OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE
OSNOVE SOCIJALNE PEDAGOGIJE(Slobodan Uzelac, Dajana Bouillet)
RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE
Pojam socijalna pedagogija prvi se put pojavljuje sredinom 19.
st. u Njemakoj kao sinonim za kolektivnu pedagogiju, koja je bila
suprotnost tzv. individualnoj pedagogiji.
F. A. W. Diesterweg:
( socijalna pedagogija oznaava obrazovnu akciju kojoj je svrha
pomo siromanima u drutvu, on prvi put socijalnu pedagogiju u ovom
obliku spominje 1850. g u djelu Rukovo za obrazovanje njemakih
uitelja (prirunik) ( propagirao reformu kolstva: umanjivanje
utjecaja Crkve i politike na kolstvo, uz istodobno jaanje
socijalnih promjena
POECI RAZVOJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE
Pioniri socijalne pedagogije: Vives, Comenius, Pestalozzi,
Frobel ( pozornost su pridavali siromatvu i drugim oblicima
socijalne ugroenosti, zato to se tada socijalnopedagoka perspektiva
bavila nastojanjem da se odgojem rijee socijalni problemi-
sustavniji razvoj soc. pedagogije tek na prijelazu iz 19. u 20. st.
( motiviran specifinim drutveno-ekonomskim uvjetima: INDUSTRIJSKOM
REVOLUCIJOM
- Industrijska revolucija: uzrokovala velike probleme kao to su
nezaposlenost i osiromaivanje irih slojeva stanovnitva, sve
intenzivniji razvoj kapitalizma zbog ega dolazi do suprotnosti
interesa kapitalista i radnika ( dolazi do revolucionarnog pokreta
radnika koji je trajao od 1848. do 1871. - razvoj maloljetnikog
kaznenog prava: toskanski kazneni zakonik iz 1786. koji uvodi
discerimento (rasuivanje, razboritost) kao temelj za kanjavanje
maloljetnika u dobi od 12 do 14 godina ( francuski kazneni zakon
preuzeo isto rjeenje
- DISCERIMENTO ( posebna maloljetnika ubrojivost koja je bila
uvjet za njihovo kanjavanje; maloljetnik kod kojeg se discerimento
nije utvrdio, nije se mogao kazniti nego je predan roditeljima ili
upuen u popravni dom
- francusko ureenje maloljetnike odgovornosti posluilo kao uzor
mnogim europskim zemljama u 19. st. ( potpuno se ograniava
kanjavanje maloljetnika i uvode se posebne sankcije ( odgojne
mjere
- nakon 1. svjetskog rata mnoge zemlje ustanovljuju posebna
vijea i sudove za maloljetnike ( danas takoer mnoge zemlje imaju
posebne zakone o sudovima za maloljetnike
U 19. st drava postaje vie zainteresirana za odgojni karakter
socijalne skrbi emu prethodi nekoliko faza:
SREDNJI VIJEK: drutvo se nemilosrdno odnosi prema djeci kojoj
treba izvanobiteljska skrb, kranstvo podupire stav da su poniznost
i slabost ovjeka koje dolaze iz siromatva vrline koje uzdiu, pa
tako nastaju prve javne institucije za smjetaj i zbrinjavanje
siromanih od strane Crkve
NOVI VIJEK: djeca i mladi bez sredstava za ivot alju se na
prisilni rad, jer se smatralo da su siromasi u takvoj potrebi zbog
nedostatka volje za rad. Obrat u odnosu prema siromanima dogaa se
1350. g u Engleskoj kada se prema njima poinje provoditi represija:
vjerovalo se da je prisilni rad sredstvo odgoja zaputene djece, pa
su sve radno sposobne skitnice prisiljavali na rad. Skitnja postaje
delikt koji se progoni i kanjava bievanjem, usijanim eljezom,
odsijecanjem uha U drugoj polovici 19. st. zbog porasti zaputenosti
djece drava se interesira za socijalnu skrb ( postupno se
pojavljuje protivljenje iskoritavanju djeje radne snage i donose se
zakoni o ukidanju djejeg rada. - zbog industrijalizacije koja se
sve vie razvijala dolo je do promjena u funkcioniranju obiteljskih
struktura ( roditelji su radili i velik broj djece nije mogao
dobiti potrebnu skrb ( gubitak odgojnih potencijala obitelji (
velik broj novih socijalnih problema
- obrazovanje se smatralo vanim mehanizmom za rjeavanje tih
problema ( obrazovanje zajednice i obitelji ( socijalna se
pedagogija razvila kao sustav organiziranih aktivnosti drutva ,
usmjerenih ublaavanju socijalnih problema
NATORPOV KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE
- Paul Natorp : na prijelazu iz 19. u 20. st. nastojao se
suprotstaviti rascjepu njemakog drutva, razvijajui koncept
socijalne pedagogije socijalna pedagogija = pedagogija koja
dotadanju individualistiku pedagogiju mijenja idealom zajednice,
odnosno zajednitva slijedi Tonniesovo shvaanje pojma zajednice:
zajednica je pravi i trajni oblik zajednikog ivota, a drutvo je
prolazno i prividno
u drutvo se pojedinci okupljaju da bi ostvarili neke svoje
sluajne zajednike ciljeve, dok zajednica ne postoji sama po sebi,
nego u osjeaju pojedinca da je postao dijelom cjeline
tim se konceptom socijalna pedagogija izjednaava s pedagogijom,
a pridjev socijalna oznauje pripadnost zajednici
Natorpove osnovne misli:
ovjek je neprekidno pod mnogostranim utjecajima drugih,
istodobno neprekidno djelujui na druge. ivot pojedinca u svakom je
pogledu obiljeen zajednicom, on govori i misli govorom svoje
zajednice i od nje preuzima zaokruenu sliku svijeta. Njegovim
djelovanjem upravljaju norme i vrijednosti zajednice. One su
smjernice i vodilje njegovog ponaanja. Prema tome, cijeli ivot
ovjeka odvija se pod utjecajem njegove okoline, svijeta koji ga
okruuje.Odgoj je uvjetovan ivotom u zajednici i obrnuto oblikovanje
ivota u zajednici oblikovano je odgojem: pojedinac postoji samo u
zajednici, zajednica ne postoji izvan pojedinca, a zajednicu
omoguuje odgoj i obrazovanje pojedinca.
teme socijalne pedagogije: socijalni uvjeti obrazovanja i
obrazovni uvjeti socijalnog ivota
drutveni problemi smatraju se odgojnim problemima
ciljevi socijalne pedagogije: izgraivanje jake svijesti o
zajednici kao protutei egoizmu pojedinca i klasnoj svijesti (
vraanje unutarnjeg jedinstva nacije koja je bila ekonomski i
politiki razjedinjena
sredstva za postizanje ciljeva: obrazovanje irokih slojeva
stanovnitva, a ne obrazovanje kao privilegiju bogatih NOHLOV
KONCEPT SOCIJALNE PEDAGOGIJE
Herman Nohl : razvija teoriju o drutvenom i dravnom odgoju u
socijalnoj skrbi, to oznauje terminom socijalna pedagogija (
interpretirao ju kao teorijski okvir socijalnog rada
razvijao koncept obrazovanja usmjerenog narodu i zajednitvu ,
kako bi se ponovno uspostavilo nacionalno jedinstvo: naglaavao
potrebu za osnivanjem ruralnih kola, poticanje umjetnikog i
tjelesnog obrazovanja, obrazovanja orijentiranog na dobrobit djece,
te unutarnje reforme kole (uvoenje radnog odgoja) utemeljio je
samostalan kolegij socijalne pedagogije na Sveuilitu u
Gottingenu
sudjelovao u pokretu skrbi o djeci i mladima ( socijalnopedagoki
pokret ( na temelju tog iskustva on pronalazi 3 izvora potrebe za
socijalnom zatitom:1. nova socijalna i moralna, tjelesna i duhovna
nevolja uvjetovana razvojem industrije, velegradova, slabljenjem
soc. veza 2. - na nju bi socijalna zatita trebala odgovoriti
besklasnim odgojem, utemeljenim na pravednosti zakona, zajednice i
rada, a nositelji novog drutva morala bi biti djeca3. ope
nevjerovanje i otuivanje od Boga na koje je potrebno odgovoriti
ponovnim uspostavljanjem kranske obitelji i naina ivota4.
nepotivanje osebujnih snaga ena , odnosno duhovno-moralnih temelja
obitelji, duhovnog materinstva, na koje treba odgovoriti buenjem
enskog pokreta koji bi uspostavio utjecaj ene u funkcioniranju
sloenih drutvenih struktura. izvorno sredstvo za postizanje
kulturnog preporoda je pokret mladih
cilj odgoja: dobrobit i priznanje prava na ivot i sreu svake
osobe, to omoguuje razvoj osobitih sposobnosti
socijalna pomo i zatita odgojni je proces utemeljen na ljubavi i
razumijevanju odgajanika, a zadaa socijalne pedagogije odnosi se na
obrazlaganje i razumijevanje tog procesa
naglaava vanost interveniranja na preventivnoj razini, a ne samo
onda kada problem nastane ( brana savjetovalita, savjetovalita za
dojenad i majke, djeji vrtii, dnevni boravci, odgoj i obrazovanje
djece bi takoer dovelo do prevencije socijalnih problema (
unapreivanje socijalnih vjetina odgajanika radi osiguravanja
sposobnosti da uspjeno vode vlastite ivote
ovjek treba toplo stanovati i dosita jesti da bi se u njemu
probudila dobra priroda ( naglaava socijalne i kulturne, a
potcjenjuje bioloke i psihike initelje nastanka poremeaja u
ponaanju
RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
Nohlov i Natorpov koncept nalaze svoje protagoniste koji ih
dalje razvijaju i modeliraju, pa nastaju dva smjera socijalne
pedagogije koji se razlikuju po definiranju pojmova, ciljevima i
zadaama:
1. Socijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje, koje je
nastalo kao odgovor na odreene probleme modernog drutva2. Socijalna
pedagogija kao odgoj za moralno ponaanje i kao opa zadaa svake
pedagogijeSocijalna pedagogija kao zasebno odgojno podruje: glavna
osoba: Klaus Mollenhauer ( razvija soc. ped. kao autonomnu
disciplinu, naglaavajui potrebu socijalnog kriticizma i
emancipacije
tako se soc. ped. pribliila kritikoj sociologiji
kao temeljni problem istie odgojnu zaputenost koja iziskuje
drutvenu pomo, a posljedica je oteenja obitelji i odgoja, te opeg
drutvenog stanja (industrijalizacija
socijalnu pedagogiju definira kao teorijsku i praktinu
povezanost sveukupnih institucionalnih sredstava u prevladavanju
nedostatka kolskog i obiteljskog odgoja
svrha socijalne pedagogije: korekcija socijalnih nedostataka u
razvoju koje nije bilo mogue prevladati drutvenim sredstvima
shvaena kao tree odgojno podruje ( pedagoko djelovanje izvan
obitelji i kole ( potreba otvaranja novih institucija orjentiranih
na razlike izmeu potreba pojedinaca i drutva traio prerastanje soc.
ped. iz puke pomoi u odgojno djelovanje prema svoj djeci, jer je
smatrao da nepovoljno stanje odgoja ugroava svu djecu i mlade
glavni ciljevi takve socijalne pedagogije:
1. osigurati djetetu razvoj i odgojni prostor koji odgovara
njegovom stupnju zrelosti, a koji nee ugroavati svijet odraslih
2. mladog ovjeka iz zatienog odgojnog prostora planski i
svrsishodno uvoditi u svijet odraslih, radi njegovog osnaivanja i
opstanka u drutvu
3. odgoj mladog ovjeka za samostalan kritiki stav prema modernom
drutvu, te za izgradnju vlastitog stila ivota
- pojam socijalne pedagogije izjednaen s pojmom teorija pomoi
mladima
Socijalna pedagogija kao odgoj za moralno socijalno ponaanje
njeni sljedbenici ponovno oivjeli Natorpov model, izjednaavajui
socijalnu pedagogiju sa socijalnim odgojem socijalni odgoj =
odgojno i samoodgojno djelovanje koje slui razvitku linosti
pojedinca u socijalnoj strukturi njegova svijeta i okoline, koje ga
osposobljava za odgovorno meuljudsko ponaanje i koje omoguuje
humanu regeneraciju i nastavak same kulture time to s pozicije
odgoja zauzima stav prema drutvu
zastupnici toga shvaanja pojmom soc. ped. ele obuhvatiti
raznolika nastojanja praktinog socijalnog odgoja i sjediniti ih u
sustavu jedne znanosti, sa sreditem zanimanja u meudjelovanju
odgoja i zajednice
rjeenja za posljedice industrijalizacije nastoje nai u vraanju
tradicionalizmu, socijalnoj odgovornosti i solidarnosti
globalni cilj socijalnog odgoja: izgradnja odnosa izmeu
pojedinca i drutva u novim drutvenim uvjetima, kako bi on bio
optimalno koristan i za pojedinca i za drutvo (za to je potrebna
pedagoka briga i pedagoka odgovornost)
K. Hasse navodi dva glavna kruga zadaa socijalnog odgoja:
1. odgoj za moralni stav ovjeka prema ovjeku, koji se oznauje
pojmom opih socijalnih vrlina
2. odgoj pojedinca za aktivno ukljuenje u one zajednice koje su
odreene prirodom ovjeka i bez kojih nije mogue njegovo
postojanje
oni zagovaraju openitost soc. ped. , ne elei je svesti na neko
ogranieno podruje u sustavu odgoja ( pridonosi stapanju te
koncepcije s opom pedagogijom
izmeu 1929. i 1932. u ustanovama za prisilni odgoj izbijale su
brojne pobune, Giesecke navodi neke probleme zavodskog odgoja:1.
Dijagnoza zaputenost bila je krajnje nedovoljna ( psihijatrija je
na temelju izvanjskih imbenika donosila samo odreene pretpostavke,
te se nije mogla donijeti odluka to je u tome uvjetovano naslijeem,
a to socijalnom sredinom i u kojoj mjeri se moe korigirati2.
tienici u ustanovama ue ono to im je ondje potrebno za socijalno
preivljavanje, ali ne ue nita od onoga to bi im moglo zatrebati
vani. Kako im je u ustanovi sve odreeno, esto postaju
nesamostalniji nego prije. Domovi su se otvarali u izvangradskim
podrujima, daleko od suvremene civilizacije, pa su bili oteani
kontakti s okolinom izvan doma.
3. U domovima se nije uspjela oblikovati kvalitetna pedagoka
sredina: rad koji su tienici morali obavljati smatrao se pukim
discipliniranjem, a ne bitnim sadrajem zajednikog ivota.4.
Prisutnost meusobnog nasilja i muenja tienika koja su se zbivala
ispod povrine naoko miroljubivog suivota.
5. Odgojitelji nisu bili pedagoki osposobljeni stoga su bili
skloni pokazivati svoju snagu.
6. Trajanje skrbnikog odgoja esto je imalo i gospodarsku
pozadinu. Ponekad nisu otputali onu djecu koja su najbolje
obavljala poslove jer su im bili potrebni( npr. djevojke koje su se
iskazale u glaanju, jer su bile potrebne za glaanje gospodskog
rublja.7. Domovi su diskreditirani u javnosti, smatrani su
varijantom zatvora, a djeca koja su tamo boravila stigmatizirana.-
za vrijeme pojave industrijskog i modernog drutva otvaraju se
odgojni zavodi: izrazito zatvorene i izolirane ustanove u kojima je
prevladavala prisila, kanjavanje, strogost i autoritarnost (
koncept socijalne integracije temeljen na strogoj disciplini
dominirao do 50-ih godina 20. stoljea, kada se polako uvodi
tretmanski koncept ( pojaavaju se socijalizacijske, odgojne i
korekcijske funkcije zavoda RAZVOJ SOCIJALNE PEDAGOGIJE U HRVATSKOJ
prvi put se poinje pouavati u klopu Visoke defektoloke kole 1962.
g, koja je preimenovana u Fakultet za defektologiju (danas ERF), s
odsjekom za socijalnu pedagogiju (danas Odsjek za poremeaje u
ponaanju) s vremenom se mijenjala svrha izobrazbe socijalnih
pedagoga: u samim poecima odnosila se na podruje djelovanja
odgojitelja u zavodskom tretmanu mladih, a 80-ih prerasla u podruje
prevencije poremeaja u ponaanju, odgoja, preodgoja, rehabilitacije
djece i mladih
danas se na studijskom smjeru poremeaji u ponaanju
osposobljavaju strunjaci za rad u primarnoj prevenciji, detekciji,
dijagnostici, ranim intervencijama i tretmanu osoba s rizikom ili
ve postojeim problemima u ponaanju
proces pravnog odvajanja maloljetnika u posebnu dobnu kategoriju
odvijao se kod nas neto kasnije i sporije nego u Europi
u statutima nekih dalmatinskih gradova i primorskih komuna se
odreuje gornja granica kaznenopravne maloljetnosti, koja odvaja
nedorasle osobe od punoljetnosti poinitelja ( ta granica je bila 12
godina za djevojice, 14 za djeake
1879. Osnove nova kaznenog zakona za Hrvatsku i Slavoniju
1902. Zakon o prisilnom uzgoju nedoraslih ( stvorene mogunosti
za prevenciju delikvencije u dobi od 10 do 14 uvoenjem prisilnog
uzgoja umjesto kanjavanja Prva novela Krivinog zakonika 1951. g
unijela promjene u pravni poloaj maloljetnika (sve odredbe vezane
za maloljetnike izdvojene su u posebnu glavu zakonika, zadrane su
dobne granice maloljetnosti od 14 do 18, a ukinuta je podjela na
kazneno odgovorne i neodgovorne maloljetnike, uvedena nova
kategorija mlai punoljetnici kojima se ne mogu izricati iste kazne
kao punoljetnicima nego imaju poseban sustav sankcija (ine ih 8
odgojnih mjera i kazna maloljetnikog zatvora)
1977. donesen prvi nepotpuni hrvatski kazneni zakon, te Hrvatska
odobrila mogunost da samostalno ureuje poloaj svojih
maloljetnika
Zakon o sudovima za mlade ( dovren proces izdvajanja kaznenog
prava maloljetnika u posebnu granu kaznenog prava u Hrvatskoj
SUVREMENA SOCIJALNA PEDAGOGIJA
mogue je razlikovati socijalnu pedagogiju kao dio
edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, socijalnih znanosti i
pedagokih znanosti razvoj socijalne pedagogije u sklopu
edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti prepoznatljiv je u Hrvatskoj
i Maarskoj, a najbogatiju praksu usavravanja socijalnih pedagoga
ima Njemaka
s obzirom da je u svakoj zemlji ona drugaije pozicionirana u
sustavu znanosti, postoje razliite definicije socijalne
pedagogije!
Cameron (2004) : specifian predmet socijalne pedagogije je odnos
individuuma i drutva ili nain postizanja drutvenih ciljeva
posredstvom pripreme djece i mladih za drutveni ivot- u dokumentu
Europskog ureda meunarodnog udruenja socijalnih pedagoga pod
nazivom Zajedniki program socijalnih pedagoga u Europi (2005):
socijalna je pedagogija teorija o nainima na koje psiholoki,
socijalni i materijalni uvjeti te razliite vrijednosne orijentacije
potiu ili umanjuju mogunosti opeg rasta i razvoja, kvalitete ivota
i dobrobiti osoba ili drutvenih grupa.
u RH ona je shvaena kao uenje o odgoju za moralno socijalno
ponaanje mladih s poremeajima u socijalnom ponaanju
suvremenu je socijalnu pedagogiju mogue odrediti kao znanost,
teoriju i praksu preveniranja i ublaavanja tekoa socijalne
integracije osoba s poremeajima u ponaanju, poglavito pruanjem
posebne pomoi u odgoju kako pojedincima, tako i specifinim
drutvenim grupama
PREDMET SOCIJALNE PEDAGOGIJE
neslaganje meu strunjacima isto kao i kod definiranja
discipline
u RH je to sinonim za odgoj osoba s poremeajima u ponaanju
Meunarodno udruenje socijalnih pedagoga ( temeljna zadaa soc.
pedagogije je proces socijalne integracije radi podrke i pomoi
socijalno iskljuenim osobama ili rizinim skupinama, kako bi razvile
svoje potencijale
H. Tuggener prepoznaje integrirajuu i razvijajuu funkciju soc.
ped.:1. integrirajua funkcija = razvijanje osobnih potencijala
osoba radi ukidanja njihove socijalne segregacije
2. razvijajua funkcija = rad na prevenciji socijalnih
deprivacija pomou osnaivanja, pomoi i oblikovanja pojedinca i
drutvenih grupa
- poznata je i podjela na defenzivnu i ofenzivnu socijalnu
pedagogiju: defenzivna soc. ped. = uklanjanje pojedinih simptoma
socijalne depriviranosti ,uloga socijalnog vatrogasca
ofenzivna soc. ped. = koncepti ljudskih prava kao njen temelj
(ljudska prava su ona koja su ovjeku prirodno dana i ona koja su
ljudi meusobno ustvrdili kako bi mogli ivjeti kao ljudska bia) u
Europi ipak prevladava rastereujua uloga socijalne pedagogije =
ublaavanje posljedica drutvene privilegiranosti
Predmet socijalne pedagogije usmjeren je na razumijevanje
sustava socijalno devijantnih osoba, njihova socijalnog okruenja i
odgojnih potreba pojedinaca i drutvenih grupa u svrhu njihove
socijalne integracije.
ti se sustavi mogu podijeliti na brojne podsustave, a upravo
takva ralamba dovodi do predmeta socijalne pedagogije kako je
shvaena u RH SUSTAV SOCIJALNO DEVIJANTNIH OSOBA
DEVIJANTNA, ODSTUPAJUA, RIZINA PONAANJA( ona koja nisu usklaena
sa postojeim vrijednosnim i pravnim sustavom drutva kojem pojedinac
pripada takva ponaanja uz odreene uvijete mogu postati asocijalna,
antisocijalna i delikventna ( takva ponaanja dio su sustava
socijalnih devijacija i imaju obiljeja poremeaja u ponaanju
A. Heckert i D.M. Heckert razlikuju 4 tipa devijacija: negativne
devijacije, pozitivne devijacije, prekoraenje standarda uspjenosti
i devijacije koje izazivaju divljenje NORMA = specifian vodi za
djelovanje koji definira prihvatljivo i primjereno ponaanje u
posebnim situacijama
normiranje upuuje na to da devijantnost ne postoji sama po sebi,
ve zbog vrijednosti koje nekoj pojavi pridaju drutvene grupe
u svakoj situaciji djeluju dva tipa normi:
PRESKRIPTIVNE(oznauju oekivanja u pogledu prihvatljivog i
poeljnog ponaanja
PROSKRIPTIVNE ( oekivanja u pogledu zabranjenih i nepoeljnih
ponaanja
norma se provode pozitivnim i negativnim sankcijama ( nagradama
i kaznama
neformalne sankcije: pogled odobravanja ili neodobravanja
formalne sankcije: nagrada ili kazna koju izrie neko slubeno
tijelo
sociolozi razlikuju:FORMALNE NORME ( pisane, u obliku zakona
koji definiraju neispravna ponaanja
NEFORMALNE NORME( openito jasne, ali nisu precizno zabiljeene
(npr. pravila o prikladnom odijevanju)
OBIAJI ( poseban oblik normi, oni ine najprihvaenija naela
drutvenog ivota, a njihovo krenje izaziva snane emocionalne
reakcije i moralnu osudu
pravne, obiajne i religijske norme zajedno upuuju na odreeni
moral moralnost = pojavljuje se svugdje gdje pojedinac usklauje
svoju individualnost sa zahtjevima drutva, pa tako i u procesu
odgoja prihvaanje moralnih normi zasniva se na procesu
INTERNALIZACIJE ( stvaranje psiholokih navika pokoravanja dotinim
normama, ak i u onim situacijama koje ovjeka izazivaju da ih prekri
svako ponaanje treba cijeniti s obzirom na njegovu usklaenost s
normama i na usklaenost s osobom koja ga manifestira ( Zvonarevi
razlikuje 4 kombinacije:1. PRILAGOENO PONAANJE : ponaanje pojedinca
zadovoljava i njega samog i zahtjeve okoline2. AMORALNA,
KRIMINALNA, BUNTOVNA PONAANJA: zadovoljavaju pojedinca, ali ne i
okolinu3. ponaanje pojedinca ne zadovoljava njega, ali zadovoljava
okolinu ( naruava psiholoki integritet pojedinca, npr. neuroze4.
ponaanje pojedinca ne zadovoljava ni njega ni okolinu ( potpuni
gubitak psiholokog i socijalnog integriteta, pojavljuje se u
psihotinim ponaanjima- da bi ponaanje bilo prilagoeno vana je
ravnotea izmeu KONFORMIZMA i INDIVIDUALIZMA ( socijalnopedagoke
intervencije usmjerene su odgajanju nezavisnih osoba koje e
potovati sveukupna ljudska prava, te samostalno odluivati u kojim e
grupama sudjelovati i koje e drutvene norme internalizirati, pa e
biti spremne prihvatiti posljedice svojih odluka SUSTAV SOCIJALNOG
OKRUENJA (faktori) svako ivotno okruenje utjee na poremeaje u
ponaanju RIZINI INITELJI ( individualna obiljeja, kulturni,
demografski, socio-ekonomski uvjeti
ZATITNI INITELJI ( mogu biti isto kulturni, socio-ekonomski
itd
moderna drutva nazivaju se drutvima poveanog rizika:
globalizacija, razvoj ICT-a, ekonomske promjene, poveane migracije
stanovnitva,( uzrokuju slabljenje tradicionalnih veza i prenoenja
vrijednosti iz generacije u generaciju jaanjem osobnog identiteta
gubi se mi-identitet, a time i osjeaj povezanosti sa svojom
obitelji, zajednicom ( ovjek upuen na samoga sebe, nema vie tolike
drutvene kontrole
mladi na ove suvremene promjene mogu reagirati na razliite
naine:
1. regresijom na tradicionalne i razvojno prevladane oblike
miljenja i ponaanja
2. jaanjem konformizma, obezvrjeivanjem politikog angamana
3. povlaenjem u sebe i otuenjem od drutvenih vrijednosti
4. devijantnim nainom ponaanja
5. radikaliziranjem razliitih oblika bunta i buntovnih naina
razmiljanja
GRUPA ( skupina osoba meu kojima postoji odreena interakcija,
pri emu se ponaanja i aktivnosti svakog lana mijenjaju zbog
prisutnosti ostalih pripadnika grupe moemo razlikovati:
REPRODUKTIVNE GRUPE (ivotne zajednice, npr. obitelj) i
FUNKCIONALNE GRUPE (interesne) , te PRIMARNE (manji broj osoba,
intimnost lanova, nespecijalizirani karakter udruivanja) i
SEKUNDARNE (nastaju kao posljedica udruivanja na temelju
interesa)
drugi oblici drutvene organiziranosti:
ORGANIZACIJA ( vii pojam socijalne grupe koji podrazumijeva vou,
raspodjelu moi i odgovornosti
MASA ( povezano djelovanje snanih, ali prolaznih, nagonskih i
emocionalnih initelja, uz potiskivanje osobnih razliitosti
INSTITUCIJA
za procjenu utjecaja i odgojnih potencijala posebno su
zanimljive grupe sa svojom strukturom, grupnim procesima i
uincima
SUSTAV SOCIJALNE INTEGRACIJE
SUBJEKTIVNA INTEGRACIJA: doivljavanje pripadnosti odreenoj
socijalnoj sredini uz prihvaanje njenih ciljeva i vrijednosti
OBJEKTIVNA INTEGRACIJA: prihvaanje pojedinca od strane ue i ire
zajednice
najbolja integracija je ona koja sadrava optimalnu razinu obaju
njenih oblika
kada se radi o osobama s poremeajima u ponaanju esto se rabi
termin SOCIJALNA REINTEGRACIJA ( ponovni proces sastavljanja ili
ujedinjavanja dijelova u kvalitetnu cjelinu, kojem je svrha
preusmjeravanje nepovoljnih ishoda socijalne integracije osobe
cilj odgoja u socijalnoj pedagogiji: izgradnja karaktera
odgajanika, tj. sustava crta ili tendencija ponaanja koji mu
omoguuju da djeluje relativno dosljedno s obzirom na norme
kada su poremeaji u ponaanju ve uznapredovali, esto potreban
PREODGOJ ( intenzivno, pojaano odgojno djelovanje kojim se
kompenzira dotadanji nedostatan ili neadekvatan odgoj; cilj mu je
uklanjanje i supstitucija negativnih stavova, navika, interesa
RESOCIJALIZACIJA ( proces mijenjanja oformljenog modela ponaanja;
organizirani proces ponovne socijalizacije
HABILITACIJA ( stjecanje sposobnosti
REHABILITACIJA ( kombinirana i koordinirana primjena
medicinskih, socijalnih, pedagokih mjera radi osposobljavanja
individue da postigne veu funkcionalnu sposobnost
TRETMAN ( kompleksan sustav akcija usmjerenih na postizanje
pozitivnih promjena djece i mladih kojima su dijagnosticirani
poremeaji u ponaanju ; iri pojam od odgoja osoba s poremeajem u
ponaanju
Socijalna pedagogija obuhvaa dio sustava socijalno depriviranih
osoba, dio sustava socijalnog okruenja i dio sustava socijalne
integracije, bavei se odgojem osoba s poremeajima u ponaanju!!
SOCIJALNA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
Na socijalnu je pedagogiju posebno primjenjiva znanstvena
paradigma koja se temelji na teoriji sustava, a ona se temelji na
ovim tezama: sustav je skup elemenata koji nisu zadani jednom
zauvijek i ne moraju biti materijalne prirode
sustavi su obiljeeni uzajamnim odnosima meu elementima
postoje otvoreni i zatvoreni sustavi, ovisno o njihovoj
odvojenosti od okoline
jedan se sustav moe podijeliti na brojne podsustave
oni tee stanju ravnotee
socijalna pedagogija kao znanstvena disciplina usmjerena je
razumijavanju procesa transformacije poremeaja u ponaanju djece,
mledih i odraslih osoba koji su shvaeni kao bioloko-psihosocijalni
sustavi
bioloko-psihosocijalni model prouavanja je nuan jer se znaenje
poremeaja ne moe razumjeti ako se on ne analizira kroz povezanost
sa cjelovitom strukturom i socijalnim kontekstom u kojem se osoba
razvija
SOCIJALNA PEDAGOGIJA U SUSTAVU DRUTVENIH ZNANOSTI
pripada edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima, koje su grana
odgojnih znanosti ima svoju razraenu metodologiju, te provodi
kvalitativna i kvantitativna istraivanja
za socijalnu pedagogiju primjereniji je EDUKOLOKI PRISTUP (
objasniti edukaciju znai istraivanjem otkriti kojim psihikim,
gospodarskim, socijalnim, politikim i drugim initeljima ovise
aspekti odgoja i obrazovanja, te kakvo je njihovo meudjelovanje, te
meudjelovanje edukacije i okoline
osnovno istraivako pitanje socijalne pedagogije: kako odgoj
djeluje na tretman poremeaja u ponaanju, te na koji nain
bioloko-psihosocijalne varijable djeluju na nastanak poremeaja
INTERDISCIPLINARNI KARAKTER SOCIJALNE PEDAGOGIJE ( potreba za
uzajamnim djelovanjem i obogaivanjem razliitih znanstvenih
disciplina
TRANSDISCIPLINARNI KARAKTER ( nadilaenje granica pojedinih
znanstvenih disciplina, te angairanje sveg raspoloivog relevantnog
znanja; spoznaje dobivene na ovaj nain ne pripadaju ni jednoj
znanstvenoj disciplini posebno, ali su sastavni dio svih disciplina
koje i inae istrauju tu pojavu ISTRAIVAKE METODE U SOCIJALNOJ
PEDAGOGIJI znanstvene zadae socijalne pedagogije:
pronalaenje zakonitosti prevencije i razvoja poremeaja u
ponaanju
klasificiranje poremeaja u ponaanju s obzirom na njihove
etioloke, fenomenoloke i tretmanske aspekte
pronalaenje zakonitosti socijalnog funkcioniranja osoba koje
imaju tekoe socijalne integracije
pronalaenje zakonitosti strukturnih i funkcionalnih promjena
osoba s poremeajima ponaanja pod utjecajem specijalno programiranih
stimulatora ODNOS SOCIJALNE PEDAGOGIJE I SRODNIH ZNANSTVENIH
DISCIPLINA povezanost sa filozofijom, psihologijom, pedagogijom,
sociologijom, socijalnim radom, socijalnom politikom i medicinskim
znanostima
povezanost sa filozofijom ( obje se discipline bave pitanjima o
ovjeku i njegovoj sudbini, bave se etikom i etikim naelima
povezanost sa sociologijom ( oslanja se na socioloke teorije koje
objanjavaju pojavu negativnih drutvenih devijacija
povezanost sa psihologijom ( soc.ped. se najvie se zanima za
specifine socijalno-psiholoke probleme, za razvojnu psihologiju i
poremeaje linosti
povezanost sa pedagogijom ( vrlo je povezana sa specijalnom
pedagogijom jer obje pripadaju sustavu edukacijsko
rehabilitacijskih znanosti ; razlika je to se specijalna vie
usmjerava na obrazovanje osoba s tekoama, a socijalna pedagogija se
time ne bavi razlika izmeu socijalne pedagogije i socijalnog rada (
u njihovom predmetu: soc. rad se bavi humanizacijom uvjeta ivota
irih slojeva stanovnitva, a soc. ped. odgojem osoba s poremeajima u
ponaanju
TEORIJE SOCIJALNE PEDAGOGIJE
devet koncepata:
1. psihoanalitiki koncept
2. humanistiki koncept
3. ego-psihologija i teorije samopoimanja
4. koncept teorije komunikacije i sustavna paradigma
5. model uenja ponaanja
6. kognitivni modeli
7. grupno-dinamika paradigma
8. tematski centrirana interakcija
9. integrativni modeli nastali u podruju socijalnopedagokih
intervencija
SUVREMENA TEORIJSKA POIMANJA ODGOJA autori su se opredijelili za
shvaanje odgoja u uem smislu: socijalne radnje kojima ljudi
pokuavaju trajno poboljati sklop psihikih dispozicija drugog
ovjeka, te sauvati one komponente koje su procijenjene kao vrijedne
eljeni rezultat treba biti trajan, to pretpostavlja plansko
postupanje i dugoronu strategiju odgojnog djelovanja
odgojno djelovanje je normativno odreeno: odgajatelj prosuuje to
je poeljno, a to nepoeljno ponaanje
teorija socijalne pedagogije uzima u obzir ova polazita:
1. odgoj ne smije biti slijepo preputanje procjenama voditelja i
bezgranino djelovanje onome to odgajatelj ini, voenje ne smije samo
po sebi biti svrha odgoja , nego put koji e dovesti do
osamostaljivanja osobe
2. odgoj je dvosmjerna komunikacija, poseban meuljudski odnos
primanja i davanja
3. odgoj je kontinuirani proces u kojem odgajanik najaktivnije
sudjeluje uz podrku odgajatelja
4. odgoj je vrlo sloen, kompleksan i dugotrajan proces pri emu
se rabe razni oblici, metode, sredstva
5. odgoj se oituje u razvoju osobnosti i drutveno poeljnom
iskazivanju i zadovoljavanju potreba6. pogrenim odgojnim postupcima
moe se omesti optimalan razvoj djeteta i dijete u njegovoj
emancipaciji
7. odgoj se dogaa u konkretnom drutvu koje ima odreenu
strukturu, mijenjanje drutva utjee na sudjelovanje odgoja u tom
mijenjanju
odgojna sredina ( psihiko, fiziko, socijalno, kulturno, vjersko
okruenje u kojem se razvija pojedinac
najvanije odgojne sredine ( obitelj, kola, vrnjake skupine,
mediji, radne sredine,
s obzirom na sredinu u kojoj se zbiva odgoj, odgajatelj e birati
izmeu razliitih metoda koje se svode na: metodu pouavanja, metodu
uvjeravanja, metodu navikavanja i metodu spreavanja
METODA POUAVANJA ( nastoji se da odgajanik shvati i prihvati
pozitivne i opedrutvene vrijednosti ovjeka, temelji se na
racionalnoj komponenti (shvaanju, prihvaanju i spoznavanju
sadraja)
METODA UVJERAVANJA ( prevladava emocionalna komponenta na
temelju koje se odreeni pogledi, stavovi i vrijednosti prihvaaju
ili odbijaju, cilj je prenijeti shvaanje o potrebi promjena u
ponaanju
METODA NAVIKAVANJA ( aktivno djelovanje koje omoguuje da se
sustavnim radom i vjebanjem stvori poeljno ponaanje i usmjereno je
na voljno-djelatno podruje, a zahtjeva dosljednost, pedagoki takt,
primjer, poticaj i kontrolu
METODA SPRJEAVANJA ( slabljenje negativnih i poticanje
pozitivnih odgojnih stimulansa , odvikavanje od nepovoljnih
uvjerenja i navika, formiranje povoljnih uvjeta za razvoj novih
navika i uvjerenja SASTAVNICE TEORIJA SOCIJALNE PEDAGOGIJE odgoj
osoba s poremeajima u ponaanju ukljuuje tri relativno samostalna
podsustava
1. podsustav: NOSITELJI ODGOJNOG PROCESA(odgajanik, odgajatelj),
a njegova funkcija je transformiranje ciljeva i ostalih ulaznih i
izlaznih informacija u konkretne aktivnosti
2. podsustav: KONTROLIRANI ODGOJNI PROCES odnosi se na proces
ije je odvijanje ili ishodi kontroliraju odgojnim aktivnostima koje
su poduzeli njihovi nositelji
3. podsustav: INFORMACIJE skup podataka o stanju kontroliranog
procesa, analitiko-deskriptivni pokazatelji stanja, moraju
sadravati sve relevantne podatke o bio-psiho-socijalnim osobinama
odgajanika, moguim ishodima odgojnog procesa i raspoloivim
radnjama
sastavnice teorija socijalne pedagogije jesu sve relevantne
teorije iz srodnih znanstvenih disciplina i teorije proizale iz
socijalnopedagokog djelovanja, odnosno: teorije primarne prevencije
poremeaja u ponaanju, teorije detekcije i dijagnosticiranja,
teorije ranih intervencija prema rizinim ponaanjima, teorije
tretmana i teorije naknadnog staranja o djeci, mladima i odraslim
osobama s poremeajima u ponaanju
jednako su vane sve faze procesa od otkrivanja problema do
tretmana
program socijalnopedagokog procesa kreirat e se tako da obuhvaa
ova podruja socijalnog funkcioniranja odgajanika:1. obitelj
(odnosi, odgojni stilovi, komunikacija)
2. kolovanje i/ili zapoljavanje
3. slobodno vrijeme (ukljuivi odnose s vrnjacima)
4. stavove, interese i navike
5. specifine poremeaje u ponaanju
PROFESIONALNI IDENTITET SOCIJALNIH PEDAGOGA
profesija socijalne pedagogije oslanja se na koncept rada u
ivotnom okruenju djece i mladih, koji se moe definirati kao
namjerna, prema cilju usmjerena upotreba svakodnevnih situacija
kako bi se djeci i mladima pomoglo da uspjenije rjeavaju probleme s
kojima se suoavaju tijekom odrastanja kvaliteta socijalnopedagokih
intervencija biti e vea ako se njihovo planiranje i realizacija
temelji na odreenim teorijskim konceptima
tijek i uspjeh procesa uvelike ovisi o osobinama osobe
socijalnog pedagoga, one mogu olakati ili oteati pomaganje
odgajaniku
komponente profesionalnog identiteta socijalnog pedagoga:
identitet, misija, uvjerenja, kompetencije, ponaanje
VRIJEDNOSNE KOMPONENTE SOCIJALNOPEDAGOKOG POZIVA socijalna
pedagogije je moralna i etika djelatnost
osnovne etike vrijednosti: potenje, skrb za ope dobro, potovanje
osobnosti svakog pojedinca
PROFESIONALNA ETIKA = skup vrijednosti kojima profesija tei i
koje promovira, jasni ciljevi kojima bi se svi pripadnici odreene
profesije trebali voditi
prof. etika je djelomino formalna (pisana), a djelomice
neformalna Prijedlog zajednike platforme socijalnih pedagoga u
Europi ( dokument koji opisuje naela socijalnopedagoke
profesije:
Profesionalni rad soc. ped. utemeljen je na vrijednostima
humanizma i demokracije, jami jednakost i potovanje svih osoba, a
posebna pozornost pridaje se individualnim potrebama. Oni potuju i
tite pravo na privatnost i autonomiju klijenta. Koriste se svojom
strunou kako bi unaprijedili kvalitetu ivota klijenata, pokazuju
empatiju, solidarnost s ranjivim grupama i zagovaraju socijalnu
pravdu.
Etiki kodeks Hrvatske udruge socijalnih pedagoga( istie ova
vrijednosna ishodita:1. vjera u vrijednost ivota svakog
pojedinca
2. vjera u mogunost rasta i razvoja te u postojanje potencijala
za mijenjanje svakog pojedinca
3. vjera u razliitosti meu pojedincima, grupama i
zajednicama
4. usmjerenost dobrobiti korisnika, njihovih obitelji i
zajednice
5. prihvaanje multidisciplinarnog i multiteorijskog pristupa
ovjeku, meunarodnih deklaracija kojima se definiraju ljudska
prava
6. vjera u poboljanje kvalitete ivota buduih generacija
7. potovanje drugih i njihovo poticanje na potovanje duhovnih,
materijalnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti
takoer se naglaava odgovornost pedagoga za kvalitetu svog
djelovanja, te za vlastiti profesionalni razvoj, prema profesiji,
djelatnosti i multidisciplinarnosti podruja djelovanja za etiko
ponaanje nuno je postii internaliziranje propisanih standarda to
podrazumijeva sustavno educiranje i superviziju zavrenih i buduih
pedagoga
KOMPETENCIJE SOCIJALNIH PEDAGOGA profesionalna kompetencija =
potencijal socijalnih pedagoga za aktivnost koja je u odgovarajuem
odnosu s odreenom zadaom, situacijom ili kontekstom u
socijalnopedagokom radu, a koja ukljuuje znanja, intelektualne,
praktine i socijalne sposobnosti, stavove i motivaciju ukljuuje 3
elementa:
PROFESIONALNA ZNANJA ( spoznaje o djeci, njihovom razvoju,
potrebama, tekoama itd.
PROFESIONALNE VJETINE ( kognitivne, interpersonalne, socijalne,
motorike sposobnosti kojima se operacionalizira profesionalni
identitet
OSOBNOST ( svi drugi osobni potencijali, od izgleda i osobina
linosti, preko ivotnih iskustava do posebnih talenata koje osoba
rabi u svom radu
kompetencije se mogu podijeliti na 9 cjelina:
1. SPOSOBNOST INTERVENIRANJA: prikladno, promiljeno djelovanje u
konkretnoj situaciji2. SPOSOBNOST EVALVACIJE: planiranje,
organiziranje i pronalaenje odgovarajuih rjeenja s obzirom na budue
intervencije
3. SPOSOBNOST PRONALAENJA RJEENJA: podrazumijeva suradniki
dijalog meu pedagozima i strunjacima
4. SPOSOBNOST KREIRANJA PROFESIONALNOG ODNOSA:kreiranje osobnog
i profesionalnog odnosa s klijentima
5. SOCIJALNE I KOMUNIKACIJSKE SPOSOBNOSTI: komunikacijske
vjetine
6. ORGANIZACIJSKE SPOSOBNOSTI: planiranje i primjena
socijalnoped. aktivnosti i procesa
7. SPOSOBNOST DJELOVANJA U ZAJEDNICI
8. SPOSOBNOST OSOBNOG RAZVOJA I RAZVOJA PROFESIJE
9. SPOSOBNOSTI PROIZALE IZ PROFESIONALNE PRAKSE: metodika znanja
i kompetencije, poznavanje moralnih i etikih normi,
za stjecanje kompetencija vrlo je bitno neprestano struno
usavravanje, cjeloivotno uenje i supervizija od strane drugog
strunjaka zbog neprestane izloenosti pedagoga traumatskim i
stresnim situacijama koje dovode do oteanih uvjeta rada FUNKCIJE I
PODRUJA PRAKTINOG DJELOVANJA SOCIJALNIH PEDAGOGA temelj svakog
socijalnopedagokog procesa je izgradnja kvalitetnog odnosa meu
njegovim sudionicima, uz potovanje socijalnog konteksta te
primjenom specifinih profesionalnih znanja, vjetina i sposobnosti,
to ukljuuje definiranje uloga i odgovornosti svakog sudionika
procesa
funkcije socijalnopedagoke djelatnosti:
1. uoavanje, prihvaanje i analiziranje potreba odgajanika
2. pronalaenje i osmiljavanje odgojne strategije
socijalnopedagoke intervencije
3. djelovanje usklaeno s akademskim znanjima, profesionalnim
iskustvaom, protokolom i procedurama
4. komunikacija s lanovima interdisciplinarnog tima, timski
rad
5. neprestani razvoj osobnih potencijala i kompetencija
6. provoenje razliitih aktivnosti i intervencija
7. preveniranje i suoavanje sa kriznim situacijama i
posredovanje u njihovom rjeavanju
8. rad na preoblikovanju socijalnih veza i odnosa, praenje
procesa resocijalizacije odgajanika
socijalni pedagozi prisutni su u svim segmentima interventnih
mjera i aktivnosti drutva usmjerenih na unapreivanje razvoja i
napretka djece i mladih s poremeajima u ponaanju ili onih kod kojih
postoji rizik od nastanka tih poremeaja
u Hrvatskoj je njihova uloga jo prilino ukomponirana u dravne
strukture (kola, sudstvo, zavodi) gdje su pedagozi ee u slubi
zatite drave i zajednice od moguih posljedica poremeaja u ponaanju
djece i mladih nego zatite njih samih TEMELJI, MO I GRANICE
SOCIJALNOPEDAGOKIH INTERVENCIJA (ZAKONI)
-postoji potreba za kreiranjem socijalne politike koja e se
usmjeriti na: prevenciju i zatitu djece i mladih od delikventnog
ponaanja,
ustrojavanje pravosua, osiguravanje
zatite temeljnih prava mladih za vrijeme boravka u
institucijama,
socijalnu reintegraciju -bitno je da u prevenciji sudjeluje
cjelokupno drutvo (zajednica, dravne uprave i upravna tijela na
regionalnim i lokalnim razinama, ira obitelj, kola, susjedstvo,
vrnjake skupine, nevladine organizacije) ( aktivno ukljuivanje u
proces kreiranja posebnih programa namijenjenih njihovoj dobrobiti
i strunom tretmanu
-primarna odgovornost u zatiti najboljeg interesa djeteta
pripada roditeljima, a dravi pripada odgovornost da ih u tome
podri, dopuni ili zamijeni ako je to nuno
-uitelji i struni suradnici ( duni su poduzimati mjere zatite
prava djeteta te o svakom krenju tih prava obavijestiti tijelo
socijalne skrbi!-Ustav Republike Hrvatske propisuje obvezu svih
graana da tite djecu i nemone osobe; posebna obveza drave:
1. da titi djecu i mlade
2. da stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge
uvjete kojima se promie ostvarivanje njihova prava na dostojan
ivot
3. da osigurava osobitu njegu, obrazovanje io skrb tjelesno,
duevno i socijalno zaputenoj djeci
4. da osobitu panju posveuje maloljetnicima bez roditelja i
onima za koje se ne brinu roditelji
-zatita prava djece i mladih s poremeajima u ponaanju u
Hrvatskoj: konvencije Ujedinjenih naroda, konvencije Meunarodne
organizacije rada, konvencije Vijea Europe-Odbori: za obitelj,
mlade i port, za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, za rad,
socijalnu politiku i zdravstvo, za obrazovanje, znanost i
kulturu
-Ministarstva: znanosti, obrazovanja i porta; zdravstva i
socijalne skrbi; obitelji, branitelja i meugeneracijske
solidarnosti; unutarnjih poslova; pravosua
-Zakoni koji pokrivaju osobe s poremeajima u ponaanju:
( o predkolskom odgoju i obrazovanju, osnovnom kolstvu, srednjem
kolstvu, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zatiti,
pravobranitelju za djecu, obiteljski zakon, o zatiti od nasilja u
obitelji, suzbijanju zlouporabe opojnih droga, zatiti osoba s
drutvenim smetnjama, o socijalnoj skrbi, kazneni zakon, o kaznenom
postupku, o prekrajima, o sudovima za mlade
-Centri: za odgoj, odgojne ustanove, odgojni zavodi,
maloljetniki zatvori, domovi za djecu bez odgovarajue roditeljske
skrbi, domovi za djecu s invaliditetom, domovi obiteljskog tipa,
stambene zajednice i udomiteljske obitelji
( svi su duni uloiti napore u realizaciji osnovnog prava: na
obitelj i ivot s roditeljima (tek kada se iscrpe sve mogunosti,
slijedi institucionalni smjetaj)
= zakon o socijalnoj skrbi!
-problemi sustava zatite prava djece i mladih s poremeajima u
ponaanju:
nedovoljna definiranost pojma poremeaji u ponaanju (osobito
rizina ponaanja)
necjelovitost mree socijalne zatite
nedostatni raspoloivi resursi (financije, osoblje, pogodnosti i
oprema)
neprimjerena zatita od neostvarivanja prava
kompleksnost procedura (koja dovodi do zakanjele strune
intervencije)
-potrebno: dosljedna provedba zakona, utvrivanje sustava
izvrenja sankcija, zapoljavanje dovoljnog broja strunjaka, programi
i strategije, podrka obitelji u kvalitetnoj realizaciji njene
odgojne funkcije
7. POJMOVNA ODREENJA, DEFINICIJE I KLASIFIKACIJE POREMEAJA U
PONAANJU POREMEAJI U PONAANJU = smetnje ponaanja, delinkventno
ponaanje, socijalno i antisocijalno ponaanje, disocijalno ponaanje,
delikventno ponaanje, drutveno neprihvatljivo ili neprilagoeno
ponaanje,devijantno ponaanje, nesocijaliziranost, nedovoljna
socijalna integracija, opozicijsko ponaanje, poremeaju emocija i
ponaanja, emocionalni poremeaji, poremeaju u socijalnom ponaanju,
rizina ponaanja
-ponaanje osobe ovisi o sredini u kojoj ivi, dobi, ukupnim
bioloko-psihosocijalnim osobinama i o trenutnom stanju te osobe
-poremeaji u ponaanju: nedostatna psihosocijalna zrelost neke
osobe one pojave kojima osoba iskazuje svoj negativni stav prema
obitelji, prijateljima, igri, radu, uenju, pozitivnim drutvenim
normama te korisnim pravilima ivota u zajednici
ona ponaanja koja su s obzirom na specifino vrijeme, kulturu i
oekivane norme odstupajua
ona ponaanja koja su uvjetovana organski ili reakcijom na
okoline zbog viedimenzionalnosti, uestalosti i teine oslabljuju
potencijale za razvoj, uenje i rad zbog ega je potrebna posebna
struna-pedagoka pomo
krajnje intenzivna prisutnost smetnji u ponaanju
-kriteriji prema se smetnja definira kao poremeaj u
ponaanju:
trajanje: 3 6 mjeseci
intenzitet: blagi, umjereni i teki poremeaji
prisutnost u odreenoj sredini (tei se pojavljuju u vie
sredina)
prisutnost veeg broja razliitih poremeaja
socijalni i kulturni kriterij (iste smetnje se razliito
procjenjuju)
hitnost intervencije
rezultati intervencije
-poremeaji koji se javljaju u djetinjstvu i adolescenciji:
hiperkinetiki (smetnje aktivnosti i panje)
poremeaj ophoenja (nedrutvenost ili prkosnost)
mjeoviti poremeaji ophoenja i osjeaja (depresije)
emocionalni poremeaji (anksioznost, fobije, tjeskoba,
rivalitet)
poremeaji u socijalnom funkcioniranju
tikovi
ostali poremeaji (vezani uz hranu ili govor)
najea (uobiajena) podjela poremeaja u ponaanju:1.
eksternalizirana ponaanja: markiranje, kraa, ubojstvo, kriminal,
razbojstvo, pljake, bjeanje, hiperaktivnost, muenje, seksualno
maltretiranje, trgovina ljudima, svodnitvo, tunjave, svae,
agresivnost, izderavanje, okrivljavanje, la 2. internalizirana
ponaanja: depresija, povlaenje u sebe. beivotnost, povuenost
-smetnje u ponaanju (prema R.Winkelu): parcijalne, manje teke,
prolazne, potencijalne
-rizinost: niska, srednja, visoka, vrlo visoka
ETIOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU (TEORIJE)-etiri kole koje su
objanjavale poremeaje u ponaanju:
1. demonoloka kola za takve su poremeaje odgovorni
nadnaravni
initelji (duh), esto su ih ubijali
2. klasina kola 17. i 18. st. pojedinac sam bira svoje ponaanje,
poinitelje treba
strogo kanjavati; predstavnici Cesare Beccaria, Jeremy
Bentham
3. pozitivistika kola 18. st. svaki in uzrokuju prirodni
initelji (bioloki, psiholoki,
socijalni); zalau se za prilagoavanje kazne
4. kola kriticizma 19. st.- kriminalno je ponaanje odraz
nejednakosti meu ljudima i
drutvenim grupama (manjina donosi pravila koja veina mora
slijediti
-nakon tih kola slijede cjelovitije teorije (monokauzalne):
A) bioloke ( razlog devijantnog ponaanja j genetiki ustroj
ovjeka; predstavnik
Cesarre Lombroso opisuje roenog zloinca (mala glava, visoko elo,
izboena vilica)B) psiholoke ( kriminalno ponaanje zbog nie
inteligencije, tekoa u adaptaciji, niske razine tolerancije na
frustracijuC) socioloke ( teorija anomalije, teorija diferencijalne
asocijacije, diferencijalne identifikacije, teorija potkultura i
kontrakultura, teorija delinkventne subkulture
-etioloke teorije poremeaja u ponaanju: teorija privrenosti:
John Bowlby - ljudi su roeni s predispozicijom ostvarivanja
privrenosti; presudno znaenje imaju njihovi odnosi s drugima
(najvie se odnosi na odnos djeteta i majke oko on nije u redu, to
kasnije dovodi do problema u ponaanju) sigurna privrenost,
anksiozna privrenost, izbjegavanje privrenosti teorija akcije:
Talcott Parsons osoba se djeluje nastojei ostvariti svoje namjere,
potrebe, tenje, zadae, ciljeve sluei se odgovarajuim sredstvima,
tehnikama, procedurama i metodama, a njegove su akcije ograniene
uvjetima i okolnostima, normama i vrijednostima; poremeaji
poremeaji ponaanja je neuspjeh sustava da socijalizira
pojedinca
funkcionalistika teorija: svaki drutveni oblik, institucija i
pojava ima neku funkciju, ovjek je pasivan proizvod sustava;
poremeaji u ponaanju su bolest koja je rezultat neuspjeha u
socijalizaciji, psihikih povreda, trauma
teorija znaenja: Chartes Morris- ponaanje je uvijek odreeno
ciljem kojemu ovjek tei; poremeaji u ponaanju su odgovor na
iskustvo steeno u percepciji znakova iz socijalnog prostora (krivo
protumaeno znaenje neeg ili nekog u okolini)
ekoloko-sustavna teorija: Urie Bronfenbrenner socijalna se
ekologija djeteta sastoji od sustava u koncentrinim krugovima:
mikrosustav ( roditelji, braa i sestre, vrnjaci, odgojitelji,
uitelji
mezosustav ( susjedstvo, obiteljski prijatelji, centri,
ustanove
egzosustav ( socijalne slube, zdravstvene ustanove, radna mjesta
roditelja
makrosustav ( kultura, vrijednosti, globalne promjene
-multikauzalna priroda poremeaja u ponaanju:
jedna pojava u razliitom spletu okolnosti moe izazvati razliite
posljedice, iste posljedice mogu biti rezultat razliitih initelja,
jedna posljedica moe nastati zbog puno uzroka
i uzroci i uvjeti i povodi = rizini faktori
OSNOVNI RIZINI INITELJI:
u obitelji: povijest problema jednog ili obaju roditelja, sukobi
u obitelji, loa komunikacija, loe odgojne metode
u koli: niska motivacija, sukobi s uiteljima nedemokratski nain
pouavanja
u vrnjakoj grupi: antisocijalna ponaanja prijatelja, rizina
ponaanja za vrijeme slobodnog vremena, upotreba droge i
alkohola
-njihov uinak mogu ublaiti initelji zatite i otpornost djece i
mladih (zadravanje kompetencije pod stresom i uspjena prilagodba),
a za to je potrebno:emocionalna briga i toplina, otvorenost i
prihvaanje, samostalnost popraena strukturom i nadzorom,
usmjerenost prema postignuu te razvoj odgovarajuih normi i
vrijednosti
DRUTVENO ZNAENJE POREMEAJA U PONAANJU DJECE I MLADIH-mladima je
kao drutvenoj grupi zajednika pripadnost odreenoj dobnoj skupini,
specifine pripisane znaajke i njima odgovarajua drutvena uloga
-2 pristupa mladima: gledanje mladih kao resurs i kao problem;
posljedice drugog vide se u njihovom marginaliziranom drutvenom
statusu (u tu skupinu najvie pripadaju devijantni mladi)
-u Hrvatskoj se demografski udio mladih smanjuje
-najvei problem mladih: nezaposlenost ( broj visokoobrazovanih
ljudi raste, ali jako sporo! ( vano je razviti sustav koji e
otvoriti mogunosti obrazovanja mladima slabijeg ekonomskog statusa,
onima koji imaju posebne obrazovne potrebe i onima koji su na druge
naine u nepovoljnom poloaju
u kontekstu poremeaja u ponaanju: mladi bez kvalifikacija (
konkurentnost na tritu rada im je minimalna: velika je vjerojatnost
da e mnogi od njih biti siromani
socijalna politika = sustav usmjerenih drutvenih intervencija
(potpore i slube) u funkciji prevladavanja socijalnih rizika,
ublaavanja socijalnih nejednakosti, ujednaavanja ivotnih mogunosti
te poticanja drutvene solidarnosti i integracije
mladi: korisnici socijalnozatitnih intervencija
1. na kojima je primijenjena obiteljskopravna zatita (vie
enskih) ( najvie
2. kojima su potrebne usluge socijalne skrbi (vie enskih)
3. tjelesno i mentalno oteeni (vie enskih)
4. drutveno neprihvatljivog ponaanja (vie mukih) 5. psihiki
bolesna djeca i mladi ovisnici (vie mukih) ( najmanje
mladi: korisnici usluga socijalne skrbi
1. ostali oblici skrbi i usluga ( najvie
2. novana pomo
3. smjetaj (upuivanje) u ustanove i druge obitelji
4. skrbnitvo/usvojenje, odgojne mjere zatite i sigurnosti
5. pomo za osposobljavanje i rad ( najmanje
poremeaji u ponaanju = najrairenije pojava psihosocijalnih
poremeaja djece; ne nestaju s odrastanjem ( prognoza kasnijeg
antisocijalnog ponaanja, ovisnosti i poremeaja linosti-sve vie
prisutan proces deinstitucionalizacije! ( ne radi se o manjem broju
mladih s poremeajima u ponaanju, ve je u pitanju porast!!
-israivanja u Zagrebu 1994, 1995 i 2006: prevladava lijenost
(najvie), nezainteresiranost, nedisciplina i povuenost, prkos,
verbalna agrsija te neopravdano izostajanje s nastave
-problemi: nasilje, opijanje (( nesree u prometu, nasilje),
drogiranje, bjeanje od kue
-poremeaji u ponaanju visokog rizika obuhvaaju 5% populacije
(malo, ali ipak zabrinjavajue), a kod 20% populacije se poiremeaji
kreu na skali od visokog do niskog rizika
potrebno: izravna prevencija maloljetnike delikvencije (a ne
lijeenje posljedica!)
FENOMENOLOGIJA POREMEAJA U PONAANJU-poremeaje u ponaanju je teko
razgraniiti, vrlo se esto preklapaju; vrlo se rijetko susree dijete
sa samo jednim oblikom poremeaja u ponaanju
sazrijevanje: progresivna integracija iskustva u promjenjivu,
ali razumno stabilnu strukturu koja odraava svoju stabilnost i
identitet ak i kada se suoi s radikalni, unutarnjim ili vanjskim
promjenama u okruenju
zrelost: uzajamno proimanje potencijala koje osoba posjeduje i
utjecaja sredine na njega-nije svaka manifestacija psihosocijalne
nezrelosti poremeaj u ponaanju, ali poremeaj u ponaanju znai
psihosocijalnu nezrelost!
PRETEITO PASIVNI (INTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1.
plaljivost
u ranom djetinjstvu normalno ako osjeaj straha nije razmjeran
uzroku ili s objektom nije ni u kakvom odnosu
uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, koenje, napetost,
zbunjenost, neodlunost manifestira se u svakoj prilici u kojoj se
moe doivjeti neuspjeh, prigovor ili podsmijeh, ako je dijete naglo
stavljeno u novu situaciju (vrti) ili odvojeno od poznatih odraslih
osoba esto popraena neurozama uzroci: autoritaran stil odgoja,
emocionalno hladan odgojni pristup, pretjerane ambicije
roditelja
izostanak tretmana moe dovesti do fobija i paninih strahova
2. povuenost
tiha i mirna djeca, nemaju stalne prijatelje, puno mataju odraz
osobne nesigurnosti i nepovjerenja, posljedica nezadovoljenih
potreba za pripadanjem i ljubavi samoa (osoba sama bira) i
usamljenost (nametnuta izoliranost) esto obuhvaa: osjeajnu bol,
interpersonalnu izoliranost, povlaenje, socijalnu neadekvatnost,
tjelesne manifestacije (ee bolesti) esto postaju rtve nasilnikog
ponaanja tretman: postupno uvoenje u drutvo3. potitenost
prethodi depresiji
mrzovolja, otresitost, bezvoljnost, utljivost, povuenost,
pasivnost, umor, tjeskoba, plaljivost, zabrinutost, bolovi, nemiran
san, nedostatak apetita, promjene ritma spavanja, gubitak energije,
negativno miljenje o sebi
krajnja posljedica: pokuaj ili izvrenje samoubojstva
4. nemarnost (zanemarivanje rada u korist igre) ili lijenost
(nedostatak elje za bilokakvom aktivnou)
pasivno ponaanje, nedovoljno odgovoran odnos prema radnim
zadaama, nedostatak radnih navika ((izgovori)
tromost, bez inicijative, oekivanje poticaja i pomoi, izvrenje
zadataka preko volje, povrno, neuredno
uzrok: popustljivost roditelja, oekivanje neuspjeha ( nauena
bespomonost ( apatija, bezvoljnost
u kolskoj dobi najvie (djeca se prvi put suoavaju sa
zahtjevima), u adolescenciji bezvoljnost, ravnodunost, nedostatak
zanimanja, dosada
tretman: transformacija ponaanja5. neuroze
najee u djejoj dobi sisanje prsta (nakon druge godine ivota),
grienje noktiju, poveana ceremonijalnost, mucanje, tepanje, tikovi,
hipohondrija, poremeaji prehrane, enureza i enkopreza (nemogunost
nadzora mokranih i probavnih kanala), poremeaj sna 6. deficit
panje
simptomi se javljaju prije sedme godine i traju najmanje est
mjeseci te izazivaju hendikep u barem dva poruja (u koli i
doma)
bitna naela kod tretmana: proporcionalnost, nestigmatizacija,
nediskriminacija, uinkovitost i najmanja mogua intervencija (bez
prisile!)PRETEITO AKTIVNI (EKSTERNALIZIRANI) POREMEAJI U PONAANJU1.
nedisciplina (nepotivanje pravila i autoriteta)
otpor, tvrdoglavost, nespremnost na kompromise, ispitivanje
granica, ignoriranje zapovijedi, svae ako su roditelji zahtjevni,
popustljivi, neodluni ili nejedinstveni u intervalu od nepotivanja
pisanih ili nepisanih pravila do poremeaja s prkoenjem ili
suprotstavljanjem (otvoreni ili prikriveni prkos) tretman: dijete
mora uvidjeti da prkoenje nema smisla, da se time ne postie cilj2.
laganje
obrambena la, la iz navike, la s agresivnom tendencijom, la iz
mate ili la kao simptom bolesnog stanja uzrok: odgojna zaputenost
ili nepovoljni uvjeti razvoja (ako je patoloki) tretman: kreiranje
sredine gdje je laganje nepotrebno, dosljednost zahtjevima,
istinoljubivost odgojitelja3. bjeanje iz kole, od kue i drugih
odgojnih sredina
iz kole
uestalo kanjenje na nastavu, izostanak sa nastavnih sati, ranije
naputanje nastave, cjelodnevno izostajanje
uzroci: nedovoljno razvijene intelektualne sposobnosti,
nepostojanje radnih navika nepovoljna ua socijalna sredina,
negativni stav prema koli, poremeaji linosti ili u obitelji, slaba
kontrola roditelja nad djetetom, kolska fobija (djeca
intelektualaca, ambicioznih roditelja, roditelja sa izraenim
natjecateljskim stavovima)
od kue
uzroci: nepovoljno obiteljsko okruenje, nedostatni nadzor i
zanemarivanje djeteta, neprimjereni odgojni postupci
skitnja: lutanje gradom bez doputenja starijih, kasno dolaenje
kui, izostanci iz kole, bjeanje od kue
tretman: djelovati na sve initelje koji su dijete motivirali na
bijeg4. hiperaktivnost
motoriki nemir, lako naruena pozornost, nedovravanje aktivnosti,
nesposobnost koncentracije, teko prihvaanje neuspjeha, vrlo nisko
samopouzdanje, lo uspjeh u koli
tretman: kreirati sredinu koja podrava individualne razlike
unutar strukturiranog, ali fleksibilnog pristupa, pruanje rutine,
realistina oekivanja5. agresivno ponaanje
fizika, psiholoka (verbalna) ili socijalna agresija defenzivna,
hostilna, instrumentalna agresija ili agresivna igra
vaan initelj nastanka delinkventnog ponaanja
slabiji obrazovni uspjeh, loe vladanje u koli (ometanje nastave,
fiziki obrauni sa suuenicima)
agresija u ranoj dobi je usko povezana sa kriminalitetom u
kasnijoj dobi tretman: promjena stavova i ponaanja, inzistiranje na
potivanju pravila mora biti lieno kanjavanja, vrijeanja,
zanemarivanja i nedosljednosti 6. delinkventno ponaanje primjer
krae
odrasli: stjecanje imovinske koristi, psihika bolest
djeca: elja za isticanjem, potovanjem, samopotvrivanjem,
iskuavanjem vlastitih snaga, nagon za posjedovanjem, zadovoljavanje
potreba, interes, emocionalni motiv, avanturizam, psihika
bolest
kazneno pravo ( sankcije
7. nametljivo ponaanje, prosjaenje, druenje s osobama
asocijalnog ponaanjaUZIMANJE PSIHOAKTIVNIH TVARIzlouporaba droge =
visokorizian, bolestan i drutveno neprihvatljiv nain zadovoljavanja
potrebe za osjeajem zadovoljstva i ugode; poveava se sa pogoranjem
kvalitete ivota
-problem je izazvan utjecajem loim drutva i drutvenih grupa,
koji u pojedincu stvaraju napetost koja se manifestira osjeajem
krivnje, stresom, priguenom agresivnou, konfliktnou i seksualnom
tenzijom
-razvoj ovisnosti ovisi o obiljejima linosti i iskustvu
pojedinca koji uzima drogu, prirodi ireg i aktualnog
sociokulturalnog miljea u kojem se nalazi, farmakolokim uincima
psihoaktivne tvari, koliino droge, uestalosti uzimanja i nainu
unoenja u organizam
ovisnik ( oslabljeni mehanizam samokontrole, visoka razina
sklonosti eksperimentiranji i rizinim ponaanjima, sklonost
agresivnim i antisocijalnim ponaanjima, poremeaji u ponaanju,
prethodna iskustva s drogama, genetiki initelji, utjecaji vrnjakih
grupa, problemi u obitelji
najbolja zatita i prevencija ( kvalitetna i funkcionalna
obitelj
drutvene strategije prevencije ( ispitivanje potreba,
motiviranje, stjecanje aktivnih znanja koje e se i horizontalno i
vertikalno prenijeti, evaluacija postignua, provedba preventivnih
programa na mikrorazini, kontrola troenja sredstva i resursa,
sustavnost, razvojnost, individualizacija, personalizacija
POREMEAJI TIJEKA KOLOVANJA = markiranje, ponavljanje razreda,
naputanje kolebitno (prevencija): sposobnosti i povoljne obiteljske
prilike, odgovornost uitelja, razina kontrole uenika, odgovornost
kole
-naputanje kole dovodi do prijevremenog prekida niza
socijalizacijskih procesa uz istodobno irenje prostora za
djelovanje kriminogenih initelja ( dugorono najvei rizini initelj
za delinkventno ponaanje (vjerojatnost delinkvencije je deset puta
vea kod onih koji su napustili kolu od onih koji nisu)
ETIKI KODEKS SOCIJALNE PEDAGOGIJE vrijednosna ishodita
socijalnopedagoke profesionalnosti odgovornost prema standardima
socijalnopedagoke profesije odgovornost za kvalitetu profesionalnog
djelovanja u zajednici odgovornost za vlastiti profesionalni
razvoj, prema profesiji, poslodavcu, djelatnosti i
multidisciplinarnosti podruja djelovanjaSocijalna pedagogija je
znanstvena disciplina koja pomou determinanti
bioloko-psihosocijalnih injenica nastoji objasniti proces odgoja
osoba s poremeajima u ponaanju, ukljuujui i prevenciju tog
fenomena.
PAGE 19