-
ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.
Godina VII - broj 50 - Trogir, listopad 2010.
godineRIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE
Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,
raduje naše nedavno porinuće.Ono jasno pokazuje i dokazuje
ispravnost i opravdanost naše poslovne politike.Kvalitetan
naručitelj - kvalitetan odnos prema radu - kvalitetan brod kao
konačni rezultat.I realna mogućnost da se i u ovim nimalo laganim
vremenima suradnja sa samim naručiteljem nastavi. Hvala na divnim
riječima potpore.Razlog više da jasno i odvažno vidimo svjetlo na
kraju tunela.U ime vlasnika za kojeg vjerujemo da će nam pomoći na
tom dugom i nimalo laganom putu.I na kraju,čestitke svima,koji su
svojim prilozima i napisima doprinijeli da u ovom broju obilježimo
mali, ali itekako značajan jubilej – 50.-ti broj naše Beside.
Mateo Tramontana
www.brodotrogir.hr
Tradicionalnim zvukom sirene započelo je 16. listopada ove
godine porinuće Novogradnje 322 u trogirskom brodogradilištu.
Presjekavši vrpcu sa šampanjcem, kuma broda Rocio Cardenas,
nadjenula je ime tankeru Corrido po meksičkoj pjesmi u tradiciji
švedskog operatera brodova da su sva imena brodova u svojoj floti
uglavnom povezana sa muzikom.
Suradnja od 1999. godine Ceremoniju je otvorila Vedrana Vukman,
rukovoditeljica Službe prodaje,pozdravivši sve prisutne,posebice
cijelu obitelj Laurin, njihove prijatelje, goste, bankare te
prijatelje iz drugih švedskih brodarskih kompanija.Potom je
dobrodošlicu svima zaželio Mateo Tramontana, predsjednik Uprave
Brodotrogira, prisjetivši se 1999.godine,kada je i započela
suradnja s kompanijom Laurin Maritime u čiji nastavak vjeruje i
dalje.
Deveti tanker za švedskog naručitelja
HVALA NA PREKRASNOM BRODU
-
Zadovoljstvo je biti u ovom prekrasnom krajuMikael Laurin,
predsjednik Uprave Laurin Maritime AB, nije krio svoje ushićenje :
‘’Ovo je deveti brod izgrađen u ovom brodogradilištu za našu
kompaniju. Pričinjava mi uvijek iznova zadovoljstvo biti u ovom
lijepom dijelu svijeta. Trogir je najljepše mjesto u kojem sam ikad
bio’’. Naglasio je kako se raduje zajedničkoj suradnji i nakon ovog
devetog broda zahvalivši svima na ovom prekrasnom brodu, posebice
onima koji su sudjelovali u njegovoj gradnji.Uz naručitelja i
njegove goste, svečanom činu porinuća prisustvovali su Damir Rilje,
gradonačelnik grada Trogira sa svojim suradnicima i predstavnicima
grada te brojni građani Trogira kao i predstavnici Uprave,
Nadzornog odbora i radnika Brodotrogira. Corrido, nosivosti 46,000
tdw-a,kao i prethodni tankeri iz njegove serije, namijenjen je
prijevozu kemijskih i naftnih proizvoda.Po porinuću na njegovo je
upražnjeno mjesto postavljena kobilica za Novogradnju 323,slijedeći
chemical tanker iz ove serije.
Imena brodovima po poznatim glazbenim djelima, pleso-vima i
opernim arijamaNaručitelj broda je LION GATE MARITIME COMPANY LTD,
a gradnjom i eksploatacijom broda upravlja švedska pomorska
kompanija LAURIN MARITIME AB. Inače, za Šveđane je trogirski škver
u razdoblju od 2002. do 2004.g. izgradio seriju od šest tankera
čija su imena počinjala sa slovom T kao što su Tarantella,
Tintomara, Tapatio, Toccata, Tosca i Tambourin po poznatim
glazbenim djelima, plesovima i opernim arijama.
OSOBNA KARTA CHEMICAL TANKERAKarakteristike m/v CorridoDuljina
preko svega 182,90 mŠirina 32,20 mVisina 17,20 mNosivost na gazu od
12,2 m 46,000 tdwVolumen teretnih tankova 52,410 m3Volumen slop
tankova 1,043 m3
Brod ima glavni pogonski stroj MAN B&W, tip 6S50MC,
maksimalne snage 8200 kW kod 121 okr/min. Zajamčena brzina broda je
15,50 čvorova na gazu od 11,00 m i kod maksimalne snage glavnog
motora od 8200 kW. Svaki od 3 diesel električna generatora ima
snagu 1111 kWe pri 900 rpm te jedan generator za nuždu od 118
kW.Brod je IMO2 tanker, koji može istovremeno prevoziti 17
različitih kemikalija u 18 teretnih tankova plus 2 slop tanka
ukupnog volumena 53,453 m3. Ima 20+2 uronjene hidraulički pogonjene
pumpe. Čitava serija ovih brodova gradi se pod nadzorom
klasifikacijskog društva Lloyds’ Register of Shipping.
Nagrade Tarantella je nagrađena dvjema međunarodnim nagradama za
inovativni projekt godine - Significant Ship of 2002 i Top Ship
2002. Danas plovi između Houstona i Brazila. Tijekom prošle godine
plovila je između zaljeva SAD-a, Meksika i Brazila.
Zadovoljstvo je vidjeti toliki broj ljudi ‘’Smatram da je
porinuće i svečanost davanja imena brodu bio zaista sjajan događaj.
Brodotrogirani su,kao i uvijek do sada, bili vrlo srdačni domaćini,
iskazavši veliko gostoprimstvo prema nama, našim gostima te svima
ostalima. Kao i uvijek, porinuće je bilo dobro isplanirano i
provedeno. Uvijek je zadovoljstvo vidjeti toliko ljudi koji dođu
podijeliti sa svima nama zadovoljstvo ove svečanosti ‘’, rekao je
neposredno nakon porinuća Mikael Laurin, predsjednik Uprave Laurin
Maritime.
-
Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220
Trogir
SORTA 2010. // IN MEMORIAM PROF. LEOPOLD SORTA // XIX. SIMPOZIJ
TEORIJA I PRAKSA BRODOGRADNJE // 07.-09.10.2010. //
SPLIT-LUMBARDA-KORČULA
OČUVATI TRADICIJUXIX. Simpozij « SORTA 2010 » održan je, kako je
i planirano, u organizaciji FESB-a iz Splita u Gradu Korčuli
(plenarna sjednica) i Općini Lumbardi (radni i društveni dio). Skup
se priređuje u spomen na utemeljitelja hrvatske brodograđevne
znanosti prof. Leopolda Sorte od 1974. god. svake druge godine uz
sudjelovanje znanstvenika i gospodarstvenika iz područja domaće i
svjetske brodogradnje. Na Simpoziju je sudjelovalo 168 sudionika,
od čega 12 iz inozemstva. Iz Brodotrogira su na tom važnom skupu
brodograditelja sudjelovali Anica Šuljak, Anamarija Škovrlj, Mario
Piteša,Tugomir Biočić, Ivo Rožić, Mihovil Dekaris, Nenad Flesch i
Dragan Sorić.
Tri dijela Nakon polaganja vijenaca na spomenik korčulanske
brodogradnje,program je započeo svečanim otvaranjem u Centru za
kulturu Korčule. Nakon pozdravnog govora prof.dr.sc. Roka
Markovine, uslijedili su pozdravni govori organizatora, domaćina i
predstavnika brodogradilišta. Ispred Brodotrogira d.d. prisutne je
pozdravio Dragan Sorić,rukovoditelj Službe PKT-a, koji je ujedno i
član Stalnog organizacijskog odbora SORTE. Simpozij se sastojao od
tri dijela - plenarnog, radnog i društvenog. Na plenarnoj su
sjednici svoja zapažena predavanja održali Ž.Sladoljev(FSB-Zagreb),
D.Begonja (TF-Rijeka), A.Večerina(MACK-Rijeka), I.Grubišić i V.
Žanić (FSB-Zagreb) i G.Šarić (Mediteranska plovidba-Korčula).
Tematska područja U radnom dijelu ukupno je prezentirano 39
znanstvenih i stručnih radova od čega 7 inozemnih iz sljedećih
tematskih područja:- brodska hidrodinamika, pomorstvenost,
upravljivost,- čvrstoća, vibracije i konstrukcija broda,-
organizacija i ekonomija brodograđevne industrije, tehnologija,
materijali, zaštita i održavanje.- osnivanje broda i posebnih
plovnih objekata.
Pored toga obavljene su i stručne posjete korčulanskim
brodogradilištima Montmontaža-Greben iz Vela Luke, Radež iz Blata i
Leda iz Korčule.
Prigodne izložbe i manifestacijeZa sudionike simpozija na samom
je početku upriličena i viteška igra Moreška. Tijekom simpozija
otvorene su dvije izložbe - ‘’Naši brodograditelji’’ (lumbardski
brodograditelji u drvu te korčulanski inženjeri i profesori
brodogradnje) u galeriji ‘’3 volta’’ u Lumbardi i ‘’Stara
korčulanska brodogradilišta’’ u Gradskom muzeju Korčule. U spomen
Dana neovisnosti i Simpozija SORTA 2010 održan je i koncert ‘’Priča
o Lumbardi ‘’u izvođenju KUD-a ‘’Ivo Lozica’’ ( narodna glazba,
folklorna skupina i klapa ‘’Pročulić ‘’). Na završnom skupu
donesena je i Deklaracija Skupštine XIX. simpozija.Posebno je
istaknut veliki doprinos prof.dr.sc. Roka Markovine, općine
Lumbarda, Grada Korčule i brodogradilišta na otoku Korčuli te
brojnih sponzora bez čijih se pomoći simpozij ne bi održao.
NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTAMv Leopard Mv Leopard, u
vlasništvu danskog brodara Nordane Shipping, dužine 67m i širine
19,20m,izgrađen1989.g. u Danskoj,obavio je remont krajem rujna.
Dokovanje i remontni radovi na trupu, u stroju te na poklopcima
skladišta trajali su nešto više od dva tjedna.
Sveti LiberanNa remont uskoro stiže i trajekt Sveti Liberan (ex
Zamošće), dug 39 i širok 11 metara. Ovaj brod, sad u vlasništvu
građevinske tvrtke Obši-vač d.o.o. iz Metkovića, bio je već
remontiran u trogirskom škveru više puta i to gotovo svake godine
za bivšeg vlasnika - Mediteransku plovidbu d.d. iz Korčule. U
okviru redovitog remonta planiraju se raznovrsni radovi na trupu
(AKZ, tankovi, čelik) te u strojarnici (čišće-nje, remont strojeva,
pumpi, ventila). |
Povratak Novogradnje 321 s Malte
Nakon produženog dokiranja s Malte se vratila Novogradnja 321,
gdje se boravak odužio zbog problema u krmenom ležaju. Dan nakon
povratka koji se zbio u nedjelju, 17.listopada ove godine,
obavljena je probna vožnja u trogirskom akvatoriju. Slijede
posljednje pripreme na finalizaciji broda zbog primopredaje, koja
se očekuje u studenom ove godine. |
Predloženi organizatori XX. SORTE 2012Za organizatora jubilarnog
XX. simpozija SORTA 2012 predloženi su Fakultet strojarstva i
brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Brodarski institut u Zagrebu.
U ime organizatora obvezu su prihvatili prof.dr.sc. Izvor Grubišić
(FSB) i Zdenko Barišić (BI). Simpozij je završio tradicionalnim
izletom, a organizator je ove godine organizirao obilazak
znamenitosti te korčulanskog gradskog muzeja s vodičima. U
konačnici, jedinstveno mišljenje svih je bilo da je u potpunosti
ispunio svoju znanstvenu, stručnu i društvenu zadaću. Općina
Lumbarda i Grad Korčula su se tom prilikom iskazali kao istinski
domaćini otvorivši svim sudionicima svoje veliko i plemenito srce.
Iskrene čestitke organizatoru!
Tekst pripremio: Dragan Sorić, dipl.ing.
OD SORTE DO – MUZEJA Simpozij nosi ime po legendarnom inženjeru
i prvom hrvatskom profesoru brodogradnje Leopoldu Sorti, koji se
početkom 20. stoljeća školovao na sušačkoj gimnaziji, Visokoj
tehničkoj školi u Munchenu i Brodograđevnom fakultetu u Berlinu.
Kao inžinjer, Leopold Sorta je svoju karijeru počeo u ratnoj
mornarici Austrougarske monarhije u vrijeme 1. svjetskog rata gdje
je radio na lakim brzim ratnim brodovima i podmornicama. Sudjelovao
je i u projektu dotad najvećeg i najuspješnijeg pothvata
brodogradilišta Ganz-Danubius – gradnji bojnog broda Szent Istvan
za mornaricu KuK.
Nakon rata dolazi u Zagreb gdje počinje njegov dugotrajni rad na
stvaranju brodograđevnog studija i znanstvenih ustanova u matičnoj
zemlji i paralelno podizanju niza generacija hrvatskih inženjera
brodogradnje. Gotovo da nije bilo brodograđevnog kolegija na kojem
profesor Sorta nije držao predavanja i ispite. Može se reći da je
težinu brodograđevnog studija i posebnost života njegovih studenata
u Hrvatskoj odredio upravo - profesor Sorta.
Brodogradnja – nositelj razvoja otoka Korčule Korčula je otok
iznimne ljepote. Od kada je čovjek na njemu nastanjen,brodogradnja
i poljoprivreda su temeljne djelatnosti. Većina obitelji i danas
svoju egzistenciju temelji na kombiniranom radu na oba dva
područja. Bez obzira na atraktivnost otoka, turizam nikada do sada
nije pružao dominantnu potporu napretku ove otočne zajednice.
Brodogradnja je, kroz čitavu povijest , a posebno kroz prošlo
stoljeće, bila nositelj razvoja. Korčula je donedavno bila
najnaseljeniji i najrazvijeniji hrvatski otok. Početkom rata i
tranzicijom koja je uslijedila, kao i negativnim trendovima u
domaćoj brodograđevnoj industriji kojoj su Korčulani tradicionalno
bili kooperanti, dolazi do velike krize. Rezultat je bio u
povijesti već viđeno iseljavanje stanovništva. Sa blizu 20 tisuća
stanovnika temeljem predratnog popisa, otok Korčula danas broji
negdje oko 16 tisuća ljudi.
Uspješan napor prof. Markovine Brodogradilišta Leda i Greben
polako povećavaju svoju zaposlenost, dok Radež sa zebnjom gleda na
poslove velikih hrvatskih brodogradilišta, boreći se u međuvremenu
za poslove na međunarodnom tržištu direktno. I ne samo to. Plan
prof. Markovine je ponovno pokrenuti srednju brodograđevnu školu u
Korčuli. Zgrada te škole je veličine obje trogirske srednje škole,
a ideja je da mladi iz svih hrvatskih sredina dolaze živjeti u
Korčulu u internat i izučavati to znanje. Slični tip škola danas
djeluje na otoku Braču. Tamo se izučava kamenoklesarski zanat, koji
je u Hrvatskoj bio gotovo izumro. Danas mladi kamenoklesari u
Hrvatskoj imaju pune ruke posla.
Korčulanska povijest brodogradnje u gradskom muzejuA Korčulani
imaju zaista čemu učiti mlade iz vještina brodogradnje. Cjelok-upno
znanje o tom zanatu, stare alate, slike, nacrte, upisnike
novoizgrađenih brodova, popise obitelji, koje su se bavile tim
zanatom i imale male škverove, Korčulani su pohranili i tako
sačuvali u svom gradskom muzeju.Korčula, Trogir, Betina i Mali
Lošinj su gradovi koji su imali kvalitetnu malu brodogradnju. Potom
je Trogir napustio malu i prešao na veliku brodograd-nju. Korčulani
su svoju baštinu očuvali. Mi Trogirani, zasad po tom pitanju nismo
napravili gotovo ništa. Stoga, možda nešto naučimo i od manjih
gradova.Korčulani su se u uvjetima kakve imaju, uspjeli, barem za
sada, i poslovno konsolidirati. Hoće li i kada nadoknaditi
izgubljenih 4000 stanovnika, tek treba vidjeti. Neka pametni uče na
tuđim greškama.
Tekst pripremio: Mihovil Dekaris, dipl.ing
-
Iako smo mi Trogirani poznati ka vrhunska grintala i injoranti
ekstra klase, mora se kadikad priznat kako naš lipi mali grad
deboto svakoga dana u svakom pogledu sve više napreduje. Evo,
dovoljno je napravit samo jedan đir po gradu i odma će vam bit
jasno da smo postali ka mala Švicarska. Kako to?
A lipo!U Banića - banka!U Bobisa - banka!!U Radovana - banka!!!U
Stipe Palca - banka!!!!
Hrvatske banke u stranom vlasništvu u eri sve-opće krize i da
prostite - recesije, niču na svakome kantunu ka gljive posli kiše.
Očito da im odgovara naša klima ali kako onda virovat ovome
neskri-knjome svitu koji uvik, baš uvik plače da nima pinez niti za
pokrit misec, a kamo li nešto uštedit.
Umisto vonja njoki, gulaši, pašta fažola, krafni i krempita,
danas nas na svakome kantunu doče-kuju strogi zaštitari s kuburom
oko pasa, kamere
u kantunima zvirkaju okolo ka jednooki Kiklopi, alarmi žmigaju
crveno, astigospe, imaš osjećaj ne da ‘odaš po gradu nego ka da
prolaziš kroz rend-gen na Malariju! U stvari, to je sasvim logično
bilo za očekivat, jer ako nam banke i dalje budu ‘vako napredovale,
pretvorit ćemo se u golu kost i kožu.
Ipak, nisu banke jedine financijske institucije šta su u našem
gradu doživile svojih pet minuti slave. Eto, na mistima di smo
nekad nalazili brijače, postolare, marangune i ostale meštre od
svoga za-nata, danas imamo kladionice! Čudo jedno koliko se volimo
kladit. Nije bitno je li prva liga baluna, druga liga košarke ili
treća županijska u pikadu, naši se ljudi u sve razumu, di god se
makneš, koji god razgovor slušaš, svi su stručnjaci, ma ke
struč-njaci, doktori znanosti. Evo, baš sam jutros trevija na
hodniku Tonča Fergazera iz Pripreme, ja njemu dobro jutro a on meni
- benti Kuznjecova!
Kojega Kuznjecova, je li onoga inspektora iz Loyda?
Ma nije iz Loyda nego iz Gornyaka! Aaaaa, to iz Vinišća?Ma
kojega Vinišća, iz Gornyaka bome, ho-
kejaškoga kluba iz Kazahstana, tipova sam na iznenađenje kontra
Torpeda i ovi papan Kuznjecov je prokocka stopostotnu priliku u
zadnjoj minuti!
Otkad ti navijaš za Gornjake? Ma da prostiš, *ebe mi se za
Gornjake nego sam
osta bez osamsto kuna radi toga cukuna!Stvarno, uvik se nađu
neki cukuni koji nam pro-
mrsu račune, a to je obično tako kad se zaželimo kruva svr’
pogače.
Lipo su znali reć naši stari - najgore je kad se čovik kruvom
opije!
U takvom pijanstvu uvik nastojimo pronać neki brži i lakši put
do cilja, prečicama tražimo sriću, a onda najčešće ne znamo
pripoznat vridnost onoga šta imamo.
Kad smo već kod ovih zemalja na Š, sinoć sam gleda jednu
repor-tažu sa otočja Orkney, na sjeveru Škotske. Otoci izgubljeni
skoro na kraj svita, mrak, vlaga, studen, nema sunca, jednoličan
pejzaž za ispalit, njanci jednoga grmička a kamo li stabla, srića
njihova da ludi Atila nije nikad prolazija tim kra-jevima pa im za
utjehu barem raste lipa zelena trava. Donedavno su se otočani
uglavnom
bavili lovom na jastoge i uzgojem stoke sitnoga zuba. Živilo se
mižerjasto, ljudi su bižali ća, a onda su se u nika doba dositili
da bi mogli pokušat proizvodit energiju.
Posadili su puste vjetrenjače po otoku, počeli is-korištavat
snagu vitra, mora, valova, plime i oseke i već nakon nekoliko
godina sami proizvode struju i toplu vodu za grijanje ne samo za
svoje potribe nego višak čak i prodaju! Kolo sriće se skroz
okrenilo, danas na otok dolazi sve više mladih ljudi, puni su
poleta, novih ideja, donili su novi zamah.
I sad, pogledajte kombinacije - Škoti i škojari u isto vrime, a
zamislite čuda, mogu lipo živit čak i bez iti jedne banke!
E, ma znam, lako je njima gori na sjevernome Atlantiku! Da mi ih
je vidit di bi uopće našli makar trunčice prirodne energije u
ovakvim surovim uvjetima kakve imamo mi u Dalmaciji...