21 Februar 2010. www.serbianmirror.com SPORT P olovina vode}ih klubova sa „Starog kontinenta” gubi novac, a ~ak 20 odsto je sa ogromnim deficitima. Trofeji ko{taju: Mesi i Inijesta iz Barselone Evropski fudbal je pred bankro- tom ako se ne ostvari finansijska disciplina u svim vidovima poslovanja, zaklju~ak je iscrpnog istra`ivanja koga je sprovela Evropska fudbalska federacija. Izve{taj UEFA obuhvatio je ~ak 650 klubova i prvi pokazatelji su vi{e nego upozoravaju}i: polovina najve}ih klubova gubi novac, a ~ak 20 odsto ima ogromne deficite (donja granica minusne sume je 20 odsto od godi{njih prihoda). Tre}ina klubova tro{i 70 odsto zara|enog na transfere i plate. Sve ovo nat- eralo je evropsku ku}u fudbala da upali „crveno svetlo”. Istine radi ono je treperi- lo, sa manjim ili ve}im intezitetom, kroz celu 2009. Fudbalska piramidalna {ema Mi{el Platini, predsednik UEFA, najavio je program „finansijski fer plej” najavljuju}i da }e kazne za gubita{e u sezoni 2013/14 podrazumevati isklju~enja i iz Lige [ampiona i iz Lige Evrope. Pre ovoga UEFA je formirala deveto~lano nezavisno ekspertsko telo (biv{i belgijski premijer, zamenik guvernera Banke Engleska, akademici, itd.) zadu`eno za pra}enje nov~anih tokova klubova. Naravno, ni{ta se nije dogodilo preko no}i, svetska ekonomska kriza samo je ogolila dosada{nju praksu. Kao i u ve}ini ostalih privrednih grana uziman je kredit za kreditom, ne misle}i na to da na kraju uvek neko podvu~e „crtu”: u potrazi za brzim uspehom kori{}ena su sva sredstva. Ugovori, transferi i nedeljna, mese~na ili godi{nja pri- manja neposrednih proizvo|a~a oti{la su u nebo, bez razlo`nog ekonomskog opravdanja. I krug se vremenom polako zatvarao, kriza je bila nedostaju}a kap na kriti~nu masu. Kako dalje: Dejvid Bekam u dresu Milana Tako je u poslednjoj deceniji stvorena paradoksalna situacija: ukupni pri- hodi klubova porasli su za 10 odsto, ali je i rast cena (11,5 %) i plata (18 %), plus vra}anje pozajmljenog na drugoj strani, „pojeo” ve}inu profita. I polako je po~ela da se stvara neka vrsta piramidalne {eme za koju svi znamo kako se zavr{ava. A u avgustu 2009. ~uveni list „Forbs” je u svom tradicionalnom istra`ivan- ju objavio da je prose~na vrednost 25 najbo- gatijih klubova „Starog kontinenta” 424.000.000 evra ili osam odsto vi{e u odno- su na 2008. Pet ekipa (Man~ester junajted, Real, Arsenal, Bajern, Liverpul) nadma{ilo je milijardu dolara (771.000.000 evra), a od svetskih liga jedino je ameri~ka NFL sa 19 timova milijardera uspe{nija. Prose~an profit „velikih 25” iznosio je 30.000.000 evra ili 20 odsto vi{e nego prethodne sezone. Najve}i klubovi su se, iako se stvari od slu~aja do slu~aju ipak razlikuju, uljuljkivali visokim vi{egodi{njim ugov- orima sa tv – mre`ama (godi{nje Premijer liga{i podele 2.076.000.000 evra dobijenih od BSkajB i Sentante, i sl.) i sponzorima. Problem u fudbalskoj Evropi je i {to zakoni ne dozvoljavaju ograni~avanje plata, tzv. „seleri kep” koji postoji u ameri~kom profesionalnom sportu. Plate kao generator krize UEFA sada poku{ava da na mala vrata uvede limit. Formula za to bi verovatno ovako izgledala: ako je ukupan iznos za plate 80 odsto, a ostatak odlazi za razne takse, tro{kove putovanja i ostalo, onda ako se ovo drugo pove}a, „zahvata- lo” bi se iz prve gomile. Zvu~i logi~no, da li je i u praksi mogu}e zna~e se veoma brzo, jer je ba{ dogorelo do nokata. I ~injenica je da su ni~im izazvana enormna primanja sigurno jedan od generatora krize. Neki klubovi su u bogatim novim vlasnicima trenutno prona{li slamku spasa. Najupe~atljiviji primer je Man~ester siti, gde [eik Mansur li~nim sredstvima {minka negativnu razliku po{to su tradicionalni izvori prihoda poput zarade na dan utakmice, medija i reklama iznosili u 2009. 57.000.000 evra, a izdaci za li~ne dohotke zaposlenih 86.000.000 evra. Ali i Malkom Glejzer u Man~ester junajtedu ili dvojac ameri~kih milijardera u sastavu Hiks – @ilet u Liverpulu nisu siro- masi, pa ipak oba kluba su, pritisnuta dugovima, pred pucanjem: om~a oko vrata „crvenih |avola” je 821.000.000, a „crvenih” 237.000.000 evra! UEFA je najavila da }e u bitci za dugoro~nu stabilnost praviti razliku izme|u onih koji su se zadu`ili kod banaka zbog izgradnje novih stadiona ili ulaganja u fud- balske akademije mladih i onih koji prave gubitke zbog neispla}enih obaveza prema drugim klubovima ili kasne u isplatama zaposlenima. Borba da se uspostave jasna prav- ila pona{anja i da se `ivi od onoga {to se zaradi je po~ela. Da li je ipak kasno, pa, odgovor ako nije u 2010, sigurno je u 2011. A ko pre`ivi, pri~a}e... izvor: “Politika” Priredio: Milutin [o{ki} Wine & Spirits & Bubamara Svakog petka i subote kulturna de{avanja: muzi~ke, pozori{ne, knji`evne ve~eri... amateri i profesionalci, gosti i svi vi koji volite vino vidimo se! BUBAMARA CAFE KNJI@ARA 2903 W Irving Park Rd Chicago IL 60618 773-293-6337
12
Embed
SPORT - · PDF filestvorena paradoksalna situacija: ukupni pri-hodi klubova porasli su za 10 odsto, ali je i rast cena ... a ostatak odlazi za razne takse, tro{kove putovanja i ostalo,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
21Februar 2010. www.serbianmirror.com
S P O R T
P
olovina vode}ih klubova sa „Starog
kontinenta” gubi novac, a ~ak 20
odsto je sa ogromnim deficitima.
Trofeji ko{taju: Mesi i
Inijesta iz Barselone
Evropski fudbal je pred bankro-
tom ako se ne ostvari finansijska disciplina
u svim vidovima poslovanja, zaklju~ak je
iscrpnog istra`ivanja koga je sprovela
Evropska fudbalska federacija.
Izve{taj UEFA obuhvatio je ~ak
650 klubova i prvi pokazatelji su vi{e nego
upozoravaju}i: polovina najve}ih klubova
gubi novac, a ~ak 20 odsto ima ogromne
deficite (donja granica minusne sume je 20
odsto od godi{njih prihoda).
Tre}ina klubova tro{i 70 odsto
zara|enog na transfere i plate. Sve ovo nat-
eralo je evropsku ku}u fudbala da upali
„crveno svetlo”. Istine radi ono je treperi-
lo, sa manjim ili ve}im intezitetom, kroz
celu 2009.
Fudbalska
piramidalna {ema
Mi{el Platini, predsednik UEFA,
najavio je program „finansijski fer plej”
najavljuju}i da }e kazne za gubita{e u
sezoni 2013/14 podrazumevati isklju~enja i
iz Lige [ampiona i iz Lige Evrope. Pre
ovoga UEFA je formirala deveto~lano
nezavisno ekspertsko telo (biv{i belgijski
premijer, zamenik guvernera Banke
Engleska, akademici, itd.) zadu`eno za
pra}enje nov~anih tokova klubova.
Naravno, ni{ta se nije dogodilo
preko no}i, svetska ekonomska kriza samo je
ogolila dosada{nju praksu. Kao i u ve}ini
ostalih privrednih grana uziman je kredit za
kreditom, ne misle}i na to da na kraju uvek
neko podvu~e „crtu”: u potrazi za brzim
uspehom kori{}ena su sva sredstva. Ugovori,
transferi i nedeljna, mese~na ili godi{nja pri-
manja neposrednih proizvo|a~a oti{la su u
nebo, bez razlo`nog ekonomskog opravdanja.
I krug se vremenom polako zatvarao, kriza je
bila nedostaju}a kap na kriti~nu masu.
Kako dalje: Dejvid Bekam
u dresu Milana
Tako je u poslednjoj deceniji
stvorena paradoksalna situacija: ukupni pri-
hodi klubova porasli su za 10 odsto, ali je
i rast cena (11,5 %) i plata (18 %), plus
vra}anje pozajmljenog na drugoj strani,
„pojeo” ve}inu profita. I polako je po~ela
da se stvara neka vrsta piramidalne {eme
za koju svi znamo kako se zavr{ava.
A u avgustu 2009. ~uveni list
„Forbs” je u svom tradicionalnom istra`ivan-
ju objavio da je prose~na vrednost 25 najbo-
gatijih klubova „Starog kontinenta”
424.000.000 evra ili osam odsto vi{e u odno-
su na 2008. Pet ekipa (Man~ester junajted,
Real, Arsenal, Bajern, Liverpul) nadma{ilo je
milijardu dolara (771.000.000 evra), a od
svetskih liga jedino je ameri~ka NFL sa 19
timova milijardera uspe{nija. Prose~an profit
„velikih 25” iznosio je 30.000.000 evra ili 20
odsto vi{e nego prethodne sezone.
Najve}i klubovi su se, iako se
stvari od slu~aja do slu~aju ipak razlikuju,
uljuljkivali visokim vi{egodi{njim ugov-
orima sa tv – mre`ama (godi{nje Premijer
liga{i podele 2.076.000.000 evra dobijenih
od BSkajB i Sentante, i sl.) i sponzorima.
Problem u fudbalskoj Evropi je i
{to zakoni ne dozvoljavaju ograni~avanje
plata, tzv. „seleri kep” koji postoji u
ameri~kom profesionalnom sportu.
Plate kao generator krize
UEFA sada poku{ava da na mala
vrata uvede limit. Formula za to bi
verovatno ovako izgledala: ako je ukupan
iznos za plate 80 odsto, a ostatak odlazi za
razne takse, tro{kove putovanja i ostalo,
onda ako se ovo drugo pove}a, „zahvata-
lo” bi se iz prve gomile. Zvu~i logi~no, da
li je i u praksi mogu}e zna~e se veoma
brzo, jer je ba{ dogorelo do nokata. I
~injenica je da su ni~im izazvana enormna
primanja sigurno jedan od generatora
krize.
Neki klubovi su u bogatim
novim vlasnicima trenutno prona{li
slamku spasa. Najupe~atljiviji primer je
Man~ester siti, gde [eik Mansur li~nim
sredstvima {minka negativnu razliku po{to
su tradicionalni izvori prihoda poput
zarade na dan utakmice, medija i reklama
iznosili u 2009. 57.000.000 evra, a izdaci
za li~ne dohotke zaposlenih 86.000.000
evra.
Ali i Malkom Glejzer u Man~ester
junajtedu ili dvojac ameri~kih milijardera u
sastavu Hiks – @ilet u Liverpulu nisu siro-
masi, pa ipak oba kluba su, pritisnuta
dugovima, pred pucanjem: om~a oko vrata
„crvenih |avola” je 821.000.000, a
„crvenih” 237.000.000 evra!
UEFA je najavila da }e u bitci za
dugoro~nu stabilnost praviti razliku izme|u
onih koji su se zadu`ili kod banaka zbog
izgradnje novih stadiona ili ulaganja u fud-
balske akademije mladih i onih koji prave
gubitke zbog neispla}enih obaveza prema
drugim klubovima ili kasne u isplatama
zaposlenima.
Borba da se uspostave jasna prav-
ila pona{anja i da se `ivi od onoga {to se
zaradi je po~ela. Da li je ipak kasno, pa,
odgovor ako nije u 2010, sigurno je u
2011. A ko pre`ivi, pri~a}e...
izvor: “Politika”
P r i r e d i o : M i l u t i n [ o { k i }
Wine & Spirits & Bubamara
Svakog petka i subote kulturnade{avanja: muzi~ke, pozori{ne,
knji`evne ve~eri... amateri i profesionalci,
gosti i svi vi koji volite vinovidimo se!
BUBAMARA CAFE KNJI@ARA2903 W Irving Park Rd
Chicago IL 60618773-293-6337
22 Februar 2010.
Odli~na prilika za investicije!!
Prodaje se komercionalna nekretnina sa 6 stanova u Palatajnu.
Sticajem okolnosti vlasnik je prinudjen da je proda, pa su uslovi i
cena povoljni. Cena ispod recesione vrednosti marketa.
tel 312.493.4394
* * *
Dobra investicija!
Prodaje se plac u starom Slankamenu. Plac je veli~ine 18 i po ari,
a u blizini je Dunava i Tise. Dozvoljena je gradnja sa prilazom.
Idealno, mirno mesto za odmor u prirodi.
Cena povoljna. Isplata po dogovoru.
Pozovite Jovana ]iri}a na telefon:
480. 319.4904
* * *
Tra`im posao
Diplomirani LOGOPED sa odli~nim preporukama tra`i posao.
Mo`e ~uvati i negovati va{e dete
uz u~enje jezika i ispravljanja
govorne mane.
Pozovite: 312.560.9430
NNEEKKRREETTNNIINNEE
IINNVVEESSTTIICCIIJJEE
O G L A S I
^ I T U Q A
POSLEDWI POZDRAV
na{oj dragoj saradnici, na{oj "Maloj vrci",
Tijana Jovanovi}4. februar 1977. - 1. februar 2010.
Draga na{a Tijana,
samo dragi Bog zna za{to si nas tako rano napustila.
Jedina nam je uteha da je za tebe odre|eno posebno mesto u rajskom
nasequ. Iako si kratko bila sa nama, ostavila su sna`an pe~at tvoje
dobrote, inteligencije, vredno}e i doslednosti u svemu.
Pamti}emo te po cvrkutavnom glasu, tvojoj vedrini, velikom srcu
i plemenitoj du{i.
Spavaj mirno i spokojno sa an|elima gde i pripada{.
Iskreno sau~e{}e porodici Jovanovi} i porodici Casky.
Redakcija OGLEDALA
23www.serbianmirror.com
B I O G R A F I J E
Februar 2010.
]
erdao je `ivot. Govorilo se da je
skitnica, pa}enik ogrezao u
nesre}ni{tvu, {okantni boem, ner-
azumljiv mediokritetima. A on je bio samo
pesnik. Kao sve literate, ~esto bez para: –
Kad bi se moja poezija jela, bio bih
najslavniji kuvar ovoga sveta.
I kao svi pravi pesnici, sagov-
ornik istinoljublja: – Pesnik krvave istine i
~ovekovog prava. Upamitite: To sam ja!
Izme|u dva rata sanjario je na
mansardama i patio u kr~mama. Nije smeo
biti ni~ija zastava, tek pred kraj `ivota
stasao je u pesnika bunta, ~ija je misao
postala bomba na skveru.
Takav je bio Radojko Jovanovi},
u pesni{tvu zvani Rade Drainac.
Ugledao je nebo i prvi put
zaplakao poslednje godine XIX veka u
topli~kom kraju. Sedamnaestog avgusta
1899. u selu Trbunju kod Blaca.
Detinjstvo je proveo u nema{tini. ^uvao je
stada, radio u polju, i{ao u nadnicu. U
~etrnaestoj godini oti{ao je od ku}e. U~io
gimnaziju u Kru{evcu, pa napustio. Kuvao
kafu u kafanama i jednoga dana je odlu~io
da potra`i bolji `ivot u prestonici. Sna{ao
ga je mukotrpan rad u {tofari, a onda je
nai{ao prvi svetski rat.
Kao {esnaestogodi{njak krenuo je
sa vojskom preko Albanije. Do`iveo je glad
i halucinacije, stra{nu hladno}u i borbu za
goli `ivot. Ipak, mladost je pobedila nevol-
je i muku je zamenila suncem obasjana
Nica. Nastavio je {kolovanje, pre{ao u
Bolije. Svirao je violinu. Polako je postajao
veliki pesnik i blagorodan ~ovek. Umeo je
da se na{ali. Postao je novinar „Pravde”.
Uvrstio se u najplodnije
beogradske pisce. Kafanski sto, pisa}i sto
u redakciji, kutak na mansardi, paluba
broda ili kupe u vozu bila su mesta na
kojima je progovarala njegova nepresu{na
pesni~ka misao.
Od “Modrog smeha” (1920.) do
“Daha zemlje” (1940.), objavio je petnaest
kniga. Me|u njima: “Srce na pazaru” ,
“[panski zid”, “Banket”, “Ulis”.
Stihovao je u pesmi “Kad pesnik
sebe pogleda iz daljine”:
Pozer ili ratnik, hulja ili pesnik, reci
{ta si bio?
Brodolomnik savesti, maska {to pub-
liku zabavlja,
Ah! Kakav skandal! Dimnjak na
mese~ini!
Svih lopova razo~arani general!
Prorok kome se dopalo `ensko
koleno, mesec u minijaturi.
Strah me, prijatelju, da celoga `ivota
nisi bio obi~na luda!
Gubio je zdravlje po zadimljenim
kafanama. Komadao srce `enama i pri-
jateljima, a kada mu je bilo te{ko `udeo je
za maj~inim zagrljajem.
Nisam zaboravio, majko, dom i jasle
u kojima sam se rodio.
Ni kolevku punu slame u kojoj si me
uspavljivala.
Iako sam svoje srce u kr~mi propio
Dok si ti tamo, pod lozom i starim
tremom, o mojoj sre}i snivala.
Nisam zaboravio, majko, ni kad su
me pljuvali, ni kad su me veli~ali,
I ako su u gradu opoganili moje re~i,
Ja ljubim tvoje `uljevite dlanove koje
imaju svi poni`eni i mali.
Pa ako sam sve prokockao
Majko, sa~uvao sam komadi} neokal-
janog srca za dlanove tvoje.
Komadi} srca ~uvan za majku,
posle njene smrti, Drainac je re{io da
zvani~no pokloni jednoj `eni. Nije mogao
vi{e sam kroz bujicama uzburkan `ivot.
“^ovek je suvi{e velika kukavica
da bi se odlu~io na samotni `ivot do
groba. Neko mu je potreban, da slu{a nje-
gove ludosti ili mudrosti, da pati zbog nje-
gove nesre}e ili da mu u u{ima sipa otro-
vni pra{ak kao u [ekspirovim dramama…”
O`enio se u
Skoplju. Mlada je bila
Darinka, k}er senatora
Had`i- Risti}a. Radila je u
uredu za osiguranje radni-
ka. Ali, nestalni mlado-
`enja nije mogao da odr`i
brak na duge staze. Ubrzo
su se rastali i svako je nas-
tavio svojim putem.
Drainac ipak nije
zaboravio Skoplje. U
poslednjoj deceniji pred
drugi svetski rat, skoro svakog leta pri
povratku sa jadranske obale preko Crne
Gore navra}ao je u grad na Vardaru. U
soka~etu, blizu reke radio je na svom
pesni{tvu.
Njegovi savremenici su svedo~ili
kako je Drainac na skopskom korzou
vi|an kako {eta sa suprugom jednog poz-
natog lekara. Njihova lica su bila ozarena
i odavala su me|usobnu naklonost i sre}u.
Nesumnjivo da ih je spajalo mnogo vi{e
od obi~nog dru`enja. Pesnik vagabundo i
skitnica umeo je `arko da ljubi, osnovano
se sluti da je upravo ova gospa bila ona
“draga Cica” kojoj Drainac posve}uje
svoje stihove u „Banketu”.
Na ~elnom mestu ove s pohvala-
ma do~ekane zbirke je pesma bez naslova.
Naziv pesme nadokna|uje posve-
ta u tri reda:
“Tebi, draga Cico,
ovaj penu{avi okean lirike,
za jednu kap ljubavi iz Tvoga srca”.
Rade Drainac je imao mnogo pri-
jatelja. Svuda ih je sticao i nikada ih nije
zaboravljao. ̂ eznuo je za Parizom u kojem
je bio samo dva ili tri puta, ali mu je Pariz
uvek bio u srcu i na usnama. Govorilo se
da je posle Tina Ujevi}a, Drainac bio
najizrazitiji boem Beograda. Nikada
neuredan, uvek doteran, trudio se da lepo
izgleda, voleo je `ene i
dopadao se `enama, ali
ipak... ~esto, vrlo ~esto
je bio sasvim sam.
Boemske dane
prekratio je drugi svetski
rat. Na{ pesnik je, kao i u
vreme prvog, opet u
povla~enju sa vojskom.
Ali, ovoga puta ga zarobl-
javaju nema~ke stra`e i
sprovode u ni{ki logor na
Crvenom Krstu. Uspeo je
da se spase tamnovanja i na|e u rodnoj
Toplici.
U rodnom selu nije zatekao bib-
lioteku od oko hiljadu vrednih knjiga koje
je godinama skupljao. Spalili su je ro|aci iz
straha od okupatora. Ali, u ratu se ~ak i
ljudi, a naro~ito knjige nekako lak{e pre`ale.
Drainac se samoinicijativno,
pesni~ki opredeljuje za narodnu borbu.
Savetuje vojvodi Kosti Pe}ancu da se
okrene protiv Nemaca i fa{izma. Savet mu
ne uspeva. Susti`e ga optu`ba da tajno
rukovodi partizanskim pokretom u
topli~kom kraju, {to nije ta~no. Prvi put u
Blacu, drugi put u Kur{umliji Pe}an~evi
preki sudovi ga osu|uju na smrt.
Spasila ga je potvrda prijatelja:
“Mi dole potpisani gra|ani garan-
tujemo moralno i materijalno da se Rade
Drainac nikada nije bavio komunizmom. “
To stra{no i krvavo vreme,
Drainac je ostavio u zapisima “Crni dani”.
Ubrzo, nakon toga, morao je u
sanatorijum Ozren. Ni tu mu nije bilo
leka. Prijatelji su ga preneli i smestili na
grudno odeljenje beogradske bolnice. U
izmorenom organizmu ka{alj su smenjivale
temperature i te{ko disanje. Uzaludno je
bilo spominjanje na sopstvene stihove: “O,
kako }u jednom od pesama da ozdravim.”
Umesto pesme, 1. maja 1943.
prestalo je da kuca veliko pesni~ko srce.
Sahrana je bila 3. maja na
beogradskom Novom groblju. Dan je bio
prozebao i ki{ovit, vi{e je mirisao na rat
nego na prole}e.
Drainac je voleo `ene i vino, ali
u povorci su bile samo dve, tri `ene, a
vina da se prelije grob nije bilo. Da li je
ostao `eljan?
Nebo je bilo tmurno. Rominjala
je ki{a.
Knji`evnik Desimir Blagojevi},
ugleda nekoliko agenata. Nije se uzdr`ao
od komentara: “Zar ni sahrana ne mo`e
pro}i bez `andara?”
Na nesre}u, bio je to {ef agenata
Specijalne policije. Morao je knji`ar
Markovi} da se ume{a i spasi situaciju:
-Ne zamerite mu, gospodine. To
je jedan ludi pesnik!
BOEMSKI @IVOT
RADA DRAINCA
Rade Drainac
V E L I K E L J U B A V I N A [ I H P I S A C A
Rubriku priprema: Aleksandra Maksimovi}
24 Februar 2010.
B I Z N I S
25Februar 2010.
D R U [ T V O
M
inulog Vidovdana u valjevskom
restoranu „Zlatibor” odr`ano je
po mnogo ~emu neobi~no slavl-
je sa 77 zvanica iz Amerike, Beograda,
Valjeva. Orkestar je goste do~ekao pes-
mom „Milkina ku}a na kraju..”, to je pisa-
lo i na majicama muzi~ara i konobara,
igrale su lazarice pevaju}i „Ova ku}a
bogata, tri stotine dukata”, bilo suza i
smeha. Na dirljiv i veoma neobi~an na~in,
organizuju}i svojevrstan slavljeni~ki per-
formans kao oma` babi i dedi – Milki poz-
natoj „slikarki” i Bo`idaru-Bo`i Anti}u,
~uvenim valjevskim fotografima, njihova
unuka Nada Sari} Cvetanovi} je proslavila
ostvarenje svog najlep{eg sna, sanjanog
{est decenija. Posle pune 64 godine porod-
ica je proslavila useljenje u ku}u svojih
predaka koju su komunisti~ke vlasti kon-
fiskovale od bra~nog para Anti}, u monti-
ranom procesu 1945. godine, osudiv{i ih
prethodno uz pomo} tada{njih cinkaro{a i
provokatora „kao narodne neprijatelje” na
robijanje u Zabeli i oduzimanje gra|anske
~asti. Robije nisu bila po{te|ena ni njiho-
va deca, a se}anje na to vreme, sa
gor~inom je zauvek ponela i njihova
unuka, tada {estogodi{nja Nada, k}erka
Kosare Anti}, iz braka sa glumcem
Ratkom Sari}em. Kako je odrasla uz babu
i dedu, a `ivotni put je odveo u Ameriku,
gde je udata tako|e za jednog Valjevca,
univerzitetskog profesora Nikolu
Cvetanovi}a, Valjevo smatra svojim
zavi~ajem, a dedinu i babinu ku}u istin-
skim domom, za ~iji povratak u porodicu
se izborila snagom lavice.
- Godinama sam dolazila u
Valjevo i uglavnom sam odsedala u
„Narcisu” ili kod prijatelja i ro|aka. Uvek
sam `elela da ba{ u Valjevu imam neki
svoj prostor, ~ak sam pre izvesnog vreme-
na kaparisala jednu ku}u u Te{njaru, upra-
vo kada se po {esti put preprodavala ku}a
(ta~nije deo ku}e u Kara|or|evoj 55,
iznad prodavnice „Korzo” Koja je tako|e
bila vlasni{tvo porodice), koju je sagradio
moj deda. Odmah sam reagovala, kapara
za prethodnu ku}u mi je propala, a ja sam
se zadu`ila na sve strane: stavila sam
hipoteku na stan i kola, uzela kredite sa
kartica. Ulo`ila sam dosta novca u renovi-
ranje, bila sam u tako velikim dugovima
da pro{le godine nisam mogla da do|em
na osve{enje. Ali, zato je ove godine iz
Amerike na useljenje stiglo 14 potomaka
Anti}a, koji su najpre oti{li na grob babe
i dede u Beogradu, a onda do{li u Valjevo
– pri~a Nada, ube|ena da je i sudbina
htela da se potomci vrate u dom svojih
predaka. – Ba{ u vreme kada sam ja kupi-
la ovu ku}u, moja tetka u Beogradu je
prodala svoj stan u kojem su bile babine
i dedine stvari iz njihovog kasnijeg val-
jevskog stana koji je menjan za Beograd.
Sada je ovaj prostor name{ten upravo
kako bi oni `eleli: tu je omiljena stolica
moga dede, njegov {ah, babina srpska nar-
odna no{nja.
U lepo ure|enom stanu jedan
poseban kutak sa kartom sveta, zastavica-
ma pojedinih zemalja i fotografijama sa
ven~anja, svedo~i o internacionalnom duhu
porodice, u kojoj ve}ina za bra~ne partnere
ima ljude drugih nacionalnosti.
- U Americi sam imala nekoliko
lepih ku}a, sa dosta soba i kupatila. Ali,
uvek mi je ne{to nedostajalo, kao da sam
bila rastrgnuta i lebdela nad okeanom. Sada
prvi put ose}am da dolazim u svoj dom.
Moja `elja je da ova ku}a nikada ne bude
na prodaju, da se stotinama godina u njoj
okupljaju na{i potomci, ~uvaju}i uspomenu
na poreklo i pretke. Ova ku}a nije investi-
cija, ve} tradicija, ljubav i emocija – ka`e
sa uzbu|enjem gospo|a Nada, ~iji `ivot
li~i na roman, koji bi mogao poslu`iti
kakvom holivudskom scenaristi za film o
li~nosti sa glavom i telom u Americi, a
du{om u Valjevu. Ve} ~etiri decenije radi
kao profesor u {koli za hendikepiranu decu,
u~e}i ih, izme|u ostalog, da vole `ivotinje
i prijatelje. Ljubav prema Valjevu prenela
je i na svoju decu i unuke, pa petogodi{nja
Nikol ve} izjavljuje, da }e kada poraste biti
veterinar u Valjevu. Njena majka Kosara,
`iva legenda ^ikaga, vreme{na dama
izvanrednog duha i kondicije, koja je i
sama bila na robiji i pre`ivela sve patnje
svojih roditelja, potom imala svoj fotoatel-
je u Beogradu, sa `ivotnom filozofijom –
{to vi{e rada i smeha, prove{}e ovo leto sa
se}anjem na sve {to je porodici nekada
uskra}eno, ali i sa ose}anjem dostignute
pravde. Tim pre, {to su Anti}i pre dve
godine rehabilitovani.
Izvor: Napred
www.serbianmirror.com
U ku}i iz koje je oterana u zatvor zajedno sa roditeljima Kosara Anti},
Nadina majka
Nada Sari} Cvetanovi}
„MILKINA KU]A” ZA HAPPY END
Cela familija koja je doputovala iz Amerike
D
emars Internacional je renomirana
firma koja ve} 20 godina, uspe{no
obavlja pomorski i avio transport
robe iz Amerike za Srbiju, Crnu Goru,
Hrvatsku, Makedoniju...
Tim povodom razgovaramo sa
osniva~em i direktorom kompanije Demars
International, gospodinom Deanom
Dujmovi}em iz Njujorka.
- Poznato je da se mnoge nove
firme, sli~nih usluga pojavljuju na tr`istu
i da ima mnogo nezadovoljnih klijenata,
{ta je to, {to je vama gospodine Dujmovi}
donelo veliki broj zadoviljnih klijenta i
pune dve decenije uspe{nog poslovanja?
“Ja sam diplomirao saobra}ajni
fakultet u Rijeci i rade}i u Jugo{pedu
Rijeka, tada{njoj najve}oj Jugoslavenskoj
{pediciji, vr{io prijevoze roba iz Jugoslavije
za Ameriku ranih 80-tih godina. Nakon
dolaska u Ameriku 1985. mnogima sam
pomagao u organizaciji transporta za razna
odredi{ta u biv{oj Jugoslaviji, koriste}i
veze i poznanstva koje sam stekao u
Jugo{pedu. Ve} 1990. osnovao sam Demars
International, kompaniju koja }e se
isklju~ivo baviti prevozima roba iz
Amerike za sve krajeve na{e tada{nje zeml-
je. Nakon raspada Jugoslavije, nastavili
smo raditi sa svim dr`avama nasljednica-
ma. Bili smo prva agencija koja je krenula
sa takvom poslovnom politikom i dugo,
dugo vremena bila jedina u tom poslu
medju na{im iseljenicima. Po{tovanje i
kvalitetan servis prema na{im klijentima
neovisno kojeg su etniteta, kao i povoljne
cjene dovele su do toga da smo uspjeli
dobiti veliki broj korisnika na{ih usluga iz
cijele Amerike, za sve djelove biv{e
Jugoslavije. Medju na{e klijente od 90-ih
godina, ubrajamo sva diplomatska pred-
stavni{tva u Americi iz Srbije, Hrvatske,
Bosne, Makedonije, Crne Gore i Slovenije,
kao i Ambasadu SAD u Zagrebu. Selili
smo nebrojene Ambasadore, konzule i rad-
nike diplomatskih predstavni{tava, kao i
Jugoslavensku ambasadu iz Va{ingtona
1999. u vreme blokade Jugoslavije.
Demars International, Inc. vode
profesionalci koji su se uvjek i jedino bav-
ili prevozom roba, posjedujemo
dugogodi{nje iskustvo i poslovne veze, i
sve potrebne licence, bondove i osiguranja
neophodna za obavljanje {pediterske djelat-
nosti u pomorskom i avio transportu i orga-
niziranu mre`u na{ih poslovnica i agenata
{irom Balkana.
^injenica da smo do sada preve-
zli preko 10,000 kontejnerskih jedinica, te
da smo zasaigurno najve}a kompanija
specijalizirana za Balkan, pomogla nam je
da za klijente dobijemo i velike kompanije
kao {to su: Nuklearnu elektranu Kr{ko u
Sloveniji, Hrvatsku Elektroprivredu i INU
u Hrvatskoj, Energoinvest u Bosni, JAT i
Institut Mihailo Pupin u Srbii, Makpetrol u
Makedoniji, itd”.
- Koje su razlike izme|u trans-
porta celog doma}instva i manjih
po{iljki?
“Prijevoz stvari ku}anstva obi~no
obavljamo po sistemu “vrata do vrata”.
Kontejner postavljamo na adresu po Va{em
izboru {irom SAD i nakon utovara na brod
dovozimo ih do `eljezni~ke stanice
Beograd, ili na{e poslovnice u Beogradu, u
zavisnosti od va{e `elje. Nakon obavljenih
carinskih formalnosti, kontejner sti`e na
Va{u adresu u Beogradu ili okolini.
Ukoliko nemate dovoljno robe za ~itavi
kontejner, ve} `elite poslati samo nekoliko
kutija ili samo auto, i sl., takve po{iljke
tovarimo u na{e konsolidovane (zbirne)
kontejnere koje {aljemo do Rijeke, Plo~a,
Bara ili Beograda, uz mnogo manji tro{ak”.
- [ta je potrebno od doku-
mentacije da bi se nesmetano poslao
automobil, motorni ~amac ili motocikl?
“Kako se motorna vozila dosta
kradu u SAD, ameri~ka carina zahtjeva da
im se prilikom izvoza predo~i Originalni
vlasni~ki list (Certifikejt of Tajtl) za svako
motorno vozilo koje `elimo izvesti va`no je
da je to vozilo otpla}eno u potpunosti. [to
se ti~e plovila, poljoprivrednih vozila, d`et
– ski-ja, snou mobil-a i motora na 4 to~ka
“Tajtl” nije potreban”.
- Kako se reguli{e carina?
“Pomo} oko carinjenja daju na{e
poslovnice i agenti na destinacijama koju
odaberete. Ukoliko se selite “za stalno”
diplomatsko predstavni{tvo zemlje u koju
se selite izdaje tzv. “Povlasticu” koja Vam
omogu}ava da bez carine ili sa bitno uman-
jenim davanjima uvezete predmete Va{eg
doma}instva. VA@NO. Da bi se to ostvar-
ilo, treba da su ti predmeti polovni, ili po
va`e}im zakonima, najmanje 6 mjeseci
stari.
Ukoliko uvozite motorna vozila,
ista mo`ete cariniti jedino kao povratnik, ili
ih voziti na Ameri~ke tablice bez pla}anja
carine”.
- Da li automobil transportuje
do ku}nog praga, na primer u Beogradu
ili se mora podi}i sa carine li~no?
“Mi dajemo vrlo povoljne cene za
dopremu automobila do luke Rijeka, Plo~e
i Bar, te do Terminala Sarajevo i Beograd
gdje ih po{iljaoci mogu podi}i. Naravno,
mo`emo ih kamionom dalje prevesti do
Va{e ku}e, ali to je dosta veliki tro{ak koji
po{iljaoci ne koriste ve} podi`u automobile
u lukama ili terminalima dopreme”.
Gospodine Dujmovi}u hvala
Vam na op{irnim informacijama za na{e
~itaoce.
26 Februar 2010.
B I Z N I S
Slu`ba za unutra{nju bezbednost
SAD (DHS) stavila je Srbiju na listu
zemalja ~ijim }e dr`avljanima 2010.
godine, biti omogu}eno da dobiju neusel-
jeni~ku radnu vizu. Programi H2A i H2B
viza nude privremene ili sezonske
poslove u poljoprivredi, ali i delatnostima
van nje. Dozvola za rad se izdaje na peri-
od ne du`i od 12 meseci, sa mogu}no{}u
produ`avanja do tri godine.
ZARADA – Nakon konsultacija sa
Hilari Klinton, dr`avnom sekretarkom
SAD, D`enet Napolitano, sekretar DHS,
odlu~ila je da na spisak
zemalja kojima su odobreni
programi H2A i H2B uz
Srbiju uvrsti i Hrvatsku,
Ekvador, Etiopiju, Irsku,
Litvaniju, Holandiju,
Norve{ku, Slova~ku i
Urugvaj.
Pomenuti pro-
grami podrazumeva-
ju posao privremene
ili sezonske prirode,
ali je va`no da za
posao za koji se stranci
prijavljuju postoji deficit ameri~kih rad-
nika.
Radnici sa H2B vizom mogu da rade
u ugostiteljstvu, u hotelima, restoranima,
kao pera~i sudova, konobari, radnici u
nacionalnom i zabavnom parku, kao
kasiri, u kafeteriji, spasioci na bazenu,
kondukteri, ski-instruktori, prodavci, rad-
nici obezbe|enja...
Kada je re~ o zaradi, ona varira od
d`ave do dr`ave i mo`e da bude na
nivou najmanje dr`avne zarade koja
iznosi od 5,75 do 7,5 dolara po satu, ali
u najve}em broju slu~ajeva isplata se
kre}e od 8 do 11 dolara po satu.
Odobrena viza ne zna~i da radnik
mo`e da radi za bilo koga i bilo gde u
Americi, ve} mora da radi jedino za
poslodavca koji je popunio zahtev za nje-
gove usluge.
Kandidat mora da ima srednju
stru~nu spremu, a po`eljno je i dve
godine radnog iskustva na poslu za koji
se prijavio. Perfektno znanje engleskog
se podrazumeva. Nakon {to istekne peri-
od na koji je ugovor potpisan, postoji
mogu}nost da se sklopi novi sa istim ili
drugim poslodavcem i tako
produ`i trajanje vize i do
tri godine.
Program H2B je jedan
od najzahtevnijih programa
i broj ljudi kojima se
godi{nje odobri viza
kre}e se od 60.000 do
66.000, mada je broj
za in t e r e sovan ih
vi{estruko ve}i.
Ulazak u SAD tek 10
dana pre po~etka rada
Da bi osoba mogla da
podnese zahtev za bilo koju vrstu
neuseljeni~kih viza, pa i H2A i H2B
potrebno je da budu}i poslodavac ili
agent podnese zahtev za neuseljeni~ku
radnu vizu. Ukoliko se zahtev odobri,
poslodavcu ili agentu {alje se odobrenje
u pisanoj formi. Osobe ~ija viza se izda-
je na osnovu zahteva mogu da podnesu
zahtev najvi{e 90 dana pre po~etka
radnog odnosa, ali smeju da u|u u SAD
tek 10 dana pre nego {to im odobreni
radni odnos po~inje.
Obave{tenje
U 2010. SRBI LAK[E DO
SEZONSKOG POSLA U SAD
PREKOOKEANSKI
TRANSPORT ROBE
STYLE TRAVEL
USLUGA I PUTOVANJE SA STILOM
NUDIMO NAJPOVOLJNIJE
KARTE ZA SVE DESTINACIJE
4107 N. Kedzie
Chicago IL 60618
TEL. 773.525.4889
TOLL FREE 877.525.4889
27www.serbianmirror.com
^ E S T I T K E
Februar 2010.
Rayan Nikitovi}
Zoranu Markovi}u
Bojanu Glamo~aku
Veri Stefanovi}
Maji Hajdukovi}
Vladimiru [unjki
Vlajku Jovanovi}u
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
Sre}an ro|endan
Mili Dostani},
dug `ivot i bezbri`no
deteinjstvo po`elei su
mama Silvana, tata Milan i
brat Stefan. Iskrenim
~estitkama pridru`uje se
redakcija Ogledala.
Sre}an rodjendan dragoj Dijani Kaljevi},
dug i sre}an `ivot `eli redakcija Ogledala.
Sre}an peti ro|endan
Aleksandru @ivkovi}u junioru,
dug `ivot i bezbri`no
detinjstvo `ele:
tata Sa{a, baka Slavica,
stric Petar i
sestra od strica
Lejla Petrovi},
sa [anom i Dezire.
Iskrenim ~estitkama
pridru`uje se baka
Josefina iz Australije
i prabaka Javorka
iz Nema~ke kao
i mnogobrojna familija iz Australije i Srbije.
Sre}an ro|endan maloj
Mariji Toma{evi},
dug `ivot pun sre}e
i zdravlja od srca su
po`eleli mama Melisa,
baka Cica i deka Ciril Toman
Sonji i Stefani Ili},
`elimo zdravo i sre}no,
petnaesto leto.
Redakcija Ogledala
Z a T e k s a s
Sre}no dobijanje
unuka Zagi
i Rajku Simi}u,
a malom tek ro|enom
Luki dug `ivot i
bezbri`no detinjstvo
`eli Slavica
sa redakcijom .
Kristini i D`esiju
~estitamo dobijanje sina,
a ujacima Nikoli i Tomi dobijanje sestri}a.
Na{em saradniku
Zoranu Marinkovi}u
i njegovoj supruzi Dragani
~estitamo dobijanje sina,
baki Ljilji ~estitamo
dobijanje ukuka,
a malom Filipu `elimo
bezbri`no detinjstvo.
Redakcija Ogledala
Sre}no sklapanje braka
Stanislavi
i Radovanu
puno sre}e sloge i ljubavi.
Dragoj Olgici,
sre}no ven~anje k}erke i
dobijanje zeta od srca `eli
Slavica
Dragom dedi, Milivoju Gli{ovi}u,
sre}an rodjendan `eli unuka Tatiana sa porodicom.
28 Februar 2010.
A S T R O L O G I J A
VODOLIJA
Ovog meseca o~ekujte: iznenadenje!
Vi ste veoma samostalni i nezavinsi, ali ne
mojte preterivati u va{oj slobodi.
[ta pokloniti Vodoliji za ro|endan?
Njoj: parfemi, sve vrste ku}nih `ivotinja,
nakit ~udnog oblika, kerami~ke figurice,
knjige, datelji garderobe, sobne biljke.
Njemu: umetni~ke slike, stari modeli auto-
mobila, suveniri tipi~ni za pojedine orijen-
talne zemlje, sve neobi~no i ekstravagantno.
U ~emu preteruju?
Veoma su uporni i istrajni tako da te{ko
mogu odstupiti od svoje ideje ili stava, {to
nagla{ava ustvari njihovu nefleksibilnost.
Neobuzdani su i rade i govore {ta im padne
na pamet, ne mare}i za posledice, mada ni
same sebe ne shvataju. Ponekad imaju
bolesne sklonosti, preterani su snobovi,
be`e od realnog vremena kome ponestaje
ma{te u krug porodice.
^ega se pla{e?
Najvi{e se pla{e dosade i stati~nosti, ali i
strogih i tradicionalnih pravila.
[ta ih usre}uje?
Aktivnost, sve {to je moderno i napredno,
sloboda, samostalnost, nezavisnost,
tehnologija, komunikacija, dru{tvo i pri-
jatelji, brza vo`nja, moderna tehnika.
[ta o~ekuju u ljubavi?
Ona: nesvakida{njost, nekonvencionalnost i
nesputanost. Njoj je vi{e od svega stalo do
slobode i potpune nezavisnosti. Spontano
koketira bez predrasuda i le`erno,
non{alantno, sa dozom lukavstva, stupaju}i
u odnose lako, misle}i da je njoj dozvol-
jeno sve {to i mu{kom rodu.
On: dinamiku i optimizam. Za njega je
`ena centar sveta i on brine o svojoj porod-
ici. Ipak, sklon je iznenadnim napadima
besa i ljutnje, kad skoro prestaje da vlada
sobom. Sre}om, to brzo prolazi i vedrina se
ponovo vra}a, lep{a nego ranije.
Poznate Vodolije: uspele su kroz svoju
neobi~nost, posebnost i ekcentri~nost.
Uzor za zavodljivost: Paris Hilton
Uzror za {arm: Rihanna
Uzor za uspeh: Oprah Winfrey
Vodolija
Posao: O~ekuje vas iznena|enje na poslu,
ali ne mojte pokazivati pred kolegama da
vas je to uznemirilo.
Ljubav: Jo{ niste spremni da se odreknete
va{e slobode i nezavisnosti, tako da vas
o~ekuju lepa dru`enja bez posebnih obaveza.
Zdravlje: Obratite pa`nju na cirkulaciju u
nogama, {to mo`e biti posledica zime i
hladnijeg vremena.
Ribe
Posao: Otvorite dobro o~i, jer ne vidite da
su vam neiskreni na poslu iz razloga {to ste
opet u{li u fazu da previ{e idealizujete.
Ljubav: Na pomolu je tajna i skrivena
ljubavna romansa.
Zdravlje: Mu~i vas nesanica, kre}ite se vi{e
i onda }ete lak{e prevazi}i ovaj problem.
Ovan
Posao: Pokazujete energi~nost i aktivnost,
samo pazite da ne preterate u radu, jer se
previ{e dajete poslu, a rezultati izostaju.
Ljubav: O~ekuje vas strastvena ljubavna
veza, koja }e zapo~eti veoma naglo.
Zdravlje: Vratite se na rekreaciju i sport,
jer vas to odr`ava zdravim.
Bik
Posao: O~ekuju vas pohvale i dobici na
poslu, jer ste pokazali va{u pouzdanu crtu,
koja je bila neophodna.
Ljubav: Ako mislite da je va{ emotivan
odnos naru{en i da vas pritiska – u~inite
promenu i nemojte be`ati od toga.
Zdravlje: Praznici su iza vas i mo`da ste
preterali u hrani i pi}u. Vreme je da stanete
sa hedonisti~kim potrebama.
Blizanci
Posao: Ima}ete aktivnu komunikaciju i
nove susrete kada je posao u pitanju, ali i
mogu}nost putovanja.
Ljubav: Popri~ajte sa partnerom o proble-
mu koji uporno izbegavate da pokrenete,
jer }e vas partner razumeti, {to }e vam
doneti olak{anje.
Zdravlje: ^uvajte plu}a i disajne organe.
Rak
Posao: Vreme je da razmi{ljate o nekom
privatnom biznisu ili pokretanju posla sa
blizim ~lanom porodice.
Ljubav: Previ{e se pona{ate maj~inski i
bri`no prema partneru, {to mu smeta u
poslednje vreme.
Zdravlje: Preporu~uje se zdravija ishrana.
Lav
Posao: Poku{avate da budete autoritet na
poslu, ali to vam ne{to slabo polazi za
rukom, tako da }ete biti nezadovoljni.
Ljubav: Obratite pa`nju malo vi{e na part-
nera, jer ste zaokupljeni previ{e sopstvenim
potrebama i `eljama.
Zdravlje: Dobro.
Devica
Posao: Kona~no }e biti ozbiljno shva}ene
va{e ideje koje ste davno predo~ili, jer su
veoma prakti~ne i racionalne.
Ljubav: Ne cvetaju vam ru`e na ljubavnom
polju, ali to je samo trenutan period u koji
ste u{li i iz kojeg }ete vrlo brzo iza}i.
Zdravlje: Obratite pa`nju na organe za
varenje i smanjite masnu i za~injenu hranu.
Vaga
Posao: O~ekuje vas uspe{no poslovno
putovanje, koje nikako do sada niste mogli
da realizujete.
Ljubav: Neodlu~ni ste i ~esto menjate
stavove i mi{ljenje, {to va{em partneru
po~inje da smeta.
Zdravlje: Solidno.
[korpija
Posao: Va{a istra`iva~ka priroda opet se
pokazala ispravna, jer }ete prona}i posao
koji odavno pri`eljkujete.
Ljubav: O~ekuje vas strastvena ljubavna
veza, kojoj }ete se vrlo brzo i vratiti, a {to
vam nije bila prvobitna namera,
Zdravlje: Ne zadr`avajte sve u sebi, ve}
budite otvoreniji i komunikativniji, {to }e
pozitivno uticati i na zdravlje.
Strelac
Posao: O~ekuje vas promena, sa kojom i
ne}ete biti zadovoljni, jer }e vas spustiti na
ni`u poziciju.
Ljubav: Va{a avanturisti~ka priroda nije
jo{ sklona ozbiljnim emotivnim temama.
Zdravlje: Nemirni ste u poslenje vreme, tako
da vam je potrebno mnogo vi{e odmora.
Jarac
Posao: Napredovali ste u poslu, ali to vas
uop{te ne ~ini sre}nim, tako da }ete {iriti
na poslu neraspolo`enje.
Ljubav: Partner prime}uje da ste sve vi{e
nezadovoljni, }udljivi i mrzovoljni, {to ga
mo`e oterati od vas.
Zdravlje: Dobro.
Autor: astrolog Jelena Studen Vojvodi}, web site: http://www.astro-house.com