PORASLI PLANIRANI PRIHODI IZVORNOGA DIJELA …

Broj 111 listopad 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 2-3

SKUPŠTINA

PORASLI PLANIRANI PRIHODI IZVORNOGA DIJELA PRORAČUNA

SOCIJALNA SKRB

Ojačati programe pomoći u kući

Umirovljenim učiteljima zahvala za predani rad

OBRAZOVANJE

Str. 7

Str. 16-17

Skupljali stari papir, pa dobili pametne ploče

ŠKOLSTVO Str. 11

32 Ž KŽ K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. skupština skupština

Poštovani čitatelji,

kroz mjesec dana, od prošloga broja Kronike, u Zagrebačkoj županiji bilo je niz aktivnosti koje karakteriziraju dina-mična društveno-politička i gospodarska zbivanja.Održana je sjednica Županijske skupštine na kojoj je, između ostalog, donesen rebalans proračuna za 2017., koji sada, u izvornim prihodima, iznosi 346 milijuna kuna. Povećan je za 3,5 milijuna ili 1,03% u odnosu na izvorno planirani. Sva trgo-vačka društva, zavodi, ustanove, agencije i specijalne bolnice kojima je osnivač ili većinski vlasnik Županija, a s čijim su izvješćima upoznati vijećnici, poslovali su pozitivno u 2016. godini. Donesena je Županijska razvojna strategija do 2020., kojom su zacrtana tri strateška cilja: povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva, poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života održivim korištenjem prirodnih resursa i kulturnih dobara te razvijati ljudske resurse i unapri-jediti upravljanje razvojem.Gospodarstvo Zagrebačke županije u novom je zamahu, što pokazuju podaci o rastu ukupnoga prihoda obrtnika i poduzetnika, prema kojemu je naša župa-nija odmah iza Grada Zagreba. ‘Žilavost’ gospodarstvenika pokazao je i 19. Sajam gospodarstva u Zaprešiću.U prigodi Svjetskog dana učitelja, 5. listo-pada, Županija je tradicionalno upriličila susret s učiteljima koji su otišli u mirovinu, a tom prigodom je župan Stjepan Kožić, uz riječi zahvale, uručio učiteljima prigod-ne poklone.Održano je nekoliko manifestacija: Dani hrane i tradicijskih proizvoda u Zagrebu, Stara jela z Dugog Sela, Gastro Turopolja u Velikoj Gorici, Bučijada u Ivanić-Gradu, Štruklijada, štrudlijada i kestenijada u Mariji Gorici te Dani Jelačića u Zaprešiću.Održana je 19. Županijska smotra koreo-grafiranog folklora na kojoj je pobijedio KUD „Preporod“ iz Dugog Sela, a pobjedu je odnio i na državnoj smotri održanoj u Čakovcu. Završena je i 42. Samoborska glaz-bena jesen. Svoj dan proslavili su gradovi Zaprešić i Samobor.Dragi čitatelji, predahnite i informirajte se o događajima u našoj županiji. Lijepo vas pozdravlja vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali?Kajkavski donjosutlanski

ikavski dijalekt zaštićen je 2008. kao nematerijalno

kulturno dobro Republike Hrvatske

Riječ uRednika

Ukupno planirani prihodi izvornoga proračuna iznose 346 milijuna kuna, a kada se njima dodaju i prihodi proračunskih korisnika, ukupni proračun Zagrebačke županije za 2017. iznosi 623,9 milijuna kuna

ČLANOVI župANIJSke SkupŠTINe VeĆINOM GLASOVA pRIHVATILI ReBALANS pRORAČuNA ZA 2017. kOJIM Se ukupNI pLANIRANI pRIHODI pOVeĆAVAJu ZA 3,46 pOSTO

Više novca poduzetnicima, udrugama civilnoga društva, vatrogascima, gradovima i općinama...

Rastu prihodi županijskoga proračuna. Rebalansom, koji je većinom glaso-va prihvaćen na sjednici Županijske skupštine, više novca osigurano je

za projekte poduzetnika, gradnju i uređe-nje infrastrukture u ruralnim područjima, za opremanje škola i njihovo investicijsko održavanje, za projekte udruga civilnoga društva. Povećana su i sredstva za sanaciju nerazvrstanih cesta, za nabavu medicinske opreme Doma zdravlja te aktivnosti Vatro-gasne zajednice županije.

Obrazlažući prijedlog rebalan-sa, župan Stjepan Kožić poseb-no je naglasio povećanje sred-stava za poduzetništvo za čak 123 posto ili za 4,02 milijuna kuna.

- Povećanje prihoda izvor-noga proračuna za 3,5 milijuna kuna (1,03 posto u odnosu na prvobitno usvojen) govori da naši poduzetnici funkcioniraju dobro i ostva-ruju dobre rezultate. Po tome smo u vrhu RH! Vjerujem da će mjerama koje rebalan-som predlažemo, poslovanje poduzetnika i u budućem vremenu ići uzlaznom linijom - rekao je župan.

Ukupno planirani prihodi izvornoga pro-računa sada iznose 346 milijuna kuna, a kada se njima dodaju i prihodi proračun-

skih korisnika (koji su evidencijski uključe-ni u županijski proračun), ukupni proračun Zagrebačke županije za 2017. iznosi 623,9 milijuna kuna, što je povećanje za 3,46 po-sto. Župan je za sjednice rekao da prihodi izvornoga proračuna u prvih osam mjeseci ove godine iznose 208,8 milijuna kuna, što je za 23,14 posto više nego u istom razdo-blju lani.

Više proračunskoga novca, usvojenim re-balansom, planira se prihodovati i od poreza

na motorna vozila, koji se sada direk-tno plaća kod njihove registracije,

te od naknade za legalizaciju nezakonito sagrađenih zgrada. Odlukom Vade RH povećani su i iznosi decentraliziranih sred-stava, a viši je i iznos prijeno-sa (neutrošenih) sredstava iz

nerazvrstanih cesta te dodatnih 600.000 kuna za projekte odvojenog sakupljanja otpada. Udruge civilnoga društva dobile su 1,5 milijuna kuna više, za nabavu medicinske i labora-torijske opreme Doma zdravlja izdvaja se dodatnih milijun kuna, a za rad županijske Va-trogasne zajednice, odnosno nabavu vatrogasne opreme,

ÎSkupština je prihvatila i rebalans proračuna Županijske uprave za ceste, kojim se sredstva za redovito održavanje cesta povećavaju za 4,9 mili-juna te sada iznose 41,59 milijuna kuna, dok se za građenje i rekonstrukciju cesta sredstva povećavaju za 19 milijuna kuna te sada ukupno iznose 52,89 milijuna kuna.

ÎU prvih šest mjeseci 2017. prihodi županijskoga proračuna iznosili su 180,9 milijuna kuna, što je ostva-renje od 52,82 posto u odnosu na planirano.- Prihodi su se realizirali u većem iznosu nego smo pla-nirali, što govori da nije bilo ‘napuhavanja’ proračuna, nego je on realno planiran - rekao je župan Kožić.Rashodi su bili manji od planiranih. Ostvareni su s 39,75 posto, odnosno potrošeno je 136,1 milijun kuna. - Nismo realizirali ono za što nismo dobili dozvole, suglasnosti ili neke druge dokumente ili je bilo problema kod javnih natječaja. Rebalansom ćemo sredstva prebaciti na ono što je moguće realizirati - dodao je župan.

Rebalans proračuna ŽUC-a

Polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna

❛Vjerujem da će mjerama, koje rebalansom predlažemo, poslovanje poduzetnika i u budućem vremenu ići uzla-znom linijom - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

dodatnih 590.000 kuna. Potpredsjednik Skupštine Vladimir Brego-

vić (HDZ) založio se da se više novca izdvoji i za stipendiranje nadare-

nih sportaša, a vijećnik Zvonko Kunić (MB 365) je rekao da je Županija „malo i škrta“, jer u prihodima bilježi i osjetan pri-jenos sredstava iz prethodne godine. Župan je odgovorio da

se za sport izdvaja tri posto uku-pnoga proračuna te da se sredstva

koja se prenose u iduću godinu kori-ste za iste one projekte koji u prethodnoj

godini nisu realizirani ili se, kroz proračun, pretvaraju u nove projekte i programe.

U ime zajedničkog kluba HSS-a, SDP-a, HNS-a, HL-a, Mosta i nezavisnih vijećnika, članica skupštine Mirela Katalenac (SDP) re-kla je da je povećanje sredstava za poduzet-nike, gradove i općine, udruge, vatrogastvo i projekte ruralnog razvoja dovoljan razlog za prihvaćanje rebalansa proračuna.

U prvih osam mjeseci ove

godine, U odnosU na isto lanjsko razdoblje,

prihodi proračUna veći sU za 23,14

posto

sredstva za projekte

podUzetnika povećana sU za 123

posto te sada UkUpno iznose 7,2 milijUna

kUna

Zvonko Kunić (MB 365)Početkom rujna sam bio na međuna-rodnoj rukometnoj utakmici EHF kupa u Velikoj Gorici, u dvorani Srednjoškol-skog centra. Sve je bilo lijepo, publika, bubnjevi, raspoloženje... A onda je krov

dvorane počeo prokišnjavati. Došlo je do strke, brisanja poda i opasnosti da utakmica bude prekinuta. No, pre-kid je, ipak, izbjegnut. Prije desetak godina krov sport-ske dvorane je saniran. Dakle, potrošili smo novac, a sad imamo ‘incident’. U ovom prostoru programe tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja provodi gotovo 2000 učenika srednjih škola. Postoji velika opasnost od ozljede učeni-ka ako je pod mokar. Interesira me, načelno, u kojoj mje-ri Županija kontrolira utrošena sredstva u sanaciju, re-konstrukciju i gradnju školskih objekata?

Î Kontroliramo prema zakonu. Kroz javni natječaj, koji se provodi za izvedbu radova, ugovara se i nadzorna služba, koja ima svoje obveze. Do neželjenih situacija može doći, ne zbog loše sanacije, nego zbog proteka vremena. Preu-zimam obvezu da će službe iz Odjela za prosvjetu otići na teren. Poduzet ćemo aktivnosti kako bismo sanirali ono što treba. Inače, u kapitalnu gradnju u školstvu ulažemo najviše u RH. Tako je u tijeku dogradnja i rekonstrukcija OŠ Bistra, u što iz vlastitoga proračuna ulažemo 28 mili-juna kuna, a zajedno s Gradom Ivanić-Gradom gradimo sportsku dvoranu u Posavskim Bregima. Značajna sred-stva ulažemo i u investicijsko održavanje školskih objeka-ta. /župan mr. sc. Stjepan kožić/ Anđela Cirkveni (HSS) S obzirom da smo ušli u zadnji kvar-tal godine, zanima me jesu li odobre-na i isplaćena sva sredstva gradovi-ma i općinama temeljem objavljenih natječaja Upravnog odjela za gospo-darstvo?

Î I ove godine imamo nekoliko javnih poziva koji su još uvijek otvoreni. Još ima dostupnih sredstava. Imamo i ve-liki broj zahtjeva i vjerujem da će župan uskoro donijeti odluku da se preostala sredstva dodijele gradovima i op-ćinama. Inače, objavili smo javne pozive za poticanje ra-zvoja poduzetničkih zona, za razvoj javne turističke in-frastrukture, znači ulaganje u turističke objekte, kao i za provedbu mjera povećanja energetske učinkovitosti, da-kle obnovu zgrada javne namjene. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Slaven Barišec (Živi zid)

U kojem roku planirate sanirati dio-nicu županijske ceste između Ježeva i Trebovca, dužine 2100 metara? Tražim

konkretniji odgovor od „u narednom periodu“, dobiven u pisanom obliku.

ÎU sklopu sanacije prometnice od čvora Rugvica do gra-nice sa Sisačko-moslavačkom županijom ostaje još jed-na dionica koju treba preasfaltirati. Iz kredita od 50 mili-juna kuna, koji smo lani podigli, sanirali smo najkritičnije dionice po općinama i gradovima, no ovu dionicu nismo uspjeli. Nama je interes da se i ona sanira i probat ćemo ju staviti u prioritete za 2018. godinu. Vrlo je teško govo-riti o jednoj dionici kada upravljate s 1300 kilometara ce-sta i sve su u lošem stanju, a sredstvima kredita uspijevate obnoviti svega između 150 i 200 kilometara. /Zdenko Maj-zec, ravnatelj žuC-a/

VIJEĆNIČKA PITANJA

2016. godine. Rebalansom je došlo i do preraspodjele

sredstava unutar pojedinih stavki proraču-na, pa je u konačnici za projekte poduzetni-ka u 2017. ukupno osigurano 7,2 milijuna kuna. Kako bi se potaknuo ostanak mladih u seoskim sredinama, sredstva za gradnju i uređenje infrastrukture u ruralnom prosto-ru povećana su za 2,25 milijuna kuna te sada iznose 7 milijuna kuna. Sredstva za dograd-nju OŠ Bistra povećana su za 820.000 kuna, za 2,09 milijuna kuna povećana su sredstva za opremanje škola, dok povećanje za njiho-vo investicijsko održavanje iznosi 3,51 mili-jun kuna. Gradovima i općinama dodijelit će se dodatnih 1,58 milijuna kuna za sanaciju

54 Ž KŽ K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. skupština

Krajnji je cilj postati vodećom inovativnom regijom

uSVOJeNA župANIJSkA RAZVOJNA STRATeGIJA DO 2020. GODINe

Jedanaest strateških projekata

Skupština je donijela Županijsku ra-zvojnu strategiju do 2020. godine. Njome su zacrtana tri strateška cilja: povećati konkurentnost i društve-

nu odgovornost gospodarstva, poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života održivim korištenjem prirodnih resursa i kulturnih dobara, te razvijati ljudske resurse i una-prijediti upravljanje razvojem. Kako bi se ciljevi ostvarili, strateškim okvirom Strate-gije razrađeno je 12 prioriteta i 57 mjera.

Predstavljajući Strategiju, Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Za-grebačke županije (koja je bila koordinator njezine izrade), pojasnio je da ona, uz osta-lo, sadrži 11 strateških projekata Županije do 2020. godine. Uz gradnju Regionalno-ga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ (za što će prvi natječaji biti raspisani u studenome), projekt rekonstrukcije javne rasvjete „Newlight“ (kojim bi se moderni-ziralo gotovo 90 posto postojećega susta-va), gradnju ULO hladnjače Distributiv-nog centra za voće i povrće (investicije u ❛Radi se o dokumentu iz kojega se može iščitati u kojem smjeru ide

županija - rekao je član Skupštine Vlado Horina (HSS)

završnoj fazi) i proširenje SB „Naftalan“ (koje je počelo ove godine), na popisu su i uvođe-nje širokopojasnog interne-ta na kompletnom prostoru županije (projekti su u fazi javne rasprave), integrirani prometni sustav Grada Za-greba, Zagrebačke i Krapin-sko-zagorske županije, grad-nja centra za gospodarenje otpadom, gradnja biciklistič-kih staza „Greenway“, grad-nja nove zgrade Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra te

projekti „Mali tehnopolis Samobor“ i „In-terpretacijski centar arheološkog parka Andautonija“.

- Ciljevi su realno predloženi, jer jedan dio strateških projekata već se ostvaruje - rekao je Herček.

U ime kluba vijećnika HSS-a, SDP-a, HNS-a, HL-a, Mosta te nezavisnih vijećnika, Vla-do Horina (HSS) je rekao da se radi o do-kumentu iz kojega se može iščitati u kojem smjeru ide županija.

- Svi oni koji će biti vezani uz njegovu provedbu imat će prilike i unaprijediti ga kako bi se na kraju ostvario i temeljni cilj, a to je da Zagrebačka županija bude vodeća inovativna regija - rekao je Horina.

Petra Prugovečki (Živi zid)U mjestu Kuče postoji drveni most preko kanala Sava-Odra na dijelu ceste između Kuča i Rakitovca. Most je mještanima od iznimnog značaja. Planira li se izgradnja novog mosta ili je moguća hitna sanaci-

ja postojećeg? Î Cesta o kojoj govorite i most na toj cesti u naselju Kuče

u nadležnosti su Grada Velike Gorice. Prije nekoliko godina neke županijske i lokalne ceste prešle su pod nadležnost ve-likih gradova. Tako je dio cesta preuzeo Grad Velika Gorica, a dio Grad Samobor. Dakle, pitanje bi trebalo uputiti Gradu Velikoj Gorici. /Zdenko Majzec, ravnatelj žuC-a/

Ivan Bekavac (Most) S nestrpljenjem iščekujemo ishod i ko-načni rezultat projekta „Naftalan“, bol-nice koja je ponos naše županije. Kada će biti završena gradnja bazena i kada ćemo moći biti svjedoci dovršetka tog projekta?

Î Projekt „Naftalan“ je podijeljen u nekoliko faza, a stupanj gotovosti pojedine faze je, naravno, različit. U prvoj fazi se gradi vanjski bazen. Do sada je sagrađena bazenska školjka i napravljena je priprema za strojarske instalacije koje idu u taj bazen. Druga faza je upravo završila. Radi se o gradnji bolničkog parkirališta. Razrađujemo još neke modele koji-ma bi financirali gradnju fotonaponskih panela koji bi slu-žili kao nadstrešnice na tom parkiralištu. Ono što vjerojatno sve najviše zanima je faza gradnje građevinskog objekta sa zatvorenim bazenima, novom kuhinjom i restoranom, dvo-ranom za medicinsku gimnastiku... U tijeku je postupak jav-ne nabave. Završetak gradnje planiran je do sredine 2019. godine. /Goran Maričić, ravnatelj SB „Naftalan“/

Dalibor Bastalec (MB 365)

Županija je financirala obnovu škole i dvorane u Nespešu, no postoji drugi pro-

blem. Kada djeca završe s nastavom, izle-te točno na cestu. Ne daj Bože da se ne-kome nešto desi. Ima li Županija u planu

postaviti signalizaciju ili to na neki drugi način riješiti? Î Sam objekt škole praktički je na cesti. Ono što smo učinili,

postavili smo signalizaciju i ležeće policajce, no zbog položa-ja škole nismo mogli osigurati poseban prostor za autobus koji prevozi djecu. Dali smo uputu ravnateljici i djelatnici-ma škole da se, s obzirom na situaciju, dodatno skrbi o dje-ci kad izađu iz zgrade škole. Sve ono što ćemo još moći činiti, prije svega kroz signalizaciju, to ćemo i učiniti. Također, že-lio bih reći da će, nakon što smo nekadašnji dom prenamije-nili u prostor za potrebe tjelesne i zdravstvene kulture, ško-la u Nespešu kroz neko vrijeme dobiti i primjereno vanjsko igralište. /župan mr. sc. Stjepan kožić/

Ozren Robić (SDP)Energetska obnova objekata je aktivnost koja se zadnjih par godina, s većim ili ma-njim intenzitetom provodi u našoj zem-lji. Smatram to vrlo važnim korakom, jer na taj način štedimo energente, a i vrijed-nost nekretnina raste. Svojevremeno je jako dobro odje-knuo projekt koji je provodio Fond za zaštitu okoliša, a od-nosio se na energetsku obnovu obiteljskih kuća. Ulaskom u EU otvorile su nam se i nove mogućnosti, gdje se iz odre-đenih fondova mogu povući bespovratna sredstva za ener-getsku obnovu zgrada javne namjene. Je li naš Dom zdrav-lja napravio nešto po tom pitanju?

ÎDom zdravlja je u završnoj fazi kompletiranja dokumen-tacije za prijavu na EU fondove za energetsku obnovu ispo-stava u Zaprešiću, Vrbovcu i Jastrebarskom. Za ispostavu Vr-bovec sva dokumentacija je uredna, legalizacija ispostave u Jastrebarskom je u tijeku, a za ispostavu u Zaprešiću se radi arhitektonski i geodetski snimak za legalizaciju. U 2018. de-centraliziranim sredstvima energetski se planira obnoviti zgrada ispostave u Samoboru. Kad smo već kod europskoga novca, želim reći da je Dom zdravlja Zagrebačke županije us-pio dobiti 17 specijalizanata na teret EU fondova. Prvi smo u državi kompletirali dokumentaciju za tih 17 specijalizanata i očekujem da ćemo vrlo brzo početi s realizacijom programa. /Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije/

Ljubica Ambrušec (Most) Kako je ove godine Zagrebačka župani-ja obilježila Europski tjedan mobilnosti? Kakvi su rezultati dosadašnje provedbe programa e-mobilnosti u županiji?

Î Europska unija obilježava tjedan mo-bilnosti od 2002. godine, s ciljem da se lokalne vlasti pota-knu na provedbu mjera održivoga prometa, prometa s naj-manjim negativnim utjecajem na okoliš. Županija je i ove godine organizirala Dan europske mobilnosti, u Jastrebar-skom, gdje smo predstavili dosadašnje rezultate našeg pro-grama e-mobilnosti (vidi str. 8-9). Zahvaljujući vama, op-ćinama i gradovima, uspjeli smo u dvije godine umrežiti gotovo cijelu županiju. Postavili smo 28 e-punionica i isto toliko pametnih klupa i po tome smo prvi u RH. Sada imamo vrlo dobre pretpostavke za uspostavu sustava koji mora-mo uključiti i u našu turističku ponudu i nove oblike razvo-ja gospodarstva. U program e-mobilnosti Županija je do-sad uložila 1,6 milijuna kuna. Zanimljiv je i podatak MUP-a da je od oko 500 e-vozila u RH, njih 122 registrirano u Za-grebačkoj županiji. /mr. sc. Josip kraljičković, pročelnik za fondo-ve eu, regionalnu i međunarodnu suradnju/ Jasmin Kraljević (nezavisni vijećnik) U školu u Rakovom Potoku dugi se niz go-dina nije ništa ulagalo. Potrebno bi bilo obnoviti učionice, pregledati energetsku učinkovitost zgrade, urediti prilazne ce-ste. Može li se škola obnoviti do početka sljedeće školske godine? /vijećnik je tražio pisani odgovor/

Jasminka Mataušić (HSS)

Koje mjere provodi i na koji način Žu-panija pomaže poljoprivrednicima u plasmanu njihovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda?

ÎOsim kroz mjere podizanja i očuvanja proizvodnje te razvijanja prerade i njezine konkurentnosti, pratimo i dio tržišnog kanala, koliko nam je to dozvoljeno zakonskim propisima. U tom dijelu subvencioniramo po-ljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik i su-djeluju na sajmovima i ocjenjivanjima proizvoda u zemlji i inozemstvu. To ide kroz mjere potpora, a drugi dio ide kroz sam Upravni odjel kada Županija sama organizira sajmove, poput Dana hrane i tradicijskih proizvoda (vidi str. 28-29) ili ovogodišnje Izložbe bučinog ulja sjeverozapadne Hrvatske u Ivanić-Gradu (vidi str. 24-25), kojoj je Županija domaćin. /mr. sc. Gordana županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvi-tak i šumarstvo/ Zdravko Lojna (SDP)Zagrebačka županija je poznata i po tome što na razne načine, uključujući i sredstva županijskoga proračuna, ula-že u gospodarski razvoj. S obzirom da su objavljene privremene bodovne li-ste za isplatu potpora za razvoj obrta i poduzetništva, kada će one biti isplaćene? Što znači odredba da pojedi-ni poduzetnici mogu ostvariti potporu i nakon donoše-nja rebalansa proračuna?

Î Svake godine dodjeljujemo bespovratna sredstva kojima potičemo naše poduzetnike. Unazad četiri godine ona su se godišnje kretala između 3 i 3,5 milijuna kuna. Bitno je ista-knuti da ove godine povećavamo ukupnu masu dotacije za 4 milijuna kuna. Na taj način želimo potaknuti i pomoći što većem broju poduzetnika. Pred vama je rebalans proračuna kojim se ta sredstva povećavaju. Kada se on izglasa, odobrit će se sredstva i onima koji se nalaze ispod crte privremene bodovne liste. Time ćemo obuhvatiti gotovo 95 posto podu-zetničkih projekata koji su prijavljeni na natječaj. Ove godi-ne je stiglo i najviše zahtjeva, a projekti za koje se traže sred-stva sve su kvalitetniji. /Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo/

Zdenko Jurak (MB 365)Koliko je Županija osigurala sredstava za Grad Svetu Nedelju? Na području Svete Nedelje imamo šest problematičnih žu-

panijskih cesta, najveća je Rakitska. Kada će se one obnoviti? /vijećnik je tražio pisa-ni odgovor/


POZItIVNO fINANCIJSKO POSLOVANJE

skupština

Damir Hrdas (HL)U proteklome razdoblju Županija je obavila sve potrebne aktivnosti koje su obuhvaćale izradu studij-ske dokumentacije, izmjenu pro-storno-planske dokumentacije,

kao i operativne aktivnosti vezane za vođenje cje-lovitoga sustava gospodarenja otpadom na svome području. Koje je trenutno stanje vezano uz centar za gospodarenje otpadom?

ÎDogodile su se velike promjene u odnosu na ono što je Županija radila unazad desetak godina. O čemu se radi? U siječnju ove godine Hrvatski sabor je donio Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2017. do 2022. godine. U okviru toga Plana, Centar za gospoda-renje otpadom Tarno ostao je kao potencijalni centar. Međutim, samim Planom nije bio poznat njegov obu-hvat, a to je bitna pretpostavka kako bi se znala koli-čina otpada koja će se u njemu obrađivati. Nadalje, krajem svibnja donesena je Odluka o implementaciji Plana gospodarenja otpadom, koju je donijela Vlada RH, i njome su, u odnosu na sve napravljeno u prote-klome razdoblju, nastale korjenite promjene. Naime, u njoj se više ne spominje CGO Tarno, nego se pojavljuje CGO Zagreb, a kao nositelji njegove realizacije navede-ni su Grad Zagreb i Zagrebačka županija. To je otvorilo niz pitanja i nedoumica na koje nismo imali odgovore. Pretpostavka je bila da CGO Zagreb obuhvaća područ-je Grada i Županije, no ona ključna, elementarna stvar gdje je lokacija CGO Zagreb nije bila navedena. Tako-đer, nije nam bilo jasno na koji način je zamišljeno fi-nanciranje pripremnih aktivnosti, kao i samoga pro-jekta. Na kraju nije bio jasan ni status svih prethodno provedenih aktivnosti koje se odnose na prostorne pla-nove i sporazume s jedinicama lokalne samouprave. Krajem kolovoza pozvani smo na sastanak u Ministar-stvo zaštite okoliša gdje nam je nedvosmisleno reče-no da CGO Tarno nije u planovima, ni kao županijski, ni kao regionalni centar. Pozvani smo na suradnju s Gra-dom Zagrebom kao ravnopravni partneri, na čemu smo i inzistirali. Također, rečeno je da će 85 posto sredsta-va za pripremu dokumentacije osigurati Ministarstvo, koje je obećalo da će na sebe preuzeti i ulogu modera-tora u cijelom procesu. Nedvosmisleno je rečena i ona najvažnija stvar, a to je da će CGO Zagreb i svi pripada-jući objekti biti na području Grada Zagreba. Trenutno s kolegama iz Grada radimo na usuglašavanju teksta sporazuma, a koji će prije prihvaćanja doći na raspravu u Županijsku skupštinu. /Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu/

Damir Mikuljan (HDZ)Večeras (29. rujna; op.a.) počinje jedna od najpoznatijih glazbenih manifesta-cija u zemlji - 42. Samoborska glazbena jesen, vođena rukom naše članice Skup-štine Renate Glojnarić. S koliko sredsta-va Županija sufinancira ovu manifesta-ciju?

ÎOva manifestacija je prepoznata kao jedna od najzna-čajnijih kulturnih manifestacija u županiji i ove je godine sufinanciramo sa 150.000 kuna. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/

Zvjezdana Sečen (SDP)Školska godine se zahuktala, hoće li Županija nastaviti stipendirati uče-nike i studente? Koliko će stipendi-ja i u kojim iznosima biti dodijelje-no ove godine?

ÎU proračunu je za stipendije osigurano 2,36 milijuna kuna. Stipendiju će nastaviti primati 163 učenika i stu-denta, a objavljen je i natječaj za 50 novih stipendista - 30 učenika i 20 studenata (natječaj je bio otvoren do 13. li-stopada; op.a.). Učenička stipendija iznosi 500, a student-ska 1000 kuna i isplaćuje se tijekom 12 mjeseci. Stipendije se dodjeljuju prema dva kriterija - izvrsnosti i socijalnom kriteriju, a vodimo računa i o deficitarnim zanimanjima. /Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu/


Î Skupština je na znanje primila izvješća o prošlo-godišnjem radu trgovačkih društava u (su)vlasniš-tvu Zagrebačke županije, te poslovanju zdravstve-nih ustanova kojima je Županija osnivač.Regionalna razvojna agencija Zagrebačke župa-nije d.o.o. ostvarila je u 2016. godini 6,11 milijuna kuna prihoda, što je za 11,4 posto više nego u 2015. godini. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 13.044 kune. Cilj Agencije, stoji u izvješću, nije ostvarivati što veću dobit, već izrađivati i provoditi razvojne projekte.

Distributivni centar za voće i povrće d.o.o. ostvario je ukupne prihode od 8,4 milijuna kuna, od čega na prodaju voća i povrća otpada 7,02 milijuna. Nakon oporezivanja, dobit je bila 12.441 kuna. Županijske ceste Zagrebačke županije d.o.o. završile su 2016. s dobiti nakon oporezivanja od 1,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi ovoga trgovačkog društva iznosili su 102,5 milijuna kuna. Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske uprihodila je prošle godine 10,35 miliju-na kuna. Ukupni višak prihoda poslovanja iznosio

je 151.131 kunu.Pozitivno su poslovale i sve zdravstvene ustanove. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije ostvario je višak prihoda u iznosu od 906.124 kune, Zavod za javno zdravstvo višak od 2,37 milijuna kuna, Dom zdravlja Zagrebačke županije višak od 1,31 milijun kuna, Specijalna bolnica „Naftalan“ višak prihoda od 2,27 milijuna kuna, Specijalna bolnica Gornja Bistra višak od 4,29 milijuna kuna i Ljekarne Zagrebačke županije višak prihoda od 431.811 kuna.

7Ž K broj 111, listopad 2017. 6 Ž K broj 111, listopad 2017.

Akademski je glazbenik. Pro-fesor klarineta. Studirao je u Zagrebu i na glazbe-noj akademiji u Grazu. Ra-

dio je u glazbenim školama, kao profesor i ravnatelj, a početkom devedesetih postaje ravnatelj OŠ Vukovina. Odnedavno je, nakon 43 godine prosvjetarskoga staža, u mirovini.

- Ne bum više niš' žical, ni krov, niti parket! No, činjenica je da se država konačno mora pobrinuti za učitelje. Ne pripovijedati i pi-sati parafe, nego dati nam pene-ze, a sve ostalo mi dobro znamo - za tradicionalnoga susreta s umirovljenim učiteljima, koji Žu-panija organizira u prigodi Svjet-skog dana učitelja, 5. listopada, rekao je Krešo Matašin. Zahvalio je u ime 60 učitelja kojima je žu-pan Stjepan Kožić uručio prigod-ne poklone - muški sat, odnosno ženski unikatni nakit.

- Biti profesor, to je najdraža titula. To znači da si nekoga ne-što naučio - rekao je Matašin, dodavši da u današnje vrijeme u školama treba pojačati kom-

ponentu odgoja kako bi đaci, kada završe obrazovanje, postali kompletni ljudi.

- Za učitelja je bitno da ima i

skupština školstvo

Donesena je Strategija razvoja infor-macijske i komunikacijske tehno-logije na području Zagrebačke

županije, prvi korak prema pametnoj županiji. Usredotočena je na razvoj preduvjeta koji će omogućiti transfor-maciju Zagrebačke županije u pamet-nu županiju, te pretpostavlja umreže-no stanovništvo i IT sustave te njihovo međusobno djelovanje kako bi se buduće od-luke donosile na temelju aktualnih i preciznih informacija.

- Ovo je izuzetno bitan dokument. Ono što on obuhvaća važno je za ono što nas u buduć-nosti čeka - kako provesti digitalizaciju, kako provesti Industriju 4.0, kako će to djelovati na konkurentnost gospodarstva... Informacijska i komunikacijska tehnologija danas ima vodeću ulogu u transformaciji načina života, a ICT sek-tor jedan je od najbrže rastućih u RH, iznimno važan za ukupno gospodarstvo, posebno proces digitalizacije. Ova strategija predstavlja osnovu za odabir i provedbu mjera, razvojnih projekata i aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete života, konkurentnosti gospodarstva i efikasnosti jav-ne uprave, a sve uz primjenu ICT tehnologija. U razdoblju od pet godina potrebno je puno više uložiti u razvoj komunikacijske infrastruktu-re, posebno u razvoj širokopojasnog interneta, unapređenje procesa javne uprave, u razvoj temeljnih registara... - pojasnio je župan Kožić, rekavši da Strategija donosi niz projekata i mjera kojima će se ojačati planiranje. Za njihovu provedbu koristit će se vlastita i sredstva dostupnih EU fondova. Jedan od najbitnijih projekata koji Županija treba realizirati, naglasio je župan, ra-zvoj je širokopo-

jasnog interneta. Sa sadržajem Strategije članove Skupštine

pobliže je upoznao Damir Šuhar iz tvrtke In-foCumulus, koja je Strategiju izradila. Rekao je da je pametnu županiju najbolje opisati na na-čin da sve ono što danas koristimo povežemo na internet. Strategiju, dodao je, prati i akcijski plan s preko sto razvojnih projekata.

- Na vodstvu Županije je da odluči što će se, kada i u kojem obliku provoditi - rekao je Šuhar. Govoreći o trenutnom stanju korištenja inter-netom, rekao je da se oko 40 posto stanovništva Zagrebačke županije njime još uvijek ne koristi.

- U odnosu na ostatak Hrvatske, Zagrebačka županija je na dobroj početnoj razini. Me-

đutim, nužno je ulaganje u informa-cijske sustave, posebno od strane

regionalne uprave. Potrebno je standardizirati i na kraju infor-matizirati procese - dodao je.

Mladen Vedriš, član radne skupine za izradu Strategije, re-

kao je da se radi o dinamičnom i otvorenom dokumentu. - Bez ovakvog dokumenta teško

je biti user friendly i prema građanima i prema poslovnom sektoru. Kada ne bismo ima-li ovakav dokument, mogli bismo se usporediti sa solidnom benzinskom postajom, ali na staroj cesti. Pored nje je ‘nikla’ nova cesta kojom se vozi. Naša postaja možda može služiti, ali vrlo malo korisnika će se na njoj pojaviti - slikovito je objasnio Vedriš.

Informacijska i komunikacijska tehnologija ima vodeću ulogu u transformaciji načina života, a ICT sektor jedan je od najbrže rastućih u RH

STRATeGIJA RAZVOJA INFORMACIJSke I kOMuNIkACIJSke TeHNOLOGIJe

Prvi korak prema pametnoj županiji

župANIJA TRADICIONALNO OBILJežILA SVJeTSkI DAN uČITeLJA, 5. LISTOpADA

'U mirovini sam i ne bum više niš' žical, ni krov, niti parket'

❛Biti profesor, to je najdraža titula. To znači da si nekoga nešto naučio - komentirao je Krešo Matašin

organizacijske sposobnosti, da s djecom uspostavi dobru komuni-kaciju. Kada je ona uspostavljena, uspjeh je na pomolu - rekao je. Odlaskom u mirovinu, dodao je, oprostio se od administrativnoga posla, ali glazbom se i dalje bavi.

Nakon 43 godina staža, mirovi-nu prima i profesorica povijesti i geografije Zdenka Knežić.

- Radni vijek je brzo prošao. Čini se bio je dug, a zapravo kao da sam počela jučer. Sedam sam

godina radila u Vrbovcu, a potom, do mirovine, u OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu. Bilo je predivno! Jasno, poziv učitelja je vrlo napo-ran, ali onaj tko to voli raditi, sa-vlada sve teškoće - ispričala je Z. Knežić, dodavši da je uvijek bila na strani djece.

- Mislim da su me učenici vo-ljeli, njima sam bila privržena. Daleko od toga da nije bilo i poje-dinaca kojima nisam odgovarala, koji nisu voljeli moja predavanja, ali pri srcu osjećam da sam ipak nešto postigla - rekla je.

Danijel Saić (SDP)Koji su dosadašnji financijski učinci od projekta legalizacije nezakonito sagra-đenih zgrada? Koliki su nam prihodi, a

koliki troškovi? Kakve su promjene doni-jele izmjene i dopune Zakona o postupa-

nju s nezakonito sagrađenim zgradama i koliko je zahtje-va podneseno nakon stupanja na snagu ovoga zakona?

ÎDo 30. lipnja 2013. podneseno je 46.330 zahtjeva za le-galizaciju. Do sada smo u Upravom odjelu riješili 31.800 za-htjeva, 8800 zahtjeva je izuzela Agencija za ozakonjenje nezakonito sagrađenih zgrada. Ove godine smo riješili 3300 zahtjeva, do kraja godine bi mogli riješiti otprilike još 1200, tako da bi nam ostalo oko 4400 zahtjeva za sljedeću godinu. Što se tiče financijskog učinka, do sada je Županija od na-knade za ozakonjenje uprihodila 14,45 milijuna kuna, a to otprilike pokriva sve potrebe za plaće i materijalne troškove djelatnika koje smo zaposlili na određeno vrijeme i koji rade na poslovima legalizacije. Izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama novosti su sljedeće: otvoren je novi rok za podnošenje zahtjeva, traje do kraja lipnja sljedeće godine, otvorene su mogućnosti da se pod određenim uvjetima legaliziraju i zgrade u određe-nim koridorima i u zaštićenim dijelovima prirode, a otvore-na je i mogućnost da se djelatnici koji rade na poslovima le-galizacije mogu zaposliti na vrijeme od tri godine, do sada smo mogli zapošljavati na šest mjeseci, plus šest mjeseci. Od 15. srpnja, kada su na snagu stupile izmjene i dopune Za-kona, zaprimili smo 235 zahtjeva za legalizaciju. /Ante Man-darić, pročelnik za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša/

Gordana Brcković (Most)U kojoj fazi je projekt Distributivnog centra za voće i povrće? U kojoj fazi je gradnja same ULO hladnjače?

Î Prva faza gradnje Distributivnog cen-tra završila je 2012. godine. Sagrađen je dio koji služi za prihvat i manipulativno skladištenje voća i povrća na kraće vrijeme. Centar se 2015. javio na natje-čaj (program mjera ruralnog razvoja RH; op.a.) i za gradnju ULO hladnjače su odobrena sredstva EU fondova. ULO hladnjača je kapaciteta 3000 tona i u njoj će se voće i povrće moći skla-dištiti na dulje vremensko razdoblje. Investicija je vrijedna 23 milijuna kuna, a planirano je da će biti završena do kra-ja ove godine. Radovi se odvijaju u planiranome roku, pa će se krajem listopada zatražiti prvi dio povrata sredstava iz EU fondova. /mr. sc. Gordana županac, pročelnica za poljoprivredu, ru-ralni razvitak i šumarstvo/

Nenad Strizrep (SDP)

Područna škola u Desincu jedna je od osam područnih škola OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom. Ova područna škola se na-lazi u lošem stanju i potrebna je njezina hitna obnova. Je li vam poznat ovaj pro-

blem i kada se planira obnova ove škole? ÎRaspisan je natječaj. Sljedeće godine planiramo finišira-

ti radove kako bi djeca s početkom nove školske godine kre-nula na nastavu u uređene prostore. /zamjenik župana Hrvo-je Frankić/


❛ Jedan od najbitnijih projeka-ta koji Županija treba realizi-rati je razvoj širokopojasnog interneta - istaknuo je župan mr. sc. Stjepan Kožić

četrdeset posto stanovništva

zagrebačke žUpanije još Uvijek se ne koristi

internetom

ODLUKE I ZAKLJUČCI ÎSkupština je, uz ostalo, donijela revidiranu Procjenu

ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, kao i revidirani Plan zaštite od požara za Zagrebačku županiju, dok je odlukom utvrdila popis mjernih mjesta za praće-nje onečišćujućih tvari u zraku i lokacije mjernih postaja za trajno praćenje kvalitete zraka na području županije. Prihvatila je i zaključak o sklapanju sporazuma o partner-stvu u pripremi i provedbi projekta „Greenway - državna glavna biciklistička ruta br. 2“, kao i izvješće o radu župana u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine. Odo-bren je i program rada Savjeta mladih za 2018., za čiju je realizaciju predviđeno 76.500 kuna.

ÎSusret s učiteljima koji su otišli u mirovinu, a koji su svoj radni vijek ili većinu njega proveli u školi, prenoseći znanja i iskustva na mlade naraštaje, ove je godine organiziran u Kleti obitelji Jagunić na Plešivičkoj vinskoj cesti. Zagrebačka županija obilježava Svjetski dan učitelja od 2004. godine.- Biti učitelj znači davati se za odgoj naše djece kako bi se od njih stvorili dobri, obrazovani ljudi. A to u današnje vrijeme nije lako. Država mora učiniti napredak i poboljšati vaše plaće. S druge strane, Županija se maksimalno zalaže da osigura kva-litetu prostora za odvijanje nastave. S ponosom ističem da Zagrebačka županija najviše od svih županija u državi izdvaja za gradnju novih škola i dvorana. Prednjačimo u tome! Nema godine, a da u njoj nismo sagradili ili školu ili dvoranu. I sada financiramo dogradnju škole u Bistri i gradnju sportske dvorane u Posavskim Bregima, a s kapitalnom gradnjom nastavljamo i u idućoj godini - poru-čio je župan Stjepan Kožić. Prisutnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Jastrebarskoga Do-magoj Šlat, po struci profesor tjelesne i zdravstvene kulture. - Biti danas učitelj jedna je od najvažnijih stvari u životu. Nažalost, profesija kojom se bavite ne cijeni se dovoljno - rekao je Šlat.

Znanje prenose na mlade naraštaje

Prigodne poklone, unikatni ženski nakit i muški sat, primilo je 60 učitelja

Zdenka Knežić i Krešo Matašin

Županija Dan učitelja obilježava od 2004. godine

98 Ž K Ž K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017.

JASTReBARSkO BILO DOMAĆIN DANA MOBILNOSTI ZAGReBAČke župANIJe

Vodeća županija po broju postavljenih e-punionica

ÎPrije predstavljanja rezultata dosadašnjih ulaganja Županije u program e-mobil-nosti te govora o mogućnostima za daljnji razvoj, prisutne je pozdravila zamjenica župana Nadica Žužak. Rekla je da je Jastrebarsko izabrano za obilježavanje Dana mobilnosti Zagrebačke županije jer je to grad koji vrlo uspješno provodi projekte e-mobilnosti. Uz ostalo, vlastitim i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša, nabavio je e-bicikle, gradska tvrtka Vode Jastrebarsko kupila je pet električnih automobila, a Grad se uključio i u županijski projekt postavljanja e-punionica i pametnih klupa.

ÎE-mobilnost je jedan od ključnih koncepata mobilnosti kojim se želi pri-donijeti ispunjavanju ciljeva Strategije EU „20-20-20“, odnosno smanjenju stakleničkih plinova za 20 posto (u usporedbi s 1990.), 20-postotnom povećanju energetske učinkovitosti i 20-postotnom udjelu energije iz obnovljivih izvora.

E-mobilnost pridonosi i razvoju turizma

Strategija EU '20-20-20'

Zagrebačka županija vodeća je hrvatska županija po broju e-punionica, a i najviše

električnih vozila u državi regi-strirano je na njezinu prostoru. S ponosom je to rečeno za obi-lježavanja Dana mobilnosti Za-grebačke županije, upriličena u Jastrebarskom.

O razvoju e-mobilnosti u Za-grebačkoj županiji govorio je pročelnik za fondove EU, regio-nalnu i međunarodnu suradnju Josip Kraljičković. Sufinancira-njem Županije, rekao je, zasad je u gradovima i općinama po-stavljeno 28 e-punionica i isto toliko pametnih klupa. Inače, ukupno su na prostoru Zagre-bačke županije postavljene 52 e-punionice, dok ih je u Hrvat-skoj krajem rujna bilo ukupno 211.

- Ova infrastruktura nije sama sebi svrha. Trebamo je umreži-ti i dati joj nove sadržaje kako bismo razvijali drugačiji odnos prema okolišu i budućem ra-zvoju. Također, njome potičemo

❱ Od 2015., kada je pokrenut program razvoja e-mobilnosti, Zagrebačka županija je u postavljanje e-punionica i pamet-nih klupa uložila 1,58 milijuna kuna

Na prostoru Zagrebačke županije postavljene su 52 e-punionice, dok ih je u Hrvatskoj krajem rujna bilo ukupno 211

i promjene u turističkoj ponudi i dolazak novih gostiju na naše područje - uz ostalo je rekao pročelnik Kraljičković, dodavši da je krajnji cilj transformirati

Zagrebačku županiju u pamet-nu županiju.

- Županiju koja je umrežena u svim svojim dijelovima i koristi suvremenu tehnologiju. Zbog toga je iznimno važan projekt brzoga, širokopojasnog inter-neta, na kojemu također radi-mo - rekao je Kraljičković, koji je govorio i o razvoju cikloturiz-ma i njegovom utjecaju na mo-bilnost u županiji.

U ime grada domaćina pri-

krajnji je cilj transformirati

zagrebačkU žUpanijU U pametnU

žUpanijU

u eNeRGeTSkOM CeNTRu BRAČAk pOReD ZABOkA ODRžANA TRODNeVNA kONFeReNCIJA 'CROeNeRGy 2017'

financiranje održivoga korištenja energije REGEA je dosad vodila investicije energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije vrijedne gotovo 800 milijuna kuna

U Energetskom centru Bra-čak (Krapinsko-zagor-ska županija) održana je trodnevna konferencija

Croenergy 2017, posvećena fi-nanciranju energetskih proje-kata s posebnim naglaskom na financiranje projekata energet-ske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Or-ganizator konferencije bila je Re-gionalna energetska agencija sje-verozapadne Hrvatske (REGEA).

- REGEA će uskoro proslaviti desetogodišnjicu rada. Raču-namo da smo do sada za naše osnivače i klijente vodili inve-sticije energetske učinkovito-sti i obnovljivih izvora energije vrijedne gotovo 800 milijuna

ÎU ime Zagrebačke županije, jednog od osnivača REGEA-e, konferenciji je pri-sustvovao zamjenik župana Hrvoje Frankić. Rekao je da je Županija zadnje četiri godine najviše investirala u projekte energetske učinkovitosti školskih objekata. U izvedbu novih fasada (toplinskih ovojnica) i promjenu kotlovnica uložila je oko 19,3 milijuna kuna.- Intenzivno radimo na tome da energetsku učinkovitost povećamo aplicirajući naše programe za sredstva EU fondova - rekao je Frankić.

Energetska učinkovitost školskih objekata

❛Ovo više nije konferencija na kojoj se govori o teoriji, već je ona prerasla u poslovni forum na kojemu se spajaju ljudi koji znaju kako i u što investirati - rekao je dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e

kuna. Među pionirima smo u RH u novom načinu razmišlja-nja o financiranju održivoga korištenja energije. Stoga ova-kve konferencije (ovo je četvrta u proteklih šest godina; op.a.)

služe da pokažemo, ne više najbolju praksu iz EU, nego najbolju praksu i rezultate koje mi postižemo. Ovo više nije konferen-cija na kojoj se go-vori o teoriji, ona je prerasla u poslovni forum na kojemu se spajaju ljudi koji znaju kako i u što investirati - rekao

je Julije Domac, ravnatelj RE-GEA-e. Govorio je i o projektu rekonstrukcije javne rasvjete „Newlight“, koji se provodi na području Zagrebačke i Krapin-sko-zagorske županije, podsje-tivši da je u njega uključeno 57 gradova i općina. Procijenjena vrijednost projekta je 130 mi-lijuna kuna.

- U svim gradovima i općina-ma su izvedeni energetski pre-gledi i izrađene su financijske podloge. Projekt ide jako dobro i u fazi je pripreme za javnu nabavu. Radi se o pionirskom projektu, prepoznatom u Eu-ropi, no nažalost nije dovoljno i adekvatno praćen od državnih ministarstava, koja su trebala

sutne je pozdravio zamjenik gradonačelnika Stipe Bučar, a o projektima e-mobilnosti koje provodi Grad Jastrebarsko go-vorio je Velimir Kokot, savjetnik za EU projekte.

Prezentaciju „Poticanje proje-kata energetske učinkovitosti u prometu“ održao je Mario Klo-bučar iz Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost, nazvavši Zagrebačku županiju „perjanicom elektromobilnosti“.

osigurati bespo-vratna sredstva iz Operativnog programa „Kon-kurentnost i ko-hezija“. Sredstva su na raspolaga-nju od 2015., no mi ih još dan-da-nas nemamo - re-kao je Domac.

inFRastRuktuRa inFRastRuktuRa


Izaslanstvo Zagrebačke župani-je, predvođeno zamjenikom župana Hrvojem Frankićem,

sudjelovalo je, u poljskom gradu Torunu, na 6. Forumu poljskih i hrvatskih regija. Forum se orga-nizira s ciljem razmjene iskusta-va i dogovora buduće suradnje

kako bi jedinice lokalne i regio-nalne samouprave osnažile svo-ju ulogu nositelja razvoja.

- Na početku, prije šest godi-na, osjećali smo se kao starija braća koja pomažu Hrvatskoj. Danas stremimo istom cilju: snažnoj i zajedničkoj Europi - za otvorenja Foruma rekao je predsjednik Saveza vojvodstava Republike Poljske Olgierd Ge-blewicz.

❱ Za sufinanciranje infrastruk-turnih vodnokomunalnih projekata iz EU fondova Hrvatskoj je do 2020. na raspolaganju 8 milijardi kuna

Europskim novcem, kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“, sufinancirat će se infrastrukturni komunalni projekti na

području Dugog Sela, Rugvice i Jastrebarskoga. S ministrom zaštite okoliša i energetike Tomi-slavom Ćorićem i generalnim direktorom Hr-vatskih voda Zoranom Đuro-kovićem ugovore su potpisali gradonačelnici Dugog Sela Ne-nad Panian i Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, načelnik Rugvice Mato Čičak, direktor Voda Jastrebarsko Mario Br-nabić i direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten.

Ukupna procijenjena vrijed-nost projekta „Sustav odvod-nje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Rugvica-Dugo Selo“ iznosi 217,7 milijuna kuna, prihvatljivi troškovi su 173 milijuna kuna, a odobrena sredstva iznose 121,5 milijuna kuna (70,22%). Projekt obuhvaća dogradnju po-

Dugom Selu i Rugvici odobreno je bespovratnih 121,5 milijuna, a Jastrebarskom 97,8 milijuna kuna

Hrvatsku je ove godine posjetilo 800.000 poljskih turista

OpeRATIVNI pROGRAM 'kONkuReNTNOST I kOHeZIJA'

Gradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

RAZMJeNA ISkuSTAVA I DOGOVORI BuDuĆe SuRADNJe

forum poljskih i hrvatskih regija

stojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Oborovskim No-vakima na treći stupanj pročišćavanja (podra-zumijeva strožu obradu komunalnih otpadnih voda), gradnju preko 85 kilometara sekundar-ne kanalizacijske mreže (51,7 kilometara na području Rugvice i 35 kilometara na području Dugog Sela), gradnju deset crpnih stanica i pet rasteretnih građevina, besplatne priključke na kanalizaciju za oko 8500 stanovnika te sanaciju prometnica nakon završetka radova.

Projekt „Sustav odvodnje i pro-čišćavanja otpadnih voda aglo-meracije Jastrebarsko“ obuhvaća gradnju 44 kilometra kanalizacij-skoga sustava i 15 crpnih stanica, kao i gradnju uređaja za proči-šćavanje otpadnih voda. Dio je to sveukupnog projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastruktu-

re na području Jastrebarskoga, koji obuhvaća i rekonstrukciju dijela vodovodne mreže te grad-nju tri vodospreme. Ukupna vrijednost ulaganja je 169,2 milijuna kuna, prihvatljivi troškovi u segmentu odvodnje su 125,4 milijuna kuna, a bespovratno je odobreno 97,8 milijuna kuna (72,25% prihvatljivih troškova).

U ime Zagrebačke županije potpisivanju ugo-vora prisustvovao je župan Stjepan Kožić.

Petu godinu zaredom Županija je nagradila škole čiji su uče-nici prikupili najviše staroga

papira u akciji koja se provodi u su-radnji s tvrtkom DS Smith Unijapa-pir Croatia. U školskoj 2016./2017. najviše staroga papira po učeniku - 118,57 kilograma, prikupila je PŠ Pojatno. U PŠ Desinec (Grad Jastre-barsko) prikupljeno je 26,15 kilo-grama po učeniku, u OŠ Milke Tr-nine u Križu 17,23 kilograma, u OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu 11,91 kilogram, a u OŠ Rugvica 8,68 ki-lograma po učeniku. Predstavni-cima ovih pet škola, za svečanosti u PŠ Desinec, župan Stjepan Kožić uručio je zaključak o dodjeli infor-matičke opreme - interaktivne pa-metne ploče, projektora, pripada-juće opreme i softvera. Ukupno je u 26 škola (matičnih i područnih), uključenih u ovu akciju, prikuplje-no 49.530 kilograma staroga pa-pira, čime je od sječe spašeno 990 stabala.

- Dok su mala, djeca upijaju naj-više znanja. Stoga ovom akcijom želimo da shvate da prirodu i okoliš treba čuvati - rekao je župan, koji je boravak u PŠ Desinec iskoristio i kako bi najavio skoru energetsku obnovu zgrade ove škole, sagrađe-ne prije 130 godina.

- Zgrada škole vapi za rekon-strukcijom, stoga će ona dobiti

Pet najuspješnijih škola od Županije je dobilo interaktivnu pametnu ploču s projektorom i pripadajućom opremom

Šezdesetak zadrugara i njihovih voditelja iz 22 učeničke zadruge s prosto-ra Zagrebačke županije, u sklopu međužupanijske suradnje učeničkih zadruga, posjetilo je Primorsko-goransku županiju. Domaćini našim

zadrugarima bili su učenici osnovnih škola Ivana Gorana Kovačića iz Vrbovskog i Branimira Markovića iz Ravne Gore. Zadrugari

su u Nacionalnom parku Risnjak prošetali poučnom stazom Lesika te su, kroz šumsku pedagogiju, upoznali neobičnosti ovoga parka. Posjetili su Delnice i Popovićev mlin, gdje je za njih bila organizirana drvodjelska radionica, obišli su spilju

Lokvarku, posjetili Lokve i Muzej žaba, boravili u Park šumi Golubinjak. Sudjelovali su i na radionici fotografije, a naučeno

fotografsko znanje provjerili su obilaskom kanjona Kamačnik.

NAGRAĐeNe ŠkOLe ČIJI Su uČeNICI pRIkupILI NAJVIŠe STAROGA pApIRA

Prikupljanjem staroga papira od sječe spašeno 990 stabala

MeĐužupANIJSkA SuRADNJA uČeNIČkIH ZADRuGA

Posjet Gorskom kotaru

na trodnevnom izletU bilo je

šezdesetak zadrUgara i njihovih voditelja

ÎŠkolu koja je prikupila najviše papi-ra - PŠ Pojatno, polazi 49 učenika. - Ovo više nije projekt samo naše škole, nego i cijeloga mjesta, pa i šire. Uz učenike, u akciji sudjeluju i bake i djedovi, rodbina učenika, poznanici, a stari nam papir doniraju i lokalne firme. Mala smo škola, ali smo na ovom projektu izuzetno angažira-ni - rekla je Danijela Turk Petrek, učiteljica u PŠ Pojatno. Svečanosti u Desincu, uz ostale, pri-sustvovao je i gradonačelnik Jastre-barskoga Zvonimir Novosel, koji je rekao da djeca možda nisu ni svjesna kakvo su dobro djelo, sakupljanjem staroga papira, učinila za okoliš.

U prikupljanje papira uključeno cijelo mjesto

Škola u Desincu slavi 130. godišnjicu

novo krovište, toplinsku fasadu i novu fasadnu stolariju, nove in-stalacije i kotlovnicu na biomasu. Natječaj za odabir izvođača radova je u tijeku, rekonstrukcija će poče-ti u veljači iduće godine, a onda će

sredinom 2018. ova zgrada sasvim drugačije izgledati - rekao je žu-pan. Rekonstrukcija će koštati 2,5 milijuna kuna, od čega je 512.134 kune bespovratno osigurano iz EU Fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program „Konkuren-tnost i kohezija“. Ostatak novca osigurat će Županija, od čega se 50 posto prihvatljivih troškova planira namaknuti kroz natječaj Ministarstva regionalnoga razvo-ja i fondova EU.

Najuspješniji su bili učenici PŠ Pojatno

inFRastRuktuRa školstvo

12 Ž K broj 111, listopad 2017. 13Ž K broj 111, listopad 2017.

Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. za promicanje regionalnog razvoja, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, objavljuje

J A V N I P O Z I V

I.Predmet javnog poziva teme-ljem Projekta “Jamstvena shema Zagrebačke županije” subjektima maloga gospodarstva je izdavanje jamstava za poduzetničke kredite, čija je veličina utvrđena temeljem odredbi Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva (NN 29/02 i 63/07), koji ulažu na području Zagrebačke županije.

II.Korisnici jamstava su subjekti malo-ga gospodarstva (trgovačka društva, obrti, zadruge, ustanove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u registar poljoprivred-nih gospodarstava i samostalna zanimanja), koji su u stopostotnom privatnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske.

III.Jamstva se izdaju isključivo za:

- investicijske kredite kod nabave nove tehnologije (strojeva, opre-me i drugog)

- investicijske kredite kod kupnje poslovnih objekata

- investicijske kredite kod izgrad-nje, odnosno dogradnje poslovnih objekata

- trajna obrtna sredstva

IV.Jamstva se izdaju u vrijednosti do 50% odobrenog iznosa kredita, s time da maksimalni iznos poje-dinačnog jamstva može iznositi 375.000 kuna.

V.Jamstva će se izdavati za glavnicu i ne pokrivaju druge iznose dugova-nja zajmodavcima. Korisnici jam-stva će Agenciji kao instrumente osiguranja predati bjanko zaduž-nicu i mjenicu vlasnika korisnika jamstva. Najduži rok otplate kredi-

ta za kojeg se izdaje jamstvo iznosi 10 godina.

VI.Jamstva se izdaju za poduzetnič-ke kredite koji se namjeravaju re-alizirati putem Privredne banke Zagreb d.d.

VII.Konačnu odluku o odobrenju ili od-bijanju zahtjeva za jamstva donosi Odbor za jamstva temeljem zapri-mljenih zahtjeva za jamstva.

VIII.Naknada za izdavanje jamstava iznosi 0,8% od jamčenog iznosa poduzetničkog kredita i uplaćuje se prije isplate ili tijekom isplate kredi-ta na račun Agencije.

IX.Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. obavlja

nadzor namjenskog korištenja kre-ditnih sredstava za koja se izdaju jamstva.

X.Zahtjevi za izdavanje jamstava podnose se na propisanom obras-cu Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije d.o.o posred-stvom Privredne banke Zagreb d.d.

XI.Preuzimanje obrazaca za aplikaciju na projekt, kao i sve dodatne infor-macije za potencijalne korisnike jamstva iz projekta mogu se dobiti u Agenciji na broju telefona 01 6556 051 ili putem elektroničke pošte: [email protected], odnosno u poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d.

XII.Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

PODUZETNIcIMA NA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DOBIVANJE JAMSTAVA KODODOBRAVANJA PODUZETNIčKIH KREDITA PREMA PROJEKTU JAMSTVENA SHEMA ZAGREBAčKE ŽUPANIJE

Sajam je organiziralo Udruženje obrtnika Zaprešića, a sudjelovalo je 240 izlagača

pODuZeTNIČke IDeJe pReZeNTIRANe kROZ pROIZVODe I uSLuGe

Žilavost zaprešićkoga gospodarstva

Tražilo se mjesto više! Obrt-nici, poduzetnici, obi-teljska poljoprivredna gospodarstva, ukupno

240 izlagača, unutar i ispred dvorane SŠ „Ban Josip Jelačić“, sudjelovalo je na 19. Sajmu gos-podarstva u Zaprešiću. Pokazali su oni, kako je rekao gradona-čelnik Željko Turk, 'žilavost za-prešićkoga gospodarstva'.

- Zaprešićko gospodarstvo u novom je zamahu i to je najbolja poruka koja govori da treba ostati u Hrvatskoj. Preduvjet gospodar-skog opstanka dobar je i kvali-tetan radnik, s dobrom plaćom - poručio je Turk, rekavši da se prvi puta u 19 godina suočio s 'in-tervencijama' onih koji nisu mogli dobiti mjesto na sajmu, jer zani-manje je bilo iznad očekivanja.

- Očito je, ovakav sajam poticaj

ÎPrema ukupnom prihodu obrtnika i poduzetnika, Zagrebačka županija druga je županija u RH, odmah iza Grada Zagreba. - Obrtništvo i poduzetništvo županije dobro funkcionira, a to je izuzetno bitno, jer bez toga nema ni dobrog funkcioniranja općina, gradova, župa-nija. Dobro funkcioniranje obrtništva i poduzetništva stabilizira proračun Županije, stvara mogućnosti da gradimo infrastrukturu, obrazujemo mlade i, na neki način, stvaramo uvjete da oni ne odlaze iz Hrvatske. Nedavno smo rebalansom prora-čuna povećali iznos bespovratnih potpora gospodarstvu za 123 posto,

što nije malo. Sredstva za bespovratne potpore sada iznose 7,2 milijuna kuna - za otvorenja sajma rekao je župan Stjepan Kožić. Sajam je otvorila Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, rekavši da Vlada RH, kroz resorno ministarstvo, provodi konkretne mjere kojima pomaže gospodarstvu. - S jedne strane pomaže da se poduzetnici rasterete administrativ-nih opterećenja, koja njihov rad čine preskupim, a s druge strane čini sve da dostupnijima učini izvore financiranja kako bi poduzetnici bili konkurentniji i stabilniji na tržištu - rekla je pomoćni-ca ministra.

Ukupni prihodi poduzetnika

je gospodarstvu - rekao je Turk.Mirza Šabić, predsjednik Obrt-

ničke komore Zagreb, naglasio je dvije stvari - obrazovanje i emocije u poslu.

- Obrazovanje nema alternativu, ne smije nam se desiti da sutra ne-mamo radnike, da nemamo ljude koji će voditi svoje obrte. Također, u posao se, kao i u svakodnevni ži-vot moraju unijeti emocije, jer one nas vode naprijed - rekao je Šabić, dok je Jasenka Jančić, predsjednica Udruženja obrtnika Zaprešića, koje je i organiziralo sajam, poručila da je ponosna na izlagače koji svoje poduzetničke ideje prezentiraju kroz proizvode i usluge.

❛Preduvjet gospodarskog opstanka dobar je i kvalitetan radnik, s dobrom plaćom - poručio je gradonačelnik Željko Turk

TRIpARTITNO SOCIJALNO pARTNeRSTVO

Sjednicu održalo Gospodarsko-socijalno vijeće

Sjednicu je održalo Gospodarsko-socijalno vijeće u Zagrebačkoj županiji. Za nove dopredsjednike GSV-a izabrani su zamjenik župana Hrvoje Frankić (ispred Županije) i Nevenka Gračanin

(ispred sindikalnih središnjica). Članovi ovoga tripartitnog konzultativnog i savjetodavnog tijela na

znanje su primili (tada) prijedlog rebalansa proračuna Zagrebačke županije za 2017. (vidi str. 2-3), te su upoznati s (tada) prijedlogom Županijske razvojne strategije do 2020. godine.

Članovi GSV-a, zaključeno je, na dnevni red svojih narednih sjedni-ca stavit će problematiku iseljavanja stanovništva iz RH, s naglaskom na Zagrebačku županiju, spremnost sustava civilne zaštite u slučaju izvanrednih situacija, kao i 'gašenje' određenih smjerova obrazovanja u strukovnim školama.

Na jednoj od narednih sjednica razgovarat će se o iseljavanju stanovništva iz Republike Hrvatske

Sudjelovanje građana u procesu izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine

Ministarstvo regionalnoga ra-zvoja i fondova Europske unije započelo je s procesom izrade Na-cionalne razvojne strategije Repu-blike Hrvatske do 2030., kao prvo-ga cjelovitog i sveobuhvatnog akta strateškoga planiranja od osnutka Hrvatske kao samostalne i suvere-ne države.

U prvoj fazi izrade Strategije pristupit će se oblikovanju vizi-je Republike Hrvatske u kakvoj bi građani željeli živjeti do 2030. godine. Za oblikovanje vizije, kao početnoga elementa strategije, 30. listopada 2017. održat će se parti-cipativna radionica u koju će biti uključeno stotinu građana s pod-ručja Zagrebačke županije i Grada

kONFeReNCIJA 'DANI ReGIONALNOG RAZVOJA I euROpSkIH FONDOVA'

Priprema lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz EU fondovaSporazum o suradnji potpisali su RRA Zagrebačke županije i Ministarstvo regionalnoga razvoja

U Šibeniku je početkom listo-pada održana konferencija „Dani regionalnog razvo-

ja i EU fondova“. Tom prigodom potpisan je sporazum o suradnji Regionalne razvojne agencije Za-grebačke županije i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Surađivat će se u izradi Nacionalne razvojne strate-gije do 2030. i provedbi Programa pripreme lokalnih razvojnih pro-

jekata prihvatljivih za financiranje iz europskih strukturnih i investi-cijskih fondova. Cilj je Ministar-stva, koje je i organiziralo konfe-renciju, osnažiti ulogu regionalnih koordinatora u provođenju poli-tika regionalnog razvoja, ojačati partnerstvo između Ministarstva i regionalnih koordinatora te osna-žiti administrativne, financijske i

materijalne kapacitete s ciljem što bolje pripreme za iduće financij-sko razdoblje te decentralizaciju sustava upravljanja i kontrole ko-rištenja EU fondova.

Tijekom konferencije, kroz ra-dionice i predavanja, govorilo se o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH, programi-ma financiranja projekata jedinica lokalne i regionalne samouprave, mogućnosti financiranja projeka-ta iz EU fondova, programima eu-ropske teritorijalne suradnje... Uz predstavnike gradova i općina Za-grebačke županije, konferenciji su prisustvovali župan Stjepan Kožić i njegova zamjenica Nadica Žužak.

Zagreba. Pritom će se voditi raču-na o zastupljenosti predstavnika svih društvenih skupina (javnog, privatnog i civilnog sektora, šire zainteresirane javnosti, akadem-ske zajednice). Na radionici će se formirati grupe od po četiri do šest sudionika, koji će kroz struk-turirano vođene rasprave zajed-nički oblikovati razvojnu viziju Hrvatske do 2030. godine. Središ-nja tema radionice objedinjena je pod sloganom „Hrvatska kakvu želimo“.

Daljnje informacije o održava-nju radionice dostupne su na web stranici Regionalne razvojne agen-cije Zagrebačke županije (www.zacorda.hr).

GospoDaRstvo GospoDaRstvo

1514 Ž K Ž K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. EuRopski FonDovi

EUinfo

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje oso-ba s invaliditetom raspisao je tri javna natječaja za dodjelu sredstava za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ukupne vrijednosti 84 milijuna kuna.Prvi javni natječaj, u vrijednosti 40 milijuna kuna, namijenjen je otvaranju novih radnih mjesta i održa-vanju zaposlenosti u zaštitnim radionicama koje ispunja-vaju uvjet od 51% zaposlenih osoba s invaliditetom i imaju zaposlene osobe s invaliditetom.

Drugi natječaj predviđa dodjelu sredstava programima

inovativnog zapošljavanja, u iznosu od 40 milijuna kuna, a mogu ga ko-ristiti poslodavci na otvorenom tržištu rada, s napomenom da „de mini-

mis“ program (program dodjele potpora male vrijednosti) omogućuje korištenje ne više od 200.000 eura po pojedi-nom poduzetniku u razdoblju tri fiskalne godine.

Posljednji natječaj, koji je također „de minimis“, raspi-san je za dodjelu sredstava za održavanje zaposlenosti u zaštitnim i integrativnim radionicama. Vrijedan je 4 mili-juna kuna.

Europski socijalni fond objavio je otvoreni Poziv na dostavu pro-jektnih prijedloga koji će omogućiti socijalno uključivanje i za-pošljavanje marginaliziranih skupina. Poziv je raspisan u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“, Prioritetne osi 2 „So-cijalno uključivanje“, Specifični cilj 9.i.1 „Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, te borba protiv svih oblika diskriminacije“. Ukupna alokacija u okviru ovog Poziva iznosi 99,9 mi-lijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 350.000 kuna, a najviši iznos potpore je 1,5 milijuna kuna. Mak-simalna stopa sufinanciranja od strane Europskoga socijalnog fonda iznosi 85% ukupnih prihvatljivih troš-

kova, a preostali udio od 15% bit će osiguran iz proračuna RH. Intenzitet potpore po pojedinom projektu može iznositi 100% prihvatljivih troškova, odnosno prijavitelji ili partneri nisu dužni osigurati vlastito sufinanciranje. Prihvatljive aktivnosti trebaju ispuniti sljedeće specifične ciljeve: jačanje stručnih znanja nezaposlenih osoba pripadnika marginaliziranih skupina kroz provedbu programa obrazovanja odraslih; osnaživanje te razvoj mekih

i/ili transverzalnih (prenosivih) vještina nezaposlenih osoba pripadnika marginaliziranih skupina provedbom ciljanih programa, radionica i/ili pružanja usluga mentorstva; jača-nje kapaciteta stručnjaka u svrhu unapređenja usluga po-vezanih s pristupom tržištu rada i socijalnim uključivanjem za nezaposlene osobe pripadnike marginaliziranih skupina. Natječaj je otvoren do 31. prosinca 2019. godine.

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDItEtOM

SOCIJALNA INtEGRACIJA RANJIVIH SKUPINA DRUŠtVA

ʠ Raspisana su tri natječaja ukupne vrijednosti 84 milijuna kuna

Europski fond za regionalni razvoj, u okviru Operativnog programa „Kon-kurentnost i Kohezija 2014.-2020.“, Prioritetna os 4 “Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”; Specifični cilj 4b1 “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama”, raspi-sao je poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za proved-bu mjera energetske učinkovitosti i/ili mjera za korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama. Pozivom će se osigurati sredstva za provedbu mjera koje će u proizvodnim pogonima dovesti do smanjenja potroš-nje isporučene energije od minimalno 20% u odnosu na isporučenu energiju prije provedbe mjera. Ukupna aloka-cija bespovratnih sredstava iznosi 114 milijuna kuna.

Prihvatljive aktivnosti u okviru poziva obuhvaćaju: pripremu dokumentacije projektnog prijedloga i ostale projektno-tehničke dokumentacije; aktivnosti energetske

obnove, koje obuhvaćaju povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u proizvodnim pogonima te energetsku obnovu zgrada koje su isključivo povezane s proizvodnim procesima industrijske i/ili proizvod-no-gospodarske namjene (kao što su uredske zgrade, proizvodne hale i sl.);

aktivnosti upravljanja projektom te promidžbu i vidljivost projekta.

Prijavitelji mogu biti mikro, mala, srednja i velika pri-vatna poduzeća registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije, koja uključuju sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti, osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda. Minimalni iznos potpore po pojedinom projektu izno-si 350.000 kuna, a maksimalni iznos 20 milijuna kuna.

Natječaj je otvoren od 10. listopada, s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga do 17. siječnja 2018. godine.

POVEĆANJE ENERGEtSKE UČINKOVItOStI

ʠ Prijavitelji mogu biti mikro, mala, srednja i velika privatna poduzeća registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije

ʠ Intenzitet potpore po pojedinom projektu može iznositi 100% prihvatljivih troškova

EuRopski FonDovi

www.euinfo.hr

truda, znanja i mudrosti - dodaje Željko, govoreći da onaj tko ovlada ovim poslom bez problema može raditi i sve druge stvari u životu.

- U tome se mora biti i dušom i tijelom - kaže. Kako se sve odvija planski, ponavlja, tako je prošle godine na red došla moderniza-cija podruma. Ulaganje u nabavu i ugradnju opreme za preradu grožđa, proizvodnju i dozrijevanje vina. Projekt je prijavljen za dodje-lu potpore iz Nacionalnog progra-ma pomoći sektoru vina („Vinska omotnica“) kroz Mjeru Investicija u vinarije i marketing vina. Uku-pno ulaganje prelazilo je 700.000

Do novCa EuRopskiH FonDova konZultantskiM usluGaMa REGionalnE RaZvoJnE aGEnCiJE

'Sve što naše obitelji rade dio je dugoročnoga plana' S istinskim žarom, zanosom,

velikom ljubavlju, govori o vinu. O poslu kojim se bavi on, njegova obitelj i obitelj

njegova brata. Željko, naš sugovor-nik, voditelj je podruma, a njegov brat Stjepan, nositelj obrta, zadu-žen je za posao u vinogradu. U Ko-stelu Pribićkome (općina Krašić) Željko i Stjepan Šimanović, na tri položaja, obrađuju (ukupno) 5,5 hektara vinograda. Tradicija je sto-ljetna, no intenzivnija proizvodnja počela je 1992., stavljanjem vina pod vlastitu etiketu. Danas ga naj-više prodaju na srednjem Jadranu, isključivo u restoranima, potom gradu Zagrebu.

- Našega vina nema u trgovina-ma, to je naša poslovna politika. Isključivo radimo s restoranima i direktno ga prodajemo kupcima. Rekao bih prodajemo vino 'od bra-ve do brave' - govori Željko, nagla-šavajući da je sve što obitelji rade dio dugoročnoga plana.

- Treba nam još dvadesetak go-dina da sve što želimo 'sjedne na svoje mjesto', da naša vinarija i tu-rizam koji pokrećemo dobiju pra-vi europski štih. Samo neka bude zdravlja! U obiteljima stasaju mla-de generacije koje se već nose sa svim izazovima koje nameće pro-izvodnja vina. A nje nema bez

kuna, prihvatljivi troškovi bili su 685.000 kuna, a odobreni povrat 342.527 kuna.

- Opremanje podruma bila je nužnost! Sve s ciljem podizanja kakvoće proizvoda i održivosti na tržištu. Sada, bez problema, drži-mo uzde u svojim rukama - govori Željko. Vlastitim, kreditnim te eu-ropskim novcem kupljena je ru-njača, muljača, čepilica, etiketirka, pneumatska preša, perač bačvi, ugrađen je sustav za ventiliranje prostora, nabavljen je uređaj za odvlaživanje zraka... A sve to uz konzultantsku pomoć Regionalne razvojne agencije.

- Agencija ima odlične reference i daje točne informacije. Njezini su djelatnici sve posložili, naše greške ispravili i uvijek na vrijeme reagi-rali - ispričao je Šimanović.

Potpora je dobivena iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina kroz Mjeru Investicija u vinarije i marketing vina

❱ U vinogradima se uzgaja graševina, rajnski rizling, sauvignon, traminac, frankovka i crni pinot, a ima i starih sorata - kraljevine i štajerske bjeline

16 Ž K broj 111, listopad 2017. 17Ž K broj 111, listopad 2017.

Zajednica udruga umirov-ljenika Zagrebačke župa-nije (ZUU) obilježila je u Dugom Selu Međunarod-

ni dan starijih osoba, 1. listopa-da. Prigodnim druženjem župa-nijski umirovljenici obilježavaju ovaj dan od 2013. godine.

- Bit ovoga susreta je druženje, a Županija nam u tome pomaže. Stoji iza nas! Međunarodni dan starijih osoba obilježavamo po peti puta i to je sada postala re-dovita aktivnost naše Zajednice - ispričao je Josip Jakopač, pred-sjednik ZUU Zagrebačke župani-je.

Na susretu su sudje-lovali predstavnici svih gradskih i op-ćinskih udruga. U Zajednicu je udru-ženo njih 28.

Ivan Banek, tajnik Matice umi-rovljenika Hrvatske, okupljenima je poželio „u tijelu zdravlje, u duši mir, u srcu radost, a u mislima mla-dost“, dok je gradonačelnik Du-gog Sela Nenad Panian poručio da se iz pro-blema koji umirovlje-nike (i ne samo njih) tište, može izaći samo zajedništvom.

- Kada smo zajedno i kada se družimo, onda 'jesenska dob' i nije tako strašna - rekao je Panian.

Predstavnike umi-

rovljeničkih udru-ga pozdravili su također počasni

predsjednik ZUU Zagrebačke županije

Rudolf Benček, predsjed-nik Gradske udruge umirovlje-

nika Dugo Selo Stjepan Jambre-šak te župan Stjepan Kožić.

- Želim da i dalje budete aktiv-ni dio društva. Bez obzira na go-dine, još uvijek pokazujete upor-

nost, snagu i volju. Stoga se veselim svakom susretu s vama - rekao je župan, dodavši da Županija mak-simalno pomaže realizaci-ju umirovljeničkih progra-ma. Godišnje u njih ulaže oko 1,2 milijuna kuna.

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana sta-rijih osoba, prigodni pro-gram izveli su pjevački zbo-rovi udruga umirovljenika iz Brckovljana i Dubrave

te ženska vokalna skupina „Ko-ledarice“ dugoselskog KUD-a „Preporod“.

Tribinom „Razvoj socijalnih usluga u zajednici“, Zagre-bačka županija obilježila je Međunarodni dan stari-

jih osoba, 1. listopada. Za tribine se govorilo o programima po-moći u kući te o udomiteljstvu.

O programu „Pomoć u kući“, koji se sufinanciranjem Zagre-bačke županije provodi na po-dručju općina Žumberak, Pisa-rovina i, od ove godine, općine Pokupsko govorili su Zdenko Ši-ljak, načelnik Žumberka, i Štefica Radinić iz Udruge „Sveti Martin“.

Program „Pomoć u kući stari-jim osobama“ pokrenulo je Mi-nistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a redefiniralo ga je 2014. Mini-

TRIBINOM O pROGRAMIMA pOMOĆI u kuĆI Te O uDOMITeLJSTVu OBILJežeN MeĐuNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Socijalne usluge u zajednici

starstvo socijalne politike i mladih, kada veliki broj kori-snika ostaje bez prava na ovu pomoć. No, sufinanciranjem Zagrebačke županije pro-gram se, za veći broj korisni-ka, nastavio u ožujku 2015. godine. Njime je danas obu-hvaćeno 110 osoba. Pravo na

pomoć u kući, odlukom župana, imaju osobe koje žive u staračkim domaćinstvima, čija mjesečna primanja ne prelaze iznos od 3500 kuna i nemaju zaklju-čene ugovore o doži-votnom ili dosmrtnom

uzdržavanju. Pomoć u kući

pružaju i gradska društva Crvenoga križa - u Zaprešiću, Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici.

O njihovim aktivno-stima govorila je Su-zana Strunjak, ravna-teljica GD Crvenoga križa Velike Gorice. Uz dostavu hrane, pro-gramom je obuhva-ćena i njega u kući,

poput pomoći kod održavanja osobne

higijene i pospre-manja. Također, gradska društva Crvenoga križa u Zaprešiću i Velikoj

Gorici imaju i puč-ku kuhinju.

❱ Sufinanciranjem Zagrebačke županije, programi pomoći u kući provode se na području općina Žumberak, Pisarovina i Pokupsko

❱ Programe Zajednice udruga umirovljenika Županija godišnje pomaže s oko 1,2 milijuna kuna

Namjera je bila promovirati, ali i zainteresirati općine i gradove za uključivanje u programe pomoći u kući

ZAJeDNICA uDRuGA uMIROVLJeNIkA ZAGReBAČke župANIJe

'U tijelu zdravlje, u duši mir, u srcu radost, a u mislima mladost'

Prigodnim druženjem, županijski umirovljenici Dan starijih osoba obilježavaju od 2013. godine

na sUsretU sU sUdjelovali

predstavnici 28 gradskih i općinskih UdrUga

Umirovljenika

ÎSudionike tribine uvodno je pozdravila zamjenica župana Nadica Žužak. - Županija sufinancira programe pomoći u kući u tri ruralne općine sa značaj-nim brojem starijega stanovništva. Na taj se način poboljšava kvaliteta života starijih osoba u vlastitoj kući, a istovremeno i odgađa njihov mogući smještaj u domove - rekla je zamjenica Žužak.

ÎVerica Stunja, socijalna radnica u Centru za socijalnu skrb Jastrebar-sko, održala je izlaganje „Pomoć u kući - socijalna usluga u sustavu socijalne skrbi“, a uvodno izlaganje „Prevencija institucionalizacije starijih osoba - razvoj usluge pomoći u kući“ imala je Ivančica Mamek Jagić, načelnica Sektora za razvoj socijalnih usluga i koordina-ciju pružatelja usluga Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

ÎTradicija udomiteljstva na području Zagrebačke županije vrlo je jaka, za izlaganja „Udo-miteljstvo u RH“ rekla je Nataša Koražija, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Samobor. Po broju udomiteljskih obitelji naša je županija među prve tri županije u RH. Podaci govore da je regi-strirano preko 450 udomiteljskih obitelji, koje skrbe o djeci i mladi-ma bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeci i mladima te odraslim osobama s invaliditetom, psihički bolesnim osobama te starijim i nemoćnim osobama. U udomiteljskim obiteljima, prema iznesenim podacima, smješteno je preko 650 korisnika. - Udomiteljska skrb je u nadlež-nosti centara za socijalnu skrb, a kako bi povećali interes za udomiteljstvo, Županija je ovih dana tiskala promotivne materi-jale u kojima su navedeni uvjeti koje udomiteljske obitelji moraju

zadovoljiti - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak.

Kvaliteta života starijih osoba

Izlaganja

Udomiteljska skrb

pomoć U kUći prUžajU

i gradska drUštva crvenoga križa U

zaprešićU, samoborU, ivanić-gradU i velikoj gorici

soCiJalna skRB soCiJalna skRB


vijesti

‘Spelancije po domači’

Samoborska glazbena jesen

U Samoboru je održana 42. Samo-borska glazbena jesen. U sklopu manifestacije, tradicionalno, održano je Međunarodno natjecanje mladih glazbenika „Ferdo Livadić“ i Među-narodno skladateljsko natjecanje „New Note“. Po drugi puta u povijesti natjecanja „Ferdo Livadić“, obje nagra-de (za najbolju umjetničku osobnost i najbolju izvedbu djela hrvatskog autora - za izvedbu kompozicije Borisa Papandopula „Contradanza“) pripale su pijanistu Ivanu Vihoru Krsniku Čoharu. U konkurenciji za najboljega mladog glazbenika bili su i flautistica Marta Sesar, gitaristica Divna Šimato-vić, pijanistica Tonja Čuić, sopranistica Magdalena Bačanek i bariton Ivan Šimatović. Prvu nagradu skladatelj-skog natjecanja „New Note“ osvojio je talijanski skladatelj Andrea Portera za skladbu „Water Rituals“.

Antonija Maleković Tončka autorica je zbirke igrokaza „Spelancije po domači“, u nakladi Udruge žene „Br-dovčanke“ promovirane u Brdovcu.- Zbirka sadrži petnaest igrokaza čija je osobitost u tome da su namijenjeni scenskom izvođenju i da su svojevrsne slike iz života kojima se na humori-stičan način prikazuju svakodnevne situacije. Njima nas autorica upoznaje sa životom seoske sredine kakav je i sama, u svojih osamdeset godina, proživjela - za promocije je rekla urednica zbirke Snježana Zrinjan.Tekstovi su pisani na kajkavskoj do-njosutlanskoj ikavici. Tiskanje zbirke pomogli su Zagrebačka županija, odobrivši sredstva kroz program jav-nih potreba u kulturi za 2017., Općina Brdovec i Udruga žena „Brdovčanke“.

u ISpOSTAVI DOMA ZDRAVLJA ZAGReBAČke župANIJe u SVeTOM IVANu ZeLINI OBILJežeN NACIONALNI TJeDAN DOJeNJA pOVIJeSNI pReLeT RuDOLFA peReŠINA u kLAGeNFuRT

Najvrjednija i najdragocjenija hrana

Ne smiju se zaboraviti herojstva iz Domovinskoga rata

Tribina je organizirana u prigodi Nacionalnog tjedna dojenja, a predavači su bili Dino Kramer, pedijatar iz Dugog Sela, i Ankica Blažević, patronažna sestra iz Velike Gorice

Organizator memorijala je Grad Ivanić-Grad

Î Prisutne su uvodno pozdravili Štefica Kamenarić-Filipović, voditeljica ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Svetom Ivanu Ze-lini, i ravnatelj Doma zdravlja Većeslav Bergman. Ispred Županije tribini je prisustvo-vala zamjenica župana Nadica Žužak. - Majčino mlijeko je, osim što je najdostupnije, i najzdravija hrana za dojenčad. Odlukom župana iz 2015., Županija ima Koordinacijski tim za dojenje, a jedini grad koji zasad nema grupu za potporu dojenja je Sveti Ivan Zelina. Stoga je ova tribina i svojevrsna podrška is-postavi Doma zdravlja u Zelini da se takav tim osnuje - rekla je zamjenica Žužak.

Potpora majkama

GRADSkO DRuŠTVO CRVeNOGA kRIžA DuGOG SeLA u NOVIM pROSTORIJAMA

Iz dosadašnja 34, preselili u prostor od 180 kvadrata Gradsko društvo crvenoga kri-

ža Dugog Sela, iako u njima već neko vrijeme obavlja

aktivnosti, i službeno je otvorilo nove prostori-je.

- Iz dosadašnja 34 kvadrata preselili smo u prostor povr-šine 180 kvadrata, a još toliko smo dobili i skladišnoga prostora. Velika je to promjena. Uredili smo i multifunkcionalnu dvoranu, koja se može pregraditi i služiti za održavanje radionica, predavanja

U prigodi Nacionalnog tjed-na dojenja (prvi tjedan u listopadu), Koordina-cijski tim za promicanje

dojenja na području Zagrebačke županije organizirao je u Svetom Ivanu Zelini tribinu „Dojenjem do zdravlja“. Predavači su bili Dino Kramer, pedijatar iz Dugog Sela, i Ankica Blažević, patronaž-

na sestra iz Velike Gorice, ujedno međunarodna savjetnica za do-jenje.

- Majčino mlijeko je najvrjed-nija i najdragocjenija hrana, re-kao bih savršenstvo koje postoji u prirodi.

Nebrojene su predno-sti majčinog mlijeka u odnosu na sve druge

ja, nedostatka podrške u obitelji, ali i mitova o dojenju. Još uvijek se može čuti „moje mlijeko nije dobro, nije kvalitetno, vodenasto je...“, ali sve to nije točno. Majke treba više poticati na dojenje, po-gotovo bi to trebali činiti zdrav-stveni radnici - rekla je Ankica Blažević, dodavši da su u grupa-ma za potporu dojenja, uz patro-nažnu sestru, majke koje doje i trudnice.

- U grupama se razmjenjuju iskustva, a one su budućim maj-kama i emocionalna podrška - rekla je.

oblike prehrane do-jenčadi. Ono štiti od

raznih akutnih bolesti i alergija. Hranjenje maj-

činim mlijekom nosi dobrobit za čitav život - rekao je Kramer.

Na prostoru županije trenut-no ima 12 grupa za potporu dojenja, koje vode patronaž-ne sestre županijskoga Doma zdravlja, u čijim se prostorima, jednom do dva puta mjesečno, grupe i sastaju.

- Majke žele dojiti, međutim ima puno stvari koje ih u tome ometaju, poput krivih informaci-

U spomen na povijesni prelet Rudolfa Perešina MIG-om 21 iz bihaćkoga aerodro-

ma u Klagenfurt, 25. listopa-da 1991., u Cagincu, mjestu u kojemu je proveo dio života, održana je završnica ovogo-dišnjega, 13. Memori-jala „Rudolf Perešin“. Položeni su tom prigodom vijenci i zapaljeni lampaši, a za prigodnih go-vora je naglašeno da se herojstva iz Domovinskoga rata ne smiju zaboraviti. U ime Zagrebačke županije okupljenima se obratio zamje-nik župana Hrvoje Frankić.

- Povijesni prelet, koji se dogo-dio prije 26 godina, i Perešinove riječi „Hrvat sam, ne mogu i neću pucati na Hrvate“, bili su povije-

sna prekretnica. Bilo je to nešto što nam je u tom trenutku trebalo da nas ujedini, da nam da hrabro-sti i snage za ono što je slijedilo - rekao je Frankić, dodavši da sve ono što se događalo tijekom Do-movinskoga rata treba prenositi

mladima kako bi znali po-štivati i cijeniti žrtve

koje su pale za slobo-du Hrvatske.

- Također, pred svi-ma nama je i obveza da mladim narašta-

jima omogućimo da žive i uživaju u našoj

domovini - rekao je zamje-nik župana.

Rudolf Perešin, koji je iz tzv. JNA prešao u Hrvatsku vojsku u najteže vrijeme okupacije Hrvat-ske, poginuo je na borbenom za-datku u akciji „Bljesak“, 2. svibnja 1995. godine.

ZDRavstvo DOGAĐAJI

KONStItUIRAN NOVI SAZIV ODBORA ZA HRVAtSKE BRANItELJE

ÎU novom sazivu prvu je sjednicu održao Odbor za hrvatske branitelje Zagrebačke županije. Za predsjednika je imenovan zamjenik župana Hrvoje Frankić, a članovi su Adolf Paar, Tihomir Trešćec, Rozalija Bartolić, Stjepan Gudec, Ivan Janković, Ni-kola Tominac, Ante Pokrajčić, Ivan Batušić, Rudolf Jedvaj, Goran Leš, Zdravko Lojna, Vinko Kovačić, Željko Cesarec i Ksenija Čuljak. Članovi Odbora, uz ostalo, raspravljali su o prijedlogu proračuna za 2018., u dijelu koji se izravno odnosi na braniteljsku populaciju, kao i o aktivnostima koje Županija planira provoditi, a vezane su uz branitelje. Također, razgovaralo se i o skoroj komemoraciji na lokaciji „Trokut-Novska“ u spomen poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu u jesen i zimu 1991. godine.

perešin je poginUo na

borbenom zadatkU tijekom akcije 'bljesak', 1995.

godine

iz prve pomoći, razne tečajeve... U novom ćemo prostoru, koji nas

čini puno zadovoljnijima, orga-nizirati i akcije darivanja

krvi - ispričala je Gor-dana Kocaj, ravnatelji-ca GD Crvenoga križa Dugo Selo.

U novom prostoru planira se otvoriti i

socijalna samoposluga. Novac za opremanje do-

nirao je HEP. - Broj ljudi kojima je potrebna

ovakva pomoć konstantno se po-većava, a mi tome nastojimo od-

govoriti - dodala je ravnateljica, rekavši da se nada da će se u rad socijalne samoposluge, donacijom hrane koju sada bacaju, uključiti i trgovački lanci koji svoje trgovine imaju u Dugom Selu.

Nove prostorije Crvenoga križa Dugog Sela obišla je zamjenica žu-pana Nadica Žužak, rekavši da će se u njima moći puno kvalitetnije raditi. Podsjetila je da Županija, sukladno zakonu, svake godine planira sredstva za rad Županij-skoga društva Crvenog križa, koji svoje projekte kandidira i na javne pozive Županije.

U novom prostorU

planira se otvoriti i socijalna

samoposlUga

na prostorU žUpanije

trenUtno ima 12 grUpa za potporU

dojenja

❛Majke treba više poticati na dojenje, pogotovo bi to trebali činiti zdravstveni radnici - rekla je Ankica Blažević


DOM ZA OSOBe TReĆe žIVOTNe DOBI 'OAZA' u kLJuČIĆ BRDu OBILJežeN SVJeTSkI DAN HOSpICIJA I pALIJATIVNe SkRBI

Senzorna soba za oboljele od Alzheimerove bolesti

Svi teško i neizlječivo bolesni imaju pravo na palijativnu skrb

U senzornoj sobi oboljeli od Alzheimerove bolesti dobivaju kroz osjetila razne impulse te zaborave na ono što je kod njih izazvalo nemir

Sustav palijativne skrbi primarno se ne uspostavlja kao novi, paralelni sustav, već se ustrojava temeljem prenamjene postojećih resursa

U prigodi Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi (obilježava se druge su-

bote u listopadu), u Velikoj Go-rici je, u prostorijama Ljekarni Zagrebačke županije, organizi-rana tribina „Palijativna skrb na području Zagrebačke županije“. Predavanja su održali liječnici Mario Cvetko („Palijativna skrb i palijativni pristup bolesniku“) i Miro Benčić („Model organi-zacije palijativne skrbi u Zagre-bačkoj županiji“) te medicinske sestre Ankica Kušević i Ljubica Zrno („Uloga koordinatora za palijativnu skrb u Zagrebačkoj županiji“).

- Potreba za palijativnom skrbi sve je veća. Razlog tome je sve veći udio starijih osoba u populaciji stanovništva i nji-hovo obolijevanje od kroničnih nezaraznih bolesti, posebno malignih i cerebrovaskularnih bolesti te demencija - rekao je Miro Benčić, voditelj Projektnog tima za razvoj palijativne skrbi na području županije, dodavši da se sustav palijativne skrbi primarno ne uspostavlja kao novi, paralelni sustav, već se ustrojava temeljem prenamjene postojećih resursa, osnaživa-njem i osposobljavanjem profe-

Î Ispred Županije tribini je prisu-stvovala zamjenica župana Nadica Žužak.- Svi neizlječivo bolesni imaju pravo na palijativnu skrb. Cilj takve skrbi je poboljšati život i smanjiti bol, kako bolesnima, tako i članovima njihove obitelji. I ova tribina poka-zuje spremnost Zagrebačke župani-je da pridonese dobroj organizaciji palijativne skrbi na svome području - rekla je zamjenica župana.

Kvaliteta života

SeDAMDeSeT GODINA SkRBI ZA SLIJepe I SLABOVIDNe OSOBe

SOCIJALNe uSLuGe ZA OSOBe S INTeLekTuALNIM TeŠkOĆAMAŽupanu počasno članstvo u Udruzi slijepih Zagreb

Centar Stančić proslavio 62. godišnjicu osnutka Za dugogodišnji doprinos po-boljšanju kvalitete života sli-jepih osoba u Zagrebačkoj

županiji, županu Stjepanu Kožiću dodijeljeno je počasno članstvo u Udruzi slijepih Zagreb. Na pomo-ći koju je dosad pružio slijepim i slabovidnim osobama, županu su, za prijema koji je za njih or-ganiziran, zahvalili predsjednik Udruge Josip Hrvoj i tajnik Goran Denis Tomašković.

Počasno članstvo županu je do-dijeljeno u prigodi 70. obljetnice Udruge slijepih Zagreb.

- Naš rad ovisi o nama samima, ali i o društvenoj zajednici koja za nas, s vremena na vrijeme, ima više ili manje razumijevanja. Zadovoljni

centar za rehabilitaciju Stan-čić proslavio je 62. godišnji-cu osnutka. Ova ustanova

socijalne skrbi, u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politi-

ku, brine o odraslim osobama s intelektualnim teškoćama. Pruža uslugu stalnog, tjednog i privremenog smještaja te po-ludnevnog i dnevnog boravka. Također, u dnevnim centrima u

Dugom Selu i Vrbovcu stručnu pomoć i podršku pruža i djeci s teškoćama u razvoju.

- Kroz proces deinstituciona-lizacije dio korisnika smo smje-stili u stambene zajednice u Zagrebu i Dugom Selu. Ukupno skrbimo o preko 400 osoba - re-kla je Sanjica Grbavac, ravnate-ljica Centra. Zahvalila je Županiji

što podržava rad ustanove, prije svega osiguravajući sredstva za opremanje dnevnih centara.

U ime Županije svečanosti je prisustvovala zamjenica župana Nadica Žužak. Poručila je da Žu-panija stoji na raspolaganju upra-vi i djelatnicima Centra.

- I dalje ćemo pomagati u naba-vi neophodne opreme i podrža-vati projekte Centra. Važno je da se na kvalitetan način vodi briga o osobama s intelektualnim teš-koćama, čime se olakšava život i njihovim obiteljima - rekla je za-mjenica Žužak.

smo suradnjom sa Zagrebačkom županijom. Potrebe su uglavnom veće, ali 'čovjek se mora pokriti po-plunom kakav ima'. Uvjereni smo da će naša suradnja i ubuduće biti na visokoj razini. Dapače, radujemo se tome - rekao je Hrvoj, dok je To-mašković dodao da bez sinergije lju-di pozitivnoga razmišljanja neće biti napretka Udruge slijepih. Govorio je i o projektu socijalnoga poduzetniš-tva „Sapuni s točkicama“, o zagova-račkom projektu za pristupačnost medijskoga prostora slijepim oso-bama te o osmišljavanju novih zani-manja za slijepe i slabovidne osobe.

Zahvalivši na prijemu u počasno članstvo, župan je obećao da će Žu-panija i dalje pomagati rad Udruge.

Udruga slijepih broji 1190 članova, a čega je njih oko 230 s područja Zagrebačke županije

Dom za osobe treće životne dobi „Oaza“ u Ključić Brdu, trenutno s osamdesetak štićenika, proslavio je še-

stu godišnjicu rada. Otvorena je tom prigodom tzv. senzorna soba, koja ublažava teškoće osobama oboljelima od Alzheimerove bo-lesti.

- Od osnutka doma trudimo se

štićenicima pružiti usluge koje će njihov život učiniti ljepšim, ali i ublažiti njihove teškoće. U senzornoj sobi, a prvi smo dom u županiji koji ima takav prostor, oso-be oboljele od Alzheimero-ve bolesti mogu se smiriti. Kroz osjetila dobivaju ra-zne impulse te zaborave na ono što je kod njih izazvalo nemir - pojasnio je Mirko Žužić, vlasnik doma. Tre-nutno je u Domu „Oaza“ više od desetak osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Dom ima 68 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba te soba za smještaj osoba koje trebaju po-sebnu skrb. Jedan je od, kako je za svečanosti rekao župan Stjepan Kožić, najkvalitetnijih i najbolje opremljenih domova u županiji.

- Prije svega, treba odati prizna-nje njegovom vlasniku što je imao snage sagraditi ovakav objekt. Bila je to, u početku, rizična inve-

sticija, no pokazala se uspješnom. Prema riječima štićenika, oni su u ovome domu pronašli mir, za-dovoljstvo i prijateljstvo. Zajedno s djelatnicima Doma čine veliku obitelj - rekao je župan, podsje-tivši i na brigu koju o starijim oso-bama vodi Zagrebačka županija, posebno kroz program „Pomoć u kući“. Sredstvima županijskoga proračuna, ovaj se program pro-vodi u općinama Žumberak, Pisa-rovina i Pokupsko.

sionalaca, postavljanjem novih procedura i standarda rada te formiranjem službi palijativne skrbi.

Palijativna skrb podrazumije-va unapređenje kvalitete života pacijenata koji boluju od neiz-lječivih, malignih i progresiv-nih bolesti te pružanje podrške njihovim obiteljima. Uspostava sustava palijativne skrbi pred-stavlja jedan od prioriteta RH i sastavni je dio Nacionalne stra-tegije razvoja zdravstva 2012.-2020.

- Bez vaše pomoći teško bi se slijepe i slabovidne osobe mogle uključiti u svakodnevicu i normalan život. Mi ćemo i dalje biti uz vas, a vi ćete ostati naš ponos - poručio je župan.

Priznanje za potporu u radu Udruge uručeno je Zagrebačkoj žu-paniji i Upravnom odjelu za zdrav-stvo i socijalnu skrb.

❱ Dom ima 68 jedno-krevetnih i dvokrevet-nih soba te soba za smještaj osoba koje trebaju posebnu skrb

'oaza' trenUtno skrbi o osamdesetak

štićenika

❛Mi ćemo i dalje biti uz vas, a vi ćete ostati naš ponos - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

ZDRavstvo i soCiJalna skRB ZDRavstvo i soCiJalna skRB

2322 Ž K Ž K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

ÎSvečanoj sjednici Gradskoga vijeća, uz ostale, prisustvovali su izaslanik Predsjednice RH umirovljeni general Mladen Markač, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Siniša Hajdaš Dončić, izaslanik pred-sjednika Vlade RH Davor Ivo Stier, zamjenik župana Hrvoje Frankić i predsjednik Skupštine Zagrebačke županije, ujedno i saborski zastupnik, Mihael Zmajlović.- Primjer ste i uzor kako voditi grad. Podižete ljestvicu. Imate dokazano povje-renje građana i kad bi svi gradovi u RH bili ovako vođeni, bili bismo puno bolja država - rekao je Zmajlović, poručivši Samoborcima da i dalje mogu računati na podršku Županije.

ÎDa se Zaprešić s pravom ponosi vlastitim uspjesima, u svojim su obraćanjima naglasili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i ministar unutarnjih poslova, ujedno izaslanik predsjednika Vlade RH, Davor Božinović. U ime Županije svečanosti su prisustvovali zamjenica župana Nadica Žužak, predsjednik Županijske skupštine Mihael Zmajlović i potpredsjednik Vladimir Bregović. Čestitavši nagrađe-nima, predsjednik Skupštine je rekao da njihov rad najbolje govori da Zaprešić nije „spavaonica grada Zagreba“, nego moderan grad koji, zbog uspješnih ljudi koji u njemu žive i stvaraju, i dalje može očekivati podršku Zagrebačke županije.

Za svečanosti su uručena i javna priznanja Grada. Nagrada Grada dodijelje-na je Željku Kaštelanu, predstojniku Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, a

nagrada za životno djelo (posthumno) Ivanu Koširu.

Primjer i uzor drugima

Ponosni na vlastite uspjehe

Treće subote u listopadu, u spomen na 1242. kada je dobio povlastice slobod-noga kraljevskog trgovi-

šta, Samobor slavi Dan grada. Središnja svečanost ove je godi-ne održana u Bunkeru, prostoru za mlade uređenom u jednom od objekata nekadašnje vojarne. Samobor je jedan od rijetkih gra-dova u Hrvatskoj koji je nekadaš-nji vojni kompleks prenamijenio potrebama svojih stanovnika.

Za svečane sjednice Gradskoga vijeća gradonačelnik Krešo Be-ljak, ujedno i saborski zastupnik, rekao je da je ponosan kada se Samobor, a što je sve češće, uzi-ma kao primjer dobre prakse, kao grad od kojega drugi uče.

- Dok se cijela naša domovina bori s iseljavanjem, padom

broja učenika i odlaskom mladih obitelji, nas u Samoboru muči nedostatak prostora za učeni-ke i djecu u vrtićima, kojih je iz godine u godinu sve više. Pitaju me koja je tajna uspjeha grada Samobora? Uspjeh je u tome što poduzetnicima i obrtnicima po-mažemo na način da im ne stva-ramo barijere u poslovanju, nego im omogućavamo da svoj posao rade najbolje što znaju. A oni nam to vraćaju iznimno dobrim, sve boljim i boljim, punjenjem gradskoga proračuna - rekao je Beljak. Govorio je i o ulaganjima Grada u komunalnu infrastruk-turu, istaknuvši, uz ostalo, pro-jekt ugradnje LED rasvjete kojim će se, kroz nekoliko faza, zami-jeniti gotovo 8000 rasvjetnih ti-jela u svim gradskim naseljima. Rekao je i da su daleko otišle pripreme za gradnju gradskoga bazena.

- Mi smo bazene imali, no da-nas umjesto velikog kompleksa

Dan grada, ujedno 216. go-dišnjicu rođenja njegova najpoznatijeg stanovnika bana Josipa Jelačića, pro-

slavio je Zaprešić. Svečana sjedni-ca Gradskoga vijeća bila je prigo-da da se ‘baci pogled unazad’, na učinjeno u proteklome razdoblju, te najave aktivnosti koje slijede.

Jednim od najznačajnijih pro-jekata, koji je u fazi realizacije, gradonačelnik Željko Turk ista-knuo je gradnju južne gradske obilaznice. Rekao je da se radi o infrastrukturnom projektu od državnoga značaja, ukupne vri-jednosti oko sto milijuna kuna. Za nastavak njegove realizacije Hrvatske ceste su osigurale 60 mi-lijuna kuna.

- Pred nama je i gradnja novog izlaza s autoceste Zagreb-Macelj,

neposredno kod West Gatea, što je iznimno značajno za daljnji razvoj gospo-darske zone, a ujedno će građanima Zaprešića omogu-ćiti i brži pristup autocesti. Kada se sagradi obilaznica, novi izlaz s autoceste i rekonstruira pruga od Zaprešića do Zaboka, a natječaj se raspisuje ovih dana, riješit ćemo problem prometa u Zaprešiću - rekao je Turk, ponosan što se eu-ropskim novcem (bespovratno je dobiveno više od 4 milijuna kuna) priprema dokumentacija za revi-talizaciju kompleksa Novih dvora.

- Za mene su Novi dvori izazov ovoga mandata. Obnovljeni će predstavljati neprocjenjivu do-

Dan grada se slavi treće subote u listopadu, u spomen na 1242. kada je Samobor dobio povlastice slobodnoga kraljevskog trgovišta

Kroz sljedeće tri do četiri godine planira se realizirati i projekt odvodnje, vrijedan oko 40 milijuna eura

u pROSTORu ZA MLADe ‘BuNkeR’ ODRžANA SVeČANA SJeDNICA u pRIGODI DANA SAMOBORA ZApReŠIĆ pROSLAVIO DAN GRADA I 216. GODIŠNJICu ROĐeNJA BANA JOSIpA JeLAČIĆA

Grad koji ne pristaje na prosječnost Novo ruho Novih dvora

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Antunu Laušinu i (posthumno) Nadi Kuhar

❱ Samobor je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji je nekadašnji vojni kompleks prenamijenio potrebama svojih stanovnika

u Šmidhenu, nema ni kamena na kamenu. Netko za to mora odgovarati! Kao gradonačelnik i saborski zastupnik mogu obećati da neću stati dok se krivci za ono što je napravljeno ponosu samo-borskoga turizma ne pokažu - poručio je Beljak. Okupljenima je poručio da Samobor ne pristaje na prosječnost.

- Svome gradu dugujemo po-svećenost koja će čuvati njegovu bogatu povijest, šarm i tradiciju, ali i omogućiti svijetlu buduć-nost - rekao je.

Predsjednik Gradskoga vijeća Miran Šoić u uvodnom je obra-ćanju posebno istaknuo projekt

„Mali tehnopolis Samo-bor“, za čiju je realiza-

ciju dobiveno 19,4 milijuna kuna eu-ropskoga novca.

- On će dati do-datni zamah samo-

borskom poduzet-ništvu i cjeloživotnom

učenju mladih, omo-gućiti razvoj novih ideja i

povećati konkurentnost. On će mladima omogućiti da razvijaju svoje ideje, da se upoznaju s no-vim tehnologijama i stvore uv-jete za svoju sigurnu budućnost ovdje u Samoboru - rekao je Šoić.

za projekt

‘mali tehnopolis samobor’ dobiveno je 19,4 milijUna kUna

eUropskoga novca

❛U povijesti Zaprešića nikada nije bilo in-vesticija koliko ih je danas. Vidljivim ra-zvojem i napretkom možemo se ponositi - istaknuo je grado-načelnik Željko Turk

datnu vrijednost na kojoj ćemo temeljiti

identitet grada. Sigu-ran sam da ćemo pro-

za nastavak

gradnje jUžne obilaznice osigUrano je 60

milijUna kUna

jekt „Novo ruho Novih dvora“ uputiti na EU fondove do 31. ožujka iduće godine - rekao je gradonačelnik. Govorio je i

o projektu „Zagreb na Savi“ koji, od granice sa Slovenijom do Si-ska, predviđa gradnju deset ma-njih hidroelektrana, od čega su tri planirane na području Zaprešića i susjednoga Brdovca. Turk je ista-knuo i projekt odvodnje, vrijedan oko 40 milijuna eura, koji se, kroz sljedeće tri do četiri godine, plani-ra realizirati sredstvima EU fon-dova.

- U povijesti Zaprešića nikada nije bilo investicija koliko ih je da-nas. Vidljivim razvojem i napret-kom možemo se ponositi - rekao je Turk.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Ivanu Koširu

2524 Ž K Ž K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. FinanCiJE polJopRivREDa

poREZni savJEtnik

Kako bi se izbjegle nepovoljne gospodarske posljedice dvostrukog oporezivanja jedne ili više aktivnosti u više država, neophodno je sklapanje međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mogu biti sklopljeni između dviju drža-va (bilateralni ugovori) ili između više država (multilateralni ugovori).

1. Što su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?

To su međunarodni ugovori koje skla-paju države kako bi se izbjeglo dvostru-ko plaćanje poreza po istoj osnovi. Tim ugovorima se određuje pravo država ugovornica na potpuno ili djelomično oporezivanje određenih prihoda, utvrđuju se pravila za rješavanje statusa njihovih poreznih obveznika, poreznih izvora i poreznih stopa. Njima se određuje i način razmjene podataka između poreznih uprava te uvjeti za povoljniju razmjenu roba, usluga, rada i kapitala između dvije države. Svrha im je i sprečavanje poreznih utaja i izbjegavanje plaćanja poreza, bilo da je riječ o pogrešnom obračunu tran-sfernih cijena ili nekom drugom vidu izbjegavanja plaćanja poreza.

2. Jesu li ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po

pravnoj snazi iznad domaćih propisa?Da. Navedeno je propisano Ustavom RH prema kojemu međunarodni ugovori koji su na snazi, a sklopljeni su i potvrđeni u skladu s Ustavom te su objavljeni, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona.

3. Primjenjuju li se domaći propisi ako je u primjeni ugovor o izbje-

gavanju dvostrukog oporezivanja?Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne isključuju primjenu domaćih propisa, ali ih mogu ograničiti, kao na primjer kad se u ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smanjuju porezne stope što su propi-sane domaćim poreznim zakonima. Nadalje, u njima se određuje i podjela prava na oporezivanje između država ugovornica.

4. Od kojeg se trenutka ugovori primjenjuju?

Ugovori se primjenjuju nakon što su ratificirani i stupili na snagu, a primjenjuju se u skladu s ugovorenim

odredbama, a najčešće protekom go-dine u kojoj su razmijenjene obavijesti o ispunjenju unutarnjih pravnih uvjeta u obje države, odnosno od 1. siječnja sljedeće godine.

5. Imaju li svi ugovori jednak sadr-žaj?

Odredbe pojedinih ugovora mogu se razlikovati, iako se prilikom pregovora kao polazišna osnova koristi hrvat-ski model, koji je izrađen u skladu s modelom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

6. Na koga se odnose odredbe iz ugovora o izbjegavanju dvostru-

kog oporezivanja?Ugovori se odnose samo na rezidente država ugovornica. Rezidenti trećih država ne mogu koristiti pogodnosti iz ugovora. Primjerice, rezident Mađarske ne može koristiti pogodnost snižene porezne stope iz ugovora o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja koji je sklopljen između Republike Hrvatske i Republike Francuske.

7. Je li propisana pravna osnova za sklapanje ugovora?

Da, pravila za sklapanje ugovora propisana su Zakonom o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, i to od početne inicijative do stupanja ugovora na snagu, i Bečkom konvenci-jom o pravu međunarodnih ugovora.

8. Tko je ovlašten za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostru-

kog oporezivanja?Poticaj za pokretanje postupka za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u pravilu daje Ministarstvo financija. Odluku o pokre-tanju postupka za sklapanje međuna-rodnih ugovora donosi Vlada RH.

9. Na koje se poreze ti ugovori od-nose?

U pravilu na porez na dobit, porez na dohodak te na oporezivanje imovine. Svaka država može u svom modelu uključiti poreze koji se odnose na opo-rezivanje dohotka i imovine u skladu sa svojim poreznim zakonima i nazivima.

10. Ostaje li jednom ugovorena lista poreza nepromijenjena?

Da, osim ako se ne pristupi novim pregovorima. S obzirom da se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklapaju na duže razdoblje, države

ugovornice su obvezne preko svojih nadležnih tijela obavještavati druge države ugovornice o izmjenama u do-maćem zakonodavstvu što se odnose na poreze iz ugovora.

11. Koje se metode koriste za izbje-gavanje dvostrukog oporeziva-

nja?Najčešće se koriste dvije metode i to metoda izuzimanja i metoda odbitka.

1. Metoda izuzimanja temelji se na na-čelu neoporezivanja dohotka ili dobiti u državi rezidentnosti ako su njezini rezidenti dohodak ili dobit ostvarili u državi ugovornici i tamo su na to platili porez. Postoje dvije vrste metode izuzimanja:a) metoda punog izuzimanja, što znači potpuno oslobođenje od plaćanja poreza u tuzemstvu na dohodak i dobit što su ostvareni u državi ugovornici i na što je u toj državi plaćen porez b) metoda izuzimanja s progresijom, kad država rezidentnosti dohodak i dobit što su ostvareni i oporezivani u državi ugovornici ne oporezuje u punom iznosu, ali zadržava pravo da taj dohodak i dobit oporezuje po višim stopama ako prelaze okvire propisanih platnih razreda.2. Metoda odbitka također se dijeli na dvije vrste i to:a) metoda punog odbitka (uračuna-vanja), što znači da se porez plaćen u državi ugovornici u cijelosti odbija od ukupne porezne obveze u državi rezidentnosti b) metoda običnog odbitka kad država rezidentnosti dopušta odbitak plaćenog poreza u državi ugovornici, ali samo do iznosa poreza koji bi na taj dohodak ili dobit bio plaćen u državi rezidentnosti.

12. Tko je rezident prema ugovori-ma o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja?U tim se ugovorima rezident određuje kao osoba koja prema zakonima države ugovornice u njoj podliježe oporeziva-nju na temelju svoga prebivališta, bora-višta, mjesta uprave, mjesta osnivanja i registracije društva ili nekog drugog obilježja sličnog značenja. Međutim, ovaj izraz ne obuhvaća osobu koja u toj državi podliježe samo oporezivanju dohotka iz izvora u toj državi ili imovine koja se u njoj nalazi. Iz toga proizlazi da ugovori upućuju na definiciju rezidenta u domaćem pravu države ugovornice.

Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Priznanja su dodijeljena proizvođačima ulja iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije

u SkLOpu 13. BuČIJADe u IVANIĆ-GRADu ODRžANA I 7. IZLOžBA BuČINOG uLJA SJeVeROZApADNe HRVATSke

Crno blago pohranjeno u srcu bučeU sklopu najveće i najposje-

ćenije priredbe u nas koja promiče buče, bučina ulja i druge proizvode od buča

- ivanićgradske Bučijade, ove go-dine u svom 13. izdanju, u Ivanić-Gradu je održana i 7. Izložba buči-nog ulja sjeverozapadne Hrvatske. Dodijeljena su tom prigodom priznanja za najbolje ocijenjena ulja proizvođača iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Zagrebač-ke županije. Najuspješniji je bio Mladen Cesarec iz Oroslavja (Kra-pinsko-zagorska županija), koji je jedini osvojio zlatna priznanja, i to u obje kategorije - kategoriji ne-rafiniranih bučinih ulja (proizve-denih tradicionalnim postupkom, uz prženje koštica) i u kategoriji bučinih ulja dobivenih postupkom hladnoga prešanja. Među nagrađe-nima je i troje proizvođa- ❱ Na području Zagre-

bačke županije buče uzgaja više od 300 gospodarstava na ukupnoj površini od oko 200 hektara

❱ Bučijada je najveća i najposjećenija manifestacija u RH koja promiče buče, bučino ulje i ostale proizvode od buča

ÎÎ Prema podacima koje je za izlaganja „Izazovi proizvodnje bučinog ulja vrhunske kvalitete“ iznijela Sandra Balbino sa zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, procjenjuje se da se u Hrvatskoj uljna buča uzgaja na oko 4500 hektara. - Prema agrotehničkim mjerama koje se kod nas primjenjuju, procjenjuje se da bi se na toj površini moglo proizvesti oko 1800 tona suhe bučine koštice. Ako u obzir uzme-mo prosječno iskorištenje koštice prilikom prešanja i ako nam u pogači ostane oko 15% ulja, matematičkim putem možemo doći do podatka da bi se sa spomenute povr-šine moglo dobiti oko 600.000 litara 100% čistoga bučinog ulja - rekla je S. Balbino.Najviše uljne buče, na oko 39.000 hektara, posađeno je u Austriji.

Uzgoj uljne buče

ča iz Zagrebačke županije, koji su primili brončano priznanje: Her-bio Plus d.o.o. iz Velike Gorice i Za-druga „Crna kap“ iz Ivanić-Grada, u kategoriji hladno prešanih ulja, i Pa-vita d.o.o. (koja uljaru ima u Dugom Selu) u kategoriji nerafi-niranih bučinih ulja. Priznanje za sudjelovanje primili su OPG Đure Ježića iz Gradeca i OPG Željka Ša-guda iz Rugvice.

Priznanja kreatorima najbolje

ocjenjenih ulja uručili su župan Stjepan Kožić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i pročelnik za poljoprivredu Varaž-dinske županije Dragutin Vincek.

- Izuzetno je bitno da promocija bučinog ulja bude na puno višoj ra-zini nego što je danas. Prije svega, potrošače treba upoznati što kon-zumacijom ovoga ulja dobivaju u zdravstvenom smislu. Vjerujem da ćemo zajednički pripomoći da se o

bučinom ulju puno više zna, da nje-gova proizvodnja bude značajnija i kvalitetnija, da se od proizvodnje dobije i gospodarski i zdravstveni efekt - rekao je župan Kožić.

U sklopu dodjele priznanja, re-zultate ocjenjivanja, a ocijenjeno je 28 ulja, prokomentirao je voditelj laboratorija za kemiju hrane Bioin-stituta iz Čakovca Nenad Martinec, dok je stručno predavanje „Izazovi proizvodnje bučinog ulja vrhunske kvalitete“ održala Sandra Balbino, profesorica na Prehrambeno-bio-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Inače, i ovogodišnja je Bučija-da, s nizom popratnih događanja, okupila izniman broj posjetitelja. Manifestaciju je otvorio izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

OPG Željka Šaguda iz Rugvice proizvodi nerafinirano bučino ulje

Dobitnici priznanja za kvalitetu ulja

Najuspješniji je bio Mladen cesarec iz Oroslavja koji je jedini osvojio zlatna priznanja, i to u obje kategorije - nerafiniranih ulja i ulja dobivenih postupkom hladnoga prešanja


u ZApReŠIĆu ODRžAN 8. FeSTIVAL pČeLARSTVA ZAGReBAČke župANIJe

Šampion je med od kestena Ivice Kompesa iz KravarskogaNa prostoru županije djeluje deset pčelarskih udruga s ukupno 22.000 pčelinjih zajednicaMed od kestena Ivice

Kompesa iz Kravar-skoga šampion je ovo-godišnje, 15. izložbe

meda Zagrebačke županije. I ne samo nje, za isti je med Kom-pes dobio i Zlatnu žlicu na 22. Danima meda u Hrvatskoj, ma-nifestaciji održanoj početkom listopada u Osijeku. Županijsko ocjenjivanje, potom i izložba, u sklopu 8. Festivala pčelarstva Zagrebačke županije, održani su u Zaprešiću. Priznanja naj-uspješnijima uručio je župan Stjepan Kožić.

ÎNa ovogodišnjem ocjenjivanju bilo je 111 uzoraka, najviše cvjetno-ga i meda bagrema. Dodijeljena su 32 zlatna priznanja. Najviše, sedam zlata, primili su proizvođači meda iz PU „Lipa“ iz Jastrebar-skoga, šest zlata otišlo je u PU „Matica“ iz Svetog Ivana Zeline, a pet u PU Vrbovec.

ÎDomaćin ovogodišnje izložbe bila je Pčelarska udruga „Ban Josip Jelačić“ iz Zaprešića, koja okuplja 46 pčelara s preko tisuću pčelinjih zajednica. Zaprešićki pčelari, uglavnom hobisti, najviše proizvedu meda od kestena i bagrema te cvjetnoga meda.

Najviše zlata pčelarima iz Jaske

Pčelari hobisti

NA GASTRu TuROpOLJA VIŠe OD 40 SuDIONIkA S pONuDOM HRANe JeSeNJI pLODOVI u 'SRCu' MARIJe GORICe

Nedjeljni turopoljski ručak Marijagorička štruklijada, štrudlijada i kestenijada

Turopoljska tradicionalna jela, mediteransku kuhinju, ko-tlovinu, šarana na rašljama,

čobanac, domaće vino, slastice... sve to ponudio je 16. Gastro Tu-ropolja, i ove godine pod 'orga-nizacijskom kuhačom' Turističke zajednice i Udruženja obrtnika Velike Gorice. Središnje doga-đanje (u slast je bilo!), Nedjeljni turopoljski ručak okupio je, uz brojne posjetitelje, preko 40 su-

Štrudle. Slane i slatke. I štrukli. I ostali plodovi je-seni. Na marijagoričkoj,

devetoj uzastopnoj Štruklijadi, štrudlijadi i kestenijadi.

Lijep, sunčan dan. I mnoštvo izletnika, posjetitelja. I proizvo-da domaćih OPG-ova. I mlado-ga vina Udaruge „Trsje“, koja je zajedno s članovima „Marijago-ričke zipke“ i organizirala mani-festaciju. A ona je, reći će načel-nica Marije Gorice Marica Jančić, svake godine sve uspješnija, i po broju posjetitelja i izlagača. Otvorenju ovogodišnje, ispred Županije, prisustvovala je za-mjenica župana Nadica Žužak.

- U županiji je mnogo slič-

nih manifestacija koje, kada se umreže, čine odličan turistički proizvod. A njegov je primar-

ni cilj privući što više gostiju iz grada Zagreba - komentirala je zamjenica župana.

dionika s ponudim hrane (ugo-stitelja, udruga, dobrovoljnih vatrogasnih društava...) i više od pedesetak ostalih izlagača - s proizvodima OPG-a i suvenirima.

- Gastro tradicionalno okuplja velikogoričke ugostitelje koji pred-stavljaju svoju ponudu, no kako je gostiju sve više, a restorani ne mogu pripremiti toliku hranu, u manifestaciju se uključuje sve više udruga, pa se i ponuda jela širi. Ove godine imamo zastupljenost kuhi-nje iz više hrvatskih regija, što je i ljepota manifestacije. Uvažavamo i njegujemo tradiciju Turopolja, ali prihvaćamo sve novo i dobro, čime i obogaćujemo Gastro - ispričala je Milada Mesarić, direktorica TZ Ve-like Gorice.

Manifestacija je i ove godine održana pod 'organizacijskom kuhačom' Turističke zajednice i Udruženja obrtnika Velike Gorice

Manifestacija je svake godine sve uspješnija, i po broju posjetitelja i izlagača

❛Prekrasna manifestacija, kojoj Županija daje po-dršku, a koja Veliku Goricu, a onda i samu župa-niju, brendira kao gastro-turističku destinaciju - komentirala je zamjenica župana Nadica Žužak

- Radio sam u Zagrebu, na ca-rini, no postao sam 'višak', pa sam se profesionalno posve-tio proizvodnji meda. Povećao sam broj zajednica, danas ih imam 180, i od meda pristojno živim. Zaradim 'finu' plaću, po koju sam nekada išao u Zagreb i svaki dan prelazio stotinu ki-lometara - ispričao je Kompes, koji uz šampionski (kestenov) proizvodi i cvjetni med, ba-gremov, medljikovac, med metvice, amorfe... Godišnje između 2500 i 3500 kilogra-ma.

- Stacionarni pčelinjak imam u dvorištu kuće, a se-leće na Banovini, u Vrbovcu, podno Male Kapele u Lici... Osim meda, za svoje potrebe uzgajam i matice, a imam i pelud i matičnu mliječ - ispri-čao je šampion.

Županija je, uz Grad Veliku Go-ricu i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila pokro-vitelj događanja, a u njezino ime na Nedjeljnom turopoljskom ručku bila je zamjenica župana Nadica Žužak.

- Prekrasna manifestacija, kojoj Županija daje podršku, a koja Veli-ku Goricu, a onda i samu županiju, brendira kao gastro-turističku de-stinaciju. Njezina je vrijednost što za mlada pokoljenja čuva i stara turopoljska jela - komentirala je zamjenica župana.

ManiFEstaCiJE ManiFEstaCiJE

❱ Za prihranu pčelinjih zajednica Županija će pčelarskim udruga-ma isplatiti 90.000 kuna

U natjecateljskom dijelu, najbolje štrukle i štrudle ispekle su Štefica Kapusta, Višnja Kocijan, Danica Krčelić, Ivana Štritof, Zdenka Kosić i Udruga žena Pušća

- Za pčelare imamo dobre vi-jesti. Uskoro ćemo pčelarskim udrugama, zbog nepovoljnih klimatskih prilika tijekom ove godine, isplatiti 90.000 kuna za prihranu pčelinjih zajednica - rekao je župan.

Proizvodnjom meda Ivica Kompes se bavi 14 godina, za-dnje četiri profesionalno.

Proizvodnjom meda Kompes se bavi 14

godina, zadnje četiri profesionalno

2928 Ž K Ž K broj 111, listopad 2017. broj 111, listopad 2017. polJopRivREDa

TRADICIONALNA SAJAMSkA pRIReDBA 'DANI HRANe I TRADICIJSkIH pROIZVODA ZAGReBAČke župANIJe I GRADA ZAGReBA'

Samoborski umaci od muškatne tikve i ivanićgradski ljuti od čili papričica

u suRaDnJi s vEtERinaRskoM staniCoM vRBovEC

polJopRivREDa

Kao i svake godine, u ovo se vrijeme aktualizira pregled mesa na trihinelu. Radi zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze, moraju se provoditi mjere otkrivanja,

suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella spp. kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu i Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja. Na razini EU pregled na trihinelu reguliran je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1375.Radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze, lovoovlašte-nici su dužni dostaviti uzorak svake odstrijeljene divlje svinje radi pretrage na trihinelozu metodom propisanom u navedenoj Uredbi te provesti mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja.Ovlašteni veterinari u veterinarskim organizacijama koje obavljaju pregled mesa uključeni su u trajne i obvezne edukacije. Edukacije se sastoje od teorijskog i praktičnog dijela, a veterinari svake druge godine sudjeluju u međulaboratorijskoj razmjeni uzoraka koje Re-ferentni centar za trihinelu Veterinarskog zavoda Vinkovci dostavlja svim veterinarskim organizacijama u cilju verifikacije otkrivanja trihinele. Ova nametnička bolest zajednička je ljudima i životinjama, a može izazvati teške i trajne posljedice za zdravlje, uključujući i smrtni ishod.

Najjednostavniji i najsigurniji način sprječavanja i širenja bolesti je pregled mesa u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Bolest se javlja sporadično ili je učestalija samo u određenim područ-jima, stoga se često pogrešno zaključuje da nema potrebe pregledati meso, jer bolesti nije dugo bilo ili je vlasnik siguran da su odojci od zdrave krmače. Često se događa da se u dvorištu istovremeno kolje, npr. pet svinja, a na analizu se dostave uzorci samo dvije. Opasnost se krije baš u ovome pogrešnom shvaćanju ili nedovoljnoj educiranosti posjednika da doista svaka svinja i odojak mogu biti invadirani i ne pokazivati ikakve simptome bolesti. I zato, nije na odmet ponoviti da je na obvezan trihineloskopski pregled svinjskoga mesa, u ovlaštenu veterinarsku organizaciju, potrebno donijeti najmanje 50 grama mi-šićnog tkiva ošita (dijafragme) svake svinje. Uzorak mora biti svjež, a ukoliko ih je više, svaki uzorak mora biti pojedinačno označen ušnom markicom, uz navedeno ime, prezime i adresu vlasnika te broj telefo-na. Umjetna probava se radi na skupnim uzorcima, najčešće od 100 ili 50 uzoraka, sam postupak traje sat i trideset minuta, nakon čega ovlašteni veterinar može očitati rezultat umjetne probave i obavije-stiti vlasnika. Vrlo je važno napomenuti da je ovo jedina pouzdana i zakonom propisana metoda pregleda mesa i ne može biti gotova za petnaestak minuta te je važno računati na vrijeme koje je potrebno za analizu.Ovom metodom se mogu pregledati i uzorci proizvoda od mesa koji su nepoznatog ili sumnjivog podrijetla, pri čemu je potrebno donijeti najmanje 100 grama proizvoda.

Obvezan pregled mesa na trihinelu

Naša je županija prva u RH, u suradnji s poljoprivrednim gospodarstvima, počela s brendiranjem domaćih proizvoda pod oznakom 'Proizvod Zagrebačke županije'

ÎPetnaest je godina prošlo od prve sajamske priredbe Dani hra-ne Zagrebačke županije. Kasnije se proizvođačima poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda s prostora zelenoga zagrebačkog prstena pridružuju i proizvođači iz ruralni dije-lova Grada Zagreba, pa manifestacija 2005. prerasta u Dane hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Na ovogodišnjoj, održanoj početkom listopada na zagrebačkome Prisavlju, u Boćarskome domu, sudjelovalo je 95 izlagača - proizvođača voća i voćnih prerađevina, povrća i prerađevina od povrća, proizvođača vina, suhomesnatih proizvoda, sira, meda i pčelinjih proizvoda, kruha i kolača, ljekovitoga i začinskoga bilja, cvijeća te tradicijskih proi-

zvoda. Otvorenju sajma, koji je otvorila Vinska kraljica Lucija Šember, prisustvovali su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić. - Ovo je prilika da se poljoprivredni i proizvođači prehrambenih proizvoda promoviraju, ali i ponešto prodaju. Radi se o iznimnim proizvodima, neupitne kvalitete, koje kupci znaju prepoznati. Ovdje su i naše robne marke, proizvedene od provjerene sirovine. Dakle, Zagrepčanima možemo ponuditi doista potpuri kvalitete - rekao je zamjenik Frankić.Sajamska priredba Dani hrane i tradicijskih proizvoda organizira se u prigodi Svjetskog dana hrane (16. listopada) i Svjetskog dana seoske žene (15. listopada).

Proizvodi neupitne kvalitete koje kupci znaju prepoznati

❱ Sami smo odgovorni za vlastito i zdravlje svojih ukućana. Kada je riječ o trihinelozi, puno možemo napraviti jednostavnim pregledom mesa kod ovlaštenog veterinara.

❛ Butternut tikva je savršena, može se od nje skuhati juha i ispeći bučnica, može se peći kao pomfrit, ide i na roštilj, može se dobiti sok, napraviti smoothie... - pripovijeda Kristina Perković

Naslijedili su zemlju, ali isprva nisu znali što s njom. No, kako je parcelu trebalo održavati, kosi-

ti..., s vremenom su se počeli ras-pitivati koju kulturu uzgajati, a da sama sebe isplati. Na preporuku prijatelja, odabir je pao na butter-nut (muškatnu) tikvu. Danas je ona obitelji Perković, Kristini i Tomislavu, dodatni izvor prihoda. Na zemljištu u Bestovju godišnje uzgoje između šest i sedam tona tikve. I tako već šest godina.

- Butternut tikva je savršena, ljudi su je iznimno dobro prihva-tili. Od nje se može skuhati odlič-na juha, može se ispeći bučnica, može se peći kao pomfrit, ide i na roštilj, može se dobiti sok, napra-viti smoothie... - pripovijeda Kri-stina Perković, s OPG-om Perković sudionica ovogodišnje sajamske

priredbe Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, dodajući da se ti-kva ne prska ni protiv korova, niti za bolji urod.

- Prodajemo je, u pakiranju ne manjem od 20 kilograma, uglav-nom posredstvom društvenih mreža i usmenom predajom, što je i najbolja reklama - govori Kri-stina. Dosta se proda i restorani-ma. Lani je OPG Perković krenuo i s proizvodnjom umaka

počeo sa sadnjom čili papričica. Sadimo ih 42 vrste i od njih radi-mo petnaestak različitih umaka te ljuti ajvar, salsu, ljute džemove (od aronije i jagode), ljute zimni-ce... - govori Slaven Barišec. Kaže da trenutna proizvodnja nije ve-lika da bi se od nje moglo živjeti, ali izvrsna je dopuna stalnom po-slu (prihodu). Umaci se koriste, pripovijeda, kao dodaci varivima, grahu, gulašu, salatama i tjesteni-ni, pečenju...

- Zadovoljni smo kako su pri-hvaćeni. Prodajemo ih na raznim sajmovima, na kućnome pragu, a po narudžbi dostavljamo i na

kućnu adresu. Nagodinu pla-niramo graditi i proizvodno-pre-rađivački pogon - govori Barišec. Neki umake, po-jašnjava, kupuju iz radoznalosti, neki zbog raznih boja koje daju čili papričice, a neki točno znaju što žele.

od butternut tikve - samoborsko-ga ljutog (uz dodatak češnjaka, hrena, čilija...), samoborskoga blagog i samoborskoga lovačkog umaka (ljući je od ljutoga).

- Jako je dobro prihvaćen, a ide uz kuhanu govedinu, češnjofke, roštilj... Receptura je mamina (mama Ankica; op.a), koja je po struci tehnolog i cijeli život je u tom poslu - govori Kristina.

Ljute umake, brendirane kao „Samo ljuto“, proizvodi i OPG Ba-rišec iz Topolja.

- Osobno volim ljuto, pa sam prije dvije godine, zajedno sa suprugom (nositeljicom OPG-a)

❱ Proizvodnja domaćih, tradicijskih proizvoda važna je komponenta u očuvanju sela i seoskoga prostora

❛Neki umake kupuju iz radoznalosti, neki zbog raznih boja koje daju čili papričice, a neki točno znaju što žele - pripovijeda Slaven Barišec, kreator brenda 'Samo ljuto'

Kristina i Tomislav Perković uzgojem butternut tikve bave se šest godina

OPG Barišec pod brendom 'Samo

ljuto' na tržište plasira 25 proizvoda


Područje Brežuljka kod Smerovišća zaštićeno je kao poseban botanički rezervat 1963. godine. Značajan je to floristički lokalitet, zaštićene površine oko 3 hektara. Nalazi se na dolomitnom brežuljku, sastavljenom od pješčenjaka, neposredno iznad korita Lipovečke Gradne u Samoboru, uz aktivni kamenolom. Brežuljak je djelomično obrastao šumom crnog graba u kojem prevladava crnjuša, a djelomično predstavlja livadu. Tu je stanište našla samoborska gromotulja (Alyssum montanum ssp. Samoboren-se), nježna busenasta biljka, endem Samoborskoga gorja i Hrvatske.Samoborska gromotulja biljka je malih cvjetova skromnih životnih zahtjeva. Raste u obliku busena, a list je s obje strane prekriven zvjezdastim dlačica-ma. cvate u ožujku i travnju. cvjetovi su žuti s četiri srcolike latice unakrsno smještene. Samoborska gromotulja od milja je nazvana samoborska degenija.

ZaniMlJivosti

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XI / Broj: 111, listopad 2017.

iMpREssuM [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Kulturno-umjetničko društvo „Prepo-rod“ iz Dugog Sela osvojilo je prvu nagradu na 24. susretu hrvatskih

folklornih ansambala i izvornih skupi-na, kategorija koreografiranog folklora, održanom sredinom listopada u Čakovcu. U kategoriji sedam ansambala, KUD „Pre-porod“ je izveo dvije koreografije – Pjesme i plesovi Posavine te (baranjsko) Kolo igra i kolo se njiše. „Preporod“ je i ovim nastupom pokazao da je u samom vrhu folklornog amate-rizma Hrvatske. Drugu nagradu osvojio je KUD Metković, a treću FA Koprivnica. Susret je organizi-rao Hrvatski sabor kulture. Drugi dio susreta, u kategoriji izvornog folklora, održat će se u Sisku.

KUD Preporod najbolji folklorni ansambl u ČAkOVCu ODRžAN pRVI DIO 24. SuSReTA HRVATSkIH FOLkLORNIH ANSAMBALA I IZVORNIH SkupINA

Gibanice, zlevanke, jagli, žganci, vinski gu-laš, fiš... i, nezaobilazna, martinjska gu-ska. I vino. Domaće. I narodne nošnje,

posavske i prigorske. Pjesma i ples. I tako već petu godinu. Manifestacija „Stara jela z Dugog Sela“, složit će se govornici, čuva tra-diciju i običaje.

- Čuva ona tradiciju našega prekrasnog zelenog prstena, brendira dugoselski kraj, ali i županiju kao atraktivnu turističku i ga-

DuGOSeLSkA JeSeN BOGATA DOGAĐAJIMA

Stara jela z Dugog SelaManifestacija čuva tradiciju i običaje Prigorja i Posavine

Poseban botanički rezervat Brežuljak

❱Manifestacija je okupila članove kulturno-umjet-ničkih i zavičajnih

društava, vinare, proizvođače tradicij-skih proizvoda i (sunčano vrijeme svima je bilo naklo-njeno) brojne posjeti-telje

Susret je organizirao Hrvatski sabor kulture

dUgoselski kUd izveo je

koreografije iz posavine i

baranje

stronomsku destinaciju - za nje-zina otvorenja rekla je zamjenica župana Nadica Žužak. Županija će, dodala je, uvijek imati sluha za ovakve, i slične, manifesta-cije. Dugoselsku organizira tamošnje Pučko otvore-no učilište, uz podršku Grada i Turističke za-jednice.

- Dokazali smo, napokon, da nam je stalo do našega grada. Kušajte jela stanovnika Dugoga Sela, za-bavljajte se, družite, uživajte... I pripremajte se za predstojeće Martinje! - okupljenima je po-ručio gradonačelnik Nenad Pa-nian.

Suzana Klapšec-Macenić iz mraclina (velika gorica), nositeljica opg-a na kojemu se uzgaja cvijeće, odnedavno i povrće, najuzornija je seo-ska žena zagrebačke županije za 2017. godinu. za prvu pratilju izabrana je gordana brtan iz repinca (općina gradec), a drugu pratilju katarina vugrinić brajković iz lučelnice (općina pisarovina). najuzornija se proizvodnjom, ali i aranžiranjem cvijeća bavi dvadesetak godina. - da bi uspjela, seoska žena mora biti poduzet-nica. mora se 'boriti' s tržištem, s društvom, sa svima... mora puno ulagati u sebe, u svoje zna-nje, konstantno se usavršavati. poslu se mora

posvetiti i fizički i psihički, ali isto tako mora naći i vremena za sebe, za zajedništvo sa svojom obite-lji - ispričala je suzana klapšec-macenić. ponosna je što se u posao uključio i njezin sin benjamin, dapače proširio ga je uzgojem povrća.

- na taj smo način upotpunili proizvodnju i u

tome vidimo svoju budućnost - prokomentirala je suzana, kojoj je lentu najuzornije predao zamjenik župana hrvoje frankić. - ovo su žene koje su od ranoga ustajanja do kasnoga lijeganja predane poslu, svojim poslov-nim i obiteljskim obvezama. one su iznimno sposobne, jer sve to uspijevaju uskladiti. treba im čestitati i na društvenom i radu za dobrobit za-jednice - rekao je frankić, podsjetivši da je izbor najuzornije seoske žene, prije 17 godina, iniciran upravo u zagrebačkoj županiji. proglašenje najuzornije upriličeno je u svetom ivanu zelini, pa je prisutne pozdravio i gradona-čelnik hrvoje košćec. - na selu sve počinje i bez sela nam nema opstan-ka - poručio je.najuzorniju seosku ženu zagrebačka županija je nagradila s 5000 kuna, prvu pratilju s 4000, a drugu s 3000 kuna.

Suzani Klapšec-Macenić lenta najuzornije seoske žene

Katarina Vugrinić Brajković

Suzana Klapšec-Macenić

Gordana Brtan

PORASLI PLANIRANI PRIHODI IZVORNOGA DIJELA …

Documents