-
Snažan oporavak kreditiranja u svim tržišnim segmentima, pad
kamatne
marže i pad utjecaja ispravaka vrijednosti i rezervacija na
rezultat
banaka u 2018.
Prva četiri mjeseca 2018. obilježena su snažnim oporavkom
kreditiranja u svim tržišnim segmentima. Nakon što je kriza u
Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani
potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na
strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno
zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja - i u
poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom. Proces je
praćen promjenama u strukturi novoodobrenih kredita: (1) brže rastu
krediti poduzećima manjih pojedinačnih iznosa i onih najvećih, što
ohrabruje u pogledu daljnjeg gospodarskog rasta i promjena
gospodarske strukture, i (2) primjetan je porast udjela kredita s
valutnom klauzulom u novim kreditima.
Prva tablica pokazuje snažan oporavak kreditiranja stanovništva.
Bruto iznos novoodobrenih stambenih kredita u prva četiri mjeseca
ove godine povećan je za gotovo 15% u odnosu na isto razdoblje
2017. Rast je izražen kod kredita s valutnom klauzulom, dok je
iznos odobrenih kredita u čistim kunama smanjen. Građani na strani
potražnje očito sve jače reagiraju na razlike u kamatnim stopama
koje su se na kredite s valutnom klauzulom nastavile smanjivati (i
sada su osjetno ispod 4% - na razinama koje su usporedive sa
zemljama euro područja). Javna komunikacija o perspektivi uvođenja
eura kao i očekivanje aprecijacije kune u ovo doba godine
vjerojatno su igrali ulogu. Na strani ponude, banke su sve više
ograničene nedostatkom kunskih izvora sredstava, što naročito
dolazi do izražaja pri odobravanju dugoročnih stambenih kredita
koji u kunama bilježe oštar pad. Kod
PREGLED 2/2018
Brutonovoodobrenikreditistanovništvuumilijunimakuna
I-IV2017 I-IV2018 %
Stambenikrediti 2.949,0 3.386,4 14,8%
kune 1.547,0 1.215,9 -21,4%
valutnaklauzula 1.402,0 2.170,5 54,8%
Kreditizaostalenamjene 6.677,3 8.668,7 29,8%
kune 5.013,5 6.251,2 24,7%
valutnaklauzula 1.663,8 2.417,5 45,3%
Izvor:vlastitiizračuninatemeljupodatakaiztablicakamatnihstopaHNB-a
-
HUB Pregled 2/2018 2
kredita za ostale namjene, čiji je rast inače brži nego kod
stambenih kredita (gotovo 30%), kunski krediti i dalje rastu,
premda sporije nego krediti s valutnom klauzulom.
Druga tablica pokazuje rast novoodobrenih kredita poduzećima u
svim tržišnim segmentima. Dolazi do postupne zamjene kunskih
kredita kreditima s valutnom klauzulom, osobito u segmentu većih
kredita preko 7,5 milijuna kuna. Segment većih kredita je u toku
prošle godine bio relativno jače pogođen krizom u Agrokoru pa sada
najbrže raste. U isto vrijeme, ohrabruje nastavak rasta u segmentu
malih kredita do 2 milijuna kuna po stopi od 6% (također se sav
rast objašnjava kreditima s valutnom klauzulom).
Slično kao kod kreditiranja stanovništva, u segmentu
kreditiranja poduzeća kreditni je sustav na strani ponude dotaknuo
limite kunskih izvora, osobito za dugoročne kredite. Kako se u
segmentu većih pojedinačnih kredita vjerojatno pojavljuje sve veća
potražnja za dugoročnim kreditima, posrednici su prisiljeni
uravnotežiti ročnu strukturu uz pomoć inozemnih instrumenata (jer
domaćih, osim strukturnih repo operacija, nema). Zbog toga je udjel
inozemne u ukupnoj pasivi nakon dugo godina pada, počeo bilježiti
rast (slika 4 u nastavku Pregleda).
Brz oporavak novih poslova otvara mogućnost za smanjenje kamatne
marže. Njen godišnji pomični prosjek smanjio se s 2,87 postotnih
bodova u zadnjem tromjesečju 2017. na 2,83 u prvom tromjesečju
2018. To je prvo smanjenje ovako definirane marže nakon pet godina.
Na djelu su limiti za daljnji pad pasivnih kamatnih stopa koje su
daleko na povijesnom minimumu. S druge strane, probudila se
konkurencija zbog jačanja potražnje što pritišće kamatne stope na
kredite prema dolje, i to je dovelo do već neko vrijeme očekivanog
početka ciklusa smanjenja marže.
Brutonovoodobrenikreditipoduzećimaumilijunimakuna
I-IV2017 I-IV2018 %
Do2milijunakuna 2.394,7 2.537,8 6,0%
kune 1.748,5 1.752,0 0,2%
valutnaklauzula 646,2 785,7 21,6%
2-7,5milijunakuna 3.042,1 3.177,7 4,5%
kune 1.897,0 1.931,4 1,8%
valutnaklauzula 1.145,2 1.246,3 8,8%
Preko7,5milijunakuna 8.459,1 9.551,8 12,9%
kune 4.541,1 4.461,0 -1,8%
valutnaklauzula 3.918,0 5.090,8 29,9%
Ukupnosvipojedinačniiznosi 13.896,0 15.267,3 9,9%
kune 8.186,5 8.144,5 -0,5%
valutnaklauzula 5.709,4 7.122,8 24,8%
Izvor:vlastitiizračuninatemeljupodatakaiztablicakamatnihstopaHNB-a
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
10%
31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
31.0
3.2
018.
KAMATNA MARŽA (NIM) KAO RAZLIKA PROSJEČNO NAPLAĆENE AKTIVNE (A)
I PASIVNE (P) KAMATNE STOPE
A
P
NIM
-
HUB Pregled 2/2018 3
Tao kreditna ekspanzija u sprezi s jačanjem potražnje i
konkurencije dovodi do smanjenja kamatne marže. U takvim uvjetima
rast dobiti banaka može proizaći samo iz povećanog volumena posla
ako se isključe vrijednosna usklađenja odnosno ispravci
vrijednosti.
Gornja tablica je sastavljena na temelju tromjesečnih
statističkih izvješća HNB-a; gotovo svo
povećanje dobiti u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo
tromjesečje prošle godine, a neto dobit je rasla s oko 432 na oko
1,435 milijuna kuna, može se objasniti smanjenjem neto troškova
rezerviranja i vrijednosnih usklađenja. Tablica u kojoj je prikazan
pojednostavljen rezultat svih banaka za prvo tromjesečje pokazuje
tri ključne stvari:
1. Glavni izvori zarade banaka - neto kamatni prihod i neto
prihod od provizija i naknada - nalaze se u padu.
2. Troškovi (opći administrativni troškovi i amortizacija)
rastu, tako da neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja bilježi
blagi rast za 0,6% zahvaljujući neto ne-kamatnom prihodu (vlasnička
ulaganja, trgovanje i sl.).
3. Gotovo cjelokupan rast dobiti može se objasniti smanjenjem
neto ispravaka vrijednosti i vrijednosnih usklađenja za gotovo 95%
( ove godine nema «efekta Agrokor»).
Tako se godišnji pomični prosjek povrata na kapital popeo na
razinu od 7,9% i vjerojatno će nastaviti blago rasti kako će efekt
ispravaka vrijednosti plasmana Agrokoru izlaziti iz izračuna
vremenskog prosjeka. S tom razinom povrata na kapital hrvatski
bankarski sustav se i dalje nalazi u donjoj polovici globalne
komparativne liste prema statistici MMF-a.
rezerviranjaivrijednosnausklađenjaneto
Rezultatbanakaumilijunimakuna I-III2017 I-III2018 %
Netokamatniprihod 2.784.150 2.621.998 -5,8%
Netoprihododprovizijainaknada 810.273 775.148 -4,3%
Ukupnooperativniprihod 3.526.125 3.589.138 1,8%
Općiadministrativnitroškoviiamortizacija 1.791.825 1.844.036
2,9%
Netoprihodizposlovanjaprijerezerviranja 1.734.300 1.745.102
0,6%
Rezerviranjaivrijednosnausklađenjaneto 1.255.183 65.406
-94,8%
Dobit(gubitak)izposlovanjakojećesenastaviti,prijeporeza 479.117
1.679.695 250,6%
Poreznadobitodposlovanjakojećesenastaviti 47.451 244.997
416,3%
Dobit(gubitak)izposlovanjakojećesenastaviti,nakonporeza 431.667
1.434.699 232,4%
0
5
10
15
20
25
AU
SK
AN
MA
ĐTU
RČ
EŠ LIT
ALB
DA
NN
IZIZ
RN
OR
LAT
RU
MM
AK
EST
BIH SIN
SLO
SLK
BEL
BU
GLU
KS
PO
LJŠP
AA
US
FIN
FRA
HR
VIR
SIT
AU
KP
OR
SAD
POVRAT NA KAPITAL (ROE), zadnji podatak u MMF-ovoj bazi FSI
-
HUB Pregled 2/2018 4
SADRŽAJ
IZVORI SREDSTAVA BANAKA 5
PLASMANI BANAKA 9
KAMATNE STOPE I TROŠKOVI REGULACIJE 15
ZARADE 22
KAPITALIZACIJA I RIZICI 27
PLATNE USLUGE 32
STAMBENE ŠTEDIONICE 35
METODOLOGIJA I IZVORI 37
-
HUB Pregled 2/2018 5
IZVORI SREDSTAVA BANAKA
-
HUB Pregled 2/2018 6
1. Novčana masa M1 i ukupna likvidna sredstva M4 Stopa promjene
u odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-04:2018.
Ukupna likvidna sredstva M4 u travnju 2018. godine bila su viša
za 4,4% u odnosu na travanj 2017. Novčana masa M1 u tavnju je
porasla za 22,3% na godišnjoj razini što je još uvijek vrlo visok
rast, a najvećim dijelom se može objasniti niskim kamatnim stopama
(padom oportunitetnog troška držanja gotovog i transakcijskog
novca).
2. Depoziti stanovništva i depoziti poduzeća Stopa promjene u
odnosu na isti mjesec prethodne godine 01:2004.-04:2018.
Međugodišnja stopa rasta depozita u sektoru stanovništva u
travnju 2018. godine iznosila je 2,8%, a u sektoru poduzeća 7,%,
pri čemu je u posljednjih nekoliko mjeseci u sektoru stanovništva
došlo do ubrzanja stope rasta depozita. Također treba napomenuti da
je rast depozita stanovništva u najvećoj mjeri posljedica rasta
depozitnog novca i štednih depozita, dok su oročeni depoziti i
dalje u padu.
-20%
-15%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Jan
/04
Jul/04
Jan
/05
Jul/05
Jan
/06
Jul/06
Jan
/07
Jul/07
Jan
/08
Jul/08
Jan
/09
Jul/09
Jan
/10
Jul/10
Jan
/11
Jul/11
Jan
/12
Jul/12
Jan
/13
Jul/13
Jan
/14
Jul/14
Jan
/15
Jul/15
Jan
/16
Jul/16
Jan
/17
Jul/17
Jan
/18
M1
M4
-20%
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
sij-
04
srp
-04
sij-
05
srp
-05
sij-
06
srp
-06
sij-
07
srp
-07
sij-
08
srp
-08
sij-
09
srp
-09
sij-
10
srp
-10
sij-
11
srp
-11
sij-
12
srp
-12
sij-
13
srp
-13
sij-
14
srp
-14
sij-
15
srp
-15
sij-
16
srp
-16
sij-
17
srp
-17
sij-
18
Trgovačka društva
Stanovništvo
-
HUB Pregled 2/2018 7
3. Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva
01:2004.-04:2018. u %
Udjel deviznih u ukupnim depozitima stanovništva smanjivao se do
sredine 2006. kada je dotaknut minimum od oko 65%. Početak krize u
drugoj polovici 2008. doveo je do porasta udjela deviznih depozita
na gotovo 80%. Od tada se udjel deviznih u ukupnim depozitima
kućanstava smanjuje, ali veoma sporim tempom. Krajem ožujka 2018.
omjer je pao na razinu od 68,4% i nalazi se približno na razinama
iz 2009. godine.
4. Udjel inozemne u ukupnoj pasivi 01:2004.-04:2018. u %
Inozemni izvori predstavljaju važan izvor financiranja hrvatskih
banaka. Njihova se važnost u uvjetima slabe potražnje za kreditima
smanjuje, jer nema potrebe za financiranjem rasta neto kredita.
Prvi lokalni minimum udjela inozemne u ukupnoj pasivi od 16,6%
postignut je u kolovozu 2008. Nakon eskalacije financijske krize
udjel se prvo povećao i potom dulje vrijeme ostao stabilan oko 20%.
Udjel se ponovo počeo smanjivati u drugoj polovici 2012. Banke su
se razduživale u inozemstvu zbog rasta relativno jeftinijih domaćih
depozita, visoke likvidnosti, razmjerno slabe potražnje za
kreditima i prodaje plasmana. Krajem 2017. udio je počeo blago
rasti, a u travnju 2018. dosegnuta je razina od i dalje niskih
7,4%. Blagi porast se povezuje s oporavkom kreditiranja.
50%
55%
60%
65%
70%
75%
80%
85%
sij-
04
srp
-04
sij-
05
srp
-05
sij-
06
srp
-06
sij-
07
srp
-07
sij-
08
srp
-08
sij-
09
srp
-09
sij-
10
srp
-10
sij-
11
srp
-11
sij-
12
srp
-12
sij-
13
srp
-13
sij-
14
srp
-14
sij-
15
srp
-15
sij-
16
srp
-16
sij-
17
srp
-17
sij-
18
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
sij-
04
srp
-04
sij-
05
srp
-05
sij-
06
srp
-06
sij-
07
srp
-07
sij-
08
srp
-08
sij-
09
srp
-09
sij-
10
srp
-10
sij-
11
srp
-11
sij-
12
srp
-12
sij-
13
srp
-13
sij-
14
srp
-14
sij-
15
srp
-15
sij-
16
srp
-16
sij-
17
srp
-17
sij-
18
-
HUB Pregled 2/2018 8
5. Udjel kapitala u ukupnoj pasivi Q4:2000.-Q1:2018. u %
Kapital predstavlja važan izvor financiranja hrvatskih banaka.
Udjel kapitala u ukupnoj bilančnoj svoti između 13% i 14% postignut
je na početku krize. Od tada se udjel kapitala u ukupnim izvorima
stabilno kretao oko 14%. Pad u trećem kvartalu 2015. na razinu od
12,2% dogodio se pod utjecajem troškova konverzije kredita u
švicarskom franku. U posljednjem kvartalu 2015. udjel kapitala u
bilanci ponovno je porastao te nastavio rasti. Potkraj ožujka 2018.
nalazio se na razini od 14,8%.
6. Struktura izvora sredstava banaka
30.04.2018. u %
Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka veoma je stabilna.
Prikazana struktura reprezentativna je za dulje vremensko
razdoblje, iako je primijećeno smanjenje udjela inozemne pasive i
rast udjela kapitalskih računa.
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
14%
31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
31.0
3.2
018.
Inozemna pasiva, 7.42%
Depoziti i instrumenti
tržišta novca, 72.08%
Kapitalski računi, 20.96%
-
HUB Pregled 2/2018 9
PLASMANI BANAKA
-
HUB Pregled 2/2018 10
7.Plasmani Iznos u mln KN i stopa promjene u odnosu na isti
mjesec prethodne godine
(y-o-y) 01:2004.-04:2018.
Ukupni plasmani kreditnih institucija u travnju 2018. bili su za
1% ili 2,3 milijarde kuna manji u odnosu na isti mjesec 2017.
Potrebno je podsjetiti kako važnu ulogu u tome imaju prodaje
kreditnih portfelja (koje su u 2017. dodatno ubrzane u odnosu na
ranije godine) i konverzije kredita u švicarskom franku, ali iz
grafikona se vidi da učinci navedenih čimbenika postupno
iščezavaju.
8. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi Stopa
promjene u odnosu na isti mjesec prethodne godine
01:2004.-04:2018.
U travnju 2018. nastavljen je rast kredita stanovništvu po
međugodišnjoj stopi od 2,1%. U sektoru poduzeća zabilježen je
nastavak negativnih stopa, pri čemu je stopa od -3,5% bila nešto
viša nego na kraju 2017. i još uvijek uvjetovana prodajama
portfelja, u kojima krediti poduzeća imaju najvažniju ulogu.
Najveća promjena u odnosu na prethodne godine zabilježena je u
kategoriji kredita državi koji su se kontinuirano smanjuju po stopi
od oko 12%, što je posljedica manjih potreba za financiranjem
države uslijed smanjenja deficita.
0
50,000
100,000
150,000
200,000
250,000
300,000
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Jan
/00
Jul/00
Jan
/01
Jul/01
Jan
/02
Jul/02
Jan
/03
Jul/03
Jan
/04
Jul/04
Jan
/05
Jul/05
Jan
/06
Jul/06
Jan
/07
Jul/07
Jan
/08
Jul/08
Jan
/09
Jul/09
Jan
/10
Jul/10
Jan
/11
Jul/11
Jan
/12
Jul/12
Jan
/13
Jul/13
Jan
/14
Jul/14
Jan
/15
Jul/15
Jan
/16
Jul/16
Jan
/17
Jul/17
Jan
/18
Plasmani y-o-y
Plasmani mln KN
-20%
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Jun
/06
Dec/0
6
Jun
/07
Dec/0
7
Jun
/08
Dec/0
8
Jun
/09
Dec/0
9
Jun
/10
Dec/1
0
Jun
/11
Dec/1
1
Jun
/12
Dec/1
2
Jun
/13
Dec/1
3
Jun
/14
Dec/1
4
Jun
/15
Dec/1
5
Jun
/16
Dec/1
6
Jun
/17
Dec/1
7Središnja država
Poduzeća
Kućanstva
-
HUB Pregled 2/2018 11
8a. Krediti stanovništvu, trgovačkim društvima i državi –
transakcije 12m prosjek (u milijunima kuna) 12:2011.-04:2018.
Podaci o kreditnim transakcijama pokazuju da je od sredine 2016.
godine došlo do postupnog oporavka kreditiranja privatnog sektora.
Dvanaestomjesečni prosjek kreditnih transakcija prema državi na
kraju travnju 2018. iznosio je -850 milijuna kuna, u sektoru
poduzeća +326 milijuna kuna te u sektoru stanovništva +334 milijuna
kuna na mjesec. Kreditiranje bilježi stabilan i sada već možemo
reći snažan oporavak.
8b. Krediti stanovništvu i trgovačkim društvima– bruto
novoodobreni
Međugodišnja stopa rasta (12m prosjek) 11:2013.-04:2018.
Dvanaestomjesečni prosjek međugodišnje stope rasta bruto
novoodobrenih kredita pokazuje da je tijekom prva četiri mjeseca
došlo do snažnog oporavka rasta kredita. U sektoru stanovništva
krediti su u travnju 2018. porasli za 2,7%, a u sektoru poduzeća za
1,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
-1,500
-1,000
-500
0
500
1,000
1,500
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
tra-
18
Središnja država Poduzeća Stanovništo
-20%
-15%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
stu
-13
vlj-
14
svi-
14
kol-
14
stu
-14
vlj-
15
svi-
15
kol-
15
stu
-15
vlj-
16
svi-
16
kol-
16
stu
-16
vlj-
17
svi-
17
kol-
17
stu
-17
vlj-
18
Stanovništvo Poduzeća
-
HUB Pregled 2/2018 12
9. Stope rasta kredita stanovništvu prema vrstama u odnosu na
isto razdoblje (prvo tromjesečje) prethodne godine, 2016., 2017.,
2018.
U prvom tromjesečju 2018. došlo je do rasta stambenih kredita te
ubrzanja rasta ostalih kredita stanovništvu. S druge strane, došlo
je do ubrzanja pada hipotekarnih kredita, kredita po kreditnim
karticama i kredita za kupnju automobila.
10. Struktura kredita stanovništvu po vrstama
Q1:2009.-Q1:2018.
U prvom tromjesečju 2018. došlo je do blagog povećanja udjela
stambenih kredita i ostalih kedita stanovništvu te manjeg pada
udjela hipotekarnih kredita. Udjel ostalih kategorija kredita ostao
je na približno istoj razini.
-15.7%-15.1%
-15.8%
-5.1%
-0.4%
-3.4%
-10.7%
-14.3%
-3.0%
1.3%1.5%
-13.5%
-16.5%
-3.5%
3.8%
-20.0%
-15.0%
-10.0%
-5.0%
0.0%
5.0%
Stambeni krediti Hipotekarni krediti Krediti za
kupnjuautomobila
Krediti po kreditnimkarticama
Ostali kreditistanovništvu
2016
2017
2018
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
31
.03
.20
09
.
30
.09
.20
09
.
31
.03
.20
10
.
30
.09
.20
10
.
31
.03
.20
11
.
30
.09
.20
11
.
31
.03
.20
12
.
30
.09
.20
12
.
31
.3.2
01
3.
30
.9.2
01
3.
31
.3.2
01
4.
30
.9.2
01
4.
31
.3.2
01
5.
30
.9.2
01
5.
31
.3.2
01
6.
30
.9.2
01
6
31
.3.2
01
7
30
.9.2
01
7
31
.3.2
01
8
Ostali krediti stanovništvu
Krediti po kreditnim karticama
Krediti za kupnju automobila
Hipotekarni krediti
Stambeni krediti
-
HUB Pregled 2/2018 13
11.Omjer kredita i depozita 01:2004.-04:2018.
U posljednjih nekoliko mjeseci, šire definirani omjer kredita i
depozita počeo se povećavati te je u travnju dosegnuo razinu od
100,5%. Ovaj rast odražava utjecaj postupnog oporavka
kreditiranja.
12. Struktura aktive banaka 31.03.2018.
U prvom tromjesečju 2018. nastavljen je porast udjela kredita i
vrijednosnih papira i smanjenje udjela gotovine i depozita u
imovini banaka. Viškovi likvidnosti i dalje se koriste za
razduživanje, uglavnom prema inozemstvu. S obzirom da nije došlo do
znatnijeg oporavka kreditiranja (točnije, prodaje portfelja
poništavaju bruto rast novih kredita), promjenu treba tumačiti kao
izravnu posljedicu smanjenja dugoročnih kreditnih izvora i
međubankarskih depozita. Promjena je logična u uvjetima vrlo visoke
likvidnosti i relativno skupljih inozemnih izvora sredstava.
80%
90%
100%
110%
120%
130%
140%Jan
/04
Jul/04
Jan
/05
Jul/05
Jan
/06
Jul/06
Jan
/07
Jul/07
Jan
/08
Jul/08
Jan
/09
Jul/09
Jan
/10
Jul/10
Jan
/11
Jul/11
Jan
/12
Jul/12
Jan
/13
Jul/13
Jan
/14
Jul/14
Jan
/15
Jul/15
Jan
/16
Jul/16
Jan
/17
Jul/17
Jan
/18
Gotovina i depoziti kod HNB i banaka
13.7%Trezorski
zapisi 3.6%
Vrijednosni papiri i derivati 10.3%
Krediti 68.7%
Ostalo neto 3.7%
-
HUB Pregled 2/2018 14
13.Stopa rasta kredita poduzećima u EU i Hrvatskoj
31.03.2018./31.03.2017. u %
Na kraju ožujka 2018. godine u trinaest država članica EU
zabilježena negativna stopa rasta kredita poduzećima. Hrvatska se
sa stopom rasta od 1,3% prema ECB-ovoj metodologiji nalazi među
zemljama s najnižim padom. Najveći rast je zabilježen u CEE regiji,
gdje vodeću poziciju po rastu kredita imaju Češka, Mađarska i
Poljska. To su, ujedno, zemlje s relativno visokim gospodarskim
rastom.
14. Stopa rasta kredita stanovništvu u EU i Hrvatskoj
31.03.2018./31.03.2017. u %
Rast (nominalnih) kredita stanovništvu u ožujku 2018. od 2,3% u
odnosu na isti mjesec prethodne godine prema ECB-ovoj metodologiji
Hrvatsku smješta pri kraju ljestvice onih EU zemalja koje su
zabilježile rast kredita stanovništvu. Najbrži rast kredita
stanovništvu u EU zabilježen je u Češkoj i Slovačkoj, dok je
najveći pad zabilježen na Cipru i u Grčkoj.
-15.0%
-10.0%
-5.0%
0.0%
5.0%
10.0%ČEŠ
MAĐ
PO
LJ
AU
S
BE
L
SL
K
FR
A
NJE
M
MA
L
FIN
BU
G
LIT
UK
SL
O
RU
M
LU
KS
HR
V
ŠVE
IRS
PO
R
NIZ
ES
T
ITA
ŠPA
GRČ
LA
T
CIP
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
ČEŠ
SL
K
LU
KS
LIT
ES
T
RU
M
BU
G
SL
O
BE
L
FR
A
PO
LJ
NJE
M
FIN
AU
S
HR
V
IRE
UK
NIZ
ITA
ŠPA
PO
R
LA
T
ŠVE
MAĐ
GRČ
CIP
-
HUB Pregled 2/2018 15
KAMATNE STOPE I TROŠKOVI REGULACIJE
-
HUB Pregled 2/2018 16
15. Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u
hrvatskim bankama prestale su padati oko praga od 2% te se
trenutačno nalaze oko gornjeg praga intervala euro područja koji je
definiran visinom kamatnih stopa u Estoniji.
16. Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018
Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva
pale su ispod praga od 1%, pri čemu je tijekom 2017. zabilježen
značajniji pad prosječnih kamatnih stopa koje se sada kreću unutar
intervala eurozone.
0
1
2
3
4
5
6p
ro-1
1
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
Eurozona MIN Eurozona MAX Hrvatska
0
1
2
3
4
5
6
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
Eurozona MIN Eurozona MAX Hrvatska
-
HUB Pregled 2/2018 17
17.Prosječne kamatne stope na kratkoročne depozite poduzeća
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Kamatne stope u Hrvatskoj kreću se unutar intervala euro
područja, pri čemu više kamatne stope bilježe Cipar, Grčka i
Malta.
18. Referentne kamatne stope
Q1:2017.-Q1:2018.
Nacionalne referentne stope (NRS) nastavile su se smanjivati u
prvom tromjesečju 2018. Premija rizika koja je sadržana u razlici
NRS-EURIBOR kretala se oko jednog postotnog boda, nešto više od
premije rizika sadržane u CDS spread-u odnosno spread-u državnih
obveznica.
-1
0
1
2
3
4
5
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
Eurozona MIN Eurozona MAX Hrvatska
-0.33%-0.24%
-0.11%
1.12%1.23%
1.36%
0.74%0.80% 0.90%
-0.33%-0.27%
-0.19%
0.67% 0.72%0.82%
0.48% 0.51% 0.57%
-1%
0%
0%
0%
0%
0%
1%
1%
1%
1%
1%
2%
Euribor 3M Euribor 6M Euribor12M
EUR NRS3M
EUR NRS6M
EUR NRS12M
HRK NRS3M
HRK NRS6M
HRK NRS12M
Q1:2017
Q1:2018
-
HUB Pregled 2/2018 18
19. CDS spread (podaci na dan 30.03.2018.)
Hrvatska premija rizika i dalje je najveća u regiji uz Mađarsku
i Rumunjsku, iako je u godinu dana CDS spread u Hrvatskoj najviše
smanjen u cijeloj regiji, što je povezano s boljim ekonomskim i
proračunskim rezultatima (prijelaz iz deficita u suficit).
20. Indeks regulacijskog opterećenja IRO u baznim bodovima (bps)
01:2004.-04:2018.
Bruto trošak regulacije i dalje bilježi trend smanjenja koji je
uvjetovan padom pasivnih kamatnih stopa. Trošak se spustio na
razinu od oko 50 baznih bodova. U obzir se uzima i trošak uplata
banaka u sanacijski fond (oko 10 baznih bodova na godišnjoj
razini), no efekt pada pasivnih kamatnih stopa dominira nad efektom
nove regulacije pa se indeks ukupnoga troška nalazio u blagom padu
dok su padale i kamatne stope. Sa zaustavljanjem njihova pada i IRO
će stagnirati.
0.0%
0.2%
0.4%
0.6%
0.8%
1.0%
1.2%
1.4%
1.6%
1.8%
Češka Mađarska Poljska Rumunjska Hrvatska Slovačka
III/2017
III/2018
0
50
100
150
200
250
300
350
Jan
-03
Jul-
03
Jan
-04
Jul-
04
Jan
-05
Jul-
05
Jan
-06
Jul-
06
Jan
-07
Jul-
07
Jan
-08
Jul-
08
Jan
-09
Jul-
09
Jan
-10
Jul-
10
Jan
-11
Jul-
11
Jan
-12
Jul-
12
Jan
-13
Jul-
13
Jan
-14
Jul-
14
Jan
-15
Jul-
15
Jan
-16
Jul-
16
Jan
-17
Jul-
17
-
HUB Pregled 2/2018 19
21. Prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu
(novi poslovi)
11:2011.-03:2018.
Nova statistika ECB-a u koju je uključena i Hrvatska pruža uvid
u uže efektivne kamate stope na stambene kredite s rokom dospijeća
preko 10 godina. One su u Hrvatskoj u ožujku 2017. iznosile 3,91% i
kretale su se ispod gornjeg ruba intervala kamatnih stopa za države
koje su uvele euro. Među zemljama članicama euro područja Litva i
Latvija imaju više kamatne stope na ovu vrstu kredita, a sve nove
članice izvan euro područja imaju više stope.
22. Prosječne kamatne stope na potrošačke kredite stanovništvu
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Kamatna stopa na potrošačke kredite od 1 do 5 godina u ožujku
2018. iznosila je 5,6% i kretala se unutar intervala kamatnih stopa
euro područja, bliže donjemu rubu. Više stope zabilježene su u
bankama u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj,
Portugalu te Danskoj i Velikoj Britaniji i u većini članica EU
izvan euro područja.
0
2
4
6
8
10
12
vlj-
12
svi-
12
kol-
12
stu
-12
vlj-
13
svi-
13
kol-
13
stu
-13
vlj-
14
svi-
14
kol-
14
stu
-14
vlj-
15
svi-
15
kol-
15
stu
-15
vlj-
16
svi-
16
kol-
16
stu
-16
vlj-
17
svi-
17
kol-
17
stu
-17
vlj-
18
Eurozona MIN Eurozona MAX RH
0
5
10
15
20
25
30
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
Eurozona MIN Eurozona MAX RH
-
HUB Pregled 2/2018 20
23. Prosječne kamatne stope na okvirne kredite stanovništvu
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Kamatna stopa od 8,3%, koliko je u ožujku 2018. u prosjeku
zabilježeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala euro
područja. Više kamatne stope od hrvatskih banaka imaju banke u
Estoniji, Latviji, Slovačkoj i Grčkoj, te u većini zemalja izvan
euro područja.
24. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Kamatne stope na ovu vrstu kredita (3,2% u prosjeku u ožujku
2018.) kreću se unutar intervala za zemlje koje su uvele euro. Više
kamatne stope zabilježene su u Grčkoj, Cipru i Irskoj te Estoniji i
Latviji. Izvan euro područja veće kamatne stope na ovu vrstu
kredita zabilježene su u Bugarskoj.
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20p
ro-1
1
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
MIN MAX RH
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
MIN MAX RH
-
HUB Pregled 2/2018 21
25. Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima
(novi poslovi)
12:2011.-03:2018.
Prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima (od 1 do
5 godina) u Hrvatskoj su u ožujku 2018. iznosile 3,7% i dalje kreću
unutar intervala euro područja jer su ove kamatne stope veće u
Estoniji i Slovačkoj. Među zemljama koje još nisu uvele euro višu
kamatnu stopu imaju Rumunjska i Bugarska.
0
2
4
6
8
10
12
pro
-11
tra-
12
kol-
12
pro
-12
tra-
13
kol-
13
pro
-13
tra-
14
kol-
14
pro
-14
tra-
15
kol-
15
pro
-15
tra-
16
kol-
16
pro
-16
tra-
17
kol-
17
pro
-17
MIN MAX RH
-
HUB Pregled 2/2018 22
ZARADE
-
HUB Pregled 2/2018 23
26.Neto kamatna marža (NIM) NIM = A (prosječno naplaćena aktivna
kamatna topa) – P (prosječno plaćena pasivna
kamatna stopa) Q4:2000.-Q1:2018.
Pomični godišnji prosjek neto kamatne marže bilježio je blagi
rast od 2013. zbog bržeg pada pasivnih od aktivnih kamatnih stopa.
Rast je zaustavljen u prvom tromjesečju 2018. (2,83 postotna boda
naspram 2,87 bodova u zadnjem tromjesečju 2017. i 2,79 postotna
boda u prvom tromjesečju 2017.).
27. Udjel neto kamatnog i nekamatnog prihoda u ukupnom prihodu
Q4:2000.-Q1:2018.
Udjel neto kamatnog prihoda u strukturi zarada hrvatskih banaka
u prvom kvartalu 2018. je iznosio 68%, što predstavlja pad od 1,9
postotnih bodova u odnosu na isti kvartal 2017.
0%
1%
2%
3%
4%
5%
6%
7%
8%
9%
10%31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
31.0
3.2
018.
A
P
NIM
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
31.1
2.2
000.
30.0
6.2
001.
31.1
2.2
001.
30.0
6.2
002.
31.1
2.2
002.
30.0
6.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
6.2
004.
31.1
2.2
004.
30.0
6.2
005.
31.1
2.2
005.
30.0
6.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
6.2
007.
31.1
2.2
007.
30.0
6.2
008.
31.1
2.2
008.
30.0
6.2
009.
31.1
2.2
009.
30.0
6.2
010.
31.1
2.2
010.
30.0
6.2
011.
31.1
2.2
011.
30.0
6.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
6.2
013.
31.1
2.2
013.
30.0
6.2
014.
31.1
2.2
014.
30.0
6.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
6.2
016.
31.1
2.2
016.
30.0
6.2
017.
31.1
2.2
017.
Neto kamatni Nekamatni
-
HUB Pregled 2/2018 24
28. Omjer operativnih troškova i dohotka / cost-income omjer
Q4:2000.-Q1:2018
Cost-income omjer je u prvom tromjesečju 2018. dosegnuo 47,1%,
što predstavlja povećanje u odnosu na isti kvartal prethodne godine
za 3,1 postotna boda.
29. Ukupni troškovi rezerviranja za gubitke u % rezultata prije
rezerviranja Q4:2000.-Q1:2018
Opterećenje rezultata troškovima rezerviranja u prvom se
tromjesečju 2018. godine smanjilo i dosegnulo razinu od 37,2%, što
je oko 9 postotnih bodova manje u odnosu na isti kvartal 2017.
30%
35%
40%
45%
50%
55%
60%
65%
31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
0%
20%
40%
60%
80%
100%
120%
140%
160%
180%
31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
-
HUB Pregled 2/2018 25
30. Dobit nakon oporezivanja / neto dobit Neto dobit zadnja
četiri kvartala u 000 kuna
Q4:2000.-Q1:2018
Tijekom 2016. godine neto rezultat banaka vratio se u pozitivan
teritorij nakon gubitaka zbog konverzije švicarskog franka, a u
prvom kvartalu 2018. godine trend dobiti na bazi zadnja četiri
tromjesečja iznosi oko 4,6 milijardi kuna.
31. Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) i prosječni kapital
(ROAE)
Q4:2000.-Q1:2018
Nakon velikog pada pokazatelja profitabilnosti u 2015. godini,
što je bilo uzrokovano konverzijom, u drugom tromjesečju 2016. pad
je usporen, a u trećem su se pokazatelji vratili u pozitivan
teritorij. U prvom tromjesečju 2018. povrat na prosječnu aktivnu
iznosio je 1,2%, a na prosječni kapital 7,9%, što predstavlja
povećanje u odnosu na kraj 2017. godine. Profitabilnost kratkoročno
raste unatoč padu kamatne marže zbog manjih ispravaka
vrijednosti.
-6,000,000
-4,000,000
-2,000,000
0
2,000,000
4,000,000
6,000,000
31.1
2.2
001.
30.0
9.2
002.
30.0
6.2
003.
31.0
3.2
004.
31.1
2.2
004.
30.0
9.2
005.
30.0
6.2
006.
31.0
3.2
007.
31.1
2.2
007.
30.0
9.2
008.
30.0
6.2
009.
31.0
3.2
010.
31.1
2.2
010.
30.0
9.2
011.
30.0
6.2
012.
31.0
3.2
013.
31.1
2.2
013.
30.0
9.2
014.
30.0
6.2
015.
31.0
3.2
016.
31.1
2.2
016.
30.0
9.2
017.
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%
20%
-1.5%
-1.0%
-0.5%
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
31.1
2.2
000.
30.0
9.2
001.
30.0
6.2
002.
31.0
3.2
003.
31.1
2.2
003.
30.0
9.2
004.
30.0
6.2
005.
31.0
3.2
006.
31.1
2.2
006.
30.0
9.2
007.
30.0
6.2
008.
30.0
3.2
008.
31.1
2.2
009.
30.0
9.2
010.
30.0
6.2
011.
31.0
3.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
9.2
013.
30.0
6.2
014.
31.0
3.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
9.2
016.
30.0
6.2
017.
31.0
3.2
018.
RO
AE
RO
AA
ROAA
ROAE
-
HUB Pregled 2/2018 26
32.Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) u %: međunarodna usporedba
prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI
Hrvatske banke su se prema povratu na prosječnu imovinu nalazile
u donjem dijelu ali bliže sredini usporedne međunarodne ljestvice,
između Izraela i Danske. Najprofitabilnije banke prema ovom
pokazatelju su u Turskoj i Mađarskoj.
33. Povrat na prosječni kapital (ROAE) u %: međunarodna
usporedba prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi
FSI
Prema povratu na prosječni kapital Hrvatska se također nalazi
pri dnu ljestvice, između Irske i Francuske. Najprofitabilnije
banke su u Kanadi i Australiji.
0.0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5TU
R
MA
Đ
BiH
EST
ALB
AU
S
SLO
LIT
MA
K
LAT
RU
M
BU
G
NIZ
SLK
ČEŠ
KA
N
IZR
HR
V
DA
N
NIZ
IRS
PO
LJ
LUK
BEK FIN
ŠPA
AU
S
FRA
SAD
ITA
PO
R
UK
JAP
0
5
10
15
20
25
AU
S
KA
N
MA
Đ
TUR
ČEŠ LI
T
ALB
DA
N
NIZ
IZR
NO
R
LAT
RU
M
MA
K
EST
BIH SIN
SLO
SLK
BEL
BU
G
LUK
S
PO
LJ
ŠPA
AU
S
FIN
FRA
HR
V
IRS
ITA
UK
PO
R
SAD
-
HUB Pregled 2/2018 27
KAPITALIZACIJA I RIZICI
-
HUB Pregled 2/2018 28
34.Stopa adekvatnosti kapitala Q4:2007.-Q1:2018.
Nakon što je dosegnula maksimum od 22,3% u drugom tromjesečju
2015., stopa adekvatnosti kapitala u trećem tromjesečju te godine
pala na 19,9% zbog troškova vezanih uz konverziju kredita u
švicarskom franku. Tijekom 2016. godine stopa adekvatnosti kapitala
vratila se iznad razine od 20% te je u prvom tromjesečju 2018.
godine dosegnula razinu od 22,9%.
35. Stopa adekvatnosti kapitala: međunarodna usporedba prema
zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka jedna je od
najviših među europskim državama koje izvještavaju MMF u okviru
baze podataka Financial Soundness Indicators.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
31.1
2.2
007.
30.0
6.2
008.
31.1
2.2
008.
30.0
6.2
009.
31.1
2.2
009.
30.0
6.2
010.
31.1
2.2
010.
30.0
6.2
011.
31.1
2.2
011.
30.0
6.2
012.
31.1
2.2
012.
30.0
6.2
013.
31.1
2.2
013.
30.0
6.2
014.
31.1
2.2
014.
30.0
6.2
015.
31.1
2.2
015.
30.0
6.2
016.
31.1
2.2
016.
30.0
6.2
017.
31.1
2.2
017.
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
Esto
nija
Šved
ska
Luks
em
bu
rgIr
ska
Fin
ska
Hrv
atsk
aN
izo
zem
ska
Bu
gars
ka UK
Latv
ijaD
ansk
aLi
tva
Ho
ng
Ko
ng
Slo
ven
ijaN
orv
eška
Nje
mač
kaR
um
un
jska
Bel
gija
Slo
vačk
aA
ust
rija
Fran
cusk
aP
oljs
kaG
rčka
Švic
arsk
aSi
nga
pu
rM
ađar
ska
Cip
arJa
pan
Češ
kaTu
rska
Mal
taB
iHM
aked
on
ijaIt
alija
Špan
jols
kaK
anad
aIz
rael
SAD
Au
stra
lija
San
Mar
ino
Po
rtu
gal
-
HUB Pregled 2/2018 29
36.Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva
Q1:2010.-Q1:2018.
U prvom tromjesečju 2018. došlo je do blagog povećanja udjela
loših kredita u ukupnim kreditima. Ukupan omjer loših kredita
povećao se s 11,37% na 11,42% zbog blagog rasta omjera loših
kredita u sektoru poduzeća (na 8,24%), dok je u sektoru poduzeća
udjel pao blizu 22%. Moguće je da se dio promjene može pripisati
primjeni standarda IFRS9.
37. Omjer loših kredita: međunarodna usporedba prema zadnjim
objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI
Hrvatska se prema ovom pokazatelju (u bazu FSI još nisu uvršteni
najnoviji podaci) nalazi uz Irsku i Bugarsku i blizu Portugala i
BiH, što znači da se sličnost ekonomskih i strukturnih problema
odražava i u omjeru loših kredita.
0.00%
5.00%
10.00%
15.00%
20.00%
25.00%
30.00%
35.00%
40.00%
31.0
3.2
010.
30.0
9.2
010.
31.0
3.2
011.
30.0
9.2
011.
31.0
3.2
012.
30.0
9.2
012.
31.0
3.2
013.
30.0
9.2
013.
31.0
3.2
014.
30.0
9.2
014.
31.0
3.2
015.
30.0
9.2
015.
31.0
3.2
016.
30.0
9.2
016.
31.0
3.2
017.
30.0
9.2
017.
31.0
3.2
018.
Ukupno
Trgovačka društva
Stanovništvo
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
Kan
ada
Švic
arsk
aH
on
g K
on
gEs
ton
ijaA
ust
ralij
aŠv
edsk
aU
KN
orv
eška
Sin
gap
ur
SAD
Jap
anIz
rael
Niz
oze
msk
aA
ust
rija
Turs
kaSr
bija
Dan
ska
Bel
gija
Latv
ijaFr
ancu
ska
Po
ljska
Slo
vačk
aČ
eška
Litv
aSl
ove
nija
Mal
taŠp
anjo
lska
Mak
edo
nija
Mađ
arsk
aR
um
un
jska BiH
Po
rtu
gal
Bu
gars
kaH
rvat
ska
Irsk
aIt
alija
Grč
kaSa
n M
arin
oC
ipar
-
HUB Pregled 2/2018 30
38. Stopa pokrića loših kredita rezervacijama za gubitke
Q1:2010.-Q1:2018.
Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama
počela je brže rasti 2013. zbog strožih regulatornih zahtjeva
HNB-a. Regulatorni zahtjev je takav da stopa pokrića sada raste
inercijom iako se kakvoća portfelja popravlja. U prvom tromjesečju
2018. pokrivenost se nešto smanjila te dosegnula razinu od 60,6%
koja je manja nego u istom kvartalu 2017.
39. Stopa pokrića loših kredita rezervama za gubitke:
međunarodna usporedba
prema zadnjim objavljenim usporedivim podacima u bazi FSI
Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama
nalazi se iznad sredine prikazane liste zemalja, uz Sloveniju,
Poljsku, Grčku i Portugal. Ovo je pokazatelj čija je međunarodna
usporedivost najslabija, jer se u različitim državama koriste
različita pravila klasifikacije plasmana i formiranja
rezervacija.
30%
35%
40%
45%
50%
55%
60%
65%
70%31.0
3.2
010.
30.0
6.2
010.
30.0
9.2
010.
31.1
2.2
010.
31.0
3.2
011.
30.0
6.2
011.
30.0
9.2
011.
31.1
2.2
011.
31.0
3.2
012.
30.0
6.2
012.
30.0
9.2
012.
31.1
2.2
012.
31.0
3.2
013.
30.0
6.2
013.
30.0
9.2
013.
31.1
2.2
013.
31.0
3.2
014.
30.0
6.2
014.
30.0
9.2
014.
31.1
2.2
014.
31.0
3.2
015
30.0
6.2
015
30.0
9.2
015.
31.1
2.2
015.
31.0
3.2
016.
30.0
6.2
016.
30.0
9.2
016.
31.1
2.2
016.
31.0
3.2
017.
30.0
6.2
017.
30.0
9.2
017.
31.1
2.2
017.
31.0
3.2
018.
Ukupno
Trgovačka društva
Stanovništvo
0.0
20.0
40.0
60.0
80.0
100.0
120.0
Mak
edo
nija
Latv
ija
Izra
el
Turs
ka BiH
Mađ
arsk
a
Slo
ven
ija
Po
ljska
Hrv
atsk
a
Grč
ka
Po
rtu
gal
Au
stri
ja
Slo
vačk
a
Ru
mu
njs
ka
Bu
gars
ka
Fran
cusk
a
Ital
ija
Šved
ska
Češ
ka
Bel
gija
Dan
ska
Špan
jols
ka
Litv
a
Irsk
a
UK
Mal
ta
Cip
ar
No
rveš
ka
Švic
arsk
a
Sin
gap
ur
Esto
nija
San
Mar
ino
Au
stra
lija
Kan
ada
-
HUB Pregled 2/2018 31
40.Valutna struktura omjera loših kredita 31.03.2018.
Kod stambenih kredita problem naplate se javlja u oko deset puta
većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod
kredita vezanih uz vrijednost eura. Međutim, visina omjera loših
kredita nakon konverzije ne prikazuje realno stanje. Omjeri se
odnose samo na mali broj kredita koji nisu konvertirani.
10.31 11.75 9.916.33
45.38
59.7556.24
0
10
20
30
40
50
60
70
HRK ukupno EUR ukupno EURstanovništvo
EUR stambeni CHF ukupno CHFstanovništvo
CHF stambeni
%
-
HUB Pregled 2/2018 32
PLATNE USLUGE
-
HUB Pregled 2/2018 33
41. STRUKTURA ELEKTRONIČKIH NALOGA – POTROŠAČ
Struktura elektroničkih naloga građana značajno se promijenila u
posljednje četiri godine. Udio elektroničkog poslovanja (na bazi
vrijednosti transakcija) preko šaltera je pao s približno 10% na
manje od 1%. Također, zamjetan je i značajan pad udjela
internetskih usluga, koje zamijenilo sve veće korištenje mobilnih
usluga, koje je u ožujku 2018. činilo 46% ukupnih elektroničkih
usluga i 20% ukupne vrijednosti kreditnih naloga (transfera)
građana.
42. STRUKTURA ELEKTRONIČKIH NALOGA – NEPOTROŠAČ
U strukturi elektroničkih naloga u ovom sektoru dominira
internet bankarstvo, čiji je udio povećan s 52% u 2014. godini na
63% u ožujku 2018. godine. Ovaj rast je najvećim dijelom
nadomjestio smanjenje udjela elektroničkog poslovanja preko
šaltera. Interni sustavi obveznika su zadržali stabilnu strukturu
od oko 8%, dok je udio ostalih usluga smanjen sa 16% na 7%
vrijednosti elektroničkih naloga.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
tra-
14
lip-1
4
kol-
14
lis-1
4
pro
-14
vlj-
15
tra-
15
lip-1
5
kol-
15
lis-1
5
pro
-15
vlj-
16
tra-
16
lip-1
6
kol-
16
lis-1
6
pro
-16
vlj-
17
tra-
17
lip-1
7
kol-
17
lis-1
7
pro
-17
vlj-
18
Šalter Internet Mobilni telefon Bankomat/bankarski kiosk E-račun
Ostalo
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
sij-
14
ožu
-14
svi-
14
srp
-14
ruj-
14
stu
-14
sij-
15
ožu
-15
svi-
15
srp
-15
ruj-
15
stu
-15
sij-
16
ožu
-16
svi-
16
srp
-16
ruj-
16
stu
-16
sij-
17
ožu
-17
svi-
17
srp
-17
ruj-
17
stu
-17
sij-
18
ožu
-18
Šalter Internet Telebanking Mobilni telefon Interni sustav
Ostalo
-
HUB Pregled 2/2018 34
43. BROJ IZDANIH KARTICA u tisućama
Broj korisnika kartica se u posljednjih godinu dana kretao oko
7,9 milijuna. Najveći broj izdanih kartica zabilježen u listopadu
2017. (preko 8 milijuna), nakon čega je u narednim mjesecima broj
smanjen, što se za sada može tumačiti sezonski uobičajenim
varijacijama. Tijekom 2018. godine mogu se očekivati nastavak
dosadašnjih trendova.
44. PODACI O KARTIČNOM PLAĆANJU 31.03.2018.
U Hrvatskoj je u ožujku 2018. godine promet po svim kategorijama
kreditnih kartica iznosio preko 33 milijarde kuna. Najveći udio
prometa izvršen je preko debitnih kartica (oko 10 milijardi).
Podaci HNB-a o namjeni kartica pokazuju kako se debitne i kreditne
kartice većinom koriste za podizanje gotovog novca dok se odgođene,
revolving i charge koriste za kupovinu.
7300
7400
7500
7600
7700
7800
7900
8000
8100si
j-1
4
ožu
-14
svi-
14
srp
-14
ruj-
14
stu
-14
sij-
15
ožu
-15
svi-
15
srp
-15
ruj-
15
stu
-15
sij-
16
ožu
-16
svi-
16
srp
-16
ruj-
16
stu
-16
sij-
17
ožu
-17
svi-
17
srp
-17
ruj-
17
stu
-17
sij-
18
29%
75% 72%
96%
52%
71%
64%
25% 28%
4%
48%
28%
7% 1%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
DEBITNA ODGOĐENA REVOLVING CHARGE KREDITNA UKUPNO
Kupovina Podizanje gotovog novca Polaganje gotovog novca
-
HUB Pregled 2/2018 35
STAMBENE ŠTEDIONICE
-
HUB Pregled 2/2018 36
45. Stopa rasta kredita i oročenih depozita kod stambenih
štedionica* Promjena u odnosu na isti mjesec prethodne godine
*Napomena: od siječnja 2013. serija sadrži strukturni lom
uslijed promjene metodologije HNB-a
Na kraju prvog kvartala 2018. godine razina depozita u stambenim
štedionicama bila je na 4,4% višoj razini u odnosu na isti kvartal
prethodne godine. Došlo je do pada kreditiranja od 0,4% na
godišnjoj razini, što je prvi negativan rezultat od trećeg kvartala
2016. godine, dok je rast stambenih kredita u bankama iznosio
1,5%.
-20%
-15%
-10%
-5%
0%
5%
10%
15%31
.12
.20
11
.
31.0
3.2
01
2.
30.0
6.2
01
2.
30.0
9.2
01
2.
31.1
2.2
01
2.
31.0
3.2
01
3.
30.0
6.2
01
3.
30.0
9.2
01
3.
31.1
2.2
01
3.
31.0
3.2
01
4.
30.0
6.2
01
4.
30.0
9.2
01
4.
31.1
2.2
01
4.
31.0
3.2
01
5.
30.0
6.2
01
5.
30.0
9.2
01
5.
31.1
2.2
01
5.
31.3
.20
16
.
30.6
.20
16
.
30.9
.20
16
.
31.1
2.2
01
6.
31.0
3.2
01
7.
30.0
6.2
01
7.
30.0
9.2
01
7.
31.1
2.2
01
7.
31.0
3.2
01
8.
Krediti (štedionice) Depoziti Stambeni krediti (banke)
-
HUB Pregled 2/2018 37
Metodologija i izvori Novčana masa M1 i ukupna likvidna sredstva
M4 (tablica A1, Statistički pregled HNB-a) Depoziti stanovništva i
depoziti poduzeća (zbir podataka iz tablica D6, D7 i D8
statističkog pregleda HNB-a) Udjel deviznih u ukupnim depozitima
stanovništva (izračun na temelju tablica D6, D7 i D8 statističkog
pregleda HNB-a) Udjel inozemne u ukupnoj pasivi (konsolidirana
bilanca banaka D1 statističkog pregleda HNB-a) Udjel kapitala u
ukupnoj pasivi (tromjesečno statističko izvješće HNB-a) Struktura
izvora sredstava banaka (konsolidirana bilanca banaka D1
statističkog pregleda HNB-a)
U depozite i instrumente tržišta novca ubrajaju se i ograničeni
i blokirani depoziti, depoziti države i krediti primljeni od HNB-a.
Kapitalski računi su veći od kapitala iz tromjesečnog statističkog
izvješća HNB-a jer se ovdje konstruiraju prema metodologiji
monetarne statistike, dok su u kvartalnom statističkom izvješću
sastavljeni prema konceptu kapitala iz statističkih izvještaja.
Prikazana struktura se ne mora zbrajati u 100% jer je s prikaza
izostavljena stavka ostalo (neto) koja nema značaja, ali utječe na
zbroj.
Plasmani (tablica A1, Statistički pregled HNB-a) Krediti
stanovništvu, trgovačkim društvima i državi (konsolidirana bilanca
banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Krediti stanovništvu,
trgovačkim društvima i državi – transakcije (konsolidirana bilanca
banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Stope rasta kredita
stanovništvu po vrstama (Pokazatelji poslovanja kreditnih
institucija, kvaliteta kredita po sektorima, Internetska stranica
HNB-a) Dvanaestomjesečni prosjek transakcija (konsolidirana bilanca
banaka D1, Statistički pregled HNB-a) Dvanaestomjesečni prosjek
stope rasta novoodobrenih bruto kredita (Tablice kamatnih stopa
G6a-G6c) Struktura kredita stanovništvu po vrstama (Pokazatelji
poslovanja kreditnih institucija, kvaliteta kredita po sektorima,
Internetska stranica HNB-a) Omjer kredita i depozita (konsolidirana
bilanca banaka D1 statističkog pregleda HNB-a)
U brojnik ulaze potraživanja od države, trgovačkih društava i
stanovništva, a u nazivnik svi depoziti, što uključuje i depozite
države i ograničene i blokirane depozite. Ako se pokazatelj
konstruira na temelju podataka o kreditima u užem smislu (zajmovi)
omjer je puno niži (za oko 20 postotnih bodova).
-
HUB Pregled 2/2018 38
Struktura aktive banaka (tromjesečno statističko izvješće HNB-a)
Stopa rasta kredita poduzećima u EU i Hrvatskoj (ECB
StatisticalDataWarehouse) Stopa rasta kredita stanovništvu u EU i
Hrvatskoj (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na
dugoročne depozite stanovništva u eurima (ECB
StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Prosječne kamatne stope
na kratkoročne depozite stanovništva u eurima (ECB
StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Prosječne kamatne stope
na kratkoročne depozite poduzeća u eurima (ECB
StatisticalDataWarehouse za druge zemlje) Referentne kamatne stope
(Hrvatska udruga banaka za Nacionalnu referentnu stopu NRS,
metodologija raspoloživa na www.hub.hr; European Banking
Federation, EBF, za Euribor, povijesni podaci raspoloživi na
http://www.euribor-ebf.eu/euribor-org/euribor-rates.html ) Podatak
za Euribor računa se kao prosjek dnevnih podataka u kvartalu.
CDS Spread (Erstebank CEE Macroand FI Daily) Indeks
regulacijskog opterećenja IRO (Hrvatska udruga banaka)
Indeks regulacijskog opterećenja IRO predstavlja granični trošak
monetarne i devizne regulacije koji banka mora platiti kako bi na
tržištu prikupila dodatnu jedinicu izvora sredstava radi
odobravanja dodatne jedinice plasmana. U izračun indeksa ulaze svi
oblici obvezne rezerve, obvezni omjeri devizne likvidnosti i
troškovi osiguranja depozita. Indeks predstavlja vagani prosjek
troškova koji se obračunavaju na pojedine komponente pasive, pri
čemu se za pondere uzimaju udjeli pojedinih komponenti u ukupnoj
pasivi prilagođenoj za dijelove na koje se ne obračunava
regulacijski trošak. Indeks ne uzima u obzir troškove prudencijalne
regulacije. Metodologiju indeksa za HUB je razvila Arhivanalitika
2006., a indeks se od 2007. redovito objavljuje u publikaciji HUB
Analize jednom godišnje, gdje zainteresirani čitatelj može pronaći
metodološke detalje (www.hub.hr).
Prosječne kamatne stope na stambene kredite stanovništvu (ECB
StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na potrošačke
kredite stanovništvu (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne
kamatne stope na okvirne kredite stanovništvu (ECB
StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne stope na kratkoročne
kredite poduzećima (ECB StatisticalDataWarehouse) Prosječne kamatne
stope na dugoročne kredite poduzećima (ECB
StatisticalDataWarehouse) Neto kamatna marža (NIM) (izračuni na
temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)
Neto kamatna marža (engl. netinterestmargin, NIM) računa se kao
jednostavna razlika prosječno naplaćene aktivne kamatne stope i
prosječno plaćene pasivne kamatne stope. Prosječno naplaćena
http://www.hub.hr/http://www.euribor-ebf.eu/euribor-org/euribor-rates.htmlhttp://www.hub.hr/
-
HUB Pregled 2/2018 39
aktivna kamatna stopa računa se kao ukupni kamatni prihod
podijeljen s osnovicom na koju se naplaćuje kamata, a u koju ulaze
sve stavke aktivne strane bilance iz tromjesečnog statističkog
izvještaja osim gotovine, ulaganja, materijalne imovine, preuzete
imovine, kamata, naknada i ostale imovine. Prosječno plaćena
pasivna kamatna stopa računa se kao ukupni kamatni trošak
podijeljen s osnovicom na koju se plaća kamata, a u koju ulaze sve
komponente pasive osim kapitala, derivatnih i drugih financijskih
obaveza i kamata, naknada i ostalih obaveza. Brojnici izraza
računaju se kao zbrojevi zadnja četiri kvartala, a nazivnici kao
prosjeci stanja na kraju zadnja četiri kvartala.
Udjel neto kamatnog i nekamatnog u ukupnom prihodu (izračuni na
temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)
Ukupni prihod je zbroj neto kamatnog i neto nekamatnog prihoda.
Računa se kao zbroj stavki u zadnja četiri tromjesečja.
Omjer operativnih troškova i dohotka / cost-income omjer
(izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)
Operativni troškovi odgovaraju račuovodstvenoj stavci opći i
administrativni troškovi i amortizacija, u koju se, prema
metodologiji statističkog izvještavanja, ne uračunavaju premije
osiguranja depozita.
Ukupni troškovi rezerviranja za gubitke u % rezultata prije
rezerviranja (izračuni na temelju tromjesečnog statističkog
izvješća HNB-a)
Rezultat prije rezerviranja računa se kao razlika neto prihoda i
općih i administrativnih troškova i amortizacije.
Dobit nakon oporezivanja / neto dobit (izračuni na temelju
tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)
Podatak za svaki kvartal se računa kao zbir zadnja četiri
kvartala, tako da se konstrukcijski radi o godišnjoj stopi promjene
pomičnog prosjeka računatog s pomakom od četiri kvartala. Podaci se
konstruiraju na temelju nerevidiranog statistističkog izvještaja,
pa je moguća pojava manjih razlika u odnosu na kasnije revidirane
podatke.
Povrat na prosječnu aktivu (ROAA) i prosječni kapital (ROAE)
(izračuni na temelju tromjesečnog statističkog izvješća HNB-a)
Kumulativ (zbroj) dobiti za zadnja četiri kvartala stavlja se u
odnos prema prosječnom stanju aktive (ROAA – engl. return on
averageassets) i prosječnom stanju kapitala (ROAE – engl. return on
averageequity).
Povrat na prosječnu aktivu (ROAA): međunarodna usporedba (za
Hrvatsku vlastiti izračuni na temelju tromjesečnog statističkog
izvještaja, za druge zemlje Financial SoundnessIndicators MMF-a,
www.fsi.imf.org ) Povrat na prosječni kapital (ROAE): međunarodna
usporedba (za Hrvatsku vlastiti izračuni na temelju tromjesečnog
statističkog izvještaja, za druge zemlje Financial
SoundnessIndicators MMF-a, www.fsi.imf.org ) Stopa adekvatnosti
kapitala (Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija, objavljeno
u okviru supervizorske javne objave, statistički podaci, na
www.hnb.hr) Stopa adekvatnosti kapitala 2012.: međunarodna
usporedba (prema zadnjim podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu
podataka Financial SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org)
http://www.fsi.imf.org/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/
-
HUB Pregled 2/2018 40
Omjer loših kredita: stanovništvo i trgovačka društva
(Supervizorska javna objava, statistički podaci, Pokazatelj
poslovanja kreditnih institucija, Kvaliteta kredita po sektorima,
na www.hnb.hr)
Loši krediti su djelomično nadoknadivi (B) i nenadoknadivi
krediti (C) sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji plasmana. Omjer
loših plasmana u pravilu je niži od omjera loših kredita.
Omjer loših kredita: međunarodna usporedba (prema zadnjim
podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu podataka Financial
SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org) Stopa pokrića loših kredita
rezervama za gubitke (Supervizorska javna objava, statistički
podaci, Pokazatelj poslovanja kreditnih institucija, Kvaliteta
kredita po sektorima, na www.hnb.hr) Rezerve za gubitke odgovaraju
pojmu ispravci vrijednosti kod ovog statističkog izvora.
Stopa pokrića loših kredita rezervama za gubitke: međunarodna
usporedba (prema zadnjim podacima koji su uvršteni u MMF-ovu bazu
podataka Financial SoundnessIndicators, www.fsi.imf.org) Valutna
struktura omjera loših kredita (Supervizorska javna objava,
statistički podaci, Pokazatelj poslovanja kreditnih institucija,
Kvaliteta kredita po valutama, na www.hnb.hr) Valutna usklađenost
imovine i obaveza u % ukupne bilančne svote (agregirano tromjesečno
statističko izvješće, listovi VSI1_19 i VSO1_20) Struktura
elektroničkih naloga – potrošač (Platne usluge, Kreditni transfer i
trajni nalog, Tablica PT1, na www.hnb.hr) Struktura elektroničkih
naloga – nepotrošač (Platne usluge, Kreditni transfer i trajni
nalog, Tablica PT1, na www.hnb.hr) Broj izdanih kartica (Platne
usluge, Izdavanje platnih instrumenata, Tablica PK2, na www.hnb.hr)
Podaci o kartičnom plaćanju (Platne usluge, Izdavanje platnih
instrumenata, Tablica PK2, na www.hnb.hr) Stopa rasta kredita i
oročenih depozita kod stambenih štedionica (Agregirano statističko
izvješće HNB-a za stambene štedionice)
http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.fsi.imf.org/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/http://www.hnb.hr/
-
HUB Pregled 2/2018 41
List of Figures 1. Money M1 and broad money M4 (year on year
change in %) 2. Household and corporate deposits (year on year
change in %) 3. Share of foreign currency deposits in total
deposits of households (in %) 4. Share of foreign liabilities in
total liabilities (in %) 5. Share of capital in total liabilities
(in %) 6. Structure of banking sector liabilities (in %) 7.
Domestic credit (in HRK mn and year on year change in %) 8. Loans
to households, corporate sector and government (year on year change
in %) 8a. Loans to households, corporate sector and government -
transactions (12 MMA) 8b. Loans to households and corporate sector
(year on year change in %, 12 MMA) 9. Household loans by type of
loans (year on year change in %) 10. Structure of household loans
by type (in %) 11. Loan to deposit ratio (in %) 12. Structure of
banking sector assets (in %) 13. Loans to corporate sector in
Croatia and EU countries (year on year change in %) 14. Loans to
households in Croatia and EU countries (year on year change in %)
15. Average interest rates on household long-term deposits in EUR
(Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 16. Average interest
rates on household short-term deposits in EUR (Croatia, Eurozone
minimum and maximum) in % 17. Average interest rates on corporate
short-term deposits in EUR (Croatia, Eurozone minimum and maximum)
in % 18. Reference interest rates (Euribor and National reference
interest rate) in % 19. CDS spread (in bps)
-
HUB Pregled 2/2018 42
20. Index of regulatory burden in banking sector in % 21.
Average interest rates on loans for house purchase (Croatia,
Eurozone minimum and maximum) in % 22. Average interest rates on
loans for consumption (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in %
23. Average interest rates on overdrafts (Croatia, Eurozone minimum
and maximum) in % 24. Average interest rates short-term loans for
corporations (Croatia, Eurozone minimum and maximum) in % 25.
Average interest rates long-term loans for corporations (Croatia,
Eurozone minimum and maximum) in % 26. Net interest margin (in %)
27. Share of interest and non-interest revenues in total revenues
(in %) 28. Cost-income ratio (in %) 29. Share of provisions in net
operating income (in %) 30. Net operating income (in 000 HRK) 31.
Return on average assets (ROAA) and Return on average equity (ROAE)
(in %) 32. Return on average assets (ROAA) – international
comparison (in %) 33. Return on average equity (ROAE) –
international comparison (in %) 34. Capital adequacy ratio (CAR) in
% 35. Capital adequacy ratio (CAR) – international comparison (in
%) 36. NPL ratio (total, household and corporate sector) in % 37.
NPL ratio – international comparison (in %) 38. Bank provisions to
NPL ratio (total, household and corporate sector) in % 39. Bank
provisions to NPL ratio – international comparison (in %) 40. NPLs
by currency (in %) 41. Structure of electroing orders -
consumer
-
HUB Pregled 2/2018 43
42. Structure of electroing orders - non-consumer 43. Number of
payment cards 44. Structure of payment cards