba sa dve uzdune ose, od
35 do 75.
Tabela 8 Granine vrednosti za parametre urebrenja
Dubina urebrenja t
irina b
Razmak c
Zbir razmaka izmeu urebrenja
maks. od 0,02 d do 0,1 d od 0,2 d do 1,0 d od 0,4 d do 1,5 d
0,75 d
7.5 Provera propisanih karakteristika Za proveru propisanih
karakteristika primenjuju se metode ispitivanja u skladu sa takom
9. 8 Vrednovanje usaglaenosti 8.1 Fabrika kontrola proizvodnje
8.1.1 Opte napomene Betonski elici prema ovom evropskom standardu
proizvode se uz stalan sistem fabrike kontrole proizvodnje koja
osigurava isti nivo poverenja u usaglaenost gotovih proizvoda bez
obzira na proizvodni proces. Sistem fabrike kontrole proizvodnje
ukljuuje vrednovanje propisanih osobina, kako je to opisano u 8.1.2
i 8.1.3. Proizvoaima koji imaju sistem fabrike kontrole proizvodnje
koji je u skladu sa EN ISO 9001 i koji se odnosi na zahteve ovog
evropskog standarda priznaje se da zadovoljavaju zahteve za fabriku
kontrolu proizvodnje iz ovog evropskog standarda. 8.1.2 Uzimanje
uzoraka i ispitivanje gotovih proizvoda 8.1.2.1 Provera standardnih
osobina Za proveru standardnih osobina, uzimanje uzoraka i
ispitivanje moraju biti kako je propisano od 8.1.2.1.1 do
8.1.2.1.4. 8.1.2.1.1 ipke i koturovi Jedinica ispitivanja uzima se
od are ili dela are.
21
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS Ispitivanje mora biti kako sledi: a) za
hemijski sastav, jedna analiza po uzorku; hemijski sastav (analiza
are) elika mora odrediti
proizvoa elika; b) za ispitivanja i/ili ponovna ispitivanja na
savijanje, mase po dunom metru i konfiguracije povrine,
jedan uzorak za ispitivanje po jedinici ispitivanja i nazivni
prenik; c) za ispitivanje zatezanjem, jedan uzorak za ispitivanje
na 30 t sa najmanje tri uzorka za ispitivanje po
jedinici ispitivanja i nazivni prenik. Rezultati ispitivanja
moraju se vrednovati u skladu sa 8.1.3. 8.1.2.1.2 Proizvodi
dobijeni odmotavanjem kotura Kontrolor proizvoda u procesu
proizvodnje mora izvriti kontrolu u skladu sa postupkom FPC4), koji
obezbeuje da ipke koje se dobiju odmotavanjem koturova i dalje
imaju iste osobine kao to su imale pre odmotavanja kotura. Ovaj
postupak ukljuuje, kao najmanje, sledee: a) vizuelni pregled u
pogledu oteenja konfiguracije povrine svakog obraenog kotura; b)
merenje konfiguracije povrine na najmanje jednom uzorku na dan i
proizvedenoj koliini; c) ispitivanje zatezanjem sa uestalou od
najmanje jednog uzorka po tipu maine (valjak ili obrta)
nedeljno od svake od dve obraene koliine. Uzimanje uzoraka mora
biti takvo da sve maine i koliine budu obuhvaene u periodu od est
meseci. Samo jedan uzorak mora biti uzet iz svakog kotura.
NAPOMENA Ispitivanje se moe vriti samostalno ili u saradnji sa
proizvoaem kotura. Ispitivanja ne treba shvatati kao ispitivanja za
putanje proizvoda u promet, ve kao osnovu za ocenu dugoronog nivoa
kvaliteta (LTQL5)) kako je opisano u 8.5. 8.1.2.1.3 Zavarena mrea
Jedinica ispitivanja se sastoji od tabli iste kombinacije
armaturnih tehnikih klasa i prenika proizvedenih na istoj maini za
zavarivanje najvee mase od 50 t. Za proveru osobina, uzorci se
uzimaju u skladu sa tabelom 9. Ti uzorci mogu biti uzeti po
proizvoaevom izboru, ili na jednoj tabli ili na razliitim tablama,
pod uslovom da se ispituju razliite ice. Sve mere propisane
zavarene mree (duina, irina, razmak, prepust) (videti 7.3.5) moraju
biti izmerene. Proizvoa elika mora odrediti hemijski sastav
(analiza are) materijala. Usaglaenost (sa standardom) mora biti
potvrena proizvoau zavarene mree, to mora ukljuiti izjavu o
hemijskom sastavu, ako to kupac zahteva.
Tabela 9 Plan uzimanja uzoraka za zavarenu mreu
Osobina Broj uzoraka po jedinici ispitivanja Re 2a)
Rm/Re 2a)Re,act./Re,nom.b) 2a)
Agt 2a)Mere 1
Sila smicanja 2c)Masa po dunom metrud) 2a)
Savitljivoste) 2a)Konfiguracija povrine 2a)
a) 1 za uzduni pravac, 1 za popreni pravac. b) Tamo gde je
primenljivo. c) Videti 7.2.4.1. d) Moe se meriti pre zavarivanja.
e) Moe se oceniti na komponentnim icama, ispitivanjem i/ili
ponovnim ispitivanjem na savijanje.
Nacionalne fusnote 4) Skraenica u engleskom jeziku od "Factory
Production Control".
22 5) Skraenica u engleskom jeziku od "Long Term Quality
Level".
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 8.1.2.1.4 Reetkasti nosai Jedinica
ispitivanja se uzima od reetkastih nosaa iste kombinacije
armaturnih tehnikih klasa i prenika proizvedenih na istoj maini za
zavarivanje najvee mase od 50 t. Uzorci se moraju uzeti u sluaju
bilo kakve izmene u merama komponentnog materijala ili
upotrebljenih tehnikih klasa elika i najmanje po jednom proizvodnom
danu po jednoj maini. Za svaku kombinaciju nazivnih prenika,
modifikacije visine i duine reetkastog nosaa ne utiu na broj
uzoraka koje treba uzeti. Broj uzoraka ipki i dijagonala po
jedinici ispitivanja dat je u tabeli 10. Sve mere propisanog
reetkastog nosaa (duina, visina, irina, razmak) (videti 7.3.6)
moraju biti izmerene.
Tabela 10 Plan uzimanja uzoraka za reetkaste nosae
Osobina Broj uzoraka po jedinici ispitivanja Re 1a)
Rm/Re 1a)Re,stvarni/Re,nazivnib) 1a)
Agt 1a)Merec) 1
Sila smicanjad), e) 2 Masa po dunom metruf) 1a)
Savitljivostg) 1 a) Svaka ipka i dijagonala. b) Tamo gde je to
primenljivo. c) Svaki tip nosaa. d) Svaka ipka. e) Videti 7.2.4.2.
f) Moe se meriti pre zavarivanja. g) Moe se oceniti na komponentnim
icama ispitivanjem i/ili ponovnim ispitivanjem na savijanje.
Hemijski sastav (analizu are) materijala mora odrediti proizvoa
elika i dostaviti proizvoau reetkastog nosaa za svaki odlivak, ako
to kupac zahteva. 8.1.3 Vrednovanje rezultata ispitivanja 8.1.3.1
Re, Agt, Rm/Re, Re,stvarni/Re,nazivni 8.1.3.1.1 Cv propisan kao
donja granica Ako specifikacija proizvoda predvia Cv kao donju
granicu, smatra se da su rezultati u skladu sa ovim evropskim
standardom ili ako: a) su sve pojedinane vrednosti vee ili jednake
propisanoj karakteristinoj vrednosti Cv, b) ili: x Cv + a1 (8) gde
je a1 dato u specifikaciji proizvoda i sve pojedinane vrednosti su
vee od ili jednake Cv a2 (9) gde je a2 dato u specifikaciji
proizvoda.
23
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 8.1.3.1.2 Cv propisan kao gornja granica
Ako specifikacija proizvoda predvia Cv kao gornju granicu, smatra
se da su rezultati u skladu sa ovim evropskim standardom ili ako:
a) su sve pojedinane vrednosti jednake ili nie od propisane
karakteristine vrednosti Cv, b) ili: x Cv a3 (10) gde je a3 dato u
specifikaciji proizvoda i sve pojedinane vrednosti su jednake ili
nie od Cv + a4 (11) gde je a4 dato u specifikaciji proizvoda.
8.1.3.2 Savitljivost, sila smicanja, konfiguracija, masa po dunom
metru U ispitivanju i/ili ponovnom ispitivanju na savijanje, svi
uzorci za ispitivanje moraju da ispune zahteve koji su propisani za
proizvode. Ako se ispituje sila smicanja zavarenih ili privrenih
spojeva, sve pojedinane vrednosti moraju da ispune propisane
zahteve za proizvode. Ako se ispituje konfiguracija povrine,
rezultati moraju da ispune zahteve za proizvode. Ako se ispituje
masa po dunom metru, nijedna pojedinana vrednost ne sme biti izvan
tolerancija propisanih u 7.3.2. 8.1.3.3 Jedinice za ispitivanje
koje nisu u skladu sa propisanim zahtevima mogu biti ponovo
ispitane prema postupku koji se sprovodi u sistemu fabrike kontrole
proizvodnje (FPC). 8.1.4 Mogunost praenja Obavezna je mogunost da
se isporueni kontingenti mogu identifikovati i pratiti do proizvoaa
i, ako je potrebno, do njihovih proizvodnih podataka. Proizvoa mora
da uspostavi i odrava potrebnu evidenciju i identifikuje proizvode
i shodno tome njihovu otpremnu dokumentaciju. NAPOMENA Evidencija
treba da se odrava pomou procesora shodno nacionalnim odredbama.
8.2 Poetno tipsko ispitivanje Uzorci se uzimaju kao sluajni iz
proizvodnog materijala dostavljenog za ispitivanje. Obavezno treba
voditi rauna da se obezbedi da uzorci stvarno odraavaju osobine
materijala koji e biti ispitivan. Ispitivanja se obavljaju na celom
poprenom preseku proizvoda. Svaka priprema uzorka mora biti u
skladu sa EN ISO 377. 8.2.1 Standardne osobine 8.2.1.1 ipke i
koturovi Za svaki proizvodni proces, tip i broj ispitivanja za
poetno tipsko ispitivanje definisani su u tabeli 11, a plan
ispitivanja dat je u tabeli 12.
24
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008
Tabela 11 Tip i broj ispitivanja za poetno tipsko ispitivanje i
stalni nadzor ipki i koturova
Frekvencija Operacija Prenik Standardne osobinea) Zamor
materijalab)
Poetno tipsko ispitivanje
Gornji, srednji i donji deo obima prenika
3 ispitivanja po preniku ipke/kotura (valjane ice, vuene
ice)
5 uzoraka na svakom uzorkovanom preniku
Stalni nadzor Jedan prenik (po potrebi) 3 ispitivanja po preniku
ipke/kotura (valjane ice, vuene ice)
5 uzoraka jednom godinje
a) Ispitivanje standardnih osobina vri se prema tabeli 12. b)
Tamo gde je potrebno.
Tabela 12 Plan ispitivanja za propisane karakteristike ipki,
koturova i proizvoda
dobijenih odmotavanjem koturova
Osobina ipke/koturovi
(valjana ica, vuena ica) (broj ispitivanja po ari)
Proizvodi dobijeni odmotavanjem koturova
(valjana ica, vuena ica) (broj ispitivanja po koturu)
Re 10 3 Rm/Re 10 3
Re,stvarni/Re,nazivni 10 3 Agt 10 3
Masa po dunom metru 3 1 Savitljivostb) 3 1
Konfiguracija povrinec) 3 3 Hemija (uklj. CEV) 1 0
a) U sluajevima kada to odgovara. b) Ispitivanje na savijanje
i/ili ponovno ispitivanje na savijanje. c) Alternativno,
ispitivanje prema Prilogu C ili Prilogu D.
8.2.1.2 Proizvodi dobijeni odmotavanjem kotura Proizvodi moraju
biti uzorkovani i ispitani prema tabeli 12 za svaki tip maine
(valjak ili odmota) za odmotavanje kotura i iz svakog kotura.
Uzorci za ispitivanje se uzimaju iz svakog kotura za najvei i
najmanji prenik. 8.2.1.3 Zavarena mrea Proizvodi moraju biti
uzorkovani i ispitani iz svake maine. Za svaki proces izrade, tip i
broj ispitivanja za poetno tipsko ispitivanje vre se kako je dato u
tabeli 13, a plan ispitivanja je dat u tabeli 14.
Tabela 13 Tip i broj ispitivanja za poetno tipsko ispitivanje i
stalni nadzor zavarene mree
Frekvencija Operacija Prenik Standardne osobinea) Zamor
materijalab)
Poetno tipsko ispitivanje
Najvei, srednji i najmanji deo opsega veliine (kombinacije
prenika)
3 jedinice za ispitivanje za jednu meru
5 uzoraka na svaku uzorkovanu meru
Stalni nadzor Jedna veliina (kombinacije prenika) (po
potrebi)
3 jedinice za ispitivanje za jednu meru
5 uzoraka jednom godinje
a) Standardne osobine se ispituju prema tabeli 14. b) Po
potrebi.
25
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
Tabela 14 Ispitivanje za standardne osobine zavarene mree
Osobina Broj ispitivanja po uzorku Popreni presek (masa po dunom
metru) 4 = 2 (uzduni) + 2 (popreni)
Re 4 = 2 (uzduni) + 2 (popreni) Rm/Re 4 = 2 (uzduni) + 2
(popreni)
Re,stvarni/Re,nazivnia 4 = 2 (uzduni) + 2 (popreni) Agt 4 = 2
(uzduni) + 2 (popreni)
Sila smicanja zavarenog mesta 3 Konfiguracija povrine 4 = 2
(uzduni) + 2 (popreni) Mere zavarene mree 1
a) U sluajevima kada to odgovara. 8.2.1.4 Reetkasti nosai
Proizvodi se uzorkuju i ispituju iz razlitih kombinacija prenika
betonskog elika koji predstavljaju proizvoaev asortiman veliina.
Ispitivanja se vre na uzorcima odabranim iz 3 jedinice za
ispitivanje (videti 8.1.2.1.4). Za svaku jedinicu za ispitivanje,
za poetno tipsko ispitivanje, ispituje se broj uzoraka definisan u
tabeli 15.
Tabela 15 Broj uzoraka za poetno tipsko ispitivanje i stalni
nadzor reetkastih nosaa
Broj ispitivanja po jedinici za ispitivanje za Osobina gornju
ipku dijagonale donju ipku Popreni presek
(masa po dunom metru) 2 2/2 2/2
Re 2 2/2 2/2 Rm/Re 2 2/2 2/2
Re,stvarni/Re,nazivnia) 2 2/2 2/2 Agt 2 2/2 2/2
Konfiguracija povrineb) 2 2/2 2/2 Sila smicanja 3 / 3/3c)
Mere 1 po jedinici a) U sluajevima kada to odgovara. b) Za
rebrast i urebren betonski elik. c) Za privrene spojeve videti
7.2.4.2.2.
8.2.2 Ispitivanje zamora materijala 8.2.2.1 ipke i koturovi U
sluaju da specifikacija proizvoda zahteva ispitivanje zamora
materijala, uzima se 5 uzoraka iz razliitih ipki ili koturova u
skladu sa tabelom 11. 8.2.2.2 Proizvodi dobijeni odmotavanjem
kotura U sluaju da specifikacija proizvoda zahteva ispitivanje
zamora materijala, uzima se 5 uzoraka sa svake proizvodne linije iz
jednog tipa maine za odmotavanje za najvei prenik. 8.2.2.3 Zavarena
mrea U sluaju da specifikacija proizvoda zahteva ispitivanje zamora
materijala, uzima se 5 uzoraka, ukljuujui zavareno mesto, iz
razliitih ica jednog nazivnog prenika u skladu sa tabelom 13.
8.2.2.4 Reetkasti nosai Za reetkaste nosae nije potrebno
ispitivanje zamora materijala.
26
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 8.3 Stalni nadzor nad fabrikom kontrolom
proizvodnje i kontrolno ispitivanje 8.3.1 Opte napomene Cilj
stalnog nadzora je: a) da se potvrdi da je sistem fabrike kontrole
proizvodnje i dalje u skladu sa zahtevima 8.1; b) da se odaberu
uzorci za kontrolno ispitivanje prema 8.3.2; Stalni nadzor se
obavlja s ciljem: c) da se izvri kontrola proizvoaevog sistema
fabrike kontrole proizvodnje radi potvrivanja da on i
dalje funkcionie na zadovoljavajui nain; d) da uzimanje uzoraka
i ispitivanje proizvoda budu kako je opisano u 8.3.2. 8.3.2
Kontrolno ispitivanje uzoraka uzetih u fabrici 8.3.2.1 ipke i
koturovi 8.3.2.1.1 Standardne osobine Standardne osobine se
proveravaju uzimanjem uzoraka i ispitivanjem proizvoda kako je
definisano u tabelama 11 i 12. Ispitivanja se obavljaju na sluajno
uzetim uzorcima iz svake faze proizvodnog procesa. Uzorci se
odabiraju tako da se najvei broj osobina ispita u periodu od 5
godina. 8.3.2.1.2 Zamor materijala U sluaju da specifikacija
proizvoda zahteva ispitivanje zamora materijala, jednom godinje
uzima se 5 uzoraka iz razliitih ipki ili koturova jednog prenika.
Uzimanje uzoraka se obavlja na takav nain da obuhvati najvei broj
razliitih prenika iz proizvodnog asortimana u toku 5 godina.
8.3.2.2 Proizvodi dobijeni odmotavanjem kotura 8.3.2.2.1 Standardne
osobine Uzorci se uzimaju iz jednog kotura i prenika obraenog za
svaki postupak ispravljanja. Plan ispitivanja je dat u tabeli 12.
NAPOMENA Uzorci treba da budu takvi da sve maine i veliine budu
obuhvaene u periodu od 24 meseca. 8.3.2.2.2 Zamor materijala U
sluaju da specifikacija proizvoda zahteva ispitivanje zamora
materijala, jednom godinje uzima se 5 uzoraka sa svake proizvodne
linije za jednu mainu za odmotavanje za najvei prenik. Uzimanje
uzoraka se obavlja tako da obuhvati kombinaciju procesa proizvodnje
materijala i tip maine za odmotavanje tokom perioda od 5 godina.
8.3.2.3 Zavarena mrea 8.3.2.3.1 Standardne osobine Standardne
osobine se proveravaju uzimanjem uzoraka i ispitivanjem proizvoda
prema tabelama 13 i 14. Ispitivanja se obavljaju na uzorcima uzetim
sluajno iz svake faze procesa proizvodnje. Uzimanje uzoraka se
obavlja na takav nain da obuhvati najvei broj i zastupljenost
osobina po proizvoaevom asortimanu osobina tokom perioda od 5
godina.
27
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 8.3.2.3.2 Zamor materijala U sluaju da
specifikacija proizvoda zahteva ispitivanje zamora materijala,
jednom godinje uzima se 5 uzoraka sluajnim uzimanjem uzoraka iz ica
proizvedenih u svakom procesu proizvodnje. Uzimanje uzoraka se vri
tako da osigura najvei broj i zastupljenost osobina u periodu od 5
godina. 8.3.2.4 Reetkasti nosai 8.3.2.4.1 Standardne osobine
Standardne osobine se proveravaju uzimanjem uzoraka i ispitivanjem
proizvoda prema tabeli 15. Ispitivanja se vre na uzorcima uzetim
sluajnim uzimanjem uzoraka iz svake faze procesa proizvodnje.
Uzorci se odabiraju tako da najvei broj osobina bude ispitan tokom
perioda od 5 godina. 8.3.2.4.2 Zamor materijala Kod reetkastih
nosaa nije potrebno ispitivanje zamora materijala. 8.4 Vrednovanje,
izvetavanje i preduzimanje mera 8.4.1 Poetno tipsko ispitivanje Za
svaki program ispitivanja vri se statistiko vrednovanje rezultata
ispitivanja uz primenu odgovarajuih metoda. Ako rezultati za
ispitivanje standardnih osobina ili zamora materijala pokau da
proizvodnja nije u skladu sa zahtevima, onda se proizvoa ne moe
pozivati na ovaj evropski standard. Proizvoa mora preduzeti
odgovarajue mere da bi ispravio uoene nedostatke. Mere zavise od
tipa i znaaja uoenih nedostataka, ali mogu da ukljue izmene u
proizvodnji i uslovima kontrolisanja. 8.4.2 Stalni nadzor Za svaki
program ispitivanja, iskljuujui materijal dobijen odmotavanjem
kotura, obavlja se statistiko vrednovanje rezultata ispitivanja uz
primenu odgovarajuih metoda. Rezultati, ukljuujui statistiku
analizu rezultata ispitivanja, evidentiraju se u izvetaju o
nadzornom pregledu. Vrednovanje rezultata nivoa kvaliteta proizvoaa
mora da se vri svakih est meseci. Ako rezultati ispitivanja
standardnih osobina ili zamora materijala pokau da proizvodnja nije
u skladu sa zahtevima, preduzimaju se odgovarajue mere. Mere zavise
od tipa i znaaja uoenih nedostataka i mogu da ukljue:
intenziviranje fabrike kontrole proizvodnje (povean broj
ispitivanja); promenu uslova proizvodnje; povean broj kontrolnih
pregleda. 8.4.3 Standardne osobine Kako za poetno tipsko
ispitivanje tako i za stalni nadzor smatra se da su proizvodi u
skladu sa zahtevima ako ispunjavaju propisane zahteve ispitivanja.
8.4.4 Ispitivanje zamora materijala Tamo gde to zahteva
specifikacija proizvoda, i za poetno tipsko ispitivanje i za stalni
nadzor smatra se da su proizvodi u skladu sa ovim evropskim
standardom ako izdre propisani broj ciklusa koji se zahteva u
specifikaciji proizvoda. U sluaju bilo kakvog neuspeha, ispitivanje
se mora smatrati nevaeim ako je nastalo zbog defekta na uzorku koji
se ispituje ili zbog nedostatka na povrini koja se ispituje a
nalazi se neposredno uz stezaljke maine za ispitivanje; u tom
sluaju, vri se dodatno jednokratno ispitivanje (videti EN ISO
15630-1).
28
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 Ako se prethodno pomenuti kriterijumi ne
ispune, jedna dodatna serija od pet komada za ispitivanje mora biti
odabrana iz reprezentativne nazivne veliine. Ako su ispunjeni
kriterijumi za ovu dopunsku seriju, smatra se da je materijal u
skladu sa ovim evropskim standardom. Ako ne bude tako, moraju se
obaviti istraivanja i preduzeti odgovarajue mere. 8.5 Ocenjivanje
dugoronog nivoa kvaliteta 8.5.1 Opte napomene Rezultati ispitivanja
svih uzoraka iz kontinuirane proizvodnje uporeuju se i statistiki
ocenjuju za Re, Agt, Rm/Re i Re,stvarni/Re,nazivni (gde je to
relevantno) uzimajui u obzir rezultate u proizvodnji u toku est
meseci ili za poslednjih 200 rezultata. 8.5.2 Vrednovanje rezultata
ispitivanja Vrednovanje se vri za nazivni prenik. Za Re, Agt i
Rm/Re, mora biti ispunjen sledei zahtev: x ks Cv (12) Za odnos
Re,stvarni/Re,nazivni i gornje granice Rm/Re mora biti zadovoljen
sledei zahtev: x + ks Cv (13) gde je: x prosena vrednost; s procena
standardnog odstupanja; k koeficijent naveden u tabeli 16 za Re i u
tabeli 17 za Agt, Rm/Re i Re,stvarni/Re,nazivni; Cv propisana
karakteristina vrednost. Prethodno pomenuto zasniva se na
pretpostavci da je zastupljenost velikog broja rezultata normalna,
ali to nije zahtev ovog evropskog standarda. Meutim, sledee
alternativne metode mogu se primeniti za uspostavljanje
usaglaenosti proizvodnje sa zahtevima ovog evropskog standarda: a)
grafike metode, ukljuujui kontrolne dijagrame; b) neparametarske
statistike metode.
Tabela 16 Re Koeficijent k kao funkcija broja (n) rezultata
ispitivanja (za pouzdan procenat neuspeha od 5 % [p = 0,95] pri
verovatnoi od 90 %)
n k n k 5 3,40 30 2,08 6 3,09 40 2,01 7 2,89 50 1,97 8 2,75 60
1,93 9 2,65 70 1,90
10 2,57 80 1,89 11 2,50 90 1,87 12 2,45 100 1,86 13 2,40 150
1,82 14 2,36 200 1,79 15 2,33 250 1,78 16 2,30 300 1,77 17 2,27 400
1,75 18 2,25 500 1,74 19 2,23 1 000 1,71 20 2,21 > 1 000
1,64
29
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS
Tabela 17 Agt, Rm/Re i Re,stvarni/Re,nazivni Koeficijent k kao
funkcija broja (n) rezultata ispitivanja (za pouzdan procenat
neuspeha df 10 % [p = 0,90] pri verovatnoi od 90 %)
n k n k 5 2,74 30 1,66 6 2,49 40 1,60 7 2,33 50 1,56 8 2,22 60
1,53 9 2,13 70 1,51
10 2,07 80 1,49 11 2,01 90 1,48 12 1,97 100 1,47 13 1,93 150
1,43 14 1,90 200 1,41 15 1,87 250 1,40 16 1,84 300 1,39 17 1,82 400
1.37 18 1,80 500 1,36 19 1,78 1 000 1,34 20 1,77 > 1 000
1,282
9 Metode ispitivanja 9.1 ipke, koturovi i proizvodi dobijeni
odmotavanjem koturova Ispitivanje zatezanjem za odreivanje Re,
Rm/Re i Agt, ispitivanje na savijanje i/ili ponovno ispitivanje na
savijanje, ispitivanje zamora aksijalnog optereenja, merenje
konfiguracije povrine i odreivanje relativne povrine rebra ili
urebrenja fa ili fp, odreivanje odstupanja od nazivne mase po dunom
metru i metode za hemijsku analizu moraju biti u skladu sa EN ISO
15630-1. Videti takoe tabelu 3. 9.2 Zavarena mrea Pri ispitivanju
vrstoe za zavarenu mreu primenjuju se zahtevi EN ISO 15630-2 u
pogledu ispitivanja zatezanjem, odreivanja sile smicanja spojeva,
ispitivanja zamora aksijalnog optereenja i metode za hemijske
analize. Merenja konfiguracije povrine i odreivanje relativne
povrine rebra ili urebrenja fR ili fP i odreivanje odstupanja od
nazivne mase po dunom metru moraju biti u skladu sa EN ISO 15630-1.
Videti takoe tabelu 3. 9.3 Reetkasti nosai Ispitivanje zatezanjem
radi odreivanja Re, Rm/Re i Agt, merenje konfiguracije povrine i
relativne povrine rebra ili urebrenja fR ili fP, odreivanje
odstupanja od nazivne mase po dunom metru i metode za hemijsku
analizu moraju biti u skladu sa EN ISO 15630-1. Za merenje sile
smicanja zavarenih ili privrenih spojeva u reetkastim nosaima,
moraju se primeniti metode u Prilogu B. Videti takoe tabelu 3.
10 Identifikacija proizvoaa i tehnike klase NAPOMENA Za CE
oznaavanje, videti Prilog ZA. 10.1 ipka 10.1.1 Identifikacija
proizvoaa 10.1.1.1 Rebrasti ili urebreni elici 10.1.1.1.1 Svaki
betonski elik mora da ima na jednom rebru ili redu urebrenja oznaku
kojom se identifikuje fabrika. Ta oznaka mora biti ponovljena na
razdaljini od najvie 1,5 m.6) Nacionalna fusnota
30 6) Kod hladnog urebrenja (orebrenja) proizvoa utiskivanjem
oznaava nazivni prenik proizvoda.
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 10.1.1.1.2 Oznaka sadri sledee: a) simbol
koji obeleava poetak oznake; b) numeriki sistem kojim se
identifikuje proizvoa, koji sadri broj drave porekla i broj
fabrike. 10.1.1.1.3 Numeriki sistem kojim se identifikuju drava
porekla i fabrika mora koristiti jednu od sledeih metoda: a) broj
normalnih rebara ili urebrenja izmeu proirenih rebara ili urebrenja
(za primer videti sliku 5); b) broj normalnih rebara ili urebrenja
izmeu nedostajuih rebara ili urebrenja; c) brojeve na povrini ipke;
d) utisnute ili urezane oznake sa brojem normalnih rebara ili
urebrenja izmeu njih.
Poetak Drava br. 4 Fabrika br. 16
Slika 5 Primer proizvoaeve identifikacione oznake (korienjem
proirenih rebara) 10.1.1.1.4 Simbol koji pokazuje poetak oznake
mora biti jedan od sledeih: a) tamo gde metoda oznaavanja koristi
proirena rebra ili urebrenja, simbol kojim se identifikuje
poetak
oznake sastoji se od dva uzastopna proirena rebra ili urebrenja
(za primer videti sliku 5); b) tamo gde metoda oznaavanja koristi
nedostajua rebra ili urebrenja, simbol kojim se identifikuje
poetak oznake sastoji se od dva uzastopna nedostajua rebra ili
urebrenja; c) tamo gde su brojevi utisnuti na povrinu ipke, simbol
koji pokazuje poetak oznake mora biti X ili O; d) tamo gde su
oznake utisnute ili urezane na povrinu, poetak oznake mora se
sastojati od dve oznake
izmeu jednog para normalnih rebara ili urebrenja. 10.1.1.1.5
Drava porekla mora biti oznaena brojem izmeu 1 i 9, prema tabeli 18
(za primer videti sliku 5). 10.1.1.1.6 Broj fabrike mora se
sastojati od jednocifrenog ili dvocifrenog broja izmeu 1 i 99, osim
za mnoioce 10 (za primer videti sliku 5).
Tabela 18 Identifikacija drave porekla
Drava Broj drave Austrija, eka Republika, Nemaka, Poljska,
Slovaka 1 Belgija, Holandija, Luksemburg, vajcarska 2 Francuska,
Maarska 3 Italija, Malta, Slovenija 4 Velika Britanija, Irska,
Island 5 Danska, Estonia, Finska, Letonija, Litvanija, Norveka,
vedska 6 Portugal, panija 7 Kipar, Grka 8 Druge drave 9
10.1.1.2 Glatki elici 10.1.1.2.1 Glatki elici moraju biti
identifikovani istim informacijama kao i rebrasti ili urebreni
elici. 10.1.1.2.2 Informacije moraju biti ili date pomou oznaka
utisnutih ili urezanih na proizvod ili odtampane na prikaenoj
etiketi.
31
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
SRPS EN 10080:2008 ISS 10.1.2 Identifikacija tehnike klase
10.1.2.1 Rebrasti i urebreni elici 10.1.2.1.1 Tehnika klasa mora
biti identifikovana brojem proizvoda (ifra) koji dodeljuje i
registruje evropska organizacija. Broj proizvoda odreuje propisane
karakteristike. 10.1.2.1.2 Broj proizvoda mora biti utisnut na
drugi red rebara ili urebrenja, ili dat bilo kojom metodom koja na
proizvodu ostavlja trajan znak koji se ne moe brisati. U svakom
sluaju, taj znak mora biti ponovljen na razmaku od najvie 1,5 m.
10.1.2.1.3 Broj proizvoda mora da sadri sledee: a) simbol koji
pokazuje poetak oznake; b) numeriki sistem koji pokazuje broj
proizvoda. 10.1.2.1.4 Sistem koji ukazuje na broj proizvoda mora da
bude jedan od onih koji se koriste za identifikaciju proizvoaa
(videti 10.1.1.1.3) ili bilo koja metoda kojom se na proizvodu
ostavlja trajan znak koji se ne moe brisati. 10.1.2.1.5 Simbol koji
ukazuje na poetak oznake proizvoda mora biti jedan od sledeih: a)
tamo gde metoda oznaavanja koristi proirena rebra ili urebrenja,
simbol koji ukazuje na poetak
oznake mora se sastojati od tri uzastopna proirena rebra ili
urebrenja (za primer videti sliku 6); b) tamo gde metoda oznaavanja
koristi nedostajua rebra ili urebrenja, simbol koji oznaava
poetak
oznake mora se sastojati od tri uzastopna nedostajua rebra ili
urebrenja; c) tamo gde su brojevi utisnuti na povrinu ipke, nije
potreban nikakv simbol za poetak; d) tamo gde su oznake utisnute
ili urezane na povrinu, poetak oznake mora da se sastoji od dva
para
oznaka izmeu uzastopnih parova rebara ili urebrenja. Za druge
metode oznaavanja, ako je potreban simbol koji ukazuje na poetak
oznake proizvoda, to mora biti trajan znak na proizvodu koji se ne
moe brisati. NAPOMENA Ako se brojevi itaju vertikalno du ose
proizvoda, brojeve treba itati od vrha ka dnu. 10.1.2.1.6 Broj
proizvoda mora da se sastoji od trocifrenog broja izmeu 101 i 999,
osim umnoaka broja 10. (Za primer videti sliku 6).
Slika 6 Primer identifikacije za proizvod br. 226 (sa proirenim
rebrima)
10.1.2.2 Glatki proizvodi 10.1.2.2.1 Glatki elici moraju biti
identifikovani pomou istih informacija kao i rebrasti ili urebreni
elici. 10.1.2.2.2 Informacije moraju biti ili date pomou oznaka
utisnutih na proizvod, ili odtampane na prikaenoj etiketi. 10.2
Kotur 10.2.1 Rebrasti, urebreni ili glatki kotur identifikuju je na
isti nain kao to je opisano u 10.1 za ipku. 10.2.2 Za kotur,
identifikacija koju daje proizvoa odnosi se na fabriku koja
garantuje finalne mehanike osobine za kotur (proizvod).
32
DO
ZVO
LJEN
O S
AM
O Z
A JE
DN
OG
KO
RISN
IKA
. ZA
BRA
NJE
NO
UM
NO
AVA
NJE I
KOR
ICEN
JE N
A MR
EI !
MA
INOP
ROJE
KT K
OPRI
NG A
.D., D
OBRI
NJSK
A 8 a
, 110
00 B
EOGR
AD; 5
. nov
emba
r 201
0
-
ISS SRPS EN 10080:2008 10.2.3 Pored toga, dopunska oznaka mora
biti data na poetku oznake proizvoda da naznai da je proizvod
proizveden kao kotur. Dopunska oznaka mora biti jedna od sledeih:
a) tamo gde sistem oznaavanja koristi proirena rebra ili urebrenja,
dopunska oznaka je jedno dodatno
proireno rebro ili urebrenje na poetku oznake proizvoda; b) tamo
gde sistem oznaavanja koristi nedostajua rebra ili urebrenja,
dopunska oznaka je jedno dodatno
nedostajue rebro ili urebrenje na poetku oznake proizvoda; c)
tamo gde sistem oznaavanja koristi brojeve, dopunska oznaka je
jedno C; d) tamo gde sistem oznaavanja koristi oznake utisnute na
povrinu, dopunsku oznaku ine dve oznake
izmeu para normalnih rebara, postavljene neposredno pre poetka
broja proizvoda. 10.3 Proizvod dobijen odmotavanjem kotura 10.3.1
Pored proizvoaeve identifikacije stavljene na proizvod, jedna
identifikaciona oznaka ureaja za odmotavanje stavlja se na proizvod
ili tampa na prikaenoj etiketi. 10.3.2 Broj proizvoda se mora
utisnuti na proizvod tokom valjanja ili tokom dalje prerade. 10.4
Zavarena mrea Pored proizvoaevih oznaka i oznaka proizvoda
utisnut