Master studij EFSA - EFZG SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE PRISTUPNI RAD Predmet: Primjena statistike u SUK-u Mentor: prof.dr. Ensar Šehić Student: Jasmin Smajlović Index: 1211- UK/10 Smjer: Upravljanje kvalitetom Sarajevo, novembar, 2013.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Master studij EFSA - EFZG
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I
HERCEGOVINE
PRISTUPNI RAD
Predmet: Primjena statistike u SUK-u
Mentor: prof.dr. Ensar Šehić
Student: Jasmin Smajlović
Index: 1211- UK/10
Smjer: Upravljanje kvalitetom
Sarajevo, novembar, 2013.
1
S A D R Ž A J
U V O D .......................................................................................................................................... 2
1. PREGLED LITERATURE ......................................................................................................... 4
LITERATURA ............................................................................................................................. 15
2
U V O D
U XXI stoljeću živimo u otvorenoj ekonomiji, sudjelujemo u otvorenoj ekonomiji i sa
drugim zemljama smo povezani kroz razmjenu i finansije. Izvozimo robe i usluge koje se
proizvode kod kuće i uvozimo one stvari u kojima drugi imaju konkutentsku prednost. Svjetska
ekonomija danas je određena internacionalizacijom i predstavlja širenje ekonomske aktivnosti
izvan granica domaćeg tržišta, a to se reflektira ekstenzivnom ekonomskom politikom.
Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja
ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu integraciju
takvih međunarodno dislociranih aktivnosti. Osnovni cilj svake ekonomije je što uspješnije
uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu
određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u
vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je
posjedovanje konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost. Na
globalnome svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih
nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobne kreirati veću
ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente.
U posljednjih je nekoliko desetljeća na globalnom tržištu došlo do velikih promjena. Jedna
od najznačajnijih promjena vezana je uz jačanje međunarodne konkurencije i njezin uticaj i na
izvozno orijentirana preduzeća, i na preduzeća koja djeluju samo u okvirima domaćeg tržišta.
Internacionalizacija pruža mogućnost širenja i razvitka, te gospodarskoga prosperiteta globalne
nacionalne ekonomije i njezinih preduzeća.
U radu nam je cilj utvrditi kakav uticaj na izvoz i uvoz naše zemlje ima udaljenost između
našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga,
broj stanovnika tih zemalja, kao i dali se radi o zemljama članica Evropske unije (EU) ili se pak
radi o zemjama iz našeg okruženja i drugim koje nisu članice EU. Iako je Republika Hrvatska od
01. jula tekuće godine postala punopravna članica EU, u radu se ista posmatra kao zemlja kandidat
budući da se u korištenim bazama podataka raspoalže podacima za 2012.godinu, kada je R Hrvatka
bila u statusus kandidata.
3
Dakle, u radu se istražuje uticaj broja stanovnika posmatrane zemlje, udaljenosti između
glavnog grada BiH i analiziranih država, te statusa pojedine analizirane države, na uvoz i izvoz
između naše zemlje i odabranih zemalja. Kada je riječ o statusu zemlje za potrebe analize, radi se
s jedne strane o nasumično izabranim zemljama koje su članice EU1: Njemačka, Ausrtrija, Italija
i Slovenija, Francuska i Češka, a s druge strane to su zemlje okruženja i članice CEFTA2-e
Hrvatska i Srbija, Švicarska članica EFTA3-e,Turska kao najbrže rastuća ekonomija Evrope, i SAD
kao najjača ekonomija svijeta.
1Europska unija (EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine. Europska unija danas broji 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km², a broji oko 508 milijuna stanovnika. 2CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv jeste Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21.12.1992. 3Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) osnovana je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost o ekonomskoj diskriminaciji. Europska zajednica je 1973. godine s EFTA-om zaključila Ugovor o slobodnoj trgovini. Od 1994. na snazi je europski ekonomski prostor između država Europske Zajednice i država EFTA-e.
Samuelson i dr. (2000) navode da je bruto domaći proizvod (GDP) najsveobuhvatnija mjera
ukupne proizvodnje dobara i usluga u zemlji. Ona je suma vrijednosti potrošnje, investicija,
državnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenog u zemlji tokom godine dana.4
Larimo u svom radu dokazuje da su izvozne karakteristike pozitivno korelirane s veličinom
poduzeća, kvalitetom proizvoda i usluga,međunarodnom orijentacijom te diversifikacijom
tržištaGrant (2010) navodi da uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je
konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko
poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je posjedovanje
konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost.5
Samuelson i dr. (2000) ističu da se ukupni domaći izdaci, koje zovemo I domaća potražnja,
razlikuju od bruto domaćeg proizvoda (GDP). Kao razlog za to navode uticaj uvoza I izvoza roba
I usluga. Dakle, ponovno ukazuju na naeto izvoz kao bitnu sastavnicu bruto domaćeg proizvoda.
Bilas (2007) ističe da ciljevi i motivi sklapanja regionalnih sporazuma mogu varirati, ali
svima je zajedničko smanjivanje barijera trgovini među članicama regionalne integracije i
diskriminacija trgovine s drugim zemljama nečlanicama integracije.6
2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
Bruto domaći proizvod (GDP) je ime kojim nazivamo vrijednosti finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tokom godine dana izražene u novčanim jedinicama. GDP se upotrebljava
za mnoge svrhe, međutim najvažnija je ona da se izmjeri cjelokupni uspjeh ekonomije. Prema
tome GDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga zemlji. Kada se koristi
4 A. P. Samuelson, D. Nordhaus: „Ekonomija“, Zagreb, 1994. godina 5 R. M. Grant: „Contemporary strategy analysis“, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom, 2010. godina 6 V. Bilas: „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2007.
godina
5
bruto domaći proizvod kao pokazatelj rasta i životnog standarda puno je bolje koristiti bruto
domaći proizvod po stanovniku ili per capita budući da on pokazuje realniju sliku. Bruto domaći
proizvod po stanovniku ili GDP per capita se izračunava na način da se ukupni bruto domaći
proizvod u određenoj godini podijeli s brojem stanovnika određene države u toj godini. U ovome
radu potrebno je spomenuti i ostale makroekonomske pokazatelje.Neto domaći proizvod zapravo
je razlika između bruto domaćeg proizvoda i amortizacije, odnosno bruto domaći proizvod
umanjuje se za amortizaciju. Treba razlikovati nominalni i relani GDP. Ukoliko se GDP za svaku
godinu mjeri u tekućim cijenama dobivamo nominalni GDP. Ukoliko nominalni GDP podijelimo
a indeksom cijena dobivamo realni GDP. U tom slučaju indeks cijena se naziva deflatorou Bruto
domaći proizvod u određenom razdoblju može se izračunati kao proizvodnu i kao troškovnu mjeru.
Prema troškovnoj metodi, BDP kao tok troškova izračunava se prema sljedećem obrascu:
BDP = BP + KA + RE + PF + AM + NP
pri čemu su:
BDP = bruto domaći proizvod
BP = brutto plaće /najamnine/
KA = kamate
RE = renta
PF = profit /dobitak/
AM = amortizacija
NP = neizravni porezi
Prema troškovnoj metodi, BDP se izračunava tako da se zbroje ukupni iznosi za četiri velike
komponenete:
C − osobna potrošnja (potrošnja kućanstava)
G − državna potrošnja (potrošnja države)
I - Investicije
X – neto izvoz
Prema tome BDP se izračunava po obrascu: Y = C+G+I+X , pri čemu je Y − nominalni
BDP.
Polazeći od navedenog , jasno se uočava da je neto izvoz u funkciji bruto domaćeg
proizvoda. On predstavlja razliku između izvoza i uvoza dobara i usluga. U uslovima kada izvoz
6
nadmašuje uvoz, i neto izvoz je pozitivan kažemo da se radi o suficitu u spoljnotrgovinskom
bilansu. U uslovima kada uvoz nadmašuje izvoz kao posljedica toga se javlja spoljnotrgovinski
deficit.
3. EMPIRIJSKA ANALIZA
Analiza ima za cilj da utvrdi uticaje: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih
gradova drugih posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih
zemalja, da li su zemlje članica Evropske unije (EU), ili se pak radi o zemljama okruženja i
članicama CEFTA-e Hrvatskoj i Srbiji, Švicarskoj članicom EFTA-e,Turskoj kao najbrže rastućoj
ekonomiji Evrope, i SAD-u kao najjačoj ekonomiji svijeta7, na neto izvoz naše zemlje.
3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka
U svrhu analize uticaja: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih
posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, da li su
zemlje članica Evropske unije (EU) ili se pak radi o zemljama koje to, na neto izvoz naše zemlje,
korišteno je 8 godišnjih opservacija vrijednosti uvoza i izvoza naše zemlje u odredišne zemlje:
Njemačka, Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Slovenija, Švicarska, SAD, Turska, Francuska i
Češka u periodu 2005.-2012.godina. Podaci o vrijednostim uvoza i izvoza su preuzeti od Centralne
banke Bosne i Hercegovine (CBBiH)8, i Agencije za statistiku BiH (BHAS).9
Podaci o broju stanovnika su preuzeti od Eurostata,10 izuzev podataka o broju stanovnika
za Sjedinjene Američke Države koji su preuzeti od Svjetske banke,11 dok su podaci o udaljenosti
7 U svruhu analize države Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Tursku i SAD ćemo u daljnjem radu posmatrati kao države koje nisu članice EU. 8 Godišnje izvješće za 2012., http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2012/GI_2012_hr.pdf 9 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/robna%20bos.pdf 10http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tps00001&tableSelection=1&fo