-
ELBORAT ZAŠTITE OD POŽARA
NASLOVNA STRANA
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA Investitor: Opština Veliko Gradište,
Žitni trg br.1
Objekat: Sportska sala sa aneksom, k.p. 2366/441, KO Veliko
Gradište
Vrsta tehničke dokumentacije:
PGD Projekat za građevinsku dozvolu
Naziv i oznaka dela projekta:
ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA
Za građenje/izvođenje radova:
(nova gradnja)
Pečat i potpis: Projektant: Pečat i potpis: Odgovorni
projektant:
(Ljubinka Uzunović 350E001 06 IKS,
br.uverenja 07 broj 152-254/12)
Broj dela projekta: (28-PGD/03/2016-pp)
Mesto i datum: Loznica; decembar 2016
-
Elaborat zaštite od požara
1.2. SADRŽAJ (DELA PROJEKTA)
1.1. Naslovna strana 1.2. Sadržaj 1.3. Rešenje o određivanju
odgovornog projektanta (elaborat PPZ-a) 1.4. Izjava odgovornog
projektanta (elaborat PPZ-a) 1.5. Tekstualna dokumentacija 1.6.
Numerička dokumentacija 1.7. Grafička dokumentacija SADRŽAJ: OPŠTI
DEO - Rešenje o imenovanju odgovornog projektanta - Licenca
projektanta - Izjava projektanta o usaglašenosti projekata - Izjava
projektanta o korišćenju propisa TEKSTUALNI PRILOZI 1. ZADATAK
ELABORATA 2. TEHNIČKI OPIS TERENA Makrolokacija i mikrolokacija 3.
OPIS OBJEKTA Arhitektonsko rešenje Konstrukcija 4. INSTALACIJE
Električne instalacije Instalacija detekcije ugljenmonoksida
Gromobranska instalacija Termotehničke instalacije i instalacije
ventilacije podzemne garaže Hidrantska mreža 5. PROCENA UGROŽENOSTI
OD POŽARA Podela objekta na požarne sektore 6. EVAKUACIONI
PUTEVI
-
Elaborat zaštite od požara
7. POTREBAN STEPEN OTPORNOSTI PREMA POŽARU 8. STEPEN OTPORNOSTI
PREMA POŽARU IZABRANIH MATERIJALA I KONSTRUKCIJA 9. DOKUMENTACIJA
KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH MATERIJALA, GRAĐEVINSKIH
ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA 10. FIZIČKO-HEMIJSKE
OSOBINE PRISUTNIH MATERIJALA I KLASIFIKACIJA POŽARA
11. STVARANJE I KRETANJE DIMA U SLUČAJU POŽARA 12. OPREMA ZA
GAŠENJE POŽARA Hidrantska mreža Mobilna oprema NUMERIČKI PRILOZI 1.
PRORAČUN POŽARNOG OPTEREĆENJA 2.PRORAČUN POŽARNOG RIZIKA 3.PRORAČUN
GROMOBRANSKE INSTALACIJE 4.PRORAČUN EVAKUACIJE 5.SPECIFIKACIJA I
PREDRAČUN GRAFIČKI PRILOZI D.1. SITUACIONI PLAN D.2. POPREČNI
PRESECI-POŽARNI SEKTORI D.3. PODUŽNI PRESECI-POŽARNI SEKTORI D.4.
DISPOZICIJA PROTIVPOŽARNE OPREME I EVAKUACIONI PUTEVI D.5.
AUTOMATSKA DOJAVA POŽARA
-
Elaborat zaštite od požara
REŠENJE O ODREĐIVANJU ODGOVORNOG PROJEKTANTA
Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji ("Službeni
glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispravka, 64/10 - odluka US, 24/11
i 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US,
132/14 i 145/14) i odredbi Pravilnika o sadržini, načinu i postupku
izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi
i nameni objekata ("Službeni glasnik RS", br. 23/2015 i 77/2015)
kao:
O D G O V O R N I P R O J E K T A N T
za izradu elaborata zaštite od požara koji se prilaže Projektu
za građevinsku dozvolu za izgradnju NOVA GRADNJA- sportske sale sa
aneksom, na k.p. 2366/44, KO Veliko Gradište, određuje se:
(Ljubinka Uzunović, die) _________________________________
(350E001 06)
Projektant: ,,3D INŽENjERING“, ul.Georgija Jakšića S-30,Loznica
Odgovorno lice/zastupnik: Pečat: Potpis:
Broj tehničke dokumentacije: (28-PGD/03/2016-pp) Mesto i datum:
(Loznica; 23.12.2016)
-
Elaborat zaštite od požara
IZJAVA OVLAŠĆENOG LICA
Kao ovlašćeno lice koje je izradilo elaborat zaštite od požara
koji se prilaže Projektu za građevinsku dozvolu za izgradnju NOVA
GRADNJA- sportske sale sa aneksom, na k.p. 2366/44, KO Veliko
Gradište
LJUBINKA UZUNOVIĆ,die
I Z J A V LJ U J E M
1. da je elaborat izrađen u svemu u skladu sa Zakonom o
planiranju i izgradnji, Zakonom o zaštiti od požara, propisima,
standardima i normativima iz oblasti. zaštite od požara i pravilima
struke;
2. da elaborat sadrži propisane i utvrđene mere i preporuke za
ispunjenje osnovnog zahteva za objekat - zaštita od požara
Ovlašćeno lice: LJUBINKA UZUNOVIĆ,die lic.br.350E001 06
Broj ovlašćenja: 07 broj 152-254/12 Pečat: Potpis:
Broj tehničke dokumentacije: 28-PGD/03/2016-pp Mesto i datum:
23.12.2016. u Loznici
-
Elaborat zaštite od požara
TEKSTUALNI PRILOZI
-
Elaborat zaštite od požara
PRIMENjENI PROPISI I STANDARDI:
Pri izradi Elaborata zaštite od požara za izgradnju sportske
sale sa aneksom, na k.p. 2366/44, KO Veliko Gradište, investitora
Opštine Veliko Gradište, Žitni trg br.1, korišćeni su važeći
propisi i standardi i to:
Zakon o zaštiti od požara (“Službeni glasnik RS” br. 111/09 i
20/15), Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br.
72/2009, 81/2009 - ispr.,
64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US,
50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014),
Zakon o akreditaciji (,,Sl.glasnik RS“, br. 73/2010), Zakon o
tehničkim zahtevima za proizvode i ocenjivanju usaglašenosti
(“Sl.
glasnik RS” br.36/09), Zakon o standardizaciji (“Sl. glasnik RS”
br.36/09), Pravilnik o sadržini, načinu i postupku izrade i načinu
vršenja kontrole tehničke
dokumentacije prema klasi i nameni objekata (,,Sl. Glasnik RS”,
br. 23/2015, 77/2015), Pravilnik o tehničkim normativima za
pristupne puteve, okretnice i uređene
platoe za vatrogasna vozila u blizini objekata povećanog rizika
od požara ("Sl. list SRJ" br.8/95),
Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje
požara (“Sl. list SFRJ”, br. 30/91),
Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije
niskog napona (“Službeni list SRJ” broj 53/88, 54/88 i 28/95),
Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu objekata od
atmosferskog pražnjenja (“Službeni list SRJ” broj 11/96),
Pravilnik o tehničkim normativima sistema za ventilaciju ili
klimatizaciju ("Sl. list SFRJ" br.38/89 i 98/13),
Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne instalacije za
dojavu požara („Sl. list SRJ”, br. 87/93)
Pravilnik o tehničkim normativima za izradu tehničke
dokumentacije kojom moraju biti snabdeveni sistemi, oprema i
uređaji za otkrivanje požara i alarmiranje ("Sl. list SRJ"
br.30/95),
Pravilnik o tehničkim normativima za automatsko zatvaranje vrata
ili klapni otpornih na požar ("Sl. list SFRJ" br.35/80),
Pravilnik o obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih
konstrukcija na otpornost prema požaru ("Sl. list SFRJ"
br.24/90),
Pravilnik o tehničkim zahtevima bezbednosti od požara spoljnih
zidova zgrada (,,Sl.glasnik RS“, br. 59/16);
Uredba o načinu priznavanja inostranih isprava i znakova
usaglašenosti ("Sl.glasnik SRS" br. 98/2009),
-
Elaborat zaštite od požara
Uredba o načinu ovlašćivanja tela za ocenjivanje usaglašenosti,
registru ovlašćenih tela za ocenjivanje usaglašenosti, evidenciji o
ispravama o usaglašenosti, znacima usaglašenosti i telima za
ocenjivanje usaglašenosti, kao i uslovima za primenu tehničkih
propisa drugih država ("Sl. list SCG", br. 22/2006, "Sl. glasnik
RS", br. 98/2009),
Uredba o načinu imenovanja i ovlašćivanja tela za ocenjivanje
usaglašenosti ("Sl. glasnik RS", br. 98/2009),
Uredba o načinu sprovođenja ocenjivanja usaglašenosti, sadržaju
isprave o usaglašenosti, kao i obliku, izgledu i sadržaju znaka
usaglašenosti ("Sl. glasnik RS", br. 98/2009),
SRPS HD 60364-5-51:2012- Električne instalacije u zgradama-Deo
5-51: Izbor i postavljanje električne opreme - Opšta pravila,
SRPS HD 60364-5-52:2012-Električne instalacije niskog napona -
Deo 5-52: Izbor i postavljanje električne opreme – Električni
razvod,
SRPS EN 62305-3:2013-Zaštita od atmosferskog pražnjenja-Deo 3:
Matrijalno oštećenje objekata i opasnost po život,
SRPS N.B4.803 – 1996 – Gromobranske instalacije – određivanje
nivoa zaštite – utvrđivanje prosečnog broja dana sa grmljavinom –
izokeraunička karta SR Jugoslavije,
SRPS ISO 8421-1:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 1: Opšti
termini i fenomeni požara - (Identičan sa ISO 8421-1:1987),
SRPS ISO 8421-2:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 2:
Građevinske konstrukcije za zaštitu od požara - (Identičan sa ISO
8421-2:1987),
SRPS ISO 8421-3:1995 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 3:
Otkrivanje požara i požarni alarm (ekvivalentan sa ISO
8421-3:1989),
SRPS ISO 8421-4:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 4: Oprema
za gašenje požara - (Identičan sa ISO 8421-4:1990),
SRPS ISO 8421-5:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Kontrola dima
- (Identičan sa ISO 8421-5:1988),
SRPS ISO 8421-6:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 6:
Evakuacija i spasavanje - (Identičan sa ISO 8421-6:1987),
SRPS ISO 8421-7:1998 Zaštita od požara - Rečnik - Deo 7:
Otkrivanje i prigušivanje eksplozije - (Identičan sa ISO
8421-7:1987),
SRPS EN ISO 7010:2013-Grafički simboli - Boje i znakovi za
bezbednost - Registrovani znakovi za bezbednost,
SRPS TP 21–2002 – Tehničke preporuke za građevinske tehničke
mere zaštite od požara stambenih, poslovnih i javnih zgrada,
SRPS U.J1.010:1973 Zaštita od požara - Ispitivanje materijala i
konstrukcija - Definicije pojmova,
SRPS U.J1.030:1976 - Zaštita od požara - Požarno
opterećenje,
-
Elaborat zaštite od požara
SRPS U.J1.050:1997 - Zaštita od požara u građevinarstvu -
Ponašanje gradevinskih materijala u požaru - Pregled i
klasifikacija gradevinskih materijala,
SRPS U.J1.051:1997 - Zaštita od požara u građevinarstvu -
Ponašanje gradevinskih elemenata u požaru - Klasifikacija betonskih
gradevinskih elemenata,
SRPS U.J1.054:1997 - Zaštita od požara u građevinarstvu -
Određivanje faktora sagorevanja gorivih gradevinskih
materijala,
SRPS U.J1.055:1992 - Zaštite od požara u građevinarstvu -
Ispitivanje gorivih gradevinskih materijala
SRPS U.J1.090:1987 Tehnički uslovi zaštite od požara u
građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti zidova prema požaru
SRPS U.J1.100:1986 Tehnički uslovi zaštite od požara u
građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti stubova prema požaru
SRPS U.J1.110:1986 Tehnički uslovi zaštite od požara u
građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti meduspratnih konstrukcija
prema požaru
SRPS U.J1.114:1986 - Tehnički uslovi zaštite od požara u
građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti prema požaru
SRPS U.J1.140:1976 Zaštita od požara - Ispitivanje otpornosti
krovnih pokrivaca protiv dejstva požara spolja
SRPS U.J1.150:1993 Ispitivanje otpornosti protiv požara - Ucešce
visecih plafona u zaštiti čeličnih nosaca u podnim i krovnim
sklopovima
SRPS U.J1.160:1986 Tehnički uslovi zaštite od požara u
građevinarstvu - Ispitivanje otpornosti vrata i drugih elemenata za
zatvaranje otvora u zidovima
SRPS U.J1.174:1995 Zaštita od požara u građevinarstvu -
Ispitivanje otpornosti prema požaru klapni za ventilacione sisteme,
otpornih prema požaru - Zahtevi, ispitivanje, obeležavanje
SRPS U.J1.220:1981 Zaštita od požara - Simboli za tehničke šeme
SRPS U.J1.240:1995 Zaštita od požara u građevinarstvu - Stepen
otpornosti
zgrade prema požaru SRPS EN 13501-1:2010 Požarna klasifikacija
građevinskih proizvoda i
građevinskih elemenata — Deo 1: Klasifikacija na osnovu
rezultata ispitivanja reakcije na požar
SRPS EN 13501-2:2010 Požarna klasifikacija građevinskih
proizvoda i građevinskih elemenata — Deo 2: Klasifikacija na osnovu
rezultata ispitivanja otpornosti na požar, isključujući opremu za
ventilaciju
SRPS EN 13501-3:2008 Požarna klasifikacija građevinskih
proizvoda i građevinskih elemenata - Deo 3: Klasifikacija na osnovu
podataka iz ispitivanja otpornosti prema požaru proizvoda i
elemenata koji se koriste u sistemima za ventilaciju zgrada: kanali
i klapne otporni prema požaru
SRPS EN 13501-4:2008 Požarna klasifikacija građevinskih
proizvoda i građevinskih elemenata - Deo 4: Klasifikacija na osnovu
podataka iz ispitivanja otpornosti prema požaru na komponentama
sistema za kontrolu dima
-
Elaborat zaštite od požara
SRPS EN 13501-5:2008 Požarna klasifikacija građevinskih
proizvoda i građevinskih elemenata - Deo 5: Klasifikacija na osnovu
podataka dobijenih na osnovu izlaganja krovova dejstvu požara
spolja
SRPS U.J1.042:2000 -Zaštita od požara - Ekspandujuci premazi,
odnosno, SRPS U.J1.043:2000 -Zaštita od požara - Ekspandujuci
premazi za čelične konstrukcije,
SRPS EN 54 -Sistemi i detekcija požara i požarni alarmni sistemi
SRPS EN 2:2011-Klasifikacija požara SRPS Z.C2.020-1981.-Ručni i
prevozni aparati za gašenje požara SRPS Z.C1.002.-1979.-Zaštita od
požara i eksplozija, Vatrogasna oprema –
Simboli SRPS U.J1.220.-1981.-Zaštita od požara, Simboli i
tehničke šeme
- Prevozni aparati za gašenje požara SRPS CEN/TS 15176:2009
Ocenjivanje usaglašenosti sa standardima za
instalacije za gašenje požara SRPS EN 13478- Bezbednost
mašina-Prevencija požara i zaštita od požara
SRPS EN 50171:2009- Centralni sistemi napajanja SRPS EN
50172:2012 – Sistemi osvetljenja za evakuaciju u hitnim slučajevima
SRPS EN 1838:2014-Primena osvetljenja — Sigurnosno osvetljenje SRPS
U.J1.240 – 1994 - Zaštita od požara – Tipovi konstrukcija
zgrada
prema njihovoj unutrašnjoj otpornosti prema požaru, SRPS TP 21:
2002 – Tehničke preporuke za građevinske tehničke mere
zaštite od požara stambenih, poslovnih i javnih zgrada.
-
Elaborat zaštite od požara
1. ZADATAK ELABORATA
Investitor Opština Veliko Gradište, Žitni trg br. 1, planira, u
naselju „Beli Bor“, pored Srebrnog jezera, izgradnju novog objekta
sportske sale sa aneksom, na k.p. 2366/44, KO Veliko Gradište.
Projektovanje predmetnog objekta sportske sale izvršeno je u
skladu sa Lokacijskim uslovima broj 353-264/2016-06 od 12.12.2016.
godine, izdatim od strane Opštine Veliko Gradište, Opštinske
uprave, Odeljenja za urbanizam, komunalno-stambene i
imovinsko-pravne poslove čiji su sastavni deo Uslovi u pogledu mera
zaštite od požara 09/25/2 br. 217-11954/16-1 од 28.11.2016. godine
izdati od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za
vanredne situacije u Požarevcu.
Shodno članu 118a Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik
RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011,
121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 -
odluka US, 132/2014 i 145/2014), neophodno je uraditi Elaborat o
zaštiti od požara za novoprojektovani objekat sportske sale sa
aneksom, koji će predvideti odgovarajuće mere zaštite od požara kao
i potrebnu opremu za gašenje, a sve na osnovu i u skladu sa
zakonima, propisima i standardima iz ove oblasti.
Shodno članu 33 Zakona o zaštiti od požara (,,Sl. glasnik RS’’,
br. 111/09 i 20/15) za predmetni objekat sportske sale sa aneksom
projektovanih karakteristika je potrebno pribaviti saglasnost na
Projekat za izvođenje u pogledu predviđenih mera zaštite od požara
od strane nadležnog područnog organa državne uprave u čijoj
nadležnosti su poslovi zaštite od požara-Ministarstva unutrašnjih
poslova, Sektora za vanredne situacije, Odeljenja za vanredne
situacije. Investitor:
________________________________
Opština Veliko Gradište, Žitni trg br. 1, Veliko Gradište
-
Elaborat zaštite od požara
2. TEHNIČKI OPIS TERENA Makrolokacija i mikrolokacija
Izgradnja novog objekta sportske sale sa aneksom planira se na
katastarskoj parceli broj 2366/44, KO Veliko Gradište. Predmetna
katastarska parcela se nalazi u naselju „Beli bagrem“, pored
Srebrnog jezera u Velikom Gradištu.
Sam teren na kome se planira budući objekat je u nagibu, sa
visinskom razlikom od oko 8.75m, gledano od ulice Rudarevo ka
izgrađenom hotelu „Teovanović“.
Kolski pristup predmetnoj parceli i objektu se ostvaruje iz
ulice Rudarevo, a
predviđen je i ulaz sa buduće ulice-nasutog puta, koja je
paralelna sa predmetnom parcelom.
Postojećim saobraćajnicama omogućen je nesmetan prilaz
predmetnoj lokaciji vozilima vatrogasno spasilačke jedinice.
Gašenje eventualno nastalog požara vršiće Vatrogasno spasilačka
jedinica u Velikom Gradištu koja se nalazi na udaljenosti od oko
5km. U slučaju požara, pri normalnim saobraćajnim uslovima,
uzimajući u obzir i vreme pripreme, dolazak pripadnika
teritorijalne vatrogasne jedinice se može očekivati u roku od oko
petnaest minuta.
Parcela je neizgrađena i ima ukupnu površinu 41,22 ara. Poslovni
objekat se locira u okviru zadatih građevinskih linija, prema
Lokacijskim uslovima, tako da mu se ulaz nalazi na južnoj strani.
Od zapadne granice parcele sportska sala je na rastojanju od
5,00-12,38m, od južne 10,3-21,8m, , sa severne strane je na
rastojanju od 5,0m, a sa istočne strane je rastojanje do granice
parcele 4,6-32.8m.
-
Elaborat zaštite od požara
Prilaz objektu vatrogasnim vozilima za potrebe eventualne
intervencije gašenja požara moguć je sa dve strane, sa javnih
saobraćajnica-ulice Rudarevo i buduće ulice-nasutog puta.
Navedene javne saobraćajnice zadovoljavaju uslove propisane
Pravilnikom o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice
i uređene platoe za vatrogasna vozila u blizini objekata povećanog
rizika od požara („Službeni list SRJ“ br. 8/95), i to:
1. nosivost kolovoza veća od 13 kN osovinskog pritiska, 2.
širina kolovoza min 3,5m, sa odgovarajućim radijusima krivina što
zadovoljava
uslove za jednosmerno kretanje vatrogasnih vozila, 3. nema
horizontalnih i vertikalnih ograničenja.
3. OPIS OBJEKTA
Arhitektonsko rešenje
Planirani objekat sportske sale nalazi se u Velikom Gradištu, na
katastarskoj parceli broj 2366/44, KO Veliko Gradište. Predmetna
katastarska parcela se nalazi u naselju „Beli bagrem“, pored
Srebrnog jezera.
Objekat je slobodnostojeći. U funkcionalnom smislu objekat se
sastoji iz sportske sale za odbojku, košarku, rukomet i mali fudbal
i aneksa sa pratećim sadržajima (svlačionice, ostave za rekvizite,
teretana, toaleti).
Spoljašnji gabariti sportske sale su 44.72mx30.42m, a aneksa
7.11mx44.72m. Visina samog objekta sportske sale je 13.40m, dok je
spratna visina aneksa 3.5m, a na delu stepenišnog prostora, visina
aneksa je 7.06m (na slemu), odnosno 6.24m na vencu.
Objekat ima raspoređene tribine sa jedne strane hale za ukupno
172 mesta. Tribine su u odnosu na kotu igrališta podignute za
2.75m, i na iste se ulazi stepeništem na ulazu u aneks.
Pregled površina po etažama objekta:
-
Elaborat zaštite od požara
Konstrukcija
Objekat sportske sale je fundiran na armiranobetonskoj ploči
debljine 12 cm. Radi se kao čelična konstrukcija, osnim rasponom
glavnog vezača od 30m, i podužnim rasterom od 4.73m. Konstrucija
hale se radi od IPB200 profila, koji čine stubove hale. Stubovi
hale su različite visine. Na strani gledališta, stubovi hale kreću
sa visine aneksa od kote +3.5m, dok stubovi na suprotnoj strani,
kreću sa kote nula. U podužnom i poprečnom pravcu konstrukcija je
ukrućena sa podužnim spregovima, kao i podužnim krovnim spregovima,
jednim srednjim koji ide ispod slemena objekta, i druga dva
simetrično u odnosu na sleme hale, na 7.5m udaljenja od srednjeg
krovnog podužnog sprega.
Krovna konstrukcija je formirana od kutijastih profila, sa istim
gornjim i donjim pojasom, a sa promenjivim kutijastim profilima
ispune. Na gornjem pojasu postavljaju se rožnjače od kutijastih
profila koje su kontinualne grede.
Preko rožnjača postavlja se čelični panel od kamene vune
debljine 15cm, sa nagibom od 10º.
Zidnu oblogu hale čini čelični panel od kamene vune deljine od
12cm. Kalkanski zid je u nagibu, oko 5º, stubovi kalkana su
dvopojasni, sa donjim i gornjim pojasom, od IPB160u donjem delu,
koji su međusobno spojeni sa IPB120. Ankerišu se kruto i temeljnu
konstrukciju.
Stolariju objekta sportske sale čine fiks prozori od PVC
profila. Isti su postavljeni na sve četiri strane objekta.
Konstrukcija aneksa je mesovita, armiranobetoski skelet sa zidanom
ispunom. Zidana ispuna je od klima bloka d=30 cm, zidan produžnim
malterom. Termički zaštitu čini stirodur, lepak i mrežica, čime je
formirana demit fasada. Na spatu aneksa se radi čelična
konstrukcija, od stubova IPB160, i rigli IPB160.
Krovnu oblogu čelične konstrukcije na aneksu čini panel od
kamene vune debljine d=16cm, a zidnu oblogu čini čelični panel od
kamene vune debljine d=10cm. Raspon rigli na aneksu odgovara
osovinskom rasteru hale u podužnom pravcu, 4.73m, Rigle se
oslanjaju na stubove promenjive visine, čime se formira pad krovne
ravni od 5º, na krovu aneksa.
Na delu stepeništa na prelazu iz sale u aneks na koti +3.5m,
postoje dvoja vrata, preko koji se izlazi na ravan krov aneksa.
Sama konstrukcija tribina se radi od armiranog betona MB30, i čini
je ab ploča debljine d=15cm, oslonjena na stubove i grede od
armiranog betona. Na konstrukciju
-
Elaborat zaštite od požara
tribina postavlja se montažna čelično drvena konstrukcija na
koju se montiraju sedišta. Sama tribina ograđena je metalnom
ogradom visine 1.2m, koja se pravi od čeličnih cevi.
U skladu sa odredbama Pravilnika o tehničkim zahtevima
bezbednosti od požara spolјnih zidova zgrada ("Službeni glasnik
RS", br. 59/16), predmetni objekat se svrstava u kategoriju "V2"
–zgrade javne namene u kojima se okuplja od 200 do 500 lica. Za
predmetni objekat se u sastavu spolјnog zida u pogledu sistema ili
pojedinačnih komponenata sistema, moraju primeniti građevinski
proizvodi najmanje karakteristike reakcije na požar prema SRPS
EN13501-1 u skladu sa Tabelom 1 Pravilnika.
Tabela 1: zidani (opeka, blokovi i sl.) ili betonski (liveni na
licu mesta ili prefabrikovani) zidovi sa
toplotno-izolacionim slojem i spoljnim zidanim, betonskim i
drugim sličnim lojem za zaštitu od dejstva atmosferalija, bez
ventilisanog vazdušnog sloja/međuprostora; samonoseći
prefabrikovani fasadni paneli
Kategorizacija zgrade
A B V1 V2 G
Klasa reakcije na požar sistema Ds2d2 Cs2d2 B s1 d1 A2s1d1 A1
Klasa reakcije na požar komponenata
Završni sloj Bs2d2 Bs2 d2 Bs2d1 A2s1d1 A2s1d1 Izolacioni sloj
Es2d2 Es2d2 B2 s2d1 A2s1d1 A2s1d1
Minimalna reakcija na požar građevinskog proizvoda mora biti
sledeća: A2- negorivi materijal, s1- da material u požaru oslobađa
malo ili nimalo dima, d1- da se u požaru kapljice formiraju u
periodu od 10 minuta ali ne gore i otpadaju više od 10 sekundi.
S obzirom na činjenicu da je na objektu sportske sale planirana
vrsta spolјnih zidova u vidu samonosećih prefabrikovanih čeličnih
fasadnih panela debljine 10cm, sa ispunom od kamene vune čija je
reakcija na požar A1 s1 d0 ili A2 s1 d0, to se smatra da su
ispoštovani zahtevi Pravilnika o tehničkim zahtevima bezbednosti od
požara spolјnih zidova zgrada ("Službeni glasnik RS", br.
59/16).
4. INSTALACIJE
Predviđene su sve instalacije neophodne za normalno
funkcionisanje ove vrste objekta: hidrotehničke instalacije,
elektroenergetske instalacije jake struje, signalne (sistem
automatske dojave požara) i telekomunikacione instalacije,
termotehničke instalacije i mašinske instalacije ventilacije.
Elektroinstalacije
Postavljanje kablova i provodnika u prostorijama zgrada klase
spoljašnjih uticaja BD2, BD 3 i BD 4 za koje je karakteristično
otežano napuštanje (kao što su: visoke stambene i poslovne zgrade,
robne kuće, pozorišta, bioskopi i dr.) treba izbegavati. Ako se
kablovi i provodnici postavljaju u ovim prostorijama moraju se
ispuniti sledeći uslovi: 1) da u slučaju nastanka požara ne mogu
preneti ni proširiti požar dva časa od njegovog nastajanja; 2) da
se spreči izazivanje visoke temperature koja bi mogla da izazove
paljenje okolnih materijala (npr. postavljanjem u kućišta, omotače
i sl.);
-
Elaborat zaštite od požara
3) da se polažu u pokrivene kanale ili van dohvata ruke. U
zgradama klase spoljašnjih uticaja BD 3 i BD 4, za koje je
karakteristično
prisustvo velikog broja ljudi (kao što su: pozorišta, bioskopi,
robne kuće i dr.), rasklopne aparature se postavljaju tako da budu
pristupačne samo stručnim licima. Izuzetno, rasklopni uređaji koji
olakšavaju napuštanje zgrade (npr. sklopke za protivpanično svetlo,
ventilaciju i dr.) mogu se postaviti tako da svima budu
pristupačni. Rasklopne aparature moraju biti u kućištima od
nezapaljivih materijala ili materijala koji ne potpomažu
gorenje.
Napajanje objekta električnom energijom je iz buduće trafo
stanice MBTS 10/0.4 kV Kružni tok do slobodno stojećeg mernog
ormana KPK OMM (IMO) za indirektno priključenje, a u skladu sa
tehničkim uslovima elektrodistribucije. U ovaj orman postaviti
trofazno višefunkcijsko brojilo sa mogućnošću daljinskog očitavanja
podataka, za poluindirektno priključenje sa strujnim mernim
transformatorima prenosnog odnosa 200/ 5 A klase tačnosti 0.5.
Napajanje objekta, je kablom XP00-ASJ 4x150 mm2, takođe, određeno
uslovima nadležne elektrodistribucije. KPK treba da budu izrađene
od izolacionog materijala sa stepenom zaštite IP54, i locirane su
na fasadi u prizemlju objekta. U KPK su predviđeni NVO osigurači za
GRO. Sa KPK se kablom tipa PPOO-AS 4X150 mm2 se napaja razvodni
orman GRO.
U GRO se ugrađuju katodni odvodnici prenapona, prekidač za
isključenje celokupnog napajanja sa podnaponskim okidačem. U
bliziniG RO postavlja se na visini 0.6m od tla kutija za opste
izjednacenje potencijala SIP. U istu se postavlja bakarna sabirnica
na koju se prikljucuje temeljni uzemljivac objekta, zastitne
sabirnice merno razvodnog ormana, lokalne kutije za izjednacenje
potencijala, i sve metalne instalacije koje ulaze u objekat
(vodovod, kanalizacija, grejanje, telefonski ormani, ...).
Povezivanje ovih elemenata izvesti pomocu provodnika tipa N2XH 1X16
mm2.
Razvodni ormani su napravljeni od dva puta dekapiranog lima
debljine 2mm, obojeni osnovnom i zaštitnom bojom, sa bravicom i
ključem u zaštiti IP 44, sa ugrađenim automatskim osiguračima,
zaštitnim strujnim sklopkama FID, signalnim sijalicama za
indikaciju niže tarife. Ormani su nadgradni. Na vratima sa prednje
strane ugrađeni su glavni prekidač za isključenje celokupnog
napajanja i prekidači za uključenje rasvete. U poslovnim
prostorijama i teretani predvideti razvodne table sa FID sklopkama,
automatskim osiguračima i signalnom sijalicom druge tarife, a u
tehničkoj prostoriji razvodne ormane sa prekidačima za isključenje
električne energije. Sve elemente u ormanima i tablama označiti
odgovarajućim oznakama.
Napojne vodove od GRO do razvodnih ormana kao i sav unutrašnji
razvod izvesti kablovima tipa N2XH preseka prema važećim propisima.
Kablove u prizemlju aneksa postaviti u zidu ispod maltera i punoj
tavanici u PVC cevima, i u kablovskim regalima na spratu.
Osvetljenje prostora u sportskoj sali rešiti LED svetiljkama, a
osvetljenje ostalih prostorija u objektu rešiti svetiljkama sa
štednim LED sijalicama. Na ulazima u sportsku halu i tehničku
prostoriju predviđeni su reflektori sa senzorima pokreta.
Uključenje osvetljenja sportske sale i gledališta je rešeno pomoću
odgovarajućih prekidača postavljenih na prednjoj tabli GRO,
uključenje ostalog osvetljenja je pomoću odgovarajućih prekidača,
postavljenim na zidovima prostorija. Prekidače i tastere postaviti
na visini 1,3m od gotovog poda prostorije.
-
Elaborat zaštite od požara
Uslučaju nestanka mrežnog napona , za potrebe napajanja uređaja
za povišenje pritiska vode predvideti dizel agregat sa automatskim
startovanjem.
Sa dizel agregata se predviđa i napajanje svetiljki antipanik
rasvete. Za osvetljenje prostora sportske sale, tribina, stepeništa
i hodnika, kancelarija i svlačionica i tehničke prostorije u
slučaju nestanka mrežnog napona predviđeno je nužno
osvetljenje.Svetiljke za antipanik rasvetu, potrebnog nivoa
osvetljenosti Emin= 0.5 lux (sportska sala i tribine), su LED
svetiljke BY471X i BCS 460 ( po dve ) vezane na dizel agregat koji
se uključuje u slučaju nestanka mrežnog napona napajanja iz trafo
stanice i povezane su kablovima NHXHX FE 180/E90, a za osvetljenje
koridora evakuacionih puteva minimalnog nivoa osvetljenost i u
sredini koridora Emin = 1 lux su tipa THORLUX SLA 14153 LED 3W.
Svetiljke su postavljene na plafon. Osnovna karakteristika ovih
svetiljki je da svetleće telo ne svetli dok postoji mrežni napon, a
odmah po nestanku mrežnog napona LED svetiljka će zasvetleti. LED
svetiljka može trajno svetleti punim sjajem najmanje 3 sata.
Obeležavanje pravca evakuacije je predviđeno znakovima tipa THORLUX
LEX 13382, 13383 exit sign arrow, LED 4W, vidljivim sa distance D=
18 m, i postavljenim na zidove i stubove na visinu 2,5 m od kote
poda, ispod svetiljki za osvetlenje koridora evakuacionih puteva i
iznad ulaznih vrata. Svetiljke se priključuju direktno na mrežni
napon 220V, 50Hz i rade automatski. Svetiljka je snabdevena sa
hermetičkim NiCd akumulatorom kao sopstvenim izvorom napajanja i
pripadajućim elektronskim sklopovima.
U poslovnom prostoru predvideti jednu ili više trofaznih
priključnica. Za priključak električne energije u tehničkoj
prostoriji je predviđena trofazna priključnica sa kontaktom za
zaštitni vod. U svakoj poslovnoj jedinici predvideti potreban broj
monofaznih priključnica sa kontaktom za zaštitni vod. Projektovano
je direktno priključenje svih fen coila za zagrevanje sportske
hale. Projektovani su potrebni priključci za daljinsko komandovanje
električnog podizača koševa kao i rad semaforskog uređaja za
prikazivanje svih podataka o sportskom takmičenju.
Zaštitu od indirektnog dodira predvideti automatskim
isključenjem napajanja pomoću zaštitnih uređaja diferencijalne
struje u TN-C razvodnom sistemu.
Predvideti instalaciju za izjednačenje potencijala. U tehničkoj
prostoriji postaviti traku Fe-Zn po obimu prostorije u vidu prstena
za uzemljenje svih metalnih masa.
Zaštita od struje kratkog spoja i preopterećenja rešena je
upotrebom odgovarajućih i pravilno odabranih topljivih osigurača sa
odgovarajućim umetkom na početku svakog strujnog kola kao i
pravilnim dimenzionisanjem adekvatno odabrane električne
opreme.
Zaštita od opasnog napona dodira rešena je zaštitnim nulovanjem
TN-C sistem. Zaštita od slučajmog dodira delova pod naponom,
uticaja vlage, vode i prašine obezbeđena je pravilnim izborom
odgovarajuće električne opreme i primenom odgovarajućih zaštitnih
mera.
Zaštita od izbijanja požara rešena je izborom odgovarajuće
električne opreme, koja, pri pravilnom izvođenju i propisanom
održavanju u toku eksploatacije, ne može biti uzročnik požara.
Zaštita od nedozvoljenog pada napona predviđena je pravilnim
dimenzionisanjem svih napojnih vodova, a prema stvarnom
opterećenju.
-
Elaborat zaštite od požara
Predvideti telefonsku instalaciju sa više priključka za svaki
poslovni prostor. Sve vodove povezati direktno ili preko pomoćnih
tipskih razvodnih PTT ormana na izvodni telefonski ormarić ITO-L-I
koga locirati u prizemlju. Instalaciju izvesti kablovima DSL
postavljenim u odgovarajuće PVC cevi u zidu pod malterom.
Gromobranska instalacija
Zaštita objekata i ljudi u objektu od požara prouzrokovanog
eventualnim neželjenim delovanjem atmosferskog pražnjenja
postignuta je izradom gromobranske instalacije. Gromobranska
instalacija za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja ima
zadatak da smanji rizik od oštećenja izazvanog udarom groma u sam
objekat kao i mogućnost nastajanja druge vrste oštećenja koje se
mogu javiti kao sekundarne posledice groma ( požar, eksplozija i
dr.)
Gromobranska instalacija se sastoji iz spoljašnje i unutrašnje
instalacije. Spoljašnja gromobranska instalacija ima zadatak da
prihvati i odvede u zemlju energiju atmosferskog pražnjenja i
sastoji se iz tri sistema: prihvatnog sistema, spusnih provodnika i
uzemljivača.
Unutrašnja gromobranska instalacija smanjuje opasna dejstva
atmosferskog pražnjenja u unutrašnjosti štićenog objekta i
obezbeđuje izjednačenje potencijala radi sprečavanja pojave opasnih
indukovanih napona, kao i prodor prenapona atmosferskog
porekla.
Za zaštitu objekta od atmsferskog pražnjenja predviđen je uređaj
sa ranim startovanjem sa vremenom prednjačenjaV t=30 μsec. Spusni
provodnici su predviđeni trakom FeZn 20x3mm zavarenim za metalne
stubove noseće konstrukcije , i po krovu objekta do mernih spojeva.
Merni spoj se postavlja u kutiji tipa SRPS N.B4.912.
Predviđen je temeljni uzemljivač trakom FeZn 25x4mm položenom u
temelju objekta. Od temeljnog uzemljivača su predviđeni izvodi
trakom FeZn 25x4 mm položenim do metalnih stubova noseće
konstrukcije, i do mernih spojeva. Za povezivenje vertikalnih oluka
i šine glavnog izjednačenja potencijala ŠIP na temeljni uzemljivač
predviđeni su izvodi trakom FeZn 25x4mm. Spajanje horizontalnih i
vertikalnih oluka predviđeno je međusobno, sa spusnim provodnicima
i izvodima sa temeljnog uzemljivača pomoću odgovarajućih
spojnica.
Proračunom je određen II nivo zaštite prema SRPS IEC 1024-1-1,
gde je srednje rastojanje spusnih provodnika 15m, a širina okca
mreže 10m.
Kontrolu gromobranske instalacije nakon završetka radova treba
da izvrši nadležna institucija i da izda odgovarajući Atest.
Instalacija detekcije i dojave požara
Za signalizaciju pojave požara predviđena je instalacija sa
automatskim i ručnim javljačima požara postavljenim na svakoj etaži
i u stepenišnom prostoru, priključenim na protivpožarnu centralu,
postavljenu u ulaznom holu.
Centralni uređaj sistema je analogno-adresabilna
mikroprocesorska dojavna protivpožarana centrala(u daljem tekstu
PPC). PPC kontroliše sve javljače požara i sirene kako u mirnom
stanju tako i u alarmnom stanju.
-
Elaborat zaštite od požara
Napajanje centrale iz električne mreže je iz RO preko posebnog
osigurača, koji se nakon ugradnje označava crvenom bojom.
Akumulatorske baterije-alternativni izvori napajanja su smešteni u
istoj prostoriji. Pri nestanku električne energije iz mreže
akumulatroske bazerije automatski i bez prekida preuzimaju
napajanje svih elemenata stabilne instalacije. Akumulatorske
baterije omogućavaju stabilnoj instalaciji automonost od 72h u
mirnom stanju i 30 minuta alarmnog stanja. Na objektu je stalno
(24h/7 dana nedeljno) dežurstvo. Automatski javljači požara su
adresabilni optički detektori dima sa pripadajućom bazom i
adresabilni multi detektor(optički/tremički) sa pripadajućom bazom.
Izabrani su u skladu sa tim da će svaki potencijalni požar u
objketu, u početnoj fazi dovesti do stvaranja dima. Automatski
javljači su montirani na plafonu(najviša tačka u štićenom
prostoru-mesto najveće i najbrže koncentracije gasova). Ručni
javljači požara: Ručni javljači požara se postavljaju na vidnim
mestima na komunikacijama u objektu-stepeništa i hodnici, putevima
z aevakuaciju, u blizini mesta za pakovanje u pogonu i na spoljonom
zidu objekta prema proizvodnji, kako bi lice u obilasku moglo da
obavesti poslužioca o potrebi da dođe u pomoć. Uređaji za
uzbuđivanje:
Protivpožarna acentala poseduje sopstvenu(intrenu) zvučnu
signalizaciju, čija je čujnost dovoljna u krugu od 10m-poziv
poslužiocu.
Uzbunjivanje ljudi u objektu u slučaju požara je preko požarnih
alarmnih sirena sa bljsekavicom. Na objektu se postavlja dovoljan
broj sirena da se obezbedi čujnost signala u zbune u svakoj
prostoriji objekta.
Na fasadi objekta orjentisanoj prema pristupnom putu je
montirana spoljašnja sirena sa bljeskavicom (vizuleni signal crvene
boje), kako bi se objekat jasnije označio u slučaju intervencije
vatrogasne brigade.
Protivpožarna centrala je proizvođača “Kentec” tip
“SECSENH80162”-analogno-adresabilna centrala za dojavu požara,
opremeljena sa 2 dojavne petlje, kapaciteta 127 javljača u petlji.
Centrala je opremeljena sa 3 programabilna relejna izlaza Fire,
Fault, Alarm, kao i 2 izlaza za prilključenje konvencionalnih
sirena i 5 programabilnih ulaza. LCD dipslej i pored toga led
indikacija za 16 zona. Memomirija 1000 dešavanja.
Izabrani su adresabilni optički javljači požara proizvodnje
Hochiki tip ALN-EN, adresabilni termodiferencijalni javljači požara
proizvodnje Hochiki tip ATJ-EN, adresabilni multi detektori požara
proizvodnje Hochiki tip ACA-E i adresabilni ručni javljači požara
proizvodnje Hochiki tip “HCP-E(SCI)”.
Elementi uzbunjivanja su unutrašanje požarne sirene sa
bljaskalicom proizvodnje “Hochiki” tip BANSHEE EXCELL LITE i
spoljašnja požarna sirena sa bljaskalicom proizvodnje “Hochiki” tip
BANSHEE EXCELL LITE IP66
Kablovska instala sistema za dojavu požara: Za povezivanje
elemenata sistema za dojavu požara predviđen je bezhalogeni
kabl minimalnih karakteristika Jh(St)H 1x2x0.8 mm koji se vodi
regalima za slabu struju a delimično polaže na zid /plafon u
mehaničkoj zaštiti(fleksibilna creva ili plastične kanalice) ili sa
nisačima.
-
Elaborat zaštite od požara
Za povezivanje PPC sa elemntima uzvršnih funkcija-požarne sirene
predviđen je bezhalogeni vatrootporni kabl JE H(St) H 1x2x0.8 mm
FE180/E90, koji se polaže na regal, a delimično vatrootprnim
obujmicama(van regala).
Za mrežno napajanje PPC sa RO predviđen je kabal N2XHJ 3x2,5mm².
Napomena: Svi prolazi kablova kroz granice požarnih sektora se
štite (zatvaraju) protivpožarnim premazima prema upustvu
proizvođača premaza(mase) odobrnom od strane IMS-a Po pobudi u
stanje alarma automatskog javljača požara uključuje se svtlosni i
zvučni intreni alarm na operativnoj kozoli radi upozorenja
(pozvanja) poslužioca centrale. Počinje da teče vreme pre
alarma(„vreme prisutnosti“) od 60 sekundi (vreme pre aktiviranja
opšteg alarma). Za to vreme službeno lice obaveštava PPC da je
primio informaciju pritiskom na taster „potrvrda“ na operativnoj
konzoli, čime automatski prelazi u na režim provere-teče „vreme
izviđanja“(koje je potrebno za obilazak najudaljenije tačke
štićenog prostora brzim korakom -5 min). Poslužilac izčitava
lokaciju na kojoj se nalazi detektor koji je alarmirao, odlazi na
lice mesta i nalazi javljač koji je aktiviran( upaljena je crvena
LED na položaju javljača). U zavisnosti od zatečenih okolnosti,
dalje postupa prema Planu uzbunjivanja (Alarmni plan, prikaz na
sledećoj strani), kojim su obuhvaćene radnje u svim situacjama koje
mogu nastati. Aktiviranje ručnih javljača trenutno izaziva opšti
alarm u objektu. Službeno lice odlazi na lice mesta i nalazi
javljač koji je aktiviran. U zavisnosti od zatečenih okolnosti,
dalje postupa prema Planu uzbunjivanja. Po ulasku u opšti alarm,
PPC aktivira izvršne (prenosne) funkcije sistema-aktiviranje
uređaja za uzbunjivanje-požarnih alarmnih sirena. Zabeleške o svim
intervencijama na sistemu poslužilac vodi u Dnevniku događaja
sistema. Termotehničke instalacije i instalacije ventilacije
Instalacija grejanja i hlađenja predviđena je za prostorije u
aneksu objekta, kao i za prostoriju sportske sale pomoću
obnovljivog energenta, putem toplotne pumpe voda/voda, razvodne
cevne mreže i fan - coil uređaja. Predviđena je instalacija
grejanja i hlađenja, za temperaturni režim 45/40°C zimi, i 7/12°C,
leti, putem fan – coil uređaja. Zagrevanje vazduha iz prostorije,
putem fan – coil uređaja u zimskom režimu, vrši se toplomvodom u
temperaturnom režimu 45/40°C, koju obezbeđuje toplotna pumpa
odgovarajuće toplotne snage.Hlađenje vazduha iz prostorije, putem
fan – coil aparata u letnjem režimu, vrši se rashladnom vodom u
temperaturnom režimu 7/12°C, koju obezbeđuje toplotna pumpa
odgovarajuće rashladne snage. Primarni fluid toplotne pumpe je
bunarska voda temperature 15°C. Cirkulaciju bunarske vode kroz
instalaciju toplotne pumpe, vrši bunarska pumpa odgovarajućih
karakteristika. Sekundarni fluid toplotne pumpe u zimskom režimu je
topla voda temperature 45/40°C, a u letnjem režimu je rashladna
voda temperature 7/12°C.
Ventilacija prostora sportske sale predviđena je pomoću klima
komore sa rekuperatorom toplote, ventilacionih kanala, mlaznica za
ubacivanje svežeg i rešetki za izvlačenje otpadnog vazduha.
Ventilacija prostora sportske sale i svlačionice za sudije kao
blokirane prostorije, vrši se pomoću svežeg vazduha, pripremljenog
u klima komori sa rekuperatorom
-
Elaborat zaštite od požara
toplote, smeštene u toplotnoj podstanici u aneksu objekta. U
letnjem režimu klima komora obezbeđuje odgovarajuće uslove,
hlađenjem vazduha, putem hladnjaka, rashladne snage 12 kW. Kao
rashladni fluid koristi se rashladna voda u režimu 7/12°C, koja se
dobija putem toplotne pumpe voda/voda, pomoću koje se snabdeva i
instalacija fan – coil uređaja. U zimskom režimu klima komore
potrebne uslove postiže, zagrevanjem vazduha u toplovodnom
zagrejaču toplotne snage 40 kW, u režimu tople vode 45/40°C, koja
se takođe dobija putem toplotne pumpe voda/voda, pomoću koje se
snabdeva i instalacija fan - coil uređaja.
Kanali za ubacivanje svežeg vazduha u prostorije i izvlačenje
otpadnog vazduha iz prostorija,su pravougaonog preseka i izrađuju
se od pocinkovanog lima.
Kanali za ubacivanje i izvlačenje vazduha, postavljaju se na
rešetkaste nosače krovne konstrukcije sale.
Predviđena je prirodna ventilacija prostora toplovodne stanice,
putem ugradnje dovodne i odvodne rešetke i putem prozora.
Na sistemu ventilacije, predviđene su automatske elektromotorne
PP klapne, na razvodnim i odsisnim kanalima za vazduh, i to na
mestima gde ovi kanali prolaze kroz protivpožarne zidove, prepreke
i tavanice. Vatrootpernost klapni u skladu je sa vatrootpornosti
konstrukcije kroz koju prolazi predmetni kanal.
Prolazi cevovoda kroz protivpožarne zidove zaziđuju se do
izolacije cevovoda (zaptivaju se protivpožarnom zaštitnom masom
vatrootpornosti iste kao i zid kroz koji prolaze).
Hidratska mreža
Prema Projektu hidrotehničkih instalacija za građevinsku
dozvolu, na parceli se planira postavljanje podzemnog
polietilenskog rezervoara zapremine 120m3.
Predviđa se pumpno postrojenje sa dve pumpe i mogućnošću za
svakodnevnu automatsku samokontrolu koje se smešta unutar tehničke
prostorije u aneksu objekta. Za napajanje elektromotora pumpnog
postrojenja električnom energijom, u slučaju ispada mreže,
neophodno je predvideti rezervni izvor napajanja što je prema
Projektu elektroenergetskih instalacija za građevinsku dozvolu
električni dizel agregat.
Za spoljnu hidrantsku mrežu se izrađuje prstenasti sistem
cevovoda Ø110. Predviđena je izgradnja 4 podzemna hidranta
N°80.
U objektu je predviđena unutrašnja hidrantska mreža sa 4
unutrašnja hidranta.
5. PROCENA UGROŽENOSTI OD POŽARA
Prilikom razvrstavanja objekata u celini u odgovarajuće
kategorije ugroženosti od požara, utvrđuju se sledeći elementi:
požarna ugroženost objekta, značaj i veličina objekta, povoljnost
lokacije objekta i blizina teritorijalne vatrogasne jedinice.
Ugroženost objekta od požara, odnosno, požarni rizik,
predstavlja osnovu za koncipiranje protivpožarne zaštite. Procenu
požarne ugroženosti moguće je izvršiti na osnovu činilaca kao što
su:
-požarno opterećenje čija veličina zavisi od vrste objekta pa s
tim u vezi i količine i kalorične vrednosti zapaljivog
materijala
-
Elaborat zaštite od požara
-zapaljivost sirovina i materijala koji se koriste u objektu, a
određena je mogućnošću paljenja i brzinom sagorevanja, pri čemu je
brzina sagorevanja jako bitan činilac jer utiče i na brzinu širenja
požara
-osobine zapaljivog materijala od kojih zavisi stvaranje dima i
gasova i na osnovu kojih se može znati da li se pri sagorevanju
stvara dim, kao i zagušujući i korozivni gasovi
-raspored prostorija, broj spratova i komunikacionih puteva, i u
vezi sa tim, podela objekta na požarne sektore, od čega direktno
zavisi širenje i prenošenje požara
-mogućnost uništenja koja zavisi od osetljivosti ugrađenih
materijala, instaliranih mašina i uređaja
-koncentracija vrednosti koja zavisi od vrednosti materijala,
instaliranih mašina, uređaja i sl.
-opasnost za ljude koja može poticati od dima, gasova i toplote
požara, pri čemu je merodavna koncentracija ljudstva
-vreme intervencije koje se sastoji od tri vremenska perioda
važna za gašenje i to: vreme do otkrivanja požara, vreme do dolaska
vatrogasaca, vreme potrebno za gašenje požara
Po značaju i veličini, za objekat ne postoje posebni zahtevi,
odnosno, isti nije od posebnog značaja i ne spada u visoke objekte,
odnosno u objekte sa povećanim rizikom.
Povoljnost lokacije objekta ocenjuje se sa aspekta ugroženosti i
opasnosti od međusobnog ugrožavanja zbog mogućnosti prenošenja
požara i uticaja drugih objekata. Objekat je, po tipu izgradnje,
izdvojen s obzirom na to da je od najbližeg objekta udaljen više od
4m pa ne postoji opasnost od prenošenja požara na druge
objekte.
Udaljenost vatrogasne jedinice je oko 5km, što je od presudnog
značaja za kategoriju ugroženosti od požara i bitno zbog
blagovremenog dejstva. Ako se računa sa prosečnom brzinom
vatrogasnog vozila od 50km/h, vreme dojave i pripeme, vatrogasno
vozilo može stići za oko 15 minuta.
Da bi se ugroženost objekta od požara smanjila, potrebno je
predvideti i odgovarajuće mere zaštite od požara:
- projektovati i izvesti spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu,
- rasporediti mobilnu opremu i sredstva za gašenje požara, -
projektovati automatski sistem dojave požara, - predvideti
odgovarajući broj vrata za evakuaciju ljudi iz objekta, -
obezbediti da svi putevi evakuacije uvek budu slobodni, -
električnu instalaciju projektovati prema uslovima eksploatacije
objekta.
Podela objekta na požarne sektore Objekat predstavlja
građevinsku celinu. Tačkom 10.3.10 Sportski objekti i hale
mešovite namene (koncerti, sajam, cirkus i sl.) SRPS TP 21: 2002
– Tehničke preporuke za građevinske tehničke mere zaštite od požara
stambenih, poslovnih i javnih zgrada propisano je da se sportske
hale za više od 300 posetilaca sa svojim putevima za komunikaciju
izdvajaju kao požarni sektor u odnosu na administrativne i
-
Elaborat zaštite od požara
tehničke sadržaje. Predmetni objekat sportske sale je
projektovan za istovremeni boravak maksimalno 250 lica i to do 172
gledaoca, a ostalo su zaposleni i sportisti.
Shodno nameni objekta i prostorija, zapaljivosti i vrednosti
materijala i instalacija, prisustvu ljudstva, objekat je podeljen
na sledeće požarne sektore:
- Požarni sektor I, koga predstavlja tehnička prostorija u
aneksu za smeštaj mašinske opreme i uređaja za povišenje pritiska u
hidrantskoj mreži, površine 25,17m.
-Požarni sektor II, koga predstavlja ostali deo objekta-sportska
sala sa tribinama i prateće prostorije u aneksu, površine
2128,08m2.
6. EVAKUACIONI PUTEVI
Pod evakuacijom se podrazumeva udaljavanje ili prebacivanje
osoba iz požarom ugroženog objekta do bezbednog mesta izvan istog.
Proračun evakuacije se odnosi na sve osobe koje se mogu naći u
objektu zato posebnu pažnju treba posvetiti projektovanju hodnika,
izlaza, stepeništa, odnosno, komunikacija u objektu.
Evakuacionim putevima se mogu smatrati svi putevi koji
neposredno vode ka evakuacionim izlazima i obezbeđuju sigurno
kretanje u toku određenog vremena. Putevi za evakuaciju se
projektuju i održavaju tako da unutar njih nema nikakvih suženja,
denivelisanih delova poda (pragova i slično).
Na objektu su projektovana tri krajnja izlaza. Glavni ulaz u
sportsku salu predstavlja prvi krajnji izlaz, izvodi se u vidu
dvokrilnih, zaokretnih vrata, širine 2,5m sa smerom otvaranja „u
polje“, odnosno, u smeru evakuacije. Drugi krajnji izlaz se nalazi
na zidu naspramnom glavnom ulazu u sportsku salu, izvodi se u vidu
dvokrilnih, zaokretnih vrata, širine 1,8m sa smerom otvaranja „u
polje“, odnosno, u smeru evakuacije. Treći krajnji izlaz
predstavlja izlaz iz tehničke prostorije i izvodi se u vidu
dvokrilnih, zaokretnih vrata, širine 2,0m sa smerom otvaranja „u
polje“, odnosno, u smeru evakuacije.
Evakuacija gledališta se vrši kroz objekat pomoću jednokrakog
stepeništa širine stepenišnog kraka 2,15 m, i preko ravnog krova
aneksa sa kog, na dve naspramne strane, do tla vodi po jedno
čelišno jednokrako stepenište širine 1,2m.
Tabela: Kapacitet stepenica: Najveći broj lica koja koriste
jedno stepenište određene širine
Broj etaža koje
povezuje
širina stepeništa (m)
1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1 150 220 240 260 280 300 320
340 360 2 190 260 285 310 335 360 385 410 435 3 230 300 330 360 390
420 450 480 510 4 270 340 375 410 445 480 515 550 585 5 310 380 420
460 500 540 580 620 660 6 350 420 465 510 555 600 645 690 735 7 390
460 510 560 610 660 710 760 810 8 430 500 550 610 665 720 775 830
885 9 470 540 600 660 720 780 840 900 960
10 510 580 645 710 775 840 905 970 1035
-
Elaborat zaštite od požara
S obzirom na činjenicu da u tabeli nema podataka o kapacitetu
stepeništa za širinu od 2,15m, koliko je projektovana dimenzija u
predmetnom slučaju, to je moguće na osnovu tabele napraviti odnos
prema kome je za širinu stepeništa od 1,3m, koje povezuje jednu
etažu (u ovom slučaju sprat sa prizemljem), kapacitet 260 lica, pa
s obzirom na činjenicu da je maksimalan broj lica u objektu
sportske sale 250, zaključuje se da projektovana širina stepeništa
od 2,15 m zadovoljava.
7. POTREBAN STEPEN OTPORNOSTI PREMA POŽARU
Za odredivanje potrebnog stepena otpornosti elemenata
konstrukcije prema požaru u stambenim, javnim i poslovnim objektima
primenjuje se metodologija definisana u tehnickoj preporuci SRPS TP
21:2002.
Tabela: Uticaj broja osoba u požarnom sektoru i površine
požarnog sektora A (m2)
Shodno tački 3.2. SRPS TP 21: 2002 – Tehničke preporuke za
građevinske tehničke mere zaštite od požara stambenih, poslovnih i
javnih zgrada, grupne stanarske ostave, podstanice grejanja,
prostorije za opremu za ventilaciju ili klimatizaciju, liftovske
kućice i sl. nisu boravišne prostorije, ali se može uzeti kao
pretpostavka da se u požarnom sektoru I, koga predstavlja tehnička
prostorija u aneksu za smeštaj mašinske opreme i uređaja za
povišenje pritiska u hidrantskoj mreži, površine 25,17m, povremeno
mogu naći maksimalno dva lica u svrhu održavanja tako da se sektor
razvrstava u klasu P1.
U požarnom sektoru II koga predstavlja ostali deo
objekta-sportska sala sa tribinama i prateće prostorije u aneksu,
površine 2128,08m2 može se naći do 250 lica, tako da se požarni
sektor prema broju lica razvrstava u P4, ali s obzirom da je
površina požarnog sektora veća od 1600m2, to se, shodno tački 5.
SRPS TP 21: 2002 – Tehničke preporuke za građevinske tehničke mere
zaštite od požara stambenih, poslovnih i javnih zgrada, klasa P4
koriguje usvajanjem prve veće vrednosti, odnosno P5.
Tabela: Klasifikacija javnih zgrada prema nameni, izdvojenosti i
visini Namena, izdvojenost, visina Klasa Izdvojene javne zgrade
visine do 8 m IJ1 Javne zgrade u nizu visine do 8 m NJ1 Izdvojene
javne zgrade visine 8 m do 15 m IJ2 Javne zgrade u nizu visine 8 m
do 15 m NJ2 Izdvojene javne zgrade visine od 15 m do 22 m IJ3 Javne
zgrade u nizu visine od 15 m do 22 m NJ3
Predmetni objekat se klasifikuje kao javni (više od 80% korisne
površine namenjeno je za okupljanje ljudi), izdvojen (zgrada od
ostalih udaljena više od 4m), visinska razlika kote kolovoza uz
zgradu sa kog bi se intervenisalo u slučaju požara i
Broj osoba do 20 21 do 50 51 do 100 101 do 300 301 do 700 701 do
1500 1501 i više Klasa P P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 A < 400
-
Elaborat zaštite od požara
kote poda najviše etaže na kojoj borave ljudi iznosi h=3,5m.
Shodno navedenom, predmetni stambeno-poslovni objekat se
klasifikuje kao IJ1.
Tabela 3: Osnovna vrednost SOP
Potreban stepen otpornosti konstruktivnih elemenata za požarni
sektor I- tehničku prostoriju u aneksu za smeštaj mašinske opreme i
pumpnog postrojenja za hidrantsku mrežu je II (MO) – mala
otpornost. Vrata prostorije vode direktno u spoljašnji prostor.
Potreban stepen otpornosti konstruktivnih elemenata za požarni
sektor II- ostali deo objekta-sportska sala sa tribinama i prateće
prostorije u aneksu potreban stepen otpornosti je III (SO)-srednja
otpornost.
Stepen otpornosti prema požaru određuje minimalna otpornost
osnovnih
konstrukcija prema tabeli 1 standarda SRPS U.J1.240. Tabela:
Veza SOP i otpornosti prema požaru F (h) konstrukcija
Zgrada
IS1 NS1 IS2 NS2 IS3 NS3 IP1 NP1 IJ1
IP2 IN1
NP2 IJ2
IP3 NJ2
NP3 IJ3
NJ3
P1 II II III III III IV II II II III III IV IV P2 II III III III
IV IV II II III III IV IV IV P3 III III III IV IV IV II II IV IV IV
IV IV P4 III III IV IV IV IV III III IV IV IV IV IV P5 IV IV IV IV
IV IV III III IV IV IV IV V P6 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V
P7 IV IV IV IV IV IV IV IV IV IV V V V
Vrsta Konstrukcije
Metoda ispitivanja SRPS
Položaj Stepen otpornosti prema požaru (SOP)
Elemenata/konstrukcije zgrade (u satima)
I (NO) naznatna
II (MO) mala
III (SO) srednja
IV (VO) veća
V (WO) velika
Nosivi zidovi U.J.1.090 Unutar požarnih sektora
¼ ½ 1 1,5 2 Stub U.J.1.100 ¼ ½ 1 1,5 2 Greda U.J.1.114 - ¼ ½ 1
1,5 Međuspr. Konstrukc.
U.J.1.110 - ¼ ½ 1 1,5
Nenosivi zid U.J.1.090 - ¼ ½ ½ 1 Krovna konstrukc.
- ¼ ½ ½ 1
Zid U.J.1.092 Na granici požarnih sektora
¼ 1 1,5 2 3 Međuspr. Konstrukcija
U.J.1.110 ¼ ½ 1 1,5 2
Vrata i klapne do 3,6 m2
U.J.1.160 ¼ ¼ ½ 1 1,5
Vrata›3,6 m2 U.J.1.160 ¼ ½ 1 1,5 2 Konstrukcija evakuacionog
puta
Negorivi materijal
½ ½ 1 1,5
-
Elaborat zaštite od požara
8. STEPEN OTPORNOSTI PREMA POŽARU IZABRANIH MATERIJALA I
KONSTRUKCIJA
Dugogodišnja praksa je pokazala da ponašanje građevinskih
konstrukcija u uslovima požara zavisi od svojstava materijala od
kojeg su one sagrađene. Svi klasični materijali koji se koriste u
građevinarstvu različito se ponašaju u požaru, što zavisi od
termičkih osobina pojedinog materijala, kao i od njegove
zapreminske težine.
Čelične konstrukcije se sve više koriste pri izgradnji skeleta
visokih objekata. Ujedno, čelik se u normalnim uslovima karakteriše
izvanrednim osobinama. Sa stanovišta protivpožarne zaštite čelik
nije povoljan materijal jer već pri relativno niskim temperaturama
(500-700ºC) gubi nosivost i vrlo često dolazi do rušenja cele
konstrukcije iako spada u grupu nezapaljivih materijala po čijoj se
površini plamen ne širi.Povećanjem temperature na oko 500 ºC (koja
u stvari predstavlja još uvek nisku temperaturu kod požara)
otpornosne karakteristike čelika se smanjuju i do 50%, a pri
temperaturi od oko 1000 ºC, iste se potpuno gube. Ovim su omogućene
velike deformacije i kod malih naprezanja u uslovima požara.
Eksperimentalo je dokazano da određeni statički sistemi imaju vrlo
nepovoljno ponašanje na visokim temperaturama pa tako na
temperaturi od oko 300 ºC konstruktivni elmenti dobijaju nepovratne
deformacije koje zahtevaju promenu tog elementa. Kod temperatura od
300-400 ºC kod nekih vrsta čelika dolazi do blagih deformacija koje
mogu narušiti stabilnost konstrukcije. Za većinu kvalitetnih čelika
ipak se smatra, da u zavisnosti o vrste i dimenzija profila,
kritične temperature, tj. one kod kojih dolazi do deformacija
čelika, gubljenja konstruktivnih svojstava i urušavanja objekta, su
one koje prelaze 500 ºC odnosno 580 ºC.
Tabela: Funkcionalna zavisnost čvrstoće od temperature
Temperatura (ºC) 100 200 300 400 500 Čvrstoća (%) 109 125 121 97
57
Tabela pokazuje da je čvrstoća na temperaturi od 300 ºC i veća
od one pri normalnoj temperaturi, a da u području između 400 ºC i
500 ºC naglo pada, a taj pad iznosi skoro 50%. Do kritične
temperature, dakle 550 ºC, dolazi pri požaru već nakon 10 do 15
minuta.
Veće deformacije mogu nastati i usled opadanja modula
elastičnosti. Modul elastičnosti, E čelika opada od 2,1x105N/mm2 na
oko 1,3x105 N/mm2 na 500 ºC; preko 500 ºC vrednost E naglo opada i
na 600 ºC je 0. Opterećen čelični nosač pregrejan na temperaturi
preko 450 ºC se obično plastično deformiše i ako je deformacija
značajna potrebno je pri sanaciji objekata te delove konstrukcije
zamenuti.
Čelična konstrukcija kao dobor provodnik toplote vrlo brzo,
često za samo nekoliko minuta, postiže visoke temperature, kod
kojih se, zavisno od vrste čelika i vrste profila, radikalno menja
čvrstoća, mehaničke i konstruktivne osobine materijala. Čelični
Fasadni zid U.J.1.092 Spoljna konstruk.
- ½ ½ 1 1 Krovni pokrivač
U.J.1.140 - ¼ ½ ¾ 1
-
Elaborat zaštite od požara
nosač se pod dejstvom požara deformiše relativno brzo, već posle
10-15 minuta i preti opasnost da dođe do urušenja konstrukcije.
Deformacija čeličnog nosača nastaje zbog toga što čeliku
zagrejanom na temperature preko 200 ºC počinje čvrstoća naglo da
pada i na oko 450 ºC gubi 50% svoje čvrstoće. Do kritične
temperature, a to je oko 550 ºC u požaru dolazi već nakon 10 do 15
min. Popuštanje čelične konstrukcije zavisno od požarnog
opterećenja i od samog statičkog opterećenja, nastaje posle 15-30
min.
Na temperaturama oko 700 ºC počinju strukturne promene u čeliku,
zavisno od procentualnog sadržaja ugljenika u čeliku. Tom prilikom
dolazi do menjanja kristala, njihovog položaja, oblika i veličine,
a time se slabi unutrašnja veza što ima posledicu smanjenja
otornosti na zatezanje i kidanje što dovodi do deformacija čeličnog
elementa i lomova konstrukcije. Porast temperature dovodi do
deformacije čeličnog elementa i ukoliko se radi o statički
neodređenom sistemu, dolazi do preraspodele napona u celoj
konstrukciji što može dovesti do loma pojedinih elemenata.
Stanje loma zavisi od stanja dejstva i načina rasta temperature
u strukturalnom elementu. Posebno je probama dokazano da granična
temperatura loma nekog metalnog profila nije fiksno utvrđena, već
varira u zavisnosti od tri faktora:
Toplotni efekat - U skoro svim slučajevima provodljivost čelika
je takva da se mogu smatrati zanemarljivim toplotni gradijenti
unutar preseka i opravdati predpostavku da su kod celog profila
temperature ujednačene. Kod takve predpostavke za elemente koji
podležu samo radnom opterećenju može se predpostaviti da je
kritična temperatura oko 550 ºC za prenapregnute elemente. Kada bi
međutim, bila značajna temperaturna razlika između spoljne strane
profila izložene dejstvu i unutrašnje strane, može se rešiti podela
dejstva prema hladnijim zonama što bi omogućilo postizanje viših
prosečnih temperatura loma;
Optrećenje - Što je veće radno dejstvo na strukturalni čelični
elemenat, manja je njegova otpornost na vatru;
Faktor oblika (A/V) - Vreme potrebno da se postigne granična
temperatura konstruktivnog čeličnog elementa varira u zavisnosti od
toplotnog kapaciteta profila. Očigledno je da će se jedan težak i
masivan elemenat sporije zagrevati i stoga imati veću otpornost na
dejstvo vatre od tankog i lakog elementa. Ovaj efekat mase
kvantifikovan je u koncepciji ,,Faktor oblika profila’’.
Pri povišenju temperatura čeličnog nosača dolazi do promene
srukture u kristalnoj rešetki čelika. Pri zagrevanju kristali koji
sačinjavaju strukturu čelika menjaju svoj položaj, oblik i veličinu
tj. vrši se prekristalizacija.
Kristalne promene nastaju na temperaturama preko 700 ºC kada
dolazi do raspadanja kristala perlita i do stvaranja tzv. gvožđa.
Daljim zagrevanjem, a u zavisnosti od količine ugljenika, gvožđe
prelazi u gvožđe u kome dolazi do stvaranja mešovitih kristala, a
time do slabljenja unutrašnje veze. Ovo dovodi do smanjenja
otpornosti na zatezanje, kidanje i drugih mehaničkih osobina, što u
većini slučajeva, ukoliko je čelični element opterećen, dovodi do
rušenja. Deformacije čeličnih stubova su vezane za uvijanje ili
plastično gnječenje. Ramovi i rešetke posle plastičnog tečenja
većih delova dovode do kolapsa objekta.
-
Elaborat zaštite od požara
Najčešći uzrok rušenja čelične konstrukcije u uslovima povišenih
temperatura je pojava povećanja napona u konstrukciji preko
kritične vrednosti, a koje nastaje kao posledica superponiranja
napona usled opterećenja i napona koji nastaju usled temperaturnih
deformacija. Pored ovoga, dolazi i do promene fizičko-mehaničkih
osobina čelika koja još više slabi nosivu moć konstrukcije.
Temperatura naprezanja najviše dolazi do izražaja kod statički
neodređenih sistema, pošto krute veze ne dozvoljavaju nikakve
deformacije bez promene naponskog stanja. Kod statički neodređenih
konstrukcija i lokalna pregrejavanja jednog konstruktivnog elementa
mogu dovesti do rušenja jer se usled krutih veza vrši potpuna
preraspodela napona u celoj konstrukciji, pa može doći do
prekoračenja kritičnog naprezanja u sasvim drugom delu
konstrukcije.
Povećanje pritiska produkata sagorevanja može, iako su to ređi
slučajevi, dovesti do lokalnog preopterećanja nekog konstruktivnog
elementa, a time i do oštećenja i rušenja konstrukcije.
Najčešći uzrok rušenja čeličnih konstrukcija je prekoračenje
stvarno dozvoljenih napona koja nastaje kao posledica sabiranja
napona od opterećenja stalnim i pokretnim teretom, i napona usled
temperaturnih deformacija. U požaru vrlo često dolazi do rušenja
nekih delova konstrukcije koji padaju i pod takvim dinamičkim
opterećenjem i može doći do rušenja čeličnog elementa koji je već
zagrejan do blizu kritične temperature.
S obzirom na ovako veliku osetljivost čeličnih konstrukcija na
visoke temperature potrebno je posebnu pažnju posvetiti izvođenju
objekata sa visokim požarnim opterećenjem.
Slika: Faktor oblika čeličnog profila (A/V) - vreme do kritične
temperature
Termopaneli su ugradni elementi sa termoizolacionim
karakteristikama. Predstavljaju kompozitni materijal sastavljen od
spoljašnjih obloga od pocinkovanog
-
Elaborat zaštite od požara
čeličnog lima (275g/m2) i nezapaljive termoizolacione ispune od
kamene vune. Veza između lima i ispune je postignuta slojem lepka
koji u potpunosti pokriva dodirnu površinu.
Opeka se pimenjuje u građevinarstvu i ima dobre termičke osobine
i visoku vatrootpornost, pa se koristi svuda gde se želi postići
veća otpornost na delovanje visokih temperatura. Dobijaju se od
gline koja se specijalnim postupcima prerađuje, a zatim pomoću
mašina formatizira, peče na temperaturi od oko 900°C.
Vatrootpornost opeka je direktno proporcionalna njihovoj debljini
zidova.
U građevinarstvu se primenjuju dve vrste opeka: pune i šuplje.
Šuplja opeka ima veliku primenu, ali u pogledu vatrootpornosti pri
dejstvu vatre pokazuje lošija svojstva nego puna opeka, jer se
zidovi brže i lakše zagrevaju.
Malter se sastoji od vezivnog materijala, sitnozrnastog agregata
(peska) i vode. Zajednička osobina svih maltera je njihova
plastičnost. Primenjivani malteri su: krečni, produžni cementni,
cementni malter.
Krečni malter se smatra efikasnim sredstvom za zaštitu od
požara, jer premazi od ovog materijala usled izdvajanja vode pri
povišenim temperaturama (oko 5300C), bivaju razoreni, što ima za
posledicu odlepljivanje većih ili manjih parčadi maltera, te se na
taj način zidovi ogole i izlože direktnom dejstvu vatre.
Malterisanje konstrukcije produžnim cementnim malterom povećava
se otpornost prema požaru. Produžni cementni malter odlikuje se
relativno velikom čvrstoćom.Cementni malter pri temperaturi od 3000
C, povećava brzo svoju zapreminu, ali se iznad te zapremine
skuplja. Ove nagle promene zapremine, kod brzog porasta
temperature, dovode do unutrašnjih napona, pucanja, ljuštenja i
opadanja maltera. Cementni malter ima neznatno veću otpornost na
delovanje požaraod krečnog ili produžnog maltera.
Staklo koje se primenjuje na spoljašnjim zidovima, zbog svojih
silikonskih sastojaka, vrlo je osetljivo na povišene temperature
koje izazivaju pucanje i lomljenje staklenih površina. Na
temperaturi od oko 500 0 C, staklo počinje da omekšava, a na
temperaturi od 900-1000 0 C pretvara se u tečnu masu.
Stepen otpornosti objekta predstavlja ocenu otpornosti prema
požaru, utvrđenu na osnovu otpornosti pojedinačnih građevinskih
elemenata i konstrukcija koje čine objekat.
Ako objekat ili požarni sektor ima pojedine građevinske
konstrukcije sa otpornošću većom ili jednakom sa onom naznačenom za
pojedini stepen, a samo jedna konstrukcija ima tu vrednost manju,
objekat ili požarni sektor ima stepen otpornosti koji odgovara
navedenoj otpornosti.
Ako se objekat sastoji iz više požarnih sektora različitog
stepena otpornosti prema požaru, objekat će imati onaj stepen
otpornosti protiv požara koji ima sektor sa najmanjom
otpornošću.
Shodno navedenim zahtevima u pogledu vatrotpornosti,
projektovano je sledeće stanje:
Nosivi, ujedno i fasadni zidovi su od termopanela sa ispunom od
kamene vune debljine d=18cm, vatrootpornosti 60 minuta, klase
reakcije na požar A2s1d1 prema SRPS EN 13501 i moraju da poseduju
isprave o usaglašenosti domaće akreditovane laboratorije o
potrebnoj vatrootpornosti u skladu sa SRPS U.J1.090.
-
Elaborat zaštite od požara
Stubovi se rade od IPB200 profila koji se štite vatrootpornim
premazom na vatrootpornost od 60 minuta; stubovi otporni prema
požaru ispituju se u skladu sa SRPS U.J1.100, a premazi koji se
koriste za poboljšanje nivoa zaštite od požara elemenata
konstrukcije moraju biti ispitani prema standardu SRPS
U.J1.043:2000, i moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće
akreditovane laboratorije o potrebnoj vatrootpornosti.
Krovna konstrukcija je formirana od kutijastih profila, sa istim
gornjim i donjim pojasom, a sa promenljivim kutijastim profilima
ispune. Na gornjem pojasu postavljaju se rožnjače od kutijastih
profila koje su kontinualne grede. Konstrukcija se štiti
vatrootpornim premazom na vatrootpornost od 30 minuta; grede
otporne prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS U.J1.114, a
premazi koji se koriste za poboljšanje nivoa zaštite od požara
elemenata konstrukcije moraju biti ispitani prema standardu SRPS
U.J1.043:2000, i moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće
akreditovane laboratorije o potrebnoj vatrootpornosti. Konstrukcija
aneksa je mesovita, u prizemlju je armiranobetonski skelet sa
zidanom ispunom. Zidana ispuna je od klima bloka d=30 cm, zidan
produžnim malterom. Vatrootpornost nosive armiranobetonske
konstrukcije i nosećih zidova je veća od zahtevane koja iznosi 60
minuta.
Na spatu aneksa se radi čelična konstrukcija, od stubova IPB160,
koja se štiti vatrootpornim premazom na vatrootpornost od 60
minuta; stubovi otporni prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS
U.J1.100, a premazi koji se koriste za poboljšanje nivoa zaštite od
požara elemenata konstrukcije moraju biti ispitani prema standardu
SRPS U.J1.043:2000. Nosivi, ujedno i fasadni zidovi su od
termopanela sa ispunom od kamene vune debljine d=12cm,
vatrootpornosti 90 minuta, klase reakcije na požar A2s1d1 prema
SRPS EN 13501 i moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće
akreditovane laboratorije o potrebnoj vatrootpornosti u skladu sa
SRPS U.J1.090.
Krovna čelična konstrukcija aneksa, rigle IPB160, se štiti
vatrootpornim premazom na vatrootpornost od 30 minuta; grede
otporne prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS U.J1.114, a
premazi koji se koriste za poboljšanje nivoa zaštite od požara
elemenata konstrukcije moraju biti ispitani prema standardu SRPS
U.J1.043:2000, i moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće
akreditovane laboratorije o potrebnoj vatrootpornosti.
Krovni pokrivač na hali i na aneksu čini panel od kamene vune
debljine d=15cm, vatrootpornosti 60 minuta, što je više od
zahtevane koja iznosi 30 minuta. Krovni pokrivač otporan prema
požaru ispituje se u skladu sa SRPS U.J1.140 i mora da poseduju
ispravu o usaglašenosti domaće akreditovane laboratorije o
potrebnoj vatrootpornosti.
U ventilacione kanale na mestima prolaza kroz granice požarnih
sektora tehnička prostorija-ostatak objekta se ugrađuju
protivpožarne klapne čija je minimalna potrebna vatrootpornost 30
minuta, ispituje se u skladu sa SRPS U.J1.160, i mora da poseduje
ispravu o usaglašenosti domaće akreditovane laboratorije o
potrebnoj vatrootpornosti.
Prolazi cevovoda i kablova kroz protivpožarne zidove zaptivaju
se protivpožarnom zaštitnom masom vatrootpornosti iste kao i zid
kroz koji prolaze, i
-
Elaborat zaštite od požara
moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće akreditovane
laboratorije o potrebnoj vatrootpornosti
Na osnovu iznesenog, uočava se da konstruktivni elemenati
požarnih sektora obezbeđuju objektu stepen vatrootpornosti III
(SO)-srednja otpornost.
9. DOKUMENTACIJA KVALITETA UGRAĐENIH GRAĐEVINSKIH MATERIJALA,
GRAĐEVINSKIH ELEMENATA, OPREME, UREĐAJA, INSTALACIJA
Materijali, konstrukcije, instalacije, oprema i uređaji
predviđeni u projektima
nalaze se na našem tržištu i moraju posedovati isprave o
usaglašenosti: -svi elementi za koje se postavlja uslov otpornosti
prema požaru moraju biti atestirani, shodno članu 1. Pravilnika o
obaveznom atestiranju elemenata tipskih građevinskih konstrukcija
na otpornost prema požaru ("Sl. list SFRJ" br.24/90),i to:
zidovi otporni prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS
U.J1.090 i moraju da poseduju isprave o usaglašenosti domaće
akreditovane laboratorije o potrebnoj otpornosti,
stubovi otporni prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS
U.J1.100, grede otporne prema požaru ispituju se u skladu sa SRPS
U.J1.114, krovni pokrivač otporan prema požaru ispituje se u skladu
sa SRPS U.J1.140;
-sva oprema, armatura i materijal mora imati validne ateste i
sertifikate o kvalitetu dobijene od verifikovane institucije, i
to:
klapne otporne prema požaru sa ugrađenim mehanizmima za
zatvaranje ispituju se u skladu sa SRPS U.J1.160, i moraju da
poseduju isprave o usaglašenosti domaće akreditovane laboratorije o
potrebnoj otpornosti,
premazi koji se koriste za poboljšanje nivoa zaštite od požara
elemenata konstrukcije moraju biti ispitani prema standardu SRPS
U.J1.042:2000 -Zaštita od požara - Ekspandujuci premazi, odnosno,
SRPS U.J1.043:2000 -Zaštita od požara - Ekspandujuci premazi za
čelične konstrukcije,
izveštaj o ispitivanju otpornosti prema požaru negorivih
materijala za zaptivanje prodora instalacija na granici požarnog
sektora u skladu sa standardom DIN 4102 deo 9- Fire behaviour of
building materials and elements; seals for cable penetrations;
concepts, requirements and testing., odnosno DIN 4102 deo 11- Fire
behaviour of building materials and building components; pipe
encasements,pipe bushings, service shafts and ducts, and barriers
across inspection openings; terminology, requirements and
testing,
za ugrađene instalacione provodnike ili kablove mora postojati
potvrda o kvalitetu - izveštaj o ispitivanju sa aspekta gorivosti,
korozivnosti, sprečavanja prenošenja požara i emisivnosti dima i
otrovnih gasova,
imajući u vidu da Pravilnikom o tehničkim normativima za
stabilne instalacije za dojavu požara („Sl. list SRJ”, br. 87/93)
nisu definisani standardi o kvalitetu uređaja, opreme i
instalacije, to je potrebno da sve komponente dojave požara
poseduju isprave ( sertifikate, izjave o usaglašenosti, ateste i
sl) u skladu sa SRPS EN 54,
-
Elaborat zaštite od požara
ručni aparati za gašenje požara poseduju isprave (sertifikate,
izjave o usaglašenosti, ateste i sl.) koji su usaglašeni sa
Pravilnikom o tehničkim i drugim zahtevima za ručne i prevozne
aparate za gašenje požara („Službeni glasnik RS" br. 75/2009),
odnosno standardom SRPS Z.C2.035, odnosno standardom SRPS
Z.C2.040
- ispravnost odgovarajućih sistema instalacija i opreme
dokumentuje se posebnim sertifikatima koje izdaju specijalizovane
ovlašćene institucije.
Ustanove koje su izdale isprave o usaglašenosti moraju priložiti
važeće sertifikate o akreditaciji.
10. FIZIČKO-HEMIJSKE OSOBINE PRISUTNIH MATERIJALA I
KLASIFIKACIJA POŽARA
Vršenjem klasifikacije prema standardu SRPS Z.CO.005-
Klasifikacija materija i
robe prema ponašanju u požaru, materijali koji su prisutni u
objektu se mogu razvrstati u:
-materije i robu koji direktno ili indirektno mogu učestvovati u
procesu sagorevanja energijom paljenja, oslobađanjem zapaljivih
produkata sagorevanja, ubrzavanjem procesa sagorevanja, ili
oslobađanjem zapaljivih gasova, ili toplote u dodiru sa vodom i
označavaju se sa Fx ; Prema stepenu opasnosti materije i roba
prisutne u objektu se svrstavaju u:
-klasu opasnosti III- zapaljive materije; -klasa opasnosti IV-
sagorive materije ; -klasa opasnosti VI – nezapaljive materije;
Prema agregatnom stanju na sobnoj temperaturi od 200 C i
normalnom pritisku od 1 bara, prisutne materije i robe se
svrstavaju u C- čvrste materije ;
Prema određenim fizičko hemijskim osobinama materije i roba
prisutne u objektu se svrstavaju :
F – materije koje pri zagrevanju ispuštaju otrovne produkte
sagorevanja i I – nezapaljive materije koje sa vodom razvijaju
toplotu. Prisutni materijali u objektu sportske sale su drvo,
plastične mase, tkanina, papir,
karton. Klasifikacija mogućih vrsta požara izvršena je prema
standardu SRPS EN
2:2011 -Klasifikacija požara. Na osnovu fizičko-hemijskih
osobina materijala koji su prisutni u stambeno-
poslovnom objektu i po osnovu standarda SPRS EN 2, može se
konstatovati da je najveća mogućnost pojave požara:
- klase ,,A“ - požari koji obuhvataju čvrste materije; sredstva
za gašenje ovih požara su: voda, pena, suvi prah i ugljen-dioksid
i
- može se očekivati pojava požara na elektroinstalacijama;
sredstva za gašenje požara su prah, ugljendioksid.
-
Elaborat zaštite od požara
11. STVARANJE I KRETANJE DIMA U SLUČAJU POŽARA
Dim se definiše kao skup gasoobrazovanih produkata sagorevanja
organskih materija u kojima su rasejane manje tvrde ili tečne
čestice. Osim nekoliko izuzetaka dim se obrazuje u svim
požarima.
Dim smanjuje vidljivost i samim tim zadržava evakuaciju ljudi iz
objekta, što može da dovede do uticaja produkata sagorevanja na
njih i to u nedopustivo dugom vremenskom periodu. U takvim uslovima
ljudi mogu da budu otrovani štetnim sastojcima dima, čak i na
mestima koja su udaljena od centra požara. Uticaj smanjenog
sadržaja kiseonika i vrućih gasova koji se udišu postaju izraziti u
blizini požara.
Ljudi stradaju pri požarima u objektima zbog toga što nisu u
stanju da stignu do sigurnog mesta pre nego što na njih počnu da
deluju faktori požara opasni po život. To pitanje će biti
razmatrano u kontekstu bezbedne evakuacije ljudi iz objekta, pa će
evakuacija biti uspešna, ako bude ispunjen uslov:
tp + ta + trs < tu gde je: - tp – vreme otkrivanja požara
(može da se smanji sredstvima za rano otkrivanje) - ta – zavisi od
stanja svesti čoveka, može da se smanji jasno označenim, sigurnim
putevima evakuacije i sl. - trs – sposobnost orijentacije usloženim
uslovima, geometrija zgrade i sl. - tu – vreme od nastanka požara
do momenta stvaranja uslova, nespojivih sa preživljavanjem
Većina smrtnih slučajeva u požarima je od trovanja dimom i
toksičnim gasovima, iz tih razloga potrebno je razmotriti kako
uslove nastanka, tako i sile koje uslovljavaju kretanje dima i
prisutne mogućnosti odvođenja.
Na objektu se ne primenjuju posebni uređaji za odvođenje dima u
slučaju požara. Kod odvođenja dima se primenjuje metoda
prirodno/prirodno, sa napomenom da su podužni zidovi na objektu
fasadni sa postojećim otvorima, a što je od uticaja na odvođenje
dima u slučaju nastanka požara. Stepenište je postavljeno uz
fasadni zid i na zadnjoj strani u nivou sprata aneksa je sa otvorom
koji je zastakljen.
12. OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA
Hidrantska mreža
Ukupna količina vode potrebna za gašenje požara u industrijskim,
poslovnim i drugim objektima zavisi od stepena otpornosti objekta
prema požaru i kategorije tehnološkog postupka.
Konstruktivni elementi daju predmetnom objektu stepen otpornosti
III(SO)-srednja otpornost. S obzirom na to da se u objektu može
naći do 250 lica, usvojena kategorija tehnološkog procesa je
K4.Ukupna zapremina objekta iznosi 17.766,76m3.
-
Elaborat zaštite od požara
Tabela: Količina vode potrebna za požar
Stepen otpornosti objekta prema požaru
Kategorija tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara
Količina vode lit/sec potrebna za jedan požar, zavisno od
zapremine u m3 objekta koji se štiti
do 3000 3001 do 5000
5001 do 20000
20001 do 50000
50001 do 200000
200001 do 400000
Iznad 400000
V i IV K4, K5 10 10 10 10 15 20 25
V i IV K1, K2, K3 10 10 15 20 30 35 -
III K4, K5 10 10 15 25 - - -
I i II K4, K5 10 15 20 30 - - -
I i II K3 15 20 25 - - - -
Na osnovu iznetih podataka o stepenu otpornosti objekta prema
požaru, o
kategoriji tehnološkog procesa i na osnovu zapremine objekta
koji se štiti, po tabeli 2 Pravilnika o tehničkim normativima za
hidrantsku mrežu za gašenje požara (,,Sl. list SFRJ“, br 30/91), a
prethodnoj tabeli u ovom tekstu, potrebna količina vode je 15
l/s.
Prema Projektu hidrotehničkih instalacija za građevinsku
dozvolu, na parceli se planira postavljanje podzemnog
polietilenskog rezervoara zapremine 120m3. Predviđa se pumpno
postrojenje sa dve pumpe i mogućnošću za svakodnevnu automatsku
samokontrolu. Za napajanje elektromotora pumpnog postrojenja
električnom energijom, u slučaju ispada mreže, neophodno je
predvideti rezervni izvor napajanja što je prema Projektu
elektroenergetskih instalacija za građevinsku dozvolu električni
dizel agregat..
Za spoljnu hidrantsku mrežu se izrađuje prstenasti sistem
cevovoda Ø110. Prema protoku koji treba ostvariti, ugraduju se
hidranti N°80. Potreban pritisak u spoljnoj hidrantskoj mreži ne
sme biti niži od 2,5 bar. Rastojanje izmedu spoljnih hidranata
odreduje se zavisno od namene, veličine i sličnih karakteristika
objekta, s tim da se požar na objektu može gasiti sa najmanje dva
spoljna hidranta. Dozvoljeno rastojanje izmedu dva hidranta iznosi
najviše 80 m. Rastojanje hidranata od zida objekta iznosi najmanje
5 m, a najviše 80m. U blizini objekta koji se štiti se postavljaju
nadzemni hidranti, a ako isti ometaju saobraćaj, postavljaju se
podzemni hidranti. Za spoljni nadzemni hidrant se obezbeđuje
hidrantski ormar sa opremom: potisna creva prečnika Ø52mm dužine
15m, dve mlaznice, ključ za nadzemni hidrant, univerzalni ključ ABC
i unuverzalni ključ C, a za spoljni podzemni hidrant se obezbeđuje
hidrantski ormar sa opremom: hidrantski nastavak B/2C ili C/2C,
potisna creva prečnika Ø52mm dužine 15m, dve mlaznice, ključ za
hidrant Ø24 ili Ø34, univerzalni ključ ABC i unuverzalni ključ
C.
Propisano je da se hidrantska mreža sa svim uređajima i
armaturom kontroliše dva puta godišnje. Prilikom kontrole meri se
pritisak vode u hidrantskoj mreži pri istovremenom radu spoljnih i
unutrašnjih hidranata. Pritisak se meri na najnepovoljnijem
hidrantu. Creva se ispituju pritiskom vode od 7 bara najmanje
jednom godišnje. Merenje i kontrolu vrše ovlašćene organizacije, a
vlasnik je obavezan da kod sebe ima rezultate merenja.
-
Elaborat zaštite od požara
U objektu je predviđena unutrašnja hidrantska mreža sa 4
unutrašnja hidranta. Hidranti se postavljaju na vidljivom i
pristupačnom mestu, tako da pokriva celu površinu i ne ometa
evakuaciju ljudstva u slučaju požara. Međusobno rastojanje
hidranata određuje se tako da se celokupan prostor koji se štiti
pokriva mlazom vode, pri čemu se vodi računa o tome da dužina creva
iznosi 15 m, a dužina kompaktnog mlaza 5 m. Hidranti se smeštaju u
prolaze, stepenišne prostore i puteve za evakuaciju, u neposrednoj
blizini ulaznih vrata prostorija koje mogu biti ugrožene požarom,
tako da ne ometaju evakuaciju.
Unutrašnja hidrantska mreža mora da bude stalno pod pritiskom
vode bez obzira na izvor iz kog se snabdeva vodom, tako da ima
pritisak ne manji od 2,5 bara. U hidrantski ormar se postavlja
vatrogasno crevo prečnika 52 mm, sa mlaznicom prečnika 12 mm.
Ventil u hidrantskom ormaru postavlja se na visini od 1,5 m od
poda, a hidrantski ormar se označava oznakom za hidrant (slovom
„H“).
Propisano je da se hidrantska mreža sa svim uređajima i
armaturom kontroliše svakih 6 meseci. Prilikom kontrole meri se
pritisak vode u hidrantskoj mreži pri istovremenom radu spoljnih i
unutrašnjih hidranata. Pritisak se meri na najnepovoljnijem
hidrantu. Creva se ispituju pritiskom vode od 7 bara najmanje
jednom godišnje. Merenje i kontrolu vrše ovlašćene organizacije, a
vlasnik je obavezan da kod sebe ima rezultate merenja. Mobilna
oprema
Pod mobilnom protivpožarnom opremom podrazumevaju se ručni
prenosni aparati za gašenje požara.
Prilikom određivanja sredstava za gašenje požara, tipa,
kapaciteta i broja aparata za gašenje požara, uzima se u obzir
procena ugroženosti od požara, požarno opterećenje objekta,
površina objekta, namena objekta, a takođe i broj prostorija kao i
namena istih, korišćenje gorivih i opasnih materija, njihovo
skladištenje, transport i manipulacija i moguće klase požara. U
cilju sprovođenja zaštite od požara na osnovu odgovarajućih
kriterijuma, određena su sredstva za gašenje požara, tip,
kapacitet, broj aparata i njihov planski raspored u objektu.
Kod određivanja broja aparata za gašenje požara uzima se u obzir
požarno opterećenje objekta, površina objekta, a takođe i broj i
namena prostorija.
Tako se vrši sle