-
PRIJEVOD
Zaposlenost i politika trita rada IItranzicijskim
gospodarstvima
Alena NesporovaMeunarodni ured radaeneva
UDK:331.5 :338.242/.244
Procesi na tritima rada tranzicijskih zemalja u ii su interesa
strune ipolitike jav-nosti, jer te zemlje jo uvijek prolaze kroz
vro teko razdoblje prilagodbe na trino gopo-darstvo. Taj je proces
doista mukotrpan za sve zemlje, ali ipak svaka od njih ima i
svojespecifinosti. Upravo je o tome rije u ovome radu.
Tranzicijski procesi donijeli su temeljne promjene u strukturi
zaposlenosti. Broj rad-nih mjesta drastino se smanjio gotovo u svim
zemljama, a najtei gubici zabiljeeni su uindustriji. Nadalje,
uvjeti zapoljavanja znatno su oteani. Gospodarski pritisci, kao i
ne-sigurno trite, prisililo je mnoga poduzea da se okrenu
fleksibilnijim oblicima zapolja-vanja: 1. novozaposlenim osobama
nude se ugovori na odreeno vrijeme u kraem tra-janju; 2. raste udio
rada u skraenom radnom vremenu koji nije vlastiti izbor radnikanego
nunost za one koji ne mogu nai posao u punom radnom vremenu; 3.
izmijenjenoje prijanje vrlo rigidno nacionalno radno zakonodavstvo
koje je sprjeavalo otkaze.
S uvoenjem gospodarskih reformi u svim tranzicijskim zemljama
otvorena nezapo-slenost ubrzano se poveavala. Meutim, ubrzo se
pokazala jasna razlika izmeu dvijeskupine tranzicijskih
gospodarstava. U Srednjoj i Istonoj Europi stopa nezaposlenosti jeu
prve tri godine gospodarske preobrazbe dostigla dvoznamenkast broj
(izuzetak je bila je-dino eka). Prvenstveno zbog restrikcija u
sustavu materijalno-pravne zatite nezaposle-nih osoba, a manje
zbogpoveanja potranje za radom, stopa nezaposlenosti se kasnije
uSrednjoj Europi smanjila i uglavnom stabilizirala na razini neto
vioj od 10 posto.
Kljune rijei: zaposlenost, nezaposlenost, tranzicija,
gospodarstvo
PROMJENE U STRUKTURIZAPOSLENOSTI I UVJETIMAZAPOWAVANJA
Ubrzana deindustrijalizacijaTranzicijski procesi su donijeli
temeljne
promjene u strukturi zaposlenosti po djelatno-stima i granama
(vidi tablicu 1.).* U veini ze-malja najvei gubici u zaposlenosti
dogodili suse u industriji. S izuzetkom eke, Estonije iMaarske,
gubici radnih mjesta u industriji bilisu vei nego u bilo kojoj
drugoj djelatnosti. UZajednici Nezavisnih Drava ovo smanjenjebilo
bi jo i vee, kada bi se pravilno kategorizi-rale osobe na ekanju i
osobe koje rade u rad-
nom vremenu kraem od punoga. Gospodar-skom recesijom najvie su
bile pogoene graneindustrije s viom dodanom vrijednou,
npr.:proizvodnja strojeva i ureaja, elektroindustri-ja (ukljuujui i
vojnu industriju), proizvodnjatekstila i tekstilnih proizvoda,
proizvodnjakoe, te esto industrija prerade drva i proiz-vodnja
metala. Rudarstvo, metalurgija, proiz-vodnja energije i proizvodnja
hrane takoer subile pogoene smanjenjem proizvodnje i gu-bitkom
radnih mjesta, ali su se prije oporavile.U veini zemalja povean je
udjel eksploataci-je energetskih sirovina u ukupnoj proizvodnji
izaposlenosti. Meutim, industrije s viom do-danom vrijednou se u
Srednjoj Europi do-
Tekstovi koji ine ovaj prilog preuzeti su iz knjige eksperta za
podruje aktivne politike trita rada Meunarodnog uredarada Alene
Nesporove: Employment and Labour Market Policies in Transition
Economies. Copyright International LabourOrganization 1999.
Prevedene su stranice 11-21,73-74 i 88-93. Zahvaljujemo se
Meunarodnom uredu rada na dozvoli prije-voda i objavljivanja ovog
teksta u Reviji za socijalnu politiku. (prim. ur.)
183
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
Tablica 1.
Promjene u strukturi zaposlenosti po sektorima u odabranim
tranzicijskim gospodarstvima (udjel sektora u ukupnojzaposlenosti u
promatranim godinama u postocima)
Zemlja1990. 1997.
Primarni Sekundarni Tercijarni Primarni Sekundarni
TercijarniAzerbejdan 30,9 24,8 44,3 31,8 15,4 52,8Bugarska 17,9
44,7 37,4 24,2 32,6 43,2Hrvatska* 14,8 41,8 43,4 12,0 32,7
55,3ekaR. 11,8 45,4 42,8 6,0 41,0 53,0Estonija 22,5 35,4 42,1 11,4
32,2 56,4Maarska 18,2 36,8 45,0 8,3 32,6 59,1Kazahstan** 22,3 31,5
40,7 22,0 26,5 49,7Poljska 31,0 35,5 33,5 28,2 29,9
41,9RuskaFederacija 13,2 42,3 44,5 14,8 34,4 50,8Ukrajina 19,7 41,1
39,2 21,8 28,9 39,1Napomena:U Ukrajini i Kazahstanurazlikazbroja
svih triju sektora i 100 odnosi se na neklasificiranedjelatnosti.*
Prikazse odnosi na 1989. i 1996. godinu. ** Prikazse odnosi na
1990. i 1995. godinuIzvor: Nacionalni statistiki godinjaci.
nekle oporavljaju, zbog direktnih stranih ula-ganja ili, pak,
preradom za strana poduzea izgospodarski razvijenijih zemalja, koja
u ovimzemljama koriste jeftinu radnu snagu.
Doprinos poljoprivrede u zapoljavanjuprilino je kontroverzan.
Udjel poljoprivrede uukupnoj zaposlenosti ubrzano opada u zemlja-ma
koje su bile u stanju obnoviti gospodarskirast i u kojima je
poljoprivredno stanovnitvomoglo pronai glavni izvor dohotka izvan
po-ljoprivrede, npr. u Srednjoj Europi i Estoniji.Jedini izuzetak
je Poljska, gdje se poljoprivre-da zasniva na malim obiteljskim
gospodarstvi-ma s niskom produktivnou, a koju dravaobilato
sufinancira i titi od uvoza. U ostalimzemljama poljoprivreda je
imala ulogu braneprotiv nezaposlenosti kroz poveanje
poljopri-vredne proizvodnje za egzistencijalne potrebe,tj. jedinoga
ili glavnoga izvora prihoda za mno-ge ljude koji su izgubili posao
u velikim poljo-privrednim sustavima ili u ostalim gospodar-skim
djelatnostima. U tim se zemljama udjelpoljoprivrede u ukupnoj
zaposlenosti poveaou relativnim, a ponegdje i u apsolutnim
vrijed-nostima.
Sektor usluga znatno se poveao u Sred-njoj i Istonoj Europi i u
baltikim zemljama,jer je najvei dio novih radnih mjesta otvoren
uuslugama, a naroito u financijskim i materi-
184
jalnim uslugama, u dravnoj upravi, trgovini,turizmu i ostalim
nematerijalnim uslugama.Obrazovanje i zdravstvena zatita uglavnom
suzadrale svoj udjel u ukupnoj zaposlenosti. Zarazliku od ovih
zemalja, u Zajednici Nezavi-snih Drava nisu zabiljeeni vei
pozitivni po-maci u sektoru usluga, izuzev dravne uprave
ifinancijskih usluga. U mnogim ovim zemljamaudjel tercijarnog
sektora ak se smanjio. Me-utim, ove brojke odnose se samo na
formalnisektor, a upravo se mnoge uslune aktivnosti,radi
izbjegavanja poreza, odvijaju u neformal-nom sektoru. Neke usluge
jo uvijek pruajupoduzea koja su klasificirana u industriji,
tj.njihovoj primarnoj aktivnosti, pa se tako stati-stiki smanjuje
udjel usluga. Zbog smanjivanjarealnog dohotka, stanovnitvo si ne
moe pri-utiti neke nematerijalne usluge, to se nega-tivno odraava
na daljnji razvoj ovog sektora.Koliki je statistiki utjecaj ove
pojave, nije poz-nato.
Oteani uvjeti zapoljavanjaGospodarski pritisci, kao i nesigurno
tri-
te, prisililo je mnoga poduzea da se okrenufleksibilnijim
oblicima zapoljavanja. Prvo, no-vozaposlenim osobama nude se
ugovori na od-reeno vrijeme u kraem trajanju, a ugovori naneodreeno
vrijeme ranije zaposlenih osoba
-
Rev. soc. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
mijenjaju se u ugovore na odreeno vrijeme.Na taj se nain
izbjegava plaanje otpremnine iuklanjaju neke zakonske zapreke kod
smanji-vanja broja zaposlenih (npr. zatitno razdobljeza neke
kategorije radnika, obvezatan otkaznirok i sl.). Prije su se
ugovori s fiksnim razdob-ljem sklapali samo s rukovoditeljima,
istrai-vaima i s tek nekoliko slubenika, te sezon-skim radnicima u
poljoprivredi i proizvodnjihrane. Meutim, sada se njihov udjel u
ukup-noj zaposlenosti poveava i postaju sve eioblik zapoljavanja
radnika. U ekoj je 1997.godine 7,1 posto zaposlenih osoba imalo
ugo-vor sklopljen na odreeno vrijeme. U Bugar-skoj je velik broj
radnika angairan na temeljuugovora o djelu, koji je vrlo pogodan za
poslo-davca, jer tako izbjegava plaanje poreza iostala davanja
vezana za plae.
Drugo, iako je rad na neodreeno vrijeme(poeljan oblik
zapoljavanja za veinu poslo-davaca i zaposlenika), jo uvijek daleko
naj-ei, raste udjel rada u skraenom radnomvremenu (1997. godineon
je inio 5,9 postoukupne zaposlenosti u Cekoj, 5 posto u Ma-arskoj i
12,2 posto u Ukrajini). Prema rezul-tatima anketa radne snage, rad
sa skraenimradnim vremenom nije vlastiti izbor veineradnika, nego
pribjeite za one koji ne mogunai posao u punom radnom vremenu. Dok
bienama s malom djecom neko vrijeme takavrad jo i mogao odgovarati,
postojea ekonom-ska situacija njihovih obitelji mnogima to
nedoputa, jer si ne mogu dopustiti gubitak dijeladohotka. Meutim,
posve je oit trend pove-anja zapoljavanja u skraenom radnom
vre-menu. Kao to smo ve spomenuli, status "naekanju" i rad u
skraenom radnom vremenuiroko su rasprostranjeni u mnogim
zemljamaZajednice Nezavisnih Drava, ali i u drugimzemljama poput
Bugarske i Hrvatske. U Ukra-jini je, npr. 1997. godine, ak 21,9
posto odukupnog broja radnika bilo na ekanju, od to-ga gotovo
treina due od jednog mjeseca, dokje 16,1 posto radilo skraeno.
Tree, poboljano je prijanje vrlo rigidnonacionalno radno
zakonodavstvo koje je sprje-avalo otkaze. Otkaz je bio izuzetak, a
koristiose kao kazna za radnu nedisciplinu. Meutim,u nekim zemljama
postupak otkazivanja po-stao je prelagan i za radnika i za
poslodavca. UUkrajini, na primjer, Zakon o radu ne odre-uje
potrebno otkazno razdoblje kod raski-danja ugovora o radu od strane
poslodavca.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ..
Izuzetak ini jedino otputanje radnika zbogekonomskih problema
poduzea. To moeizazvati neopravdano momentalno otputanjeradnika
zbog zdravstvenih razloga ili neodgo-varajuih kvalifikacija. U
Bugarskoj zakon na-lae radnicima otkazni rok od dva tjedna,
toposlodavcu moe prouzroiti tekoe pri nala-enju novog radnika u
tako kratkom razdoblju,pogotovo kada se radi
ovisokospecijaliziranimkadrovima. S druge, pak, strane, esto se
po-kuaji da se odreene skupine radnika zatiteod otkaza (trudnice,
ene s malom djecom,hendikepirane osobe i sl.) okrenu protiv
njihsamih, jer ih tada poslodavci diskriminiraju prizapoljavanju i
pronalaze naine kako bi pre-mostili ove zakonske odredbe. U mnogim
setranzicijskim zemljama smanjila visina ot-premnine, kao
kompenzacija za izgubljeni do-hodak i druge nevolje. Meutim,
posebno uzemljama Zajednice Nezavisnih Drava, po-slodavci nisu u
mogunosti isplatiti otpremni-nu radnicima koji su viak, pa ih se
stoga stav-lja na ekanje ili rade skraeno radno vrijeme,bez naknade
za izgubljeni dohodak.
Iako je statistika o kvaliteti novootvorenihradnih mjesta vrlo
oskudna, mnoga sociolokaistraivanja pokazuju njihovu polarizaciju
sobzirom na traenu strunu spremu. Sjedne sestrane za nova radna
mjesta u financijskomsektoru i ostalim materijalnim uslugama, kao
iu dravnoj upravi, zahtijeva visoki stupanjstrunog obrazovanja. S
druge se, pak, straneza radna mjesta u trgovini potroakom ro-bom,
nematerijalnim uslugama i industrijskojproizvodnji za strane
kompanije obino zahti-jeva niski stupanj strunog obrazovanja.
Slinotome, poveanje zaposlenosti u poljoprivrediza vlastite potrebe
znai znaajan pad kvalitetezaposlenosti u poljoprivredi, te znaajno
opa-danje strunog znanja i vjetina osoba koje suizgubile posao vie
kvalifikacijske razine u dru-gim djelatnostima ili u velikim
poljoprivred-nim poduzeima.
Dravne inspekcije rada su prikupile zna-ajan broj dokaza o
pogoranju uvjeta rada umnogim poduzeima koja tede na zatiti i
si-gurnosti radnika na radu. Suoeni s prijetnja-ma da postanu
nezaposleni, mnogi radnici neprotestiraju protiv takvih ugroavajuih
uvjetarada. Posebno se u malim poduzeima ne pok-lanja potrebna
pozornost zdravstvenim uvjeti-ma i mjerama sigurnosti na radu, gdje
radniciesto satima rade sa zastarjelom i loe odra-
185
-
Rev. sac. palit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
vanom opremom. To objanjava zato je od1990. godine broj nesrea
na radu u tranzicij-skim zemljama u porastu.
Porastsarnozapoljavanja
Dok je u zemljama Srednje i Istone Euro-pe samozapoljavanje ve
1989. godine igralostanovitu ulogu (6,1 posto od ukupne
zaposle-nosti u Maarskoj i 9,1 posto u Bugarskoj), uzemljama
Zajednice Nezavisnih Drava i pri-janjoj ehoslovakoj ono je bilo
prilino bez-naajno (0,4 posto od ukupne zaposlenosti).Jedino je u
Poljskoj etvrtina svih zaposlenihosoba bila samozaposlena, i to
uglavnom upoljoprivredi na malim obiteljskim gospodar-stvima.
Samozaposlenost je, takoer, bila zna-ajna u Jugoslaviji.' Ove se
brojke odnose sa-mo na one osobe kod kojih je samozaposlenostbila
njihova glavna aktivnost, jer su i mnogidrugi radili za svoj raun u
sekundarnoj aktiv-nosti i to, najee, neformalno.
U prvim godinama gospodarske preobraz-be samozaposlenost je
ubrzano rasla, jer sumnogi radnici zapoeli vlastiti posao. Zbog
ne-dostatka poetnog kapitala, nove male firmerazvile su se uglavnom
u podrujima koja nisukapitalno intenzivna, kao npr.
nematerijalneusluge, usluge orijentirane na proizvodnju,obrt,
slobodne profesije, prijevoz i gradi-teljstvo, a koje su
opskrbljivale uglavnom lo-kalno i regionalno trite. Dok su neke
nefor-malne djelatnosti iz predtranzicijskog razdob-
Ija u novim gospodarskim uvjetima legalizira-ne, neke druge su
se pojavile kao neovisne je-dinice tijekom procesa restrukturiranja
velikihdravnih poduzea (kroz privatizaciju, rasloja-vanje na vie
jedinica, likvidaciju itd.) ili kaopotpuno novi entiteti. Mali
privatni sektor ta-koer je potican tzv. malom
privatizacijom(trgovina, hotela, restorana ili malih proizvod-nih
jedinica) i kroz vraanje nacionaliziranogvlasnitva prijanjim
vlasnicima ili njihovimnasljednicima, to je olakalo pristup
malimpoduzetnicima jeftinim nekretninama, opre-mi, kreditima banaka
i tritu.
Istraivanja su pokazala da je zapoljava-nje rezultiralo
imbenicima privlaenja i odbi-janja. Nakon politikih promjena mnogi
suradnici postali radnici koji rade za vlastiti ra-un, kako bi
iskoristili nove okolnosti i zado-voljili velike potrebe za
uslugama koje ranijenisu bile dostatno razvijene, i za robama
kojihje nedostajalo. Dok je jedan dio samozaposIe-nih ljudi uspio
(neki su ak irili posao), druginisu uspjeli zbog nedostatka
iskustva ili malepotranje na tritu. Druga skupina radnikapostala je
samozaposlena, jer su ih na to prisili-le okolnosti (nedostatak
plaenih ili razumnoplaenih radnih mjesta); kako bi izbjegli
neza-poslenost i poveali obiteljski dohodak. Ti-pini poslovi za
vlastiti raun koncentrirali suse u uslugama za koje je potrebna
niastrunost ili manji opseg proizvodnje. Oni zah-tijevaju visoku
fleksibilnost i pokretljivost, aliesto ne uspiju osigurati dovoljnu
sigurnost
Tablica 2.Razvoj samozaposlenosti u odabranim zemljama Srednje i
Istone Europe gO-tih godina (% od ukupne zaposlenosti;podaci iz
ankete radne snage)
Zemlja 1993. 1997.Bugarska III. kvartal 11,2 II. kvartal 13,3eka
R. godini prosjek 12,8 II. kvartal 1997. 12,1Maarska godini prosjek
14,6 godini prosjek 15,2Poljska godini prosjek 31,2 IV. kvartal
27,8Ruska Federacija IV. kvartal 1994. 14,3 I. kvartal 1996.
13,1Ukrajina listopad 1995. 10,4 listopad 13,5Za nekezemlje podaci
za 1993. ili 1996. nisu dostupni pa su, stoga, prezentiranipodaci
najblii ovim godinama s naznaenimvremenskim razdobljem na koje se
odnose.Izvor: OECD:Short-term economic indicators: Transition
economies. Paris, razna izdanja, nacionalne ankete radne snage.
1Definicija samozaposlenosti nije jedinstvena. Osim radnika za
svoj raun (sami vlasnici bez zaposlenih radnika), neke na-cionalne
statistike ukljuuju vlasnike sa zaposlenim radnicima i lanovima
obitelji, dok ih druge iskljuuju.
186
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
radnog mjesta ili adekvatne radne uvjete pa se,stoga, mnogi
nalaze na granici izmeu formal-nog i neformalnog sektora. Zbog
nedovoljnorazvijene infrastrukture, ukluujui telekomu-nikacije,
suvremeni oblici samozapoljavanja,poput telerada. gotovo su
nepoznati. U tablici2. dan je priblian opseg samozaposlenosti
uformalnom sektoru i njen razvoj u tranzicij-skom razdoblju.
U prethodnoj tablici mogu se uoiti triobiljeja samozaposlenosti
u tranzicijskim go-spodarstvima. Prvo, Poljska predstavlja ek-strem
- vrlo visok udjel samozaposlenosti uukupnoj zaposlenosti, zbog
visokog udjela po-ljoprivrede (na nepoljoprivrednu samozapo-slenost
1996. godine otpadalo je 12,8% ukup-ne poljske zaposlenosti, to
otprilike odgovaraudjelu u ostalim zemljama Srednje i
IstoneEurope). Drugo, u veini zemalja Srednje iIstone Europe udjel
samozaposlenih osoba senije}naajno poveao od 1993. do 1996.
godi-ne. Stovie, u Cekoj, Poljskoj i Rusiji on se aksmanjio. ini se
da skroman osobni dohodak iniska dobit poduzea rezultiraju
smanjenjempotranje za proizvodima i uslugama u zemlji,a inozemna
potranja je ionako manje vanaza mala poduzea. Upravo se zbog toga
moapsorbiranja malog privatnog sektora zasadaiscrpila, bar to se
tie formalnog gospodar-stva. Stovie, velike firme ili
multinacionalnekompanije istisnule su s trita mnoge samoza-poslene
radnike u trgovini na veliko i malo, ho-telima i restoranima, te
turizmu.
Tree, sljedei razlog skromnog udjela sa-mozaposlenosti u
zemljama Srednje i IstoneEurope lei u nacionalnim sustavima
socijalnezatite. U nekim zemljama samozaposleneosobe nisu
materijalno-pravno zatiene u slu-aju nezaposlenosti i, ukoliko se
ne odreknu
Nesporova A.: Zaposlenost i politika trita rada ..
dozvole za obavljanje djelatnosti, ne moguostvariti neka prava
(npr. pravo na invalidsko imirovinsko osiguranje). S obzirom na
takav ri-zik, mnogi ljudi se radije zapoljavaju u podu-zeima u
statusu zaposlenika, a uz to rade nasvome drugom poslu. tovie,
financijski jeprobitanije posjedovati dozvolu za
obavljanjedjelatnosti kao sekundarne aktivnosti, jer setako mogu
smanjiti davanja na dohodak. Po-red toga, neki se trokovi odbijaju
od poreza.
OBILJEJA NEZAPOSLENOSTI
Opseg nezaposlenosti
Otvorena nezaposlenost koja, osim u biv-oj Jugoslaviji, do 1990.
godine uope nije po-stojala, ubrzano se poveavala s
uvoenjemgospodarskih reformi u svim tranzicijskimzemljama. Meutim,
ubrzo se pokazala jasnarazlika izmeu dviju skupina tranzicijskih
go-spodarstava. U Srednjoj i Istonoj Europi sto-pa nezaposlenosti
je u prve tri godine gospo-darske preobrazbe dostigla
dvoznamenkastbroj (izuzetak je bila jedino eka)." Prven-stveno zbog
restrikcija II sustavu materijal-no-pravne zatite nezaposlenih
osoba, a manjezbog poveanja potranje za radom, stopa
ne-zaposlenosti se kasnije u Srednjoj Europi srna-njila i uglavnom
stabilizirala na razini netovioj od 10 posto, sa sezonskim
oscilacijama(vidi tablicu 3.). Potreba za prevladavanjemozbiljnih
ekonomskih debalansa, koji su po-sljedica odgoenog restrukturiranja
poduzea,pribliava sada eku nezaposlenost susjednimtranzicijskim
zemljama. Za razliku od eke,situacija na tritima rada Jugoistone
Europedaleko je gora, uglavnom zbog rata na tim pro-storima, ali i
drugih gospodarskih imbenika, oemu e biti vie rijei u sljedeem
poglavlju.
2 Telerad je oblik rada koji se obavlja izvan poslodavevih
prostorija koritenjem informatike tehnologije i telekomunika-cijske
mree, prema nalogu i potrebama poslodavca. Ekonomski leksikon,
(ur.) Z. Baleti. Zagreb: L Z "Miroslav Krlea", str.891.
(op.prev.)
3 Izuzetno niska nezaposlenost u ekoj do 1996. godine posljedica
je kombinacije nekoliko imbenika. Prvo, velikom pri-vatizacijom
putem podjele vauera stanovnitvu te zemlje nije se mijenjala uprava
u poduzeima, to je odgodilo stvarno re-strukturiranje poduzea.
Nadalje, kako su se trokovi rada zbog znaajnog pada realnih nadnica
smanjivali, u velikim podu-zeima je i dalje bilo prisutno
ekstenzivno nagomilavanje rada. Drugo, privatizacija malih
proizvodnih pogona, kao i vraanjeranije nacionaliziranog vlasnitva
vlasnicima ili, pak, njihovim nasljednicima, stvorilo je povoljne
uvjete za razvoj malog podu-zetnitva, koje je bilo stimulirano
nezasienom potranjom na tritu. Nedostatak poetnog kapitala
djelomino se prevladavaokreditima komercijalnih banaka, te su se na
taj nain kroz program poticanja malog i srednjeg poduzetnitva i
aktivne politiketrita rada osnivala poduzea. U prvim godinama
gospodarske preobrazbe uloga aktivne politike trita rada u
poticanju stva-ranja novih radnih mjesta u malom privatnom sektoru
bila je vrlo vana. U ovom ranom razdoblju znaajna je bila i
mobilnostradnika, kako profesionalna (jer mnogo je radnika
promijenilo posao i zanimanje) tako djelomino i prostorna, jer
ljudi su bilispremni putovati na posao ak i iz vrlo udaljenih
mjesta (ali bez mijenjanja mjesta stanovanja). Kasnije je putovanje
na posaobilo oteano, zbog restrikcija u javnom prometu.
187
-
Rev. soc. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
Do 1996. godine u Zajednici NezavisnihDrava registrirana
nezaposlenost raste vrlosporo (u veini ovih zemalja nije prelazila
5posto), U posljednje vrijeme ona je poelaznaajno rasti u veini
zemalja, dok je u Ru-skoj Federaciji registrirana nezaposlenost
po-novo u padu. Meutim, sadanja financijskakriza e preokrenuti
dosadanji trend i ponovopoveati nezaposlenost.
Vrlo niska stopa registrirane nezaposleno-sti u Zajednici
Nezavisnih Drava vie je rezul-tat injenice da se mnogi traitelji
posla neobraaju za pomo slubama za zapoljavanje,nego doista niske
nezaposlenosti.' Kao to po-kazuju podaci u tablici 4., anketa radne
snagedoista otkriva mnogo veu razinu otvorene ne-zaposlenosti, ak
nekoliko puta veu nego toje registrirana nezaposlenost. Meutim,
kaoto je ve ranije spomenuto, uz neregistriranunezaposlenost, te
zemlje trpe i od skrivene ne-zaposlenosti u formalnom sektoru, jer
se vi-kovi radnika esto nalaze na ekanju, naj-ee bez plae, ili su
prisiljeni raditi skraenoradno vrijeme. Postoje, takoer, ogromni
zao-staci u isplati plaa u svim zemljama Zajednice
Nesporova A.: Zaposlenost i politika trita rada ...
Nezavisnih Drava, to se moe smatrati obli-kom skrivene
nezaposlenosti, budui da ljudirade badava, jer im poduzea ne mogu
isplatitiplae."
Tijekom prve faze gospodarske preobraz-be, baltike drave
dijelile su mnoga obiljejatrita rada sa zemljama Zajednice
NezavisnihDrava, a osobito prilino spori rast registrira-ne
nezaposlenosti, budui da je ekonomskaneaktivnost rasla bre. Meutim,
kasnije sutrita rada baltikih zemalja slijedila trendovetipine za
zemlje izvan Zajednice NezavisnihDrava: otvorena nezaposlenost
poela je ra-sti, a u posljednje vrijeme se stabilizirala s bla-gim
trendom opadanja. Podaci ankete radnesnage za ove zemlje pokazuju
mnogo viu razi-nu otvorene nezaposlenosti nego to to poka-zuju
podaci iz administrativnih izvora.
Zemlje s visokom registriranom nezapo-slenou u pravilu imaju niu
anketnu nezapo-slenost. To vrijedi za Maarsku i Poljsku,
iakorazlika nije velika i s vremenom se smanjuje.Ta se pojava moe
objasniti time da nekitraitelji zaposlenja ili rade (obino u
nefor-malnom ili poluformalnom sektoru) ili ne za-
Tablica 3.Stope registrirane nezaposlenosti u odabranim
tranzicijskim zemljama: od 1991. do 1998. godine (stope na
krajurazdoblja u postocima na radnu snagu)
~~ 1~. 1~.Azerbejdan bez podatka 0,7Bugarska 11,5 16,4Hrvatska
bez podatka 16,6ekaR. 4,1 3,5Estonija bez podatka 5,0Maarska 7,4
12,1Kazahstan bez podatka 0,6Poljska 11,8 16,4Ruska Federacija 0,0
1,0Ukrajina 0,0 0,3Izvor: UN ECE: Economic survey of Europe,
Geneva,1996., 1998.
1995.1,1
11,117,62,95,0
10,42,114,93,20,6
1997.1,3
13,717,65,24,610,53,910,52,82,8
rujan 1998.1,4
10,717,56,84,58,94,09,62,4
3,9
4 Kao to emo to kasnije detaljnije objasniti, brojni imbenici
utjeu na razinu registriranih traitelja zaposlenja: prilinostrogi
kriteriji za ostvarivanje pomoi u nacionalnim slubama za
zapoljavanje u nekim zemljama, niska razina novane nakna-de i
ostalih novanih pomoi za vrijeme nezaposlenosti, relativno kratko
razdoblje primanja novane naknade, esta kanjenjau isplati naknada
idr. Velik broj osoba, posebno mukaraca, obeshrabreno je zbog
stigmatizacije registrirane nezaposlene oso-be kao neuspjene i
nesposobne ili kao radnika koji je otputen zbog nediscipline. Mnogi
traitelji zaposlenja tada radije traestalni ili povremeni posao u
neformalnom sektoru i tako prikrivaju nezaposlenost.
5 Problem neisplate plaa analizira se u sljedeem poglavlju.
188
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ..
Tablica 4.
Usporedba stopa registrirane nezaposlenosti iz administrativnih
izvora i ankete radne snage (ARS) (% na radnu snagu)
1993. 1997.Zemlja Registrirana Nezaposlenost
nezaposlenost prema ARSAzerbejdan 0,7* bez podatkaBugarska 16,0
(III. kvartal) 21,4 (III. kvartal)
Hrvatska 16,6* bez podatkaeka R. 3,5* 3,7 (IV.kvartal)Estonija
5,0*** bez podatkaMaarska 12,1* 11,6 (IV.kvartal)Kazahstan 0,6* bez
podatkaPoljska 16,4* 14,9 (IV. kvartal)Rusija 1,1* 5,6
(IV.kvartal)Ukrajina 0,3* bez podatka* podatak na kraju godine **
1996. *** traitelji zaposlenjaIzvor: OECD: Short-term economic
indicators: Transition economies. Paris, razna izdanja,
nacionalneankete radnesnage.
dovoljavaju sve uvjete definicije nezaposleno-sti Meunarodne
organizacije rada," Upravoobrnuto, zemlje s niom registriranom
nezapo-slenou obino imaju mnogo viu anketnu ne-zaposlenost, poput
Estonije i Zajednice Neza-visnih Drava. Glavni razlog tome je da
setraitelji zaposlenja ne prijavljuju slubama zazapoljavanje.
Obiljeja nezaposlenosti
U svim tranzicijskim zemljama postoje ve-like regionalne razlike
u nezaposlenosti kojese sve vie poveavaju. Razlika izmeu najviei
najnie stope registrirane nezaposlenostiesto prelazi 20 postotnih
bodova. U svakojzemlji postoje brojne lokalne zajednice u koji-ma
je nezaposlenost nekoliko puta vea oddravnog prosjeka. Obino je ona
najnia u ve-likim gradovima, zatim u regijama s
razliitimgospodarskim granama, regijama koje imajudobre uvjete za
razvoj turizma i rekreacije, po-druja koja granie s razvijenijim
zemljamagdje ljudi mogu dnevno putovati na posao iliivjeti od
krijumarenja roba ili pruanja jefti-nijih usluga (vidi Keune,
1998.). Upravo su-protno, nezaposlenou su najvie pogoena
Registrirananezaposlenost1,3*
13,7 (IV. kvartal)15,6 (IV. kvartal)**5,2*4,6***10,4*
3,9*10,5*2,8*2,8*
Nezaposlenostprema ARS
bez podatka13,7 (IV. kvartal)9,9 (IV.kvartal)**5,2 (IV.
kvartal)
10,5 (II. kvartal)8,7 (IV.kvartal)
bez podatka10,2 (IV.kvartal)9,0 (IV. kvartal)8,9
(IV.kvartal)
ruralna i monostrukturna podruja u kojima jeglavna gospodarska
djelatnost pogoena rece-sijom, te regije s malim potencijalom za
eko-nomski razvoj zbog siromane infrastrukture,niske razine
obrazovanja ljudskih resursa i po-dozrivosti spram privatnog
poduzetnitva. Re-gionalne razlike u nezaposlenosti jo vie ote-ava
vrlo slaba prostorna pokretljivost koja jeuzrokovana nedostatkom
jeftinijih stanova, su-avanjem mree javnog prometa i
poveanjemtrokova putovanja vlastitim automobilom.
Nacionalna trita rada karakterizira, ta-koer, niska frekvencija
ulaska i izlaska u ne-zaposlenost, to je posljedica uestale
dugo-trajne nezaposlenosti (due od jedne godine).Udjel dugotrajne
nezaposlenosti u ukupnojnezaposlenosti 1997. godine kretao se od
28%u ekoj do 64% u Bugarskoj. (vidi tablicu 5.).Iz tablice 5.
takoer je vidljivo da u nekimzemljama, npr. Bugarskoj i ekoj,
postoji ma-la razlika izmeu dugotrajne nezaposlenostimukaraca i
ena, dok su u ostalima, npr. Polj-skoj i Rusiji, ene vie pogoene
dugotrajnomnezaposlenou. Maarska ima suprotna isku-stva. Stariji
radnici su vie pogoeni, dok sumlai radnici manje pogoeni zbog
njihovevee fleksibilnosti. Meutim, u nekim zemlja-
6 Prema definiciji Meunarodne organizacije rada, osoba se smatra
nezaposlenom ako je bez posla, aktivno trai posao ispremna je poeti
raditi u naredna dva tjedna.
189
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
Tablica 5.
Dugotrajna nezaposlenost i njena struktura po dobi i spolu
(podaci ARS 1997. II. kvartal, ako nije drugaije naznaeno,% na
ukupnu nezaposlenost, te nezaposlenost pojedinih dobnih i spolnih
kategorija)
ZemljaDugotrajnaukupna
nezaposlenostBugarska 60,4eka R. 32,3Maarska" 53,4Poljska
34,1Ruska Federacija** 32,8* 1996. II. kvartal. ** 1996. I.
kvartal.Nezaposlenost mladih odnosi se na osobe od 15 (u Ruskoj
Federaciji 16) do 24 godine, nezaposlenost starijih na ene u dobiod
50 do 54 godine i mukarce od 50 do 59 godina (u Bugarskoj i
Poljskoj na sve osobe od 55 i starije od 55 godina, a uMaarskoj na
sve osobe od 55 do 59 godina).Izvor: OECDShort-term economic
indicators: Transition economies. 1,4/1997., Paris 1997., 1998. Za
eku i Poljsku: anke-te radne snage.
Dugotrajnanezaposlenostmukaraca
59,4
30,956,429,829,5
ma, poput Bugarske, najmlai radnici su naj-vie pogoeni
dugotrajnom nezaposlenou,to je prilino neoekivano.
Nepodudarnost ponude i potranje na tri-tu rada iroko je
rasprostranjena. Mnoge vje-tine i znanja su zastarjela zbog
promjena ustrukturi proizvodnje, savrenijih tehnologija inovih
oblika organizacije rada. Radnike sa za-starjelim vjetinama i
znanjima potrebno jeprekvalificirati, jer postoji potreba za
novimznanjima i vjetinama koja nedostaju. Meu-tim, u nekim
tranzicijskim zemljama ve se jav-lja obrnuti trend. Toliko se
ekstenzivno krenu-lo s obrazovanjem i osposobljavanjem za
zani-manja koja su ranije nedostajala (npr. ekono-misti, pravnici,
menaderi i sekretarice), da jetrite rada preplavljeno takvim
strunjacima,dok ranije suficitarna tehnika i obrtnika za-nimanja
sada nedostaju. Reforma nacionalnogobrazovnog sustava nije dovoljno
napredovalada ih uini fleksibilnijima, kako bi mogli odgo-voriti
promjenama u potranji za znanjima ivjetinama. To je jedan od
razloga zato oni,koji su zavrili obrazovanje, ne mogu nai
od-govarajui posao, te se moraju odmah prekva-lificirati (o tome se
detaljno govori u treempoglavlju).
Drutvene skupine najvie izloene neza-poslenosti su mladi ljudi,
posebno oni koji za-
Dugotrajnanezaposlenost
ena
Dugotrajnanezaposlenost
mladih
Dugotrajnanezaposlenost
starijih24,136,253,632,833,7
61,7
33,648,737,936,8
49,914,940,827,226,0
vravaju obrazovanje i bez radnog su iskustva,te oni koji
ispadaju iz obrazovanja i imaju sa-mo osnovnu kolu, stariji
radnici, osobe sasmanjenom radnom sposobnou i osobe sazdravstvenim
problemima. U Srednjoj i Isto-noj Europi niskoobrazovani radnici i
oni sazastarjelim vjetinama i znanjima imaju veihproblema pri
nalaenju novog posla, dok su uZajednici Nezavisnih Drava
nezaposlenouvie pogoeni visokoobrazovani radnici. Pri-padnici nekih
nacionalnih manjina nepropor-cionalno su pogoeni nezaposlenou,
poseb-no Romi u Srednjoj i Jugoistonoj Europi,Turci u Bugarskoj,
tzv. male nacije u RuskojFederaciji? i Rusi u neruskim zemljama
bivegSovjetskog Saveza.
Kod ena slika nije posve jasna. Prema po-dacima ankete radne
snage, ene su vie l?o-goene nezaposlenou nego mukarci u Ce-koj,
Poljskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj, dok je si-tuacija posve obrnuta u
Maarskoj, Estoniji,Ruskoj Federaciji i Ukrajini. To se moe
obja-sniti s nekoliko imbenika. Prvo, ene se eeradije povlae s
trita rada nego da ulaze unezaposlenost, mada se vie oslanjaju na
po-mo slubi za zapoljavanje nego mukarci, ko-ji koriste druge
kanale u traenju posla. Stogaje vie ena evidentirano kao
nezaposleno uEstoniji, Kazahstanu, Ruskoj Federaciji i Uk-
7 Postoji 61 takva skupina koja ukupno broji neto vie od 440.000
osoba, od kojih se 6 nalazi u sjevernom europskom dijeluRusije, 22
na sjeveru Kavkaza i 33 u Sibiru i na Dalekom istoku (Ethnic
minorities in Central and Eastern Europe, 1997.).
190
-
Rev..soc. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
rajini. Drugo, zaposlenost i nezaposlenost e-na ovisi o udjelu u
nacionalnom gospodarstvutzv. enskih industrija i sektora te njihove
eko-nomske situacije. Ako su u nekoj zemlji razvi-jenije laka
industrija i usluge, koje obje nudevie poslova za ene, situacija na
tritu rada jetada za ene povoljnija i, obrnuto. Predrasudeprema
zapoljavanju ena takoer igraju odre-enu ulogu. Poslodavac e tee
zaposliti enu iprije e je otpustiti nego mukarca, zbog na-vodne
njene nie radne produktivnosti."
USKLAENOST POLITIKEZAPOWAVANJA, EKONOMSKE ISOCIJALNE
POLITIKEPrije svega, vano je formulirati nacional-
nu politiku zapoljavanja u irem smislu, uzi-majui u obzir itavu
lepezu ekonomskih, soci-jalnih i ostalih imbenika koji utjeu na
za-poljavanje. S aspekta ponude, zaposlenost jedeterminirana
demografskim imbenicima, aliznaajnu ulogu takoer ima obrazovna,
zdrav-stvena i socijalna politika, te ureenost tritarada. S aspekta
potranje, razina i kvalitetazapoljavanja ovisi o potranji za radom,
kojuodreuje ekonomski i socijalni razvoj, a reguli-ra nacionalna
fiskalna i monetarna politika, testrukturna, ekonomska, tehnoloka i
regional-na politika, kao i politika dohotka, socijalnapolitika i
politika trita rada. Stoga nacional-nu politiku zapoljavanja
trebamo shvatiti kaosveobuhvatni, multidisciplinarni pristup
pro-blemima zapoljavanja.
Zaposlenost ima dvostruko znaenje. Zaradnika ona znai dohodak,
izgraivanje osob-nih sposobnosti, zadovoljstvo radom i drutve-ni
status, a za drutvo ona je glavni izvor bogat-stva. Stoga ciljevi
zapoljavanja trebaju imatiznaajno mjesto u donoenju ekonomske i
so-cijalne politike. Tranzicijski proces je otvorionove mogunosti
za ljude i itave nacije ali je,takoer, donio mnoge potekoe proizale
izprilagoavanja glavnim sistemskim promjena-ma i efekata
globalizacije. Da bi naznaila oveprobleme nacionalna politika
zapoljavanjamora jasno razlikovati kratkorone, srednjo-rone i
dugorone ciljeve i stvoriti vane in-strumente politike. Kratkoronim
ciljevima sesprjeava nezaposlenost i pomae traiteljimazaposlenja da
nau novi posao za vrijeme dok
Nesporova A.: Zaposlenost i politika trita rada ...
ih se privremeno novano pomae. Srednjo-rono, glavni ciljevi su
sljedei: poticanje po-tranje za radom korigiranjem debalansa u
go-spodarstvu, poticanje ulaganja i stvaranje no-vih produktivnih
radnih mjesta, unapreivanjeljudskog kapitala, garantiranje razumnih
nad-nica i plaa te ublaavanje siromatva. Dugo-roni cilj je
postizanje pune, produktivne i slo-bodno odabrane zaposlenosti, tj.
jednaki pri-stup zapoljavanju za sve koji ele raditi, bezobzira na
dob, spol, etniku i socijalnu pripad-nost. Sve zemlje koje su
ratificirale KonvencijuMeunarodne organizacije rada br. 122 i
pot-pisale Kopenhaku deklaraciju, obvezale su sena taj cilj.
Definiranje i provedba tako iroko odre-ene nacionalne politike
zapoljavanja ne mo-e biti samo odgovornost ministarstva rada islubi
za zapoljavanje, ve mora proizai izuske suradnje razliitih vladinih
odjela i takoosigurati konzistentnost s ostalim glavnim po-litikama
vezanim za ekonomska i socijalna pi-tanja. Na taj e se nain one
meusobno do-punjavati. U donoenju politike vana je ulogasocijalnih
partnera, jer su oni njome direktnopogoeni. Oni su u najboljem
poloaju da oci-jene je Ii i u kojem obujmu ta politika
izvediva,korisna i konzistentna te kako je redefinirati.Potpora i
aktivna suradnja socijalnih partnerau donoenju politike je nuan
uvjet za njezinuspjeh.
Sredinja tijela u mnogim tranzicijskimzemljama i dalje nastoje
kontrolirati donoe-nje politike trita rada, unato injenici da
svevee regionalne razlike u razvoju zapoljava-nja, te ekonomskom i
socijalnom razvoju zah-tijevaju intenzivnije regionalne i lokalne
inici-jative. Sredinje aktivnosti bi te inicijative tre-bale
podupirati i olakati njihovu realizaciju.Nacionalna politika
zapoljavanja odreujekljune parametre za regionalne politike usmislu
instrumenata koji e se primijeniti i fi-nancijskih ogranienja. U
kriznim se regijamafondovi, raspoloivi za regionalne programe,mogu
dopuniti sredinjim proraunom. Meu-tim, glavne aktivnosti moraju
financirati sameregije. Politika, te ekonomski ciljevi i ciljevi
uzapoljavanju moraju biti dogovoreni kroz so-cijalni dijalog, koji
e obuhvatiti sve kljuneigrae u regiji, kako bi se ti ciljevi doista
i reali-
8 Prema jednom istraivanju Meunarodne organizacije rada,
menaderi u Maarskoj imaju manje predrasuda to se tiezapoljavanja
ena nego oni u ekoj ili Bugarskoj (Paukert, 1995.).
191
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
zirali. Provoenje ovisi o suradnji svih uk-ljuenih strana, tj.
regionalnih i lokalnih insti-tucija trita rada, vladinih tijela i
tijela drav-ne uprave, poduzea, udruga poslodavaca, sin-dikata i
dr. Brojni pozitivni primjeri pokazujuda uspjeh ovisi prvenstveno o
aktivnom regio-nalnom pristupu, koji mobilizira lokalne resur-se i
institucije. Potpora institucija i fondova vi-eg ranga, ako je uope
dostupna, moe se efi-kasno iskoristiti samo pod tim uvjetima
(vidiKeune, 1998.).
KAKO UNAPRUEDITI POLITIKUTRITA RADA
Iako se aktivnom politikom trita rada nemoe znaajno poveati
zaposlenost ili elimi-nirati nezaposlenost, ona moe odigrati
vanuulogu u ureivanju trita rada i ublaavanjusocijalnih napetosti.
Njome se moe poticatinovo zapoljavanje i samozapoljavanje zaosobe
bez posla, otvarati ili sufinancirati otva-ranje novih radnih
mjesta za osobe koje seteko zapoljavaju, te poboljati
kvalifikacijetraitelja zaposlenja za vrijeme dok im se pri-vremeno
osigurava dohodak. Tranzicijska go-spodarstva razvila su iroku
lepezu politikatrita rada, ali njihova uinkovitost je esto bi-la
ispod oekivanja. Razlog tome bio je neu-spjeno kreiranje i
provoenje, neoptimalnakombinacija mjera s obzirom na lokalne
potre-be, loa usmjerenost mjera i nedostatak finan-cijskih
sredstava. Da bi se poveao njen utjecajna trite rada, preporuuju se
sljedea pobolj-anja.
Prioriteti aktivne politike trita rada
Pod pritiskom porasta nezaposlenosti ivrlo ogranienog prorauna
za politiku tritarada, veina sredstava usmjerava se na
sufi-nanciranje plaa i rano umirovljenje, kako bise ublaile potekoe
uzrokovane nezaposle-nou. Meutim, pasivni pristup ne
poboljavastanje nezaposlene osobe. Upravo suprotno,dugotrajnom
nezaposlenou ljudi gube vezu stritem rada i rapidno gube radnu i
strunusposobnost. Programi aktivne politike tritarada mogu skratiti
trajanje nezaposlenosti, da-ti prekobrojnim radnicima nova radna
mjesta ipoveati zapoljivost traitelja zaposlenja. Nataj e se nain
smanjiti ekonomski i socijalnitrokovi nezaposlenosti i
neaktivnosti. Istina,statistiki podaci pokazuju da aktivna
politika
192
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
trita rada ima mali, ali znaajni uinak nasmanjivanje
nezaposlenosti u tranzicijskimzemljama Srednje Europe (vidi
Lehman,1998.). Stoga institucije trita rada morajuimati aktivan
pristup i proiriti programe poti-canja zapoljavanja na to vei krug
traiteljazaposlenja. Aktivne mjere mogu takoer bitiuinkovite u
sprjeavanju nezaposlenosti, tj.mogu se ponuditi radnicima kojima
prijeti ne-zaposlenost, kako bi se zaposlili na drugomradnoe
mjestu.
Pasivna politika zapoljavanja mora postatiaktivnom i koristiti
aktivne mjere. Mnogezemlje uvjetuju ostvarivanje prava na
novanunaknadu dokazom da radnik doista aktivnotrai posao, te u tu
svrhu koriste programe ak-tivne politike zapoljavanja kao test.
Produ-ena novana naknada takoer se moe uvje-tovati sudjelovanjem u
programima aktivnepolitike zapoljavanja. Tako se, npr. u Maar-skoj,
produava novana pomo pod uvjetomda nezaposlena osoba prihvati
ponudu za ('o-sao ili sudjelovanje u javnim radovima. U Ce-koj se
sudjelovanje u programima poticanjazapoljavanja tretira kao
odgovarajui posaopa odbijanje sudjelovanja u njima znai obu-stavu
novane naknade na tri mjeseca. Nekezemlje daju dodatne novane
poticaje za brzoponovno zapoljavanje, poput bonusa za po-vratak na
posao, nagrade za one koji nau po-sao (u Velikoj Britaniji) i
novane pomoi zapovratak na posao (Irska). Takvi poticaji mogubiti
korisni i u tranzicijskim gospodarstvima.
Vie strunog obrazovanja za trite rada
Rastua strukturna nezaposlenost u svimtranzicijskim zemljama
zahtijeva poboljanjepoetnog obrazovanja, te redovito dodatnostruno
osposobljavanje. Institucije trita ra-da bi trebale nastojati da
dokvalifikacija i pre-kvalifikacija budu dostupne to je mogue ve-em
broju nezaposlenih osoba s neodgovara-juim zanimanjima. Struno
osposobljavanjetrebalo bi biti usmjereno na ona zanimanja ko-ja se
na tritu rada trae te ona koja odgova-raju potrebama nezaposlenih
osoba. Iakostruno osposobljavanje mogu provoditi raz-liite
institucije, koje se u tu svrhu natjeu kodslubi za zapoljavanje,
specijalizirane institu-cije za obrazovanje odraslih (poput onih u
Ma-arskoj osnovanih uz pomo Svjetske banke)postiu najbolje
rezultate, jer osposobljavanjeprilagoavaju specifinim potrebama
polazni-
-
Rev. soc. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
ka i poslodavaca. Neke zemlje pristaju na stru-no
osposobljavanje nezaposlenih samo zapoznatog poslodavca, tj. samo u
sluaju da po-slodavac nakon zavretka obrazovanja zaposliradnika.
Posljedica je, svakako, znaajno pove-anje stope posredovanja pri
zapoljavanju, alikorist od strunog osposobljavanja bi trebalabiti
znatno vea, inae e pristup strunomosposobljavanju biti vrlo
ogranien. Iskustvasu pokazala da struno osposobljavanje, us-mjereno
na stvarne potrebe na tritu rada,istodobno poveava zapoljivost
traitelja za-poslenja openito, te tako osposobljene osobepriprema
za razdoblje kada se potranja za ra-dom povea. Struno
osposobljavanje moe,takoer, poveati stopu uspjenosti u
ostalimprogramima poticanja zapoljavanja. Na prim-jer, javni radovi
se mogu proiriti na djelatno-sti koje zahtijevaju veu strunost, a
sudionicie nakon takvih programa imati vee anse unalaenju redovnog
zaposlenja, kao to je tosluaj u Sloveniji.
Iskustva nekih tranzicijskih zemalja (Slo-venija, Hrvatska,
Maarska, u prvoj fazi ieka) pokazuju da dodatno
osposobljavanjeradnika, koji su jo uvijek zaposleni ali su imznanja
zastarjela, olakava njihovo ponovn~zapoljavanje. Trokove takvog
osposobljava-nja moe snositi poduzee (kao dio kolektiv-nog ugovora)
ili se mogu podijeliti izmeu po-duzea i slube za zapoljavanje.
Jedino je uregijama s visokom nezaposlenou, kod ma-sovnih otputanja
i u sluajevima teko za-poljivih radnika opravdano da trokove
ospo-sobljavanja u potpunosti snosi sluba za za-poljavanje. Ovakva
politika je financijski is-plativa i socijalno vrlo prihvatljiva.
Ona, tako-er, donosi korist i nacionalnom gospodarstvuboljom
preraspodjelom rada. Budui da radnozakonodavstvo u mnogim
tranzicijskim zem-ljama za sada ne dozvoljava da se struno
os-posobljavanje zaposlenih osoba financira izfondova za
zapoljavanje, preporuuje se da sedodaju amandmani koji e to
regulirati.
Poticanje samozapoljavanja
Programi samozapoljavanja najuspjenijisu u smislu posredovanja
pri zapoljavanju itrajne zaposlenosti. Meutim, oni su pogodnisamo
za prilino ogranien broj traitelja za-poslenja koji imaju
potencijal da pokrenu svojvlastiti posao. Ako se u program ukljuuje
vei
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
broj novih poduzetnika, tada program morabiti paljivo osmiljen i
popraen irokom mre-om institucija koje ga podupiru. Prije svega,kod
kandidata za samozapoljavanje moraju sepomno ispitati sposobnosti
za voenje izabra-nog posla, zatim se za njih organiziraju teajeviza
upoznavanje pravnih propisa, knjigovod-stvenih i financijskih
poslova, marketinga, up-ravljanja i plasmana gotovih proizvoda ili
uslu-ga. Takoer im je potrebna pomo u priprema-nju poslovnoga
plana. Financijska se pomodaje u obliku bespovratnih subvencija
ili, e-e, u obliku preferencijalnih pozajmica iz fon-da za
zapoljavanje. Krediti se mogu djelo-mino ili, ak potpuno, otpisati
nakon nekoli-ko godina uspjenog poslovanja, posebno on-da kada su
otvorena dodatna radna mjesta zanezaposlene osobe. Poglavlje o
poticanju po-duzetnitva i otvaranju novih radnih mjestadaje vie
podataka o institucijama koje ih po-dupiru, to je krucijalno za
opstanak malih po-duzea.
Poticanje zapoljavanja mladih
Mladi ljudi su vrlo ranjiva skupina natritu rada. Budui da sve
tranzicijske zemljepoklanjaju osobitu panju mladim
traiteljimazaposlenja, posebni programi koje provodeneke zemlje
mogu posluiti kao primjer. Oviprogrami obino kombiniraju
obrazovanje sasufinanciranjem (prvog) zaposlenja ili
samoza-poljavanjem. Struno osposobljavanje obinoprethodi prvom
zapoljavanju, a sluba za za-poljavanje moe sufinancirati
osposobljava-nje nekvalificiranih mladih ljudi, posebno onihkoji su
ispali iz redovnog obrazovanja (takveprograme provodi Poljska).
Budui da je brojmladih ljudi sa skromnim obrazovanjem usvim
tranzicijskim zemljama u porastu, poseb-ni programi koji e ih
socijalno integrirati, mo-gu biti od velike koristi. Ceka je takve
progra-me pokrenula prije nekoliko godina. U tim seprogramima
poinje s osnovnim socijalnimvjetinama, a nastavlja s
osposobljavanjem zazanimanje, graenjem radnih navika i, na kra-ju,
s redovnim radom. Iskustva iz ovog progra-ma su zaista
ohrabrujua.
Prvo se radno iskustvo za mlade ljude,uglavnom one koji
zavravaju obrazovanje,najee potie sufinanciranjem plaa
poslo-davcima u razdoblju od 6 do 12mjeseci. Ako jeto potrebno,
zapoljavanje se moe kombinira-ti s osposobljavanjem na radnome
mjestu za
193
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
koje trokove snosi poslodavac (to se ini,npr. u Maarskoj).
Poticaji se mogu davati po-slodavcima koji mladim ljudima ponude
stalnozaposlenje kada sufinancirano zapoljavanjeistekne. Mladim
ljudima ija struna osposob-ljenost ne odgovara ponuenim
slobodnimradnim mjestima, potrebno je ponuditi prek-valifikaciju.
Osobito su poeljni programi zamlade poduzetnike, jer su mladi ljudi
spremni-ji preuzeti rizik, u odnosu na ostale dobne sku-pine. Za
uspjene programe potrebno je sveo-buhvatno poduzetniko
osposobljavanje i dru-gi oblici pomoi.
Intenzivnije mjere za skupine unepovoljnom poloaju na tritu
rada
Drutvene skupine najvie izloene neza-poslenosti ili gurnute u
neaktivnost jesu: osobes umanjenom radnom sposobnou, nacional-ne
manjine, ene s malom djecom, bivi zatvo-renici, osobe niske strune
spreme ili zastarje-lih znanja i vjetina te starije osobe. Sve
zemljeu tranziciji provode mjere za poticanje njihovazapoljavanja,
ali iskustva nekih zemalja su po-kazala da su ove skupine openito
manje obu-hvaene aktivnom politikom zapoljavanja ne-go ostali
traitelji zaposlenja (vidi Lubyova,van Ours, 1999.). Slubama za
zapoljavanjemnogo je lake takve osobe poslati u invalid-sku ili
prijevremenu mirovinu ili im dati soci-jalnu pomo, nego im pruiti
aktivnu pomo utraenju zaposlenja ili na njih primijeniti
mjereaktivne politike za poticanje njihova zapolja-vanja, unato
tome to mnogi od njih ele isposobni su raditi.
Katastrofalno stanje na tritu rada za oso-be s umanjenom radnom
sposobnou usko jevezano sneuinkovitim kvotnim sustavom uveini
zemalja. Nedostaju postupci prisile zanjihovo zapoljavanje te
uvjeti za rehabilitaci-ju, a zatitne radionice iz prethodnog
sustavasu ukinute." Kod osoba s umanjenom radnomsposobnou potrebno
je izvriti ocjenu preo-stale radne sposobnosti (ne samo s
medicin-skog gledita). Nakon toga trebaju proi po-stupke
profesionalne orijentacije, strunog os-posobljavanja zajedno s
profesionalnom reha-bilitacijom (ako je to potrebno) i, na kraju,
po-trebno im je pruiti pomo u pronalaenju po-
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
slaoVeina ovih osoba mogla bi se zaposliti naredovnim poslovima,
s eventualnim prilagod-bama radnog mjesta za neke od njih, dok bi
uzatitnim radionicama radile osobe vieg stup-nja invalidnosti. Do
sada su se financijski i dru-gi poticaji pokazali uinkovitijima od
prisile uprivlaenju interesa, kako poslodavaca, tako iosoba s
potekoama. Iako mnogim tranzicij-skim zemljama ovaj sustav moe
izgledati pre-skup, istraivanja Meunarodne organizacijerada su
pokazala da njegovo postupno uvoe-nje u konanici moe rezultirati
mreom eko-nomskih i socijalnih dobitaka, jer zaposleneosobe s
potekoama postaju ekonomski neo-visne, plaaju poreze i ive bez
potpore iz iona-ko nedostatnih socijalnih fondova.
Poljski sustav zapoljavanja i profesionalnerehabilitacije za
osobe s umanjenom radnomsposobnou, iako ima izvjesnih problema,moe
se preporuiti kao primjer. Taj je sustavtemeljen na zakonski
odreenoj kvoti, s tim dapoduzea koja ne ispunjavaju tu kvotu
upla-uju odreenu sumu u Dravni fond za rehabi-litaciju
hendikepiranih osoba. Ovaj se fond ko-risti za usluge profesionalne
rehabilitacije, po-ticanje poslodavaca da otvaraju nova radnamjesta
iznad kvote, sufinanciranje zatitnih ra-dionica, nabavku radnih
pomagala i za prila-goavanje radnih mjesta. Meunarodna
orga-nizacija rada je u tranzicijskim zemljama orga-nizirala
rasprave o tom problemu. Zakljuenoje da bi zapoljavanje osoba s
umanjenom rad-nom sposobnou ili uplaivanje u fond, koji bimoda bio
na regionalnoj razini, bilo prihvat-ljivo poslodavcima, a istodobno
bi povealoanse za zapoljavanje ove kategorije radnika.
Poticanje zapoljavanja pripadnika nacio-nalnih manjina, koje
imaju potekoa u za-poljavanju, mora odgovarati njihovim speci-finim
problemima. Najvea potekoa je sla-bo vladanje slubenim jezikom,
esto poveza-no s niskom obrazovnom razinom, koncentra-cija u malom
broju zanimanja koja se na triturada ne trae i predrasude
poslodavaca. Nekiod ovih problema zahtijevaju dugorona rjee-nja,
posebno ona vezana za drutvene predra-sude i obrazovanje. Ostali se
problemi mogumakar ublaiti teajevima za uenje jezika,strunim
osposobljavanjem i prekvalifikacija-ma, te sufinanciranjem njihova
zapoljavanja
9 Postojee stanje i preporuke za politiku koje iz toga slijede
temelje se na politici prirunika Employment prospects for di-sabled
workers in Central and Eastern Europe (1995.). Prirunik je dostupan
na nekoliko jezika Srednje i Istone Europe.
194
-
Rev. soc. polit., god. 7, br: 2, str: 183-196, Zagreb 2000.
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ...
(vidi Ethnic minorities in Central and EasternEurope,
1997.10).
Dva su problema posebno znaajna koduspjenog ponovnog
zapoljavanja ena s ma-lom djecom: osiguravanje dobre i
dostupneskrbi za djecu, to mora biti obveza zajednice, idobrog
obrazovanja i osposobljavanja za zani-manja koja se na tritu trae.
Korisno je osi-gurati teajeve za obnavljanje znanja i vjetinaza
mlade ene koje se vraaju s porodiljnogdopusta. Neke slube za
zapoljavanje s uspje-hom primjenjuju ovu mjeru. Stovie, budui daje
u tranzicijskim zemljama zapoljavanje uskraenom radnom vremenu jo
uvijek rijet-kost, institucije trita rada bi trebale razmo-triti
poticanje sklapanja ugovora za rad uskraenom radnom vremenu i za
zapoljavanjevie izvritelja na istom radnome mjestu. Defi-nitivan
oblik ove potpore moe se razmotriti idogovoriti tripartitnim
socijalnim dijalogom.
Tri skupine o kojima je ovdje bilo rijeiine jezgro rastue
dugotrajne nezaposlenosti.Budui da produena nezaposlenost znai
gu-bitak radnih sposobnosti, dugotrajno nezapo-slenim traiteljima
zaposlenja potrebno jepruiti intenzivniju pomo u zapoljavanju
iukljuivanje u programe trita rada. Mnogiod njih, medutim, moraju
popraviti lou slikukoju imaju o poslodavcima, uvrstiti
samopo-uzdanje, poboljati sposobnost da "se nude"na tritu rada,
nauiti postupke traenja poslai natjecanja za posao. To se moe
realiziratikroz tzv. klubove za traenje zaposlenja,osmiljene prema
britanskome modelu, koji zasada rade u nekoliko tranzicijskih
zemalja ili,pak, kroz kratke teajeve. Osobama koje su strita rada
izbivale due vrijeme potrebna jepomo u obnavljanju njihovih radnih
sposobo-sti. U ovim sluajevima pomae sufinanciranjezapoljavanja,
kombinirano s osposobljavan-jem na radnome mjestu. U tom su smislu
kori-sna iskustva Maarske, gdje su dugotrajno ne-zaposlene osobe
zapoljavane u javnim radovi-ma, koje je inicirala zajednica za
zbrinjavanjebeskunika i socijalnu zatitu starijih osoba (vi-di
Frey, 1995.).
Programi za poticanje zapoljavanja uregijama masovne
nezaposlenosti
Mnoge regije u tranzicijskim zemljamatrpe masovnu nezaposlenost
u otvorenom ili
skrivenom obliku. Neka su podruja bila po-goena ratom, neka su
pretjerano ovisila o sa-mo jednom poduzeu bez alternativnih
mo-gunosti zapoljavanja, a neka su podruja ru-ralna. Intenzivni
programi zapoljavanja moglibi pomoi u olakavanju stanja i
doprinijetisvekolikom ekonomskom razvoju tog podru-ja. Takvi su
programi obino usmjereni na ob-novu i poboljanje infrastrukture i
stanovanjaali se, takoer, mogu usmjeriti na razvoj poljo-privrede.
U njima se koriste radno-intenzivnetehnologije, kako bi se mogao
ukljuiti to veibroj ljudi u obnovu cesta, eljeznikipruga, kuai dr.,
te omoguilo osposobljavanje na radno-me mjestu u vjetinama koje bi
sudionicimaprograma kasnije mogle koristiti u redovnomzapoljavanju
(vidi Tajgman, 1998.). Za rural-na podruja Centralne Azije posebno
je pogo-dan program mikrokredita za razvoj
obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava, obrta i malihtrgovakih
tvrtki. Takav se program odnedav-no provodi u nekoliko regija u
Kazahstanu.
Ocjenjivanje politike trita rada
Znaenje i kvalitetu politike trita radatreba redovito
ocjenjivati. U tu je svrhu po-trebno prikupljati podatke o broju
sudionikasvakog programa i o ukupnim trokovima, re-gionalnom
rasporedu sudionka i trokovima,broju onih koji su ispali iz
programa, o stopizapoljavanja i eventualnom ponovnom ulaskuu
nezaposlenost ili neaktivnost. Ovakvi podacivani su za unapreivanje
provoenja progra-ma, davanje jasnijih uputa lokalnim slubamaza
zapoljavanje i za financijske utede.
Meutim, nuno je, takoer, ocjenjivatiuinkovitost programa trita
rada u zapolja-vanju teko zapoljivih traitelja zaposlenja.
Ostrukturi sudionika, kao i registriranim neza-poslenim osobama
koje nisu sudjelovale uovim programima, potrebno je prikupiti
do-datne podatke, npr.: dob, spol, obrazovanje,zanimanje, radno
iskustvo, razlozi gubitka po-sla, etnika i socijalna pripadnost,
zdravstvenostanje, obiteljska situacija, trajanje nezaposle-nosti i
zapoljavanje nakon programa ili drugiizlasci iz registrirane
nezaposlenosti. Ako suovi sloeni podaci dostupni, sofisticiranija
oc-jena se moe temeljiti na istraivanjima nauzorku (idealno bi bilo
na cijeloj populaciji),
10 Ovaj je materijal preveden na nekoliko jezika Srednje i
Istone Europe.
195
-
Rev. sac. polit., god. 7, br. 2, str. 183-196, Zagreb 2000.
koristei pritom tehnike uparivanja nezaposle-nih osoba, koje su
sudjelovale, i onih koje nisusudjelovale, u programima poticanja
zapolja-vanja. To bi omoguilo vrlo korisnu informaci-ju o opoj
uinkovitosti pojedinih programa, teo njihovoj uinkovitosti glede
razliitih skupi-
LITERATURA
Frey, M. (1995.) New job creating initiatives outsidethe
mainstream labour market in Hungary. Buda-pest: Labour Research
Institute.
Employment prospects for disabled workers in Centraland Eastern
Europe (1995.). Geneva: ILO.
Ethnic minorities in Central and Eastern Europe: Gu-delines and
recommendations promoting theiremployment, Report No. 19. (1997.).
Budapest:ILO-CEET.
Keune, M. et al. (ed.) (1998.) Regional developmentand
employment policy: Lessons from Central andEastern Europe.
Budapest/Geneva: ILO.
Lehman, H. (1998.) Active labour market policies inCentral
Europe: First lessons, u: Riphahn, R. etal. (ed.) Employment
policies in the transitions:Lessons from German integration. Berlin
andLondon: Springer.
196
Nesporova A.: Zaposlenost ipolitika trita rada ..
na traitelja zaposlenja. Meutim, to za rutin-sku upotrebu moe
biti vrlo skupo, zahtijevatipotpunu kompjuteriziranost slubi za
zapolja-vanje i oduzeti mnogo njihova dragocjenogvremena.
Lubyova. M., van Ours, J. (1999.) Effects of labourmarket
programmes on the transition rate fromunemployment into regular
jobs in the SlovakRepublic, Journal of Comparative Economics
(utisku).
Short-term economic indicators: Transition econo-mies. Paris:
OECD.
Paukert, L. (1995.) Economic transition and women 'semployment
in four Central European countries,1989.-1994., Labour Market Paper
No. 7. Gene-va: ILO.
Tajgman, D., de Veen, J. (1998.) Employment intensi-ve
infrastructure programmes: Labour policiesand practices. Geneva:
ILO.
Economic survey of Europe. (1996., 1998.) Geneva:UN ECE.
S engleskoga prevela Nada Kerovec