S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N Ihttps://www.facebook.com/EconForumBiH; https://twitter.com/EconForumBiH; #EconForumBiH
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N Ihttps://www.facebook.com/EconForumBiH; https://twitter.com/EconForumBiH; #EconForumBiH
Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini eli isplatiti platu potencijalnom
zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM (u prosjeku) 1vlastima kroz poreze i socijalne doprinose (vidjeti grafikon 1.). Ovakav
izrazito visok iznos za plaanje djeluje kao znaajan faktor odvraanja od
zapoljavanja i esto rezultira time da poslodavci odluuju da uopte
nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadlenih vlasti. To dalje
dovodi do jaanja sive ekonomije gdje je radnicima ozbiljno ogranien
pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni
sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci
izbjegavaju plaanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju
kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer,
samo u aprilu 2013. godine, 550 hiljada osoba je registrovano kao
nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno blii brojci od 190 hiljada (to je 2jo uvijek 27,6 odsto radne snage).
tavie, postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u
razliitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za
potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina
je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za
jednostavnost plaanja poreza, to zemlju ostavlja na veoma looj 3poziciji u utrci za strane investicije. MMF predlae smanjenje stope
socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekuih vladinih izdataka, proirenje
poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora, poboljanja efikasnosti u
zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenu udjela finansiranja iz
drugih izvora prihoda (kao to je PDV). To bi, takoer, smanjilo broj osoba 4u sivoj ekonomiji i povealo broj onih koji zapravo plaaju doprinose:
Bosna i Hercegovina treba da podstakne zapoljavanje i pobolja
konkurentnost kroz smanjenje trokova rada na znaajno manji
procenat i to sa nivoa blizu 40 odsto blie prosjeku za nove lanice
Evropske unije od 35 odsto trokova rada.
55
50
45
40
35
30
25
20
15
Grafikon 1. Poreska optereenja na rad u zemljama Evrope
Be
lgija
Ma
arsk
a
Fran
cusk
a
Nje
ma
ka
Ital
ija
Au
stri
ja
Latv
ija
Ru
mu
nija
BiH
(FB
iH)
ve
dsk
a
Gr
ka
e
ka
Esto
nija
Litv
anija
BiH
(R
S)
Slo
ven
ija
pan
ija
Dan
ska
Slo
vak
a
Fin
ska
Poljs
ka
No
rve
ka
Bu
gars
ka
Ho
lan
dija
Port
uga
l
Luks
em
bu
rg
Isla
nd
Ve
lika
Bri
tan
ija
Irsk
a
Mal
ta
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I5
prepreka za rast i prosperitet. Nedavne poplave su imale razarajue uinke na ekonomiju, te su stoga ekonomske reforme od presudnog znaaja za oporavak. Planirani priliv sredstava u okviru pomoi za oporavak treba posmatrati kao priliku da se prihvate i provedu reforme, a novana sredstva mudro iskoriste.
Konsultacije sa zainteresovanim stranama su se nastavile i nakon Foruma putem drutvenih medija i izravnih razgovora koji su ukljuivali politike stranke, poslovne organizacije, udruenja poslodavaca i sindikate, kao i predstavnike akademske zajednice, te institucije na dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Konsultacije su kulminirale na seminaru, odranom sredinom jula, kada su razmatrane mogunosti za provoenje zakljuaka Foruma u praksi. Strunjaci iz susjednih zemalja su podijelili svoje iskustvo s uesnicima iz Bosne i Hercegovine i pozvali politike lidere da prihvate reforme u najkraem roku.
Takoer je pokrenuta diskusija o socioekonomskim reformama u bh. drutvu, kako bi se pomoglo zemlji da ispuni ekonomske kriterije iz Kopenhagena. Bosna i Hercegovina je zemlja s jasnom perspektivom pridruivanja, ali prije samog pridruivanja Evropskoj uniji, zemlja e morati demonstrirati postojanje funkcionalne trine ekonomije i kapaciteta da se nosi s pritiscima konkurencije i trinim snagama unutar Evropske unije. Kada se implementira, paket reformi, identificiran na Forumu i dalje razraen u Sporazumu, e pomoi Bosni i Hercegovini u pribliavanju evropskim standardima u ekonomskoj sferi.
Inicijativa Foruma je prerasla u daleko najvei konsultativni proces oko ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini, kako u zemlji tako i iz inostranstva. Naravno, niko ne misli da je mogue promijeniti ekonomiju preko noi. Meutim, proces reforme mora poeti bez odlaganja. Postignut je konsenzus velike veine oko rasporeda prioritetnih reformi i mjerama koje se moraju poduzeti. est prioritetnih reformi su sljedee:
24. juli 2014. godine
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I4
Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini eli isplatiti platu potencijalnom
zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM (u prosjeku) 1vlastima kroz poreze i socijalne doprinose (vidjeti grafikon 1.). Ovakav
izrazito visok iznos za plaanje djeluje kao znaajan faktor odvraanja od
zapoljavanja i esto rezultira time da poslodavci odluuju da uopte
nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadlenih vlasti. To dalje
dovodi do jaanja sive ekonomije gdje je radnicima ozbiljno ogranien
pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni
sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci
izbjegavaju plaanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju
kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer,
samo u aprilu 2013. godine, 550 hiljada osoba je registrovano kao
nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno blii brojci od 190 hiljada (to je 2jo uvijek 27,6 odsto radne snage).
tavie, postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u
razliitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za
potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina
je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za
jednostavnost plaanja poreza, to zemlju ostavlja na veoma looj 3poziciji u utrci za strane investicije. MMF predlae smanjenje stope
socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekuih vladinih izdataka, proirenje
poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora, poboljanja efikasnosti u
zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenu udjela finansiranja iz
drugih izvora prihoda (kao to je PDV). To bi, takoer, smanjilo broj osoba 4u sivoj ekonomiji i povealo broj onih koji zapravo plaaju doprinose:
Bosna i Hercegovina treba da podstakne zapoljavanje i pobolja
konkurentnost kroz smanjenje trokova rada na znaajno manji
procenat i to sa nivoa blizu 40 odsto blie prosjeku za nove lanice
Evropske unije od 35 odsto trokova rada.
55
50
45
40
35
30
25
20
15
Grafikon 1. Poreska optereenja na rad u zemljama Evrope
Be
lgija
Ma
arsk
a
Fran
cusk
a
Nje
ma
ka
Ital
ija
Au
stri
ja
Latv
ija
Ru
mu
nija
BiH
(FB
iH)
ve
dsk
a
Gr
ka
e
ka
Esto
nija
Litv
anija
BiH
(R
S)
Slo
ven
ija
pan
ija
Dan
ska
Slo
vak
a
Fin
ska
Poljs
ka
No
rve
ka
Bu
gars
ka
Ho
lan
dija
Port
uga
l
Luks
em
bu
rg
Isla
nd
Ve
lika
Bri
tan
ija
Irsk
a
Mal
ta
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I5
prepreka za rast i prosperitet. Nedavne poplave su imale razarajue uinke na ekonomiju, te su stoga ekonomske reforme od presudnog znaaja za oporavak. Planirani priliv sredstava u okviru pomoi za oporavak treba posmatrati kao priliku da se prihvate i provedu reforme, a novana sredstva mudro iskoriste.
Konsultacije sa zainteresovanim stranama su se nastavile i nakon Foruma putem drutvenih medija i izravnih razgovora koji su ukljuivali politike stranke, poslovne organizacije, udruenja poslodavaca i sindikate, kao i predstavnike akademske zajednice, te institucije na dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Konsultacije su kulminirale na seminaru, odranom sredinom jula, kada su razmatrane mogunosti za provoenje zakljuaka Foruma u praksi. Strunjaci iz susjednih zemalja su podijelili svoje iskustvo s uesnicima iz Bosne i Hercegovine i pozvali politike lidere da prihvate reforme u najkraem roku.
Takoer je pokrenuta diskusija o socioekonomskim reformama u bh. drutvu, kako bi se pomoglo zemlji da ispuni ekonomske kriterije iz Kopenhagena. Bosna i Hercegovina je zemlja s jasnom perspektivom pridruivanja, ali prije samog pridruivanja Evropskoj uniji, zemlja e morati demonstrirati postojanje funkcionalne trine ekonomije i kapaciteta da se nosi s pritiscima konkurencije i trinim snagama unutar Evropske unije. Kada se implementira, paket reformi, identificiran na Forumu i dalje razraen u Sporazumu, e pomoi Bosni i Hercegovini u pribliavanju evropskim standardima u ekonomskoj sferi.
Inicijativa Foruma je prerasla u daleko najvei konsultativni proces oko ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini, kako u zemlji tako i iz inostranstva. Naravno, niko ne misli da je mogue promijeniti ekonomiju preko noi. Meutim, proces reforme mora poeti bez odlaganja. Postignut je konsenzus velike veine oko rasporeda prioritetnih reformi i mjerama koje se moraju poduzeti. est prioritetnih reformi su sljedee:
24. juli 2014. godine
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I4
elektrine energije), izvrenju ugovora i plaanju poreza. Regionalni
konkurenti poput Makedonije i Crne Gore aktivno ciljaju na poboljanja
u ovim oblastima kako bi promovirali investicije, te biljee dosta 17uspjeha. tavie, postoje snani dokazi da napredak u jednom periodu
ima znaajan utjecaj na rast u narednom periodu i da to moe djelovati 18kao dalji poticaj reformama.
Postoje razlike u registraciji i drugim procedurama izmeu entiteta,
naravno, ali to samo dodatno komplikuje i duplicira rad i nudi male 19garancije za potencijalne investitore. Bosna i Hercegovina je ionako
prilino mala privreda i nema smisla dalje dijeliti ekonomski prostor.
U konanici, trite moe postati premalo za isplativost investicija.
Usljed takvih faktora, preduzea troe daleko vei dio svog vremena
bavei se regulativom vlasti u Bosni i Hercegovini nego to je to sluaj 20u drugim zemljama.
Bosna i Hercegovina treba poveati konkurentnost odobravanjem
plana na osnovu rezultata, u cilju poboljanja uslova mjerenih
prema indikatorima poslovanja s ciljem usklaivanja s
regionalnim prosjekom.
0
20
40
60
80
100
120
140
Grafikon 3. Pregled indeksa poslovanja -
Ease of Doing Business
Fin
lska
Litv
amija
Esto
nija
Latv
ija
BJR
M
Au
stri
ja
Slo
ven
ija
Kip
ar
Crn
a G
ora
Poljs
ka
Slo
vak
a
Ma
arsk
a
BU
gars
ka
Ital
ija
Turs
ka
Gr
ka
Ru
mu
nija
e
ka
Ko
sovo
Hrv
atsk
a
Alb
anija
Srb
ija
BiH
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I7
Ekstremne potekoe kod zapoljavanja u Bosni i Hercegovini su dobro poznate. Pored visokih poreza, visoke plate u javnom sektoru ilustriraju okruenje u kome insajderi (sa sigurnim poslovima) tite svoje pozicije i prihode na raun autsajdera (posebno nezaposlenih). Stvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru je oteano znaajnim administrativnim barijerama, potrebom davanja znaajnih beneficija, komplikovanim i neusaglaenim zakonima u razliitim nadlenostima, te suprotstavljenim tumaenjima sudova u oblasti radnih odnosa, to stvara nesigurnost kako
5 6za poslodavce, tako i za zaposlene. Nadalje, visoki trokovi zapoinjanja radnog odnosa idu pod ruku s visokim trokovima procesa prestanka zaposlenja koji ukljuuju zahtjev za plaanje obaveznih otpremnina za 31 sedmicu u poreenju sa prosjekom od 25 u novim zemljama lanicama Evropske unije. Tekoe u prestanku radnog odnosa e, prije svega, ozbi-ljno obeshrabriti poslodavce kod zapoljavanja radnika. Poslodavci moraju imati mjeru fleksibilnosti prije zapoljavanja skupe radne snage.
Dakle, dok insajderi dobivaju zatiena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapoljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da autsajderi ostanu u sektorima s niom produktivnou ili trae zaposlenje u inostranstvu. tavie, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili nepostojee
7radnike koji se grevito dre za prolost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo vie ljudi je jednostavno odustalo od mogunosti pronalaenja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najniu stopu uea na tritu rada (odnosnoaktivnosti) u Evropi sa samo 44 odsto
8 9radno sposobnog stanovnitva (grafikon 2).
Zbog ogranienog radnog iskustva, jo je tee za mlade da pronau zaposlenje. Iz razloga to su esto spremni da prihvate privremene aranmane u cilju dobijanja nekog poetka u ivotu, mladi su jo vie oteeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapoljavanja, nedostatkom fleksibilnosti u kolektivnim ugovorima (izmeu poslodavaca i sindikata) i preprekama za privremeni rad. Mladi se esto nau na sivom tritu koje nudi malu ili nikakvu obuku. Opte miljenje je da pristup
prvom poslu zavisi od toga da li ste unutra, a istraivanja navode 10korupciju i nepotizam kao glavne prepreke kod zapoljavanja mladih. U
tom kontekstu, mnogi mladi ljudi osjeaju da nemaju budunost i samo 11jedan od osam mladih ljudi (uzrasta 16 do 24 godine) ima posao u
12poreenju s jednim od troje mladih u Evropskoj uniji.
Dakle, ta se moe uiniti? Prvi zadatak je identifikovati uzroke problema. Uvijek postoji svojevrsna trgovina izmeu sigurnosti zaposlenja i zapoljavanja, ali u Bosni i Hercegovini, potraga za sigurnou je otila predaleko. Naime, ljudi nisu nezaposleni zbog toga to nemaju dovoljno sigurnosti radnog mjesta, ve su nezaposleni jer nemaju dovoljno mogunosti.
Stoga, pristup poslovima treba da bude otvoren za svakoga, naroito za mlade ljude, te je potrebno eliminisati restriktivne prakse koje tite one
13koji su ve u radnom odnosu:
Bosna i Hercegovina treba usvojiti set reformi trita rada kako bi poveala stvaranje novih radnih mjesta, ukljuujui i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjila destimulacije kod zapoljavanja i posebno, promovirala ukljuivanje mlade populacije u radnu snagu.
85
80
75
70
65
60
55
50
45
40
Grafikon 2. Stopa aktivnosti u evropskim zemljama
ved
ska
Ho
lan
dija
Dan
ska
Nje
ma
kaV
elik
a B
rita
nija
Au
stri
jaLa
tvija
Esto
nija
pan
ijaFi
nsk
aPo
rtu
gal
e
kaLi
tvan
ijaFr
ancu
ska
Slo
ven
ijaLu
ksem
bu
rgSl
ova
ka
Irsk
aG
rka
Bu
gars
kaB
elgi
jaN
ova
EU
Poljs
kaA
lban
ijaM
aar
ska
Ital
ijaR
um
un
ijaB
JRM
Srb
ijaR
egija
Bal
kan
aC
rna
Go
raH
rvat
ska
BiH
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
6
33
elektrine energije), izvrenju ugovora i plaanju poreza. Regionalni
konkurenti poput Makedonije i Crne Gore aktivno ciljaju na poboljanja
u ovim oblastima kako bi promovirali investicije, te biljee dosta 17uspjeha. tavie, postoje snani dokazi da napredak u jednom periodu
ima znaajan utjecaj na rast u narednom periodu i da to moe djelovati 18kao dalji poticaj reformama.
Postoje razlike u registraciji i drugim procedurama izmeu entiteta,
naravno, ali to samo dodatno komplikuje i duplicira rad i nudi male 19garancije za potencijalne investitore. Bosna i Hercegovina je ionako
prilino mala privreda i nema smisla dalje dijeliti ekonomski prostor.
U konanici, trite moe postati premalo za isplativost investicija.
Usljed takvih faktora, preduzea troe daleko vei dio svog vremena
bavei se regulativom vlasti u Bosni i Hercegovini nego to je to sluaj 20u drugim zemljama.
Bosna i Hercegovina treba poveati konkurentnost odobravanjem
plana na osnovu rezultata, u cilju poboljanja uslova mjerenih
prema indikatorima poslovanja s ciljem usklaivanja s
regionalnim prosjekom.
0
20
40
60
80
100
120
140
Grafikon 3. Pregled indeksa poslovanja -
Ease of Doing Business
Fin
lska
Litv
amija
Esto
nija
Latv
ija
BJR
M
Au
stri
ja
Slo
ven
ija
Kip
ar
Crn
a G
ora
Poljs
ka
Slo
vak
a
Ma
arsk
a
BU
gars
ka
Ital
ija
Turs
ka
Gr
ka
Ru
mu
nija
e
ka
Ko
sovo
Hrv
atsk
a
Alb
anija
Srb
ija
BiH
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I7
Ekstremne potekoe kod zapoljavanja u Bosni i Hercegovini su dobro poznate. Pored visokih poreza, visoke plate u javnom sektoru ilustriraju okruenje u kome insajderi (sa sigurnim poslovima) tite svoje pozicije i prihode na raun autsajdera (posebno nezaposlenih). Stvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru je oteano znaajnim administrativnim barijerama, potrebom davanja znaajnih beneficija, komplikovanim i neusaglaenim zakonima u razliitim nadlenostima, te suprotstavljenim tumaenjima sudova u oblasti radnih odnosa, to stvara nesigurnost kako
5 6za poslodavce, tako i za zaposlene. Nadalje, visoki trokovi zapoinjanja radnog odnosa idu pod ruku s visokim trokovima procesa prestanka zaposlenja koji ukljuuju zahtjev za plaanje obaveznih otpremnina za 31 sedmicu u poreenju sa prosjekom od 25 u novim zemljama lanicama Evropske unije. Tekoe u prestanku radnog odnosa e, prije svega, ozbi-ljno obeshrabriti poslodavce kod zapoljavanja radnika. Poslodavci moraju imati mjeru fleksibilnosti prije zapoljavanja skupe radne snage.
Dakle, dok insajderi dobivaju zatiena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapoljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da autsajderi ostanu u sektorima s niom produktivnou ili trae zaposlenje u inostranstvu. tavie, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili nepostojee
7radnike koji se grevito dre za prolost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo vie ljudi je jednostavno odustalo od mogunosti pronalaenja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najniu stopu uea na tritu rada (odnosnoaktivnosti) u Evropi sa samo 44 odsto
8 9radno sposobnog stanovnitva (grafikon 2).
Zbog ogranienog radnog iskustva, jo je tee za mlade da pronau zaposlenje. Iz razloga to su esto spremni da prihvate privremene aranmane u cilju dobijanja nekog poetka u ivotu, mladi su jo vie oteeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapoljavanja, nedostatkom fleksibilnosti u kolektivnim ugovorima (izmeu poslodavaca i sindikata) i preprekama za privremeni rad. Mladi se esto nau na sivom tritu koje nudi malu ili nikakvu obuku. Opte miljenje je da pristup
prvom poslu zavisi od toga da li ste unutra, a istraivanja navode 10korupciju i nepotizam kao glavne prepreke kod zapoljavanja mladih. U
tom kontekstu, mnogi mladi ljudi osjeaju da nemaju budunost i samo 11jedan od osam mladih ljudi (uzrasta 16 do 24 godine) ima posao u
12poreenju s jednim od troje mladih u Evropskoj uniji.
Dakle, ta se moe uiniti? Prvi zadatak je identifikovati uzroke problema. Uvijek postoji svojevrsna trgovina izmeu sigurnosti zaposlenja i zapoljavanja, ali u Bosni i Hercegovini, potraga za sigurnou je otila predaleko. Naime, ljudi nisu nezaposleni zbog toga to nemaju dovoljno sigurnosti radnog mjesta, ve su nezaposleni jer nemaju dovoljno mogunosti.
Stoga, pristup poslovima treba da bude otvoren za svakoga, naroito za mlade ljude, te je potrebno eliminisati restriktivne prakse koje tite one
13koji su ve u radnom odnosu:
Bosna i Hercegovina treba usvojiti set reformi trita rada kako bi poveala stvaranje novih radnih mjesta, ukljuujui i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjila destimulacije kod zapoljavanja i posebno, promovirala ukljuivanje mlade populacije u radnu snagu.
85
80
75
70
65
60
55
50
45
40
Grafikon 2. Stopa aktivnosti u evropskim zemljama
ved
ska
Ho
lan
dija
Dan
ska
Nje
ma
kaV
elik
a B
rita
nija
Au
stri
jaLa
tvija
Esto
nija
pan
ijaFi
nsk
aPo
rtu
gal
e
kaLi
tvan
ijaFr
ancu
ska
Slo
ven
ijaLu
ksem
bu
rgSl
ova
ka
Irsk
aG
rka
Bu
gars
kaB
elgi
jaN
ova
EU
Poljs
kaA
lban
ijaM
aar
ska
Ital
ijaR
um
un
ijaB
JRM
Srb
ijaR
egija
Bal
kan
aC
rna
Go
raH
rvat
ska
BiH
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
6
33
0
20
40
60
80
100
120
Grafikon 5. Indeks percepcije korupcije
Fin
ska
Au
stri
ja
Esto
nija
Kip
ar
Poljs
ka
Slo
ven
ija
Litv
anija
Ma
arsk
a
Latv
ija
Turs
ka
e
ka
Hrv
atsk
a
Slo
vak
a
BJR
M
Crn
a G
ora
Ital
ija
Ru
mu
nija
Srb
ija
BiH
Bu
gars
ka
Gr
ka
Ko
sovo
Alb
anija
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
25
9
Uopteno, i EBRD i Meunarodna finansijska korporacija (IFC) smatraju
da se rukovodioci preduzea esto ne pozivaju na odgovornost za svoj 23rad (tj. da je korporativno upravljanje slabo). To znai da investitori
nemaju dovoljnu zatitu, kljune informacije za mnoga preduzea su
nedostupne ili nekvalitetne, dunosti lanova odbora su nejasne, a
sankcije male za lo uinak i izvjetavanje. Propisi kod korporativnog
upravljanja se ne provode uvijek i to je jo jedan primjer mentaliteta koji
titi one unutar sistema na utrb privlaenja novih investicija. Pored
toga, postoje znaajne razlike izmeu postojeih korporativnih
aranmana u entitetima, to predstavlja dodatni izvor konfuzije i
trokova za potencijalne investitore:
Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u
privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite
investitora, ukljuujui korporativno upravljanje, osnaene prakse
upravljanja rizikom kako bi se poboljao pristup finansiranju
(naroito za nova preduzea), kao i efikasniji steajni okvir.
3,6
3,3
3,1
2,9
2,7
2,5
2,3
2,1
1,9
1,7
1,5
Grafikon 4. Indikatori reforme preduzea
2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2
BiH SLO CG HRV SRB BJRM
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
8
0
20
40
60
80
100
120
Grafikon 5. Indeks percepcije korupcije
Fin
ska
Au
stri
ja
Esto
nija
Kip
ar
Poljs
ka
Slo
ven
ija
Litv
anija
Ma
arsk
a
Latv
ija
Turs
ka
e
ka
Hrv
atsk
a
Slo
vak
a
BJR
M
Crn
a G
ora
Ital
ija
Ru
mu
nija
Srb
ija
BiH
Bu
gars
ka
Gr
ka
Ko
sovo
Alb
anija
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
25
9
Uopteno, i EBRD i Meunarodna finansijska korporacija (IFC) smatraju
da se rukovodioci preduzea esto ne pozivaju na odgovornost za svoj 23rad (tj. da je korporativno upravljanje slabo). To znai da investitori
nemaju dovoljnu zatitu, kljune informacije za mnoga preduzea su
nedostupne ili nekvalitetne, dunosti lanova odbora su nejasne, a
sankcije male za lo uinak i izvjetavanje. Propisi kod korporativnog
upravljanja se ne provode uvijek i to je jo jedan primjer mentaliteta koji
titi one unutar sistema na utrb privlaenja novih investicija. Pored
toga, postoje znaajne razlike izmeu postojeih korporativnih
aranmana u entitetima, to predstavlja dodatni izvor konfuzije i
trokova za potencijalne investitore:
Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u
privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite
investitora, ukljuujui korporativno upravljanje, osnaene prakse
upravljanja rizikom kako bi se poboljao pristup finansiranju
(naroito za nova preduzea), kao i efikasniji steajni okvir.
3,6
3,3
3,1
2,9
2,7
2,5
2,3
2,1
1,9
1,7
1,5
Grafikon 4. Indikatori reforme preduzea
2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2
BiH SLO CG HRV SRB BJRM
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
8
Predloena Agenda je koncentrisana na est setova mjera, koje su
snano podrali uesnici Foruma na osnovu toga to bi iste pokrenule
BiH na put ka rastu i zapoljavanju. Izbor su dodatno potvrdile
meunarodne finansijske institucije i Evropska unija, a detaljnije je
obraena u naknadnim konsultacijama. Konana Agenda je sljedea:
Bosna i Hercegovina treba smanjiti
trokove rada s trenutnog nivoa koji je blizu 40 odsto ukupnih trokova
rada, prema prosjeku za nove lanice Evropske unije, na 35 odsto. Ovo bi
se postiglo kombinacijom sljedeeg:
smanjenjem tekuih vladinih izdataka;
proirenjem poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora prihoda;
poboljanjem efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima; i
zamjenom dijela finansiranja drugim izvorima prihoda (kao npr. PDV)
Bosna i Hercegovina treba usvojiti set
reformi trita rada kako bi se povealo stvaranje novih radnih mjesta,
ukljuujui i mjere koje e:
promovisati regulisanje plata na osnovu vjetina i uinka umjesto staa;
smanjiti administrativno destimulisanje pri zapoljavanju i uskladiti
radno zakonodavstvo;
reformisati proces kolektivnog pregovaranja i utvrivanja mini-
malne plate; i
aktivno promovisati ukljuivanje mladih u radnu snagu i
omoguavanje privremenog zaposlenja.
Prema indikatorima poslovanja (engl. Doing
Business) Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je rangirana na 131.
mjestu i treba odobriti plan na osnovu rezultata kako bi pribliila svoju
poziciju regionalnom prosjeku. Mjere u tom cilju podrazumijevaju: skraivanje broja i trajanja zahtjeva za pokretanje preduzea;ubrzanje postupka za dobivanje graevinskih dozvola i snabdijevanje elektrinom energijom;
1. Poreska optereenja rada:
2. Prepreke zapoljavanju:
3. Poslovna klima:
usmjeravanje poreskih procedura radi jednostavnijeg potivanja sistema.
Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite investitora, ukljuujui:
snaniji kodeks korporativnog upravljanja, koji obuhvata izvrenje
sankcija;
snanije prakse upravljanja rizikom u cilju poboljanja pristupa
finansiranju (posebno za nova preduzea); i
snaniji steajni okvir u cilju breg rjeavanja i lakeg
restruktuiranja.
Bosni i Hercegovini treba snanije potivanje vladavine
prava i reformu javne uprave. Ovaj srednjoroni napor treba dodatno
osnaiti kratkoronim mjerama za poveanje transparentnosti propisa i
smanjenjem mogunosti za korupciju:
sveobuhvatno online mapiranje parafiskalnih nameta i naknade za
usluge; i
izrada sveobuhvatnih elektronskih registara procedura za licence i
dozvole.
Bosna i Hercegovina mora poboljati proces
usmjeravanja socijalne pomoi kroz niz mjera koje e uiniti politiku
socijalne zatite efektivnijom, efikasnijom i pravinom. Sistemi na bazi
osiguranja se moraju postaviti na vrstu finansijsku osnovu, kroz:
usmjeravanje povlatenih penzija i prijevremenog penzionisanja za
rizina zanimanja;
uvoenje razumnih sankcija za prijevremenu penziju i bonusa za
kasno penzionisanje u cilju podizanja efektivne starosne granice za
penzionisanje;
uvoenje odrive indeksacije naknada; i
podizanje socijalne pomoi za one kojima je najpotrebnija.
4. Preduzea:
5. Korupcija:
6. Socijalna zatita:
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I11
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Ovakva situacija je ne samo nepravedna, ve naruava konkurentnost 26preduzea i djeluje destimulirajue na rad u formalnoj ekonomiji. U
meuvremenu, penzioni sistem plaa visoke naknade za odreene kategorije,
te biljei nizak omjer onih koji osiguravaju naknade u odnosu na korisnike
(ukljuujui i veliki broj sluajeva ranog penzionisanja). Suvie je lako dobiti 27invalidninu, a tu je i visok broj nefinansiranih povlatenih penzija.
U cjelini, sistem socijalne zatite nije finansijski stabilan. I, to je najvanije,
dinamika i podsticaji idu u smjeru daljnjeg pogoranja baze finansiranja i
poveanja trokova. Jedan od zakljuaka iz studije Svjetske banke tie se 28potrebe cjelovite promjene da bi se sprijeilo uruavanje sistema.
Istovremeno, svega 30 odsto graana Bosne i Hercegovine je zadovoljno 29socijalnim primanjima koja su im na raspolaganju (vidi grafikon 6).
Bosna i Hercegovina troi duplo vie na gotovinske transfere koji ne dolaze iz
osiguranja kao prosjek u tranzicijskim ekonomijama. Meutim, sistem ima 30toliko mana da pomo ne stie do ljudi kojima je najpotrebnija. Za socijalne
naknade na osnovu privilegija odlaze tri
etvrtine ukupne potronje, a mnogi
korisnici ak i nisu siromani. Naime,
davanja odlaze onima koji su u boljem 31poloaju. I ovaj sistem, takoer, treba
promijeniti.
Bosna i Hercegovina mora
poboljati usmjeravanje socijalne
pomoi kroz niz mjera koje e
politiku socijalne zatite uiniti
efektivnom, efikasnijom i
pravinom. Socijalna zatita treba
da radi u korist onih kojima je
istinski potrebna ili onima koji je
plaaju, te se mora postaviti na
odrive finansijske osnove.
Latv
ija
Ru
sija
Esto
nija
Slo
ven
ija
Hrv
atsk
a
Za
pa
dn
a E
vro
pa
Litv
anija
Ma
arsk
a
Bje
loru
sija
Mo
lad
vija
Bu
gars
ka
Ukr
ajin
a
Crn
a G
ora
Kaz
ahst
an
Srb
ija
Po
ljska
Ru
mu
nija
Uzb
eki
stan
Kir
gist
an
e
ka
Arm
en
ija
Slo
vak
a
Tad
iki
stan
Turs
ka
Mo
ngo
lija
Alb
anija BiH
BJR
M
Gru
zija
Grafikon 6. Procenat zadovoljnih socijalnim davanjima
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
10
Predloena Agenda je koncentrisana na est setova mjera, koje su
snano podrali uesnici Foruma na osnovu toga to bi iste pokrenule
BiH na put ka rastu i zapoljavanju. Izbor su dodatno potvrdile
meunarodne finansijske institucije i Evropska unija, a detaljnije je
obraena u naknadnim konsultacijama. Konana Agenda je sljedea:
Bosna i Hercegovina treba smanjiti
trokove rada s trenutnog nivoa koji je blizu 40 odsto ukupnih trokova
rada, prema prosjeku za nove lanice Evropske unije, na 35 odsto. Ovo bi
se postiglo kombinacijom sljedeeg:
smanjenjem tekuih vladinih izdataka;
proirenjem poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora prihoda;
poboljanjem efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima; i
zamjenom dijela finansiranja drugim izvorima prihoda (kao npr. PDV)
Bosna i Hercegovina treba usvojiti set
reformi trita rada kako bi se povealo stvaranje novih radnih mjesta,
ukljuujui i mjere koje e:
promovisati regulisanje plata na osnovu vjetina i uinka umjesto staa;
smanjiti administrativno destimulisanje pri zapoljavanju i uskladiti
radno zakonodavstvo;
reformisati proces kolektivnog pregovaranja i utvrivanja mini-
malne plate; i
aktivno promovisati ukljuivanje mladih u radnu snagu i
omoguavanje privremenog zaposlenja.
Prema indikatorima poslovanja (engl. Doing
Business) Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je rangirana na 131.
mjestu i treba odobriti plan na osnovu rezultata kako bi pribliila svoju
poziciju regionalnom prosjeku. Mjere u tom cilju podrazumijevaju: skraivanje broja i trajanja zahtjeva za pokretanje preduzea;ubrzanje postupka za dobivanje graevinskih dozvola i snabdijevanje elektrinom energijom;
1. Poreska optereenja rada:
2. Prepreke zapoljavanju:
3. Poslovna klima:
usmjeravanje poreskih procedura radi jednostavnijeg potivanja sistema.
Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite investitora, ukljuujui:
snaniji kodeks korporativnog upravljanja, koji obuhvata izvrenje
sankcija;
snanije prakse upravljanja rizikom u cilju poboljanja pristupa
finansiranju (posebno za nova preduzea); i
snaniji steajni okvir u cilju breg rjeavanja i lakeg
restruktuiranja.
Bosni i Hercegovini treba snanije potivanje vladavine
prava i reformu javne uprave. Ovaj srednjoroni napor treba dodatno
osnaiti kratkoronim mjerama za poveanje transparentnosti propisa i
smanjenjem mogunosti za korupciju:
sveobuhvatno online mapiranje parafiskalnih nameta i naknade za
usluge; i
izrada sveobuhvatnih elektronskih registara procedura za licence i
dozvole.
Bosna i Hercegovina mora poboljati proces
usmjeravanja socijalne pomoi kroz niz mjera koje e uiniti politiku
socijalne zatite efektivnijom, efikasnijom i pravinom. Sistemi na bazi
osiguranja se moraju postaviti na vrstu finansijsku osnovu, kroz:
usmjeravanje povlatenih penzija i prijevremenog penzionisanja za
rizina zanimanja;
uvoenje razumnih sankcija za prijevremenu penziju i bonusa za
kasno penzionisanje u cilju podizanja efektivne starosne granice za
penzionisanje;
uvoenje odrive indeksacije naknada; i
podizanje socijalne pomoi za one kojima je najpotrebnija.
4. Preduzea:
5. Korupcija:
6. Socijalna zatita:
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I11
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Ovakva situacija je ne samo nepravedna, ve naruava konkurentnost 26preduzea i djeluje destimulirajue na rad u formalnoj ekonomiji. U
meuvremenu, penzioni sistem plaa visoke naknade za odreene kategorije,
te biljei nizak omjer onih koji osiguravaju naknade u odnosu na korisnike
(ukljuujui i veliki broj sluajeva ranog penzionisanja). Suvie je lako dobiti 27invalidninu, a tu je i visok broj nefinansiranih povlatenih penzija.
U cjelini, sistem socijalne zatite nije finansijski stabilan. I, to je najvanije,
dinamika i podsticaji idu u smjeru daljnjeg pogoranja baze finansiranja i
poveanja trokova. Jedan od zakljuaka iz studije Svjetske banke tie se 28potrebe cjelovite promjene da bi se sprijeilo uruavanje sistema.
Istovremeno, svega 30 odsto graana Bosne i Hercegovine je zadovoljno 29socijalnim primanjima koja su im na raspolaganju (vidi grafikon 6).
Bosna i Hercegovina troi duplo vie na gotovinske transfere koji ne dolaze iz
osiguranja kao prosjek u tranzicijskim ekonomijama. Meutim, sistem ima 30toliko mana da pomo ne stie do ljudi kojima je najpotrebnija. Za socijalne
naknade na osnovu privilegija odlaze tri
etvrtine ukupne potronje, a mnogi
korisnici ak i nisu siromani. Naime,
davanja odlaze onima koji su u boljem 31poloaju. I ovaj sistem, takoer, treba
promijeniti.
Bosna i Hercegovina mora
poboljati usmjeravanje socijalne
pomoi kroz niz mjera koje e
politiku socijalne zatite uiniti
efektivnom, efikasnijom i
pravinom. Socijalna zatita treba
da radi u korist onih kojima je
istinski potrebna ili onima koji je
plaaju, te se mora postaviti na
odrive finansijske osnove.
Latv
ija
Ru
sija
Esto
nija
Slo
ven
ija
Hrv
atsk
a
Za
pa
dn
a E
vro
pa
Litv
anija
Ma
arsk
a
Bje
loru
sija
Mo
lad
vija
Bu
gars
ka
Ukr
ajin
a
Crn
a G
ora
Kaz
ahst
an
Srb
ija
Po
ljska
Ru
mu
nija
Uzb
eki
stan
Kir
gist
an
e
ka
Arm
en
ija
Slo
vak
a
Tad
iki
stan
Turs
ka
Mo
ngo
lija
Alb
anija BiH
BJR
M
Gru
zija
Grafikon 6. Procenat zadovoljnih socijalnim davanjima
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
10
1 U grafikonu 1., porezi su izraeni kao procenat neto zarada plus porezi. Ovi porezi (i doprinosi) predstavljaju "klin" izmedu onoga to poslodavac placa i ta radnik prima. Poreski klin u BiH je vie od 40 odsto ukupnih trokova rada u odnosu na prosjek za 12 novih drava clanica Evropske unije (osim Hrvatske) od oko 35 odsto. Vidjeti .
2 Usporediti slubenu nezaposlenost na s (pouzdanijim) rezultatima ankete na
.3 Vidjeti Doing Business rankings, Svjetska banka na .4 Vidjeti MMF Izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu broj 12/282 (str. 8) na .5 Employment Guide 2011, South East Europe Legal Group. Dostupno na 6 Bijela knjiga 2012/13, Vijee stranih investitora, Sarajevo. Na 7 Labour Market Review of Bosnia and Herzegovina, European Training Foundation, Torino, 2006 (str. 38) na
8 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .9 Za podatke iz grafikona 2., vidjeti "Boosting Job Growth in the Western Balkans" autora Kovtun, Meyer-Cirkel, Murgasova, Smith i Tambunlertchai.
Radni dokument MMF-a 1416, januar 2014., str. 5. na . 10 Study on Youth Employment in Bosnia and Herzegovina, CISP Sarajevo, 2007 na
11 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .12 Vidjeti: EU Employment and Social Situation, Quarterly Review, mart 2014. (str. 24) na
.13 Studija MMF procenjuje da, zbog takvih prepreka, est procentnih poena rasta su potrebni da nezaposlenost padne za jedan procentni poen. To znaci da nezaposlenost i dalje moe biti 20 odsto u 2030. Vidjeti 14 Vidjeti za podatke iz grafikona 3.15 Vidjeti .16 Vidjeti str.18.17 Vidjeti .18 Vidjeti Falcetti, Lysenko and Sanfey, "Reforms and growth in transition: Re-examining the evidence." Journal of Comparative Economics, 34 (2006), str. 421445. na 19 Vidjeti "The Business Registration Process in South East Europe: A Peer Review." OECD, Stability Compact and Investment Compact, 2005,
.20 Vii menadment troi 50 odsto vie vremena baveci se zahtjevima vladine regulative nego to je to u drugim zemljama. Vidjeti
.21 Vidjeti EBRD Strategija za Bosnu I Hercegovinu, 2014. na 22 Podaci za grafikon 4. su na .
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DU-14-001/EN/KS-DU-14-001-EN.PDF
www.bhas.ba/saopstenja/2013/ZAP_2013M04_001_01_Bos.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
http://www.doingbusiness.org/rankings
http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2012/cr12282.pdfhttp://www.polenak.com.mk/The%20SEE%20Employment%20Guide.pdf
http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf
http://www.etf.europa.eu/webatt.nsf/0/C12578310056925BC12572CF0059128E/$file/NOTE72TLZT.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf
http://cerpcentar.com/download/davorin-pavelic/Youth-Employment-Davorin-Pavelic.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=737&langId=en&pubId=7699
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf
http://www.doingbusiness.org/rankings
http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,
http://www.investinmacedonia.com/en i http://www.mipa.co.me/
http://www.relooney.info/SI_Expeditionary/Vicious-Circles-Transition_10.pdf
https://www.wbginvestmentclimate.org/uploads/4.SouthEastEuropeCompact.pdf
http://www.enterprisesurveys.org/Data/ExploreEconomies/2013/bosnia-and-herzegovina#regulations-and-taxes
http://www.ebrd.com/pages/news/press/2014/140122.shtml
http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti
Podaci za Bosnu i Hercegovinu su izraunati iz zvaninih izvora.
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I13
Vlasti bi implementirale est prioritetnih reformskih mjera nakon
oktobarskih izbora. Mjere su odobrile meunarodne finansijske
institucije i Evropska unija koje imaju spremne planove da pomognu u
njihovoj realizaciji i osiguraju finansijsku pomo za oivljavanje
njihovih kratkoronih efekata. Da bi se olakao i ubrzao proces
rjeavanja reformi, Evropska unija u Bosni i Hercegovini e biti
domain okruglog stola sa meunarodnim finansijskim institucijama i
novim vladama nakon izbora.
Kada se formiraju vlade koje e imati (nadamo se) dogovorene programe
s meunarodnim finansijskim institucijama, provedba Sporazuma e se
morati paljivo pratiti. I na kraju, istu bi trebali da prate graani Bosne i
Hercegovine, kao i njeno civilno drutvo. Ali, teko je za razliite grupe
ljudi da se okupe i preduzmu mjere za takav proces. Dakle, kako bi se
pomoglo u ovom procesu, Evropska unija e pripremiti redovan, nete-
hniki Izvjetaj o provedbi Sporazuma, u konsultaciji s domaim partne-
rima i vodeim uesnicima Foruma. Izvjetaj e biti kratak, jasan i
razumljiv, te sadravati vie injenica nego samih procjena.
U tom duhu injeninog izvjetavanja, napredak e se mjeriti posebno
formulisanim indeksom na osnovu est prioritetnih oblasti (grafikon 327.). Auriranje indeksa e biti sadrano u svakom izvjetaju i mjereno
u odnosu na deavanja u drugim zemljama. Naime, vrijeme je za Bosnu
i Hercegovinu da uhvati korak sa svojim susjedima, to e zahtijevati
bre reforme. Do sada je Bosna i Hercegovina slabo pratila svoje
susjede, kao to je prikazano
za zemlje bive Jugoslavije u
grafikonu 7. Crna Gora i
BJRM su ostvar i le brz
napredak u posljednjih
nekoliko godina. Bosna i
Hercegovina bi trebala
n a p r a v i t i z n a a j a n
napredak u narednih pet
godina da sve sustigne, ali
ako se nita ne uini, zemlja
e zasigurno padati nie i
zaostajati i dalje.
Tabela 7. Indeks ekonomske reforme400
350
300
250
200
150
100
50
0
-50
-100
-1502 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3
BiH SLO CG HRV SRB BJRM
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I12
1 U grafikonu 1., porezi su izraeni kao procenat neto zarada plus porezi. Ovi porezi (i doprinosi) predstavljaju "klin" izmedu onoga to poslodavac placa i ta radnik prima. Poreski klin u BiH je vie od 40 odsto ukupnih trokova rada u odnosu na prosjek za 12 novih drava clanica Evropske unije (osim Hrvatske) od oko 35 odsto. Vidjeti .
2 Usporediti slubenu nezaposlenost na s (pouzdanijim) rezultatima ankete na
.3 Vidjeti Doing Business rankings, Svjetska banka na .4 Vidjeti MMF Izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu broj 12/282 (str. 8) na .5 Employment Guide 2011, South East Europe Legal Group. Dostupno na 6 Bijela knjiga 2012/13, Vijee stranih investitora, Sarajevo. Na 7 Labour Market Review of Bosnia and Herzegovina, European Training Foundation, Torino, 2006 (str. 38) na
8 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .9 Za podatke iz grafikona 2., vidjeti "Boosting Job Growth in the Western Balkans" autora Kovtun, Meyer-Cirkel, Murgasova, Smith i Tambunlertchai.
Radni dokument MMF-a 1416, januar 2014., str. 5. na . 10 Study on Youth Employment in Bosnia and Herzegovina, CISP Sarajevo, 2007 na
11 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .12 Vidjeti: EU Employment and Social Situation, Quarterly Review, mart 2014. (str. 24) na
.13 Studija MMF procenjuje da, zbog takvih prepreka, est procentnih poena rasta su potrebni da nezaposlenost padne za jedan procentni poen. To znaci da nezaposlenost i dalje moe biti 20 odsto u 2030. Vidjeti 14 Vidjeti za podatke iz grafikona 3.15 Vidjeti .16 Vidjeti str.18.17 Vidjeti .18 Vidjeti Falcetti, Lysenko and Sanfey, "Reforms and growth in transition: Re-examining the evidence." Journal of Comparative Economics, 34 (2006), str. 421445. na 19 Vidjeti "The Business Registration Process in South East Europe: A Peer Review." OECD, Stability Compact and Investment Compact, 2005,
.20 Vii menadment troi 50 odsto vie vremena baveci se zahtjevima vladine regulative nego to je to u drugim zemljama. Vidjeti
.21 Vidjeti EBRD Strategija za Bosnu I Hercegovinu, 2014. na 22 Podaci za grafikon 4. su na .
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DU-14-001/EN/KS-DU-14-001-EN.PDF
www.bhas.ba/saopstenja/2013/ZAP_2013M04_001_01_Bos.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
http://www.doingbusiness.org/rankings
http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2012/cr12282.pdfhttp://www.polenak.com.mk/The%20SEE%20Employment%20Guide.pdf
http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf
http://www.etf.europa.eu/webatt.nsf/0/C12578310056925BC12572CF0059128E/$file/NOTE72TLZT.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf
http://cerpcentar.com/download/davorin-pavelic/Youth-Employment-Davorin-Pavelic.pdf
http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=737&langId=en&pubId=7699
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf
http://www.doingbusiness.org/rankings
http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,
http://www.investinmacedonia.com/en i http://www.mipa.co.me/
http://www.relooney.info/SI_Expeditionary/Vicious-Circles-Transition_10.pdf
https://www.wbginvestmentclimate.org/uploads/4.SouthEastEuropeCompact.pdf
http://www.enterprisesurveys.org/Data/ExploreEconomies/2013/bosnia-and-herzegovina#regulations-and-taxes
http://www.ebrd.com/pages/news/press/2014/140122.shtml
http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti
Podaci za Bosnu i Hercegovinu su izraunati iz zvaninih izvora.
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I13
Vlasti bi implementirale est prioritetnih reformskih mjera nakon
oktobarskih izbora. Mjere su odobrile meunarodne finansijske
institucije i Evropska unija koje imaju spremne planove da pomognu u
njihovoj realizaciji i osiguraju finansijsku pomo za oivljavanje
njihovih kratkoronih efekata. Da bi se olakao i ubrzao proces
rjeavanja reformi, Evropska unija u Bosni i Hercegovini e biti
domain okruglog stola sa meunarodnim finansijskim institucijama i
novim vladama nakon izbora.
Kada se formiraju vlade koje e imati (nadamo se) dogovorene programe
s meunarodnim finansijskim institucijama, provedba Sporazuma e se
morati paljivo pratiti. I na kraju, istu bi trebali da prate graani Bosne i
Hercegovine, kao i njeno civilno drutvo. Ali, teko je za razliite grupe
ljudi da se okupe i preduzmu mjere za takav proces. Dakle, kako bi se
pomoglo u ovom procesu, Evropska unija e pripremiti redovan, nete-
hniki Izvjetaj o provedbi Sporazuma, u konsultaciji s domaim partne-
rima i vodeim uesnicima Foruma. Izvjetaj e biti kratak, jasan i
razumljiv, te sadravati vie injenica nego samih procjena.
U tom duhu injeninog izvjetavanja, napredak e se mjeriti posebno
formulisanim indeksom na osnovu est prioritetnih oblasti (grafikon 327.). Auriranje indeksa e biti sadrano u svakom izvjetaju i mjereno
u odnosu na deavanja u drugim zemljama. Naime, vrijeme je za Bosnu
i Hercegovinu da uhvati korak sa svojim susjedima, to e zahtijevati
bre reforme. Do sada je Bosna i Hercegovina slabo pratila svoje
susjede, kao to je prikazano
za zemlje bive Jugoslavije u
grafikonu 7. Crna Gora i
BJRM su ostvar i le brz
napredak u posljednjih
nekoliko godina. Bosna i
Hercegovina bi trebala
n a p r a v i t i z n a a j a n
napredak u narednih pet
godina da sve sustigne, ali
ako se nita ne uini, zemlja
e zasigurno padati nie i
zaostajati i dalje.
Tabela 7. Indeks ekonomske reforme400
350
300
250
200
150
100
50
0
-50
-100
-1502 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3
BiH SLO CG HRV SRB BJRM
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I12
23 Korporativno upravljanje se odnosi na strukture i procese za upravljanje i kontrolu kompanija. Dobro korporativno upravljanje doprinosi odrivom ekonomskom razvoju kroz unaprijedenje performansi kompanija i povecanje njihovog pristupa vanjskom kapitalu. 24 Za podatke iz grafikona 5., vidjeti Transparency International na .25 Po poredenju, svega 40 odsto poduzeca u Makedoniji I Crnoj Gori vide korupciju kao prepreku. Vidjeti Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other crime on private enterprise, UNODC, 2013 (str.46) na
26 Vidjeti Svjetska banka, Program Document for a Proposed First Programmatic Public Expenditure Development Policy Loan, Washington DC, 2010, str.22. na
27 Vidjeti Svjetska banka, Public Expenditure and Institutional Review, Washington DC, 2012 (pp. ii-iii) na
28 Vidjeti Svjetska banka na
29 Vidjeti str. 30.30 Vidjeti str.10.31 Vidjeti Svjetska banka, Proposed Credit for Social Safety Nets and Employment Support Project, Washington DC, 2010, str 1. na
32 Indeks ima est komponenti koje slabo prikazuju napredak u est podrucja. Oni su namjenjeni da zabiljee (i izmjere) duh reformi koje Forum trai, ali indeks se mora osloniti na godinje podatke koji postaju dostupni na redovnoj osnovi i iz pouzdanog izvora. U praksi, ovo postavlja uski limit na ono ta moe da se uradi. Slijedece komponente su izabrane (sa navedenog izvora):
1. Rang prema Indikatoru poslovanja (Svjetska banka)
2. Indeks napretka u restruktuiranju/upravljanju poduzecima (EBRD)
3. Stopa Indeksa percepcije korupcije (Transparency International)
4. Stopa participacije radne snage (Svjetska banka)
5. Vladina potronja u postocima BDP (MMF World Economic Outlook)
6. Rezultat prema Indeksu ljudskog razvoja (UNDP)
Povecanje od 100 poena u indeksu predstavlja napredak po prosjecnoj stopi koje su postigle zemlje bive SFRJ u proteklih 5-6 godina. Dakle, svaka
zemlja koja je 100 bodova iza druge, je takoder 5 do 6 godina iza te zemlje (po prosjecnoj stopi napretka).33Vidjeti Svjetski ekonomski forum, Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti, 2011-12 na
.
http://www.transparency.org/cpi2013/results
http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/Western_balkans_business_corruption_web.pdf
http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/03/21/000333037_20100321234557/Rendered /PDF/493590PGD0P116101Official0Use0Only1.pdf
http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-public-expenditure-institutional-review
http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-
public-expenditure-institutional-review
http://www.ebrd.com/downloads/research/surveys/lits.pdf,
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,
http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/02/10/000333037_20100210003029/Rendered/PDF/ 509170PAD0P1161y100IDA1R20101002611.pdf
http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-
report-2011-12
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I14 S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
Broura je pripremljena zahvaljujui Evropskoj uniji. Za sve
podatke, navode se odgovarajui izvori. Evropska unija ne
prihvaa odgovornost za bilo koji od sadranih podataka.
Evropska unija izraava svoju zahvalnost
Ambasadi Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini
na finansiranju publikacije broure.
Ambasada Kraljevine Norveke
nije ni na koji nain odgovorna za sadraj iste.
15
23 Korporativno upravljanje se odnosi na strukture i procese za upravljanje i kontrolu kompanija. Dobro korporativno upravljanje doprinosi odrivom ekonomskom razvoju kroz unaprijedenje performansi kompanija i povecanje njihovog pristupa vanjskom kapitalu. 24 Za podatke iz grafikona 5., vidjeti Transparency International na .25 Po poredenju, svega 40 odsto poduzeca u Makedoniji I Crnoj Gori vide korupciju kao prepreku. Vidjeti Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other crime on private enterprise, UNODC, 2013 (str.46) na
26 Vidjeti Svjetska banka, Program Document for a Proposed First Programmatic Public Expenditure Development Policy Loan, Washington DC, 2010, str.22. na
27 Vidjeti Svjetska banka, Public Expenditure and Institutional Review, Washington DC, 2012 (pp. ii-iii) na
28 Vidjeti Svjetska banka na
29 Vidjeti str. 30.30 Vidjeti str.10.31 Vidjeti Svjetska banka, Proposed Credit for Social Safety Nets and Employment Support Project, Washington DC, 2010, str 1. na
32 Indeks ima est komponenti koje slabo prikazuju napredak u est podrucja. Oni su namjenjeni da zabiljee (i izmjere) duh reformi koje Forum trai, ali indeks se mora osloniti na godinje podatke koji postaju dostupni na redovnoj osnovi i iz pouzdanog izvora. U praksi, ovo postavlja uski limit na ono ta moe da se uradi. Slijedece komponente su izabrane (sa navedenog izvora):
1. Rang prema Indikatoru poslovanja (Svjetska banka)
2. Indeks napretka u restruktuiranju/upravljanju poduzecima (EBRD)
3. Stopa Indeksa percepcije korupcije (Transparency International)
4. Stopa participacije radne snage (Svjetska banka)
5. Vladina potronja u postocima BDP (MMF World Economic Outlook)
6. Rezultat prema Indeksu ljudskog razvoja (UNDP)
Povecanje od 100 poena u indeksu predstavlja napredak po prosjecnoj stopi koje su postigle zemlje bive SFRJ u proteklih 5-6 godina. Dakle, svaka
zemlja koja je 100 bodova iza druge, je takoder 5 do 6 godina iza te zemlje (po prosjecnoj stopi napretka).33Vidjeti Svjetski ekonomski forum, Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti, 2011-12 na
.
http://www.transparency.org/cpi2013/results
http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/Western_balkans_business_corruption_web.pdf
http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/03/21/000333037_20100321234557/Rendered /PDF/493590PGD0P116101Official0Use0Only1.pdf
http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-public-expenditure-institutional-review
http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-
public-expenditure-institutional-review
http://www.ebrd.com/downloads/research/surveys/lits.pdf,
https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,
http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/02/10/000333037_20100210003029/Rendered/PDF/ 509170PAD0P1161y100IDA1R20101002611.pdf
http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-
report-2011-12
S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I14 S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I
I
Broura je pripremljena zahvaljujui Evropskoj uniji. Za sve
podatke, navode se odgovarajui izvori. Evropska unija ne
prihvaa odgovornost za bilo koji od sadranih podataka.
Evropska unija izraava svoju zahvalnost
Ambasadi Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini
na finansiranju publikacije broure.
Ambasada Kraljevine Norveke
nije ni na koji nain odgovorna za sadraj iste.
15