Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebi Godina XIII // broj 72 // Trogir, prosinac 2016. PRIMOPREDAJA SONGA PRIDE Sretan Božić i Nova 2017. godina! ZAKLJUČEN UGOVOR ZA NOVOGRADNJU 339 SONGA FORTUNE - SIGNIFICANT SHIP OF 2015 BRODOTROGIR DOMAĆIN SIMPOZIJA SORTA 2016 SERVISIRANJE BRODOVA ZA SEZONU USPJEŠNO ODRŽANA RADNA VJEŽBA
11
Embed
Sretan Božić i Nova 2017. godina! - brodotrogir.hrGodina XIII // broj 72 // Trogir, prosinac 2016. Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebi 20 / ŠKVERSKA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XIII // broj 72 // Trogir, prosinac 2016.
rija Škovrlj, tajnica Organizacijskog odbora te Ivana Mitar i Anita
Palada iz Brodotrogirovog Ureda za odnose s javnošću. Svima
njima, kao i ostalim članovima spomenutih tijela, treba čestitati
na uspješno organiziranom Simpoziju i njegovom bez prijekornom
odvijanju. Svečana večera u hotelu Medena uz plesnu muziku i
klapske pjesme sastava „Trogirski kanti“, kao i zanimljiv izlet u špilju Vra-
njača, pridonijeli su vrlo ugodnoj atmosferi. Tu svakako treba spome-
nuti i trogirskog akademskog kipara Vilima Halbartha, koji se pobrinuo
da svojom instalacijom u hotelu Medena prenese duh škvera među uče-
snike Simpozija.
Na Simpoziju je bila vidljiva smjena generacija. Od nekadašnjih stude-
nata prof. Sorte bio je prisutan jedino doajen dr. Igor Belamarić, koji je
prisustvovao gotovo svim prethodnim skupovima, i o tome redovno iz-
vještavao u časopisu „Brodogradnja“ sa svojim istančanim osjećajem za
odabir pravih riječi. Povijest Simpozija SORTA opisana je u knjizi Igora
Belamarića (najboljeg pisca među brodograditeljima): Teorija i praksa
brodogradnje, Knjižara MORPURGO, Split 2009.
Simpozij SORTA, uz časopis „Brodogradnja“, predstavlja svjedočanstvo o
kontinuiranom razvoju brodograđevne struke i znanosti Republici Hr-
vatskoj u proteklih 50 godina. Svjesna njegove važnosti, Hrvatska aka-
demija znanosti i umjetnosti, odnosno njen Razred za tehničke znanosti,
već se četvrti put prihvatila pokroviteljstva nad ovim skupom.
I na kraju poruka novoj generaciji brodograditelja. Brodogradnja je „pje-
sma“ prema ostalim tehničkim strukama s obzirom na široki spektar
znanstvenih i stručnih izazova, i umjetničko oblikovanje proizvoda.
Stoga nije čudno da je klapsko pjevanje u Trogiru poteklo upravo iz Bro-
dotrogira, kao što je prikazano u dokumentarnom filmu „Klapa o’ moga
Trogira“ u Muzeju grada Trogira za učesnike Simpozija uz pjesmu klape
„Čiovo“. Imajući to na umu i za brodogradnju se može primijeniti refren
iz jedne od pjesama Tomislava Bralića i klape Intrade:
„Ne damo te pismo naša, još nas ima, još smo tu!“
ZahvalaI na kraju svega, u ime organizatora želimo još jednom iskazati neiz-
mjernu zahvalnost svima onima koji su na bilo koji način pripomogli da
se ovaj simpozij održi. Hvala Upravi Brodotrogira, suorganizatoru Sim-
pozija Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Stalnom OO
SORTA, HAZU – pod čijim se visokim pokroviteljstvom simpozij održao,
hvala g. Radovanu Sladi Šiloviću, dogradonačelniku grada Trogira koji je
za ovu priliku sudionicima otvorio škrinjicu s trogirskim kulturnim bla-
gom, još jednom se zahvaljujemo velikom umjetniku i čovjeku Vilimu
Halbarthu, gđi Danki Radić, ravnateljici Hrvatskog pomorskog muzeja u
Splitu, gđi Fani Celio Cega, ravnateljici Muzeja grada Trogira na posudbi
muzejskih eksponata te djelatnicama Muzeja grada Trogira, gđi Ale-
ksandri Bilić Petričević i gđi Nedi Đogić koje su pomorskim postavom
oplemenile hotelski prostor, mladim muzičarima Luki i Donatu, Seget-
skim mažoretkinjama na prekrasno izvedenim mažoret plesovima, Tro-
girskim kantima koji su svojim nastupom uveličali svečanu večeru, svim
djelatnicima Brodotrogira koji su na bilo koji način podržali ovaj skup, a
posebno Juri, Damiru i Teu koji su svojim vrijednim rukama i radom po-
mogli da simpozij SORTA 2016 dobije svoj originalni vizualni identitet,
našim informatičarima kao i našim kolegama koji su predano radili za
pultom i domaćinski dočekivali sudionike simpozija, svim spon zo ri ma
koji su financijski potpomogli organizaciju simpozija, osoblju hotela Me-
dena na nesebičnom angažmanu kao i svim moderatorima i predava-
čima koji su omogućili stručnu razmjenu mišljenja i ideja. Hvala i svim
ostalim vrijednim sudionicima koji su na bilo koji način sudjelovali u or-
ganizaciji i realizaciji ovog projekta.
Redoviti godišnji remont
Na redovitom godišnjem servisu nalaze se mini kruzeri
President i Prestige, katamarani Vida i Krilo Jet te mo-
torna jahta Sea Ark. Kako bi svojim gostima omogućili
sigurnu i ugodnu plovidbu tijekom ljeta, potrebno ih je
tijekom zimskih mjeseci pregledati, urediti i zaštititi te
servisirati raspoložive strojeve i uređaje jer radi se
uglavnom o brodovima koji tijekom ljetnih mjeseci
plove komercijalnim rutama po Jadranskoj obali.
President i Prestige su mini kruzeri koji ljeti sa svojim
gostima obilaze Jadransku obalu i otoke. Na njima će
se obaviti podvodno pranje i bojanje trupa te će se izmi-
jeniti cink protektori, a na Presidentu će se dodatno
obaviti demontaža i ponovna montaža propelernih
oso vina i propela.
Katamaran Vida na servisu će se zadržati oko mjesec
dana. Za vrijeme dokovanja na njemu će se zaštititi
podvodni dio trupa tj. obavit će se pranje istog, bojanje
te izmjena cink protektora. Osim toga pregledat će se
sigurnosna oprema, obaviti bravarski radovi po palubi
i salonu broda, elektro radovi, klimatizacijski radovi,
čišćenje tankova te servis glavnih i pomoćnih mo tora.
Katamaran Vida u vlasništvu je nacionalne pomorske
kompanije Jadrolinija iz Rijeke koja je brod kupila od
norveškog brodara Fjord1 AS. Brod je izgrađen po vi-
sokim standardima i najnovijim tehnologijama, 2011.
godine u norveškom brodogradilištu Brødrene. Kata-
maran je dug 38.5m i širok 10.20m i odjednom može pre-
vesti 304 putnika, a za razliku od dosadašnjih kata-
marana ovaj je prostorno i sadržajno prilagođeniji in-
validnim osobama, djeci i biciklistima.
U mali DOK 4 smješten je katamaran Krilo Jet na kojem
se obavlja podvodno bojanje i izmjena cink protektora.
Krilo Jet dug je 42m i širok 8m i predstavlja jedan od
katamarana u floti tvrtke Kapetan Luka koji tijekom
ljetnih mjeseci održava redovne linije s dalmatinskim
otocima.
Na dvadeset i osam metara dugoj jahti Sea Ark obavit
će se antikorozivna zaštita podvodnog dijela trupa i
servisirati podvodni ventili.
72-2016. / 1514 / ŠKVERSKA BESIDA
SERVISNI CENTAR TROGIR / REMONT
Uz mnoštvo raznolikih brodova koji su se do sada servisirali u dva raspoloživa doka snage dizanja 8,500 t i 800t remontnu ponudu su upotpunila i dva travel lifta kapaciteta nosivosti 100 i 600t. Naime, sve je veći broj bro-dova za gospodarsku namjenu koje travel liftovi izvlače iz mora i smještaju ih na servisni plato gdje im se ure-đuje podvodni i nadvodni dio trupa kao i ostali dijelovi broda koji iziskuju mehaničke, strojarske , hidrauličkeili elektro radove, a povezani su uz pravilan rad i funkcioniranje broda te sigurnost plovidbe na moru.
Servisirane jahte Sea Tramp i RoMaPočetkom rujna u našu remontnu bazu boravile su dvije luk -
suzne jahte Sea Tramp i RoMa. Sea Tramp smjestila se u Dok 4
gdje joj se servisirao lijevi propeler i lijevo kormilo, a radi si-
gurnosti se pregledala i lijeva propelerska osovina. Šezdeset i
dva metarska jahta RoMa tijekom provođenja kompliciranog
zahvata uređenja krmene platforme stajala je privezana uz
opremnu obalu.
Elegantna motorna jahta Sea Tramp plovi pod slovenskom za-
stavom. Duga je 26.5 m, široka 6.50 m i gaza 1.84 m. Pokreću je
dva MTU Diesel motora 1550 HP koji postižu maksimalnu
brzinu do 27 čvorova, a tijekom krstarenja do 18 čvorova. Na
brodu se u tri kabine može smjestiti šest putnika, a o njihovoj
udobnosti tijekom putovanja brinu se kapetan, kuhar i doma-
ćica broda.
Jahta RoMa izgrađena je u talijanskom Viareggio-u 2010., duga
je 62 m, široka 11m, gaza 3m, a njezin dizajn osmislio je vrsni
norveški dizajner Espen Oeino. U šest luksuznih kabina može
se smjestiti 12 putnika o kojima brine 17 članova posade. Nje-
zina impresivna unutrašnjost zadovoljava goste i s najvećim
očekivanjima. Kino, na čijim zidovima svjetlucaju optičke
zvjezdice, otvoreni bazen, sunčališta, veliki tobogan i razno-
razni drugi sportski sadržaji omogućavaju putnicima dobru
zabavu tijekom cijelog boravka na moru.
Kruzer Monet se priprema za sezonuMotorni brod Monet u vlasništvu Brodosplita na remontu je
bio tijekom ljeta gdje su mu se sanirala oštećenja po oplati
broda, obavilo cjelokupno čišćenje i bojanje trupa te izmije-
nili cink protektori. Uredili su se i tankovi balasta i goriva, za-
mijenili su se ležajevi u statvenoj cijevi, a uredile su se i dvije
propelerne osovine kao i oba propelera te list kormila zajedno
sa osovinom kormila.
Monet je izgrađen 1970. godine u bugarskoj Varni u brodogra-
dilištu Georgi Dimitrov pod imenom Yushar i od tada pa sve
do 1997. g. plovi Sjevernim morem u svojstvu putničko teret-
nog broda kada se u vranjičkom brodoremontu preuređuje u
brod za kružna putovanja. Prije dvije godine kupuje ga Brodo-
split koji je započeo s njegovom obnovom i pripremama za na-
stavak kružnih putovanja.
Sea Tramp
RoMa
Monet
Vida
Krilo Jet
Prestige
President
Brodovi u remontu
16 / ŠKVERSKA BESIDA 72-2016. / 17
REMONT
Osim turističkih brodova i jahti koje svoje privremeno utočište na-
laze na servisnom platou Marine Trogir sve je veći i broj plovila go-
spodarske namjene. Naime, prednosti ovakvog načina održavanja
brodova kojeg prati dobra servisna opremljenost i ekipiranost struč-
nih kadrova uočili su i vlasnici ribarskih brodova.
Dragislav Kustura, vlasnik Ušate, dvadeset i šest metara duge pliva-
rice zadovoljan je organizacijom poslovanja i brzinom obavljenih ra-
dova koji su u njegovom slučaju uključivali antikorozivnu zaštitu
podvodnog dijela trupa tj. njegovo čišćenje, bojanje i izmjenu cink
protektora.
„Svi dogovoreni radovi antikorozivne zaštite odradili su se kvalite-
tno i u dogovorenom roku. Blizina, pristup i jednostavnost premje-
štanja broda na suho umanjili su mi do sada uobičajene servisne
troškove dizanja i spuštanja te uređenja broda. Poučen pozitivnim
iskustvom većini mojih kolega već sam preporučio servisne usluge
Marine Trogir – kazao je Kustura“.
U isto vrijeme na platou su se uređivale i dvije kočarice, dvadeset-
šest metarski ribarski brod Lokarda i petnaest metarski brod Sv. Osib.
Lokarda
89-TG
Ušata
TRAJEKTIRed Star 1 u Dok-u 15
Stometarski brod Red Star, namijenjen za prijevoz putnika i automobila nakratko
je napustio svoju redovnu pomorsku liniju kojom tijekom godine povezuje obale
Italije i Albanije i u rujnu se smjestio u Dok 15 radi obavljanja redovnog godišnjeg
remonta.
Za vrijeme remonta obavio se pregled kormila i propelerne osovine, s obje strane
broda su se uklonili bokoštitnici, zamijenili sidreni lanci i obavili radovi u čeliku
na predjelu lančanika. Uz navedene radove obavila se cjelokupna zaštita trupa
odnosno njegovo čišćenje i bojanje kao i zamjena cink protektora.
Trajekt Mljet nakratko napustio svoju rutu Na trajektu Mljet koji je u Doku 15 boravio dvadesetak dana obavljen je opsežniji
servisni zahvat. Kako se radi o redovitom godišnjem remontu pregledali su se i
servisirali strojevi i uređaji, propulzijski sustav, a u strojarnici se obavio servis na
glavnim i pomoćnim motorima. Uredio se klimatizacijski sustav i oprema broda,
a poduzeli su se i svi potrebni elektro, bravarski i stolarski radovi. Na podvodi dio
trupa, vanjskoj oplati, rampi i garaži obavila se antikorozivna zaštita tj. čišćenje,
bojanje i postavljanje cink protektora.
Trajekt Mljet u vlasništvu je Jadrolinije, hrvatske nacionalne kompanije koja svoje
brodove redovito servisira u našoj remontnoj bazi. Mljet je dug 99.80m preko
svega, širok 17.50 m i gaza 2.40 m. Pokreću ga 4 motora svaki od 442 kW koji po-
stižu brzinu od 12.5 čvorova. U punom kapacitetu istovremeno može prevesti 616
putnika i 145 osobnih automobila.
DIZALICA I GRTALICAUredila se škverska dizalica Fumija i Pomgradova Grtalica 22U sklopu redovitog godišnjeg remonta na škverskoj dizalici Fumija nosivosti 70 t,
visinskog dohvata 55 m obavila se antikorozivna zaštita na podvodnom dijelu
trupa s izmjenom cink protektora, na tri pozicije se na palubi izmijenio čelik, oba-
vio se servis jednog priteznog vitla dok se na dva vitla izmijenila kočiona feroda,
a obavili su se i potrebni bravarski radovi na kućici dizaličara.
Radi se o jednoj od većih dizalica na ovom području koja na visinama do 35 m ima
nosivost do 70 t, a pri maksimalnoj visini od 55 m ima nosivost do 30 tona.
U velik Dok 15 smjestila se i Pomgradova Grtalica 22 (26x10m) na kojoj su se par-
cijalno izmijenili limovi te se zaštili podvodni i nadvodni dijelovi oplate.
TANKERITanker Sepen na redovitom remontu Na redoviti godišnji remont, u veliki Dok 15, smješten je i tanker Sepen u vlasni-
štvu brodarske kompanije Dinamarin iz Rijeke. Na njemu se obavio servis glavnog
motora i brodske dizalice, dizalice manifolda i tankovi tereta kao i radovi u čeliku
na palubi broda i drugi mjestimični radovi u limu koji su se detektirali nakon
ultrazvučnog mjerenja. Obavilo se čišćenje i bojanje trupa i zamijenili cink pro-
tektori.
Tanker Sepen ima bruto tonažu od 2701 tona i specijaliziran je za prijevoz ulja i ke-
mikalija. Pokreće ga motor marke MAN B&W 6L od 2040 Kw koji postiže brzinu od
12 čvorova.
Grtalica 22
Sepen
Fumija
Mljet
Red Star 1
Brodovi se pripremaju za sezonu, a za sigurnu i ugodnu plovidbu treba ih valjano urediti i servisirati, a za to su se na vrijeme pobrinuli njihovi vlasnici, posada i djelatnici Marine Trogir.
RIBARSKI BRODOVIRibarski brodovi na servisnom platou Marine Trogir
Politika energetske učinkovitostiUspostavom sustava upravljanja energijom prema zahtjevima
zira se na digitalnoj ekonomiji i zelenim inovativnim rješenjima.
SMM Hamburg najveći je europski sajam brodogradnje i pomor-
stva, a slovi i za najvažniji sajam takvog tipa u svijetu. Na njemu
je i ove godine izlagalo više od 2100 izlagača iz 67 zemalja svijeta,
a posjetilo ga je više od 50000 posjetitelja što potvrđuje da se radi
o velikom i važnom međunarodnom brodograđevnom susretu.
20 / ŠKVERSKA BESIDA
očetkom četvrtog desetljeća našeg stoljeća, svjetskim će morima i oceanima zaplovit prvi brodovi bez ljudske posade. Je,
dobro ste čuli, brodovi će postat toliko sofisticirani i automa-tizirani da će moć sami plovit od luke do luke, bez njanci jednogčovika na brodu. Ne brinite, nisam ovi podatak isisa iz prsta dok sam tribija šipke,već je ovako hrabru pretpostavku iznija šjor Guilermo, ne znatega vi, u svakom slučaju ugledni stručnjak svjetskoga glasa i to nebilo di, već na međunarodnom znanstvenom skupu posvećenomrazvoju brodogradnje. U svome se predavanju ugledni stručnjak, rečeni šjor Guilermodotaka najnovijih trendova u svjetskom pomorstvu koji će obi-lježit i usmjerit razvoj u narednom razdoblju, a samim tim, prednas brodograditelje postavit nove zadatke i probleme koje više nesmimo nazivat problemima nego − izazovima. Dakle, brodovima će se u bliskoj budućnosti upravljat daljinski. Tome odma podsjetilo na one autiće šta ih kupujemo muškićima zarođendan. Božemoj, ko je vidija da se dite od tri godine triba sagi-njat, puzat na kolinima i gurat autić. Ovako mu tutneš daljinski u
ruke, napuniš baterije i pustiš neka vozi leva-leva. Onda ti autići letaju po tinelu kužini i hodniku, a osim šta zuje kamošjuni prid kišu, ukućani se na njih spotiču, padaju i beštimaju. Šjor Guilermo, ka da je pročita moje misli pa nastavija − nemojtemislit da će to bit jednostavna stvar, morat ćemo koristittehnologiju kakvu danas primjenjujemo u svemirskim letovima.Lipo bome, eto smo se učas približili svemirskim visinama. Okej,to mi zvuči logično, ako možemo poslat svemirski brod ne samoda sleti na Misec već i dalje, na Mars, Jupiter i ako baš oćete − naSaturnov prsten, da tamo izvuče klišta, okine par bovana i sve tovrati na Zemlju, onda nema prepreke da naš brod za rasuti teretpošaljemo u štajaznan − Yokohamu. Samo, pred nas se postavlja puno teži zadatak. Kako? Ma kakokako? Zašto se svemir zove SVEMIR. Logično − zato šta je tamo svemirno, nema vitrova, nema valova, nema marete, nema kurenta, ai mogućnost da ti iz suprotnoga smjera naleti drugi svemirski brodi zvizne te u provu otprilike je jednaka onoj da u Trogiru usrid zimenaletiš na otvorenu butigu bilo čega. Ipak, pametni ljudi će i za to nać načina. Ako čovika neće bit nabrodu, bit će ga na drugome mistu − opet se moram vratit na našesvemirce − ka šta oni imaju Hjuston, onu veliku dvoranu s pustimmonitorima, tako će i naši pomorski kapitani imat posebne cen-tre iz kojih će moć kontrolirat i upravljat s našim brodovima. Jedna od najvažnijih stvari na našim otocima je nećete virovat −
šentada. I to ne bilo koja šentada već ona na koju mista zauzmustručnjaci nad stručnjacima koji se svaki dan nacrtaju u portu ot-prilike dvadesetak minuti prije nego šta ima doć vapor. Dolazakbroda je daleko najvažniji događaj dana na otoku. Uglavnom, za-datak mudraca sa šentade je da pomnjivo prate kako brod akoš-taje. Akoštavanje je jedan izuzetno složen manevar u kojem sekapitan mora znalački približit mulu, dok posada za to vrimespušta pajete, baca cime i pribacije puntiželu na rivu da se putnicimogu iskrcat. I sve je dobro dok je dobro ali ako se tu i tamo do-godi da vapor striša ili bombiza u korniž, ajme ti je. Odma će gatrust mozgova napast, izvriđat, izasovat, ti će kapitan bit za vikevikove prikrižen ka teški neznalica koji ne zaslužuje držat timun uruke. Neka vozi za drugi škoj a ne na naš!I sad se mislim − koga će ekipa sa šentade napadat kad brodovibudu akoštavali automatski? Pretpostavljam da će sve navedeno značajno prominit i samu bitpomoračkoga posla. Možemo zaboravit vrimena kad su maritimiišli na vijađe po šest, osam pa i više miseci. Eto, već sutra ćeprekaljeni morski vukovi odit na posal od sedam do tri, u četiri seuredno vratit doma, uzet Slobodnu u ruke, dignit noge na stolić utinelu i zavikat − ženo, šta ima za obid? A ona će njemu brižno −mužu moj, imamo polpete s pirejon.Nego reci mi kako ti je danas bilo na poslu − približi mu se mazno. Kapitan će na to važno − u osan i po sam bija u Singapuru, bacijasidro jer su nam rekli da moramo čekat na iskrcaj, i da ne bi gubijavrime, uvatija san nikoga trampera i odveja ga u Mombasu, poslimarende sam preuzeja kontejneraša s Velikih jezera da bi na krajudana mora provuć jedan kruzer Panamskim kanalom. Jesi li mi čakod kupija, koju lipu veštu ili parfem? Ma di ću ti kupit, obaša san po svita, a nisan se maka s mista!Moga si priko ineterneta, samo da si tija − namusi se ona. A kapitan se digne iz fotelje, sidne za stol, probode pirunom onupolpetu za koju ni sam ne zna je li stvarna ili virtualna pa sebi ubrk procidi − enti napredak i ko ga je izmislija!