-
9IZVORNINAUNIRAD
Enes Biki*, Anita Petrovi**
POVEZANIPRAVNIPOSLOVIKAOOBLIKKREDITIRANJA
POTROAA-ZAKONOZATITIPOTROAABOSNEI
HERCEGOVINEversusDIREKTIVA2008/48/EZOUGOVORIMA
OPOTROAKOMKREDITU
SAETAK
U ovom radu analizira se poseban modalitet kreditiranja potroaa
sistemom povezanih pravnih poslova. Financijske institucije, najee
banke, na osnovu financijskih aranmana sa svojim klijentima,
odnosno odreenim trgovakim ili proizvodnim subjektima, odobravaju
kredite potroaima za kupovinu upravo njihovih proizvoda. U ovako
sloenoj, meuzavisnoj transakciji, najvanije pitanje, s aspekta
potroaa, jeste pitanje odgovornosti u sluaju da kupljena roba ili
usluga nije saobrazna odredbama ugovora o prodaji. To iz razloga to
potroa kupovnu cijenu u jednakim mjesenim anuitetima ne plaa
prodavcu, ve kreditoru, te-meljem zakljuenog ugovora o kreditu,
kojim se, pak, prethodni financira.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju izmeu
evrop-skih Zajednica i njihovih drava-lanica 2008. godine, Bosna i
Hercego-vina se, izmeu ostalog, obavezala i na hormanizaciju
pozitivnopravnih propisa u domenu zatite potroaa korisnika kredita
sa zajednikim pra-vom EU, a to se prvenstveno odnosi na usklaivanja
sa odredbama nove Direktive 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom
kreditu.
Kljune rijei: potroa, ugovor o potroakom kreditu, povezani
pravni poslovi, Zakon o zatiti potroaa Bosne i Hercegovine,
Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu.
* Prof.dr., Pravni fakultet Univerziteta u Zenici.** Mr.sc.,
Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli.
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici10
UVOD
Ukoliko dva (ili vie) ugovora disponiraju odreenim zajednikim
ele-mentima, koji ih u pravnom prometu oblikuju u jedinstvenu
pravnu cje-linu, radi se o povezanim pravnim poslovima. Pravno
jedinstvo ugovora temelji se na njihovoj vezanosti u pogledu
subjekata i kauze. To znai da se jedan od subjekata pojavljuje kao
ugovorna strana u oba ugovora i da jedan ugovor predstavlja kauzu
sklapanja drugog.1 Ugovor koji slui kao svrha, odnosno cilj
zakljuivanja drugog oznaava se kao osnovni ugovor, a zajedno ine
nedjeljivu pravnu cjelinu. Drugim rijeima, nijedan od njih ne bi
bio sklopljen da nema onog drugog.2 Nadalje, iako se radi o dva
razliita ugovora, ti ugovori predstavljaju i ekonomsku cjelinu u
smislu da se tek realizacijom svih povezanih ugovora ostvaruje
eljeni poslovni cilj.3 Ukoliko bi, pak, izostala realizacija
sadraja jednog ugovornog odnosa, pod odreenim pretpostavkama, to bi
znailo i prestanak za njega veza-nog ugovora.
Vezivanje jednog ugovora za drugi posebno se moe susresti u onim
poslovnim transakcijama, koje iziskuju financiranje predmeta
osnovnog ugovora. Ugovori o financijskim uslugama esto
predstavljaju samo se-gment odreene poslovne transakcije, koja se
sastoji od dva ili vie po-vezanih ugovora. Stoga, da bi se radilo o
povezanim pravnim poslovima nuno je da ugovor o odreenoj
financijskoj usluzi, slui iskljuivo finan-ciranju cijene predmeta
osnovnog ugovora, te da izmeu davaoca finan-cijske usluge i jednog
od subjekata osnovnog ugovora postoji prethodni sporazum.4
1. Determiniranje pojma povezani pravni poslovi
U pogledu zakonskog odreivanja pojma povezani pravni poslovi,
Za-kon o zatiti potroaa5 u Bosni i Hercegovini ne daje eksplicitnu
definici-ju, nego odredbom lana 61., regulira ugovorni odnos izmeu
potroaa kreditora snabdjevaa,6 iz ijeg konteksta se, zapravo, moe
zakljuiti da
1 Vidi: D. Simonovi, Ugovorna itanka, Knjiga etvrta, Slubeni
glasnik, Beograd 2009., 82.2 S. Petri, Zatita potroaa u bankarskim
kreditnim poslovima u hrvatskom pravu u odnosu na pravo EU-a,
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 39:1-2/2002, 127.,
[dalje: S., Petri (2002)].3 Cfr.: M. Bareti, Poloaj vjerovnika u
odnosima s potroaima prema novom Zakonu o zatiti potroaa, Narodne
novine, Zagreb 2007., 286.4 Ibid., 286.5 Sl. glasnik BiH, broj:
25/06, dalje: ZZP BiH.6 Bosanskohercegovaki zakonodavac, prilikom
transponiranja odredbe lana 11. Direktive 87/102/EEZ, zadrao je
doslovan prijevod engleskog izraza supplier (dobavlja), a koji se u
navedenom smislu uope ne uklapa u domau pravnu terminologiju. Izraz
dobavlja ne poznaje ni Zakon o obligacionim
-
11
se radi o meuzavisnim poslovima. Tako, kada u namjeri da kupi
robu ili dobije uslugu potroa zakljui ugovor o kreditu s treim
licem, a ne sa snabdjevaem, a kreditor i snabdjeva su u neposrednom
trgovakom odnosu [...]. Iz citirane odredbe proizlazi da potroa
zakljuuje ugovor o prodaji, odnosno djelu, te ugovor o kreditu, pri
tome trgovac, odnosno davalac usluge nije ujedno i kreditor. Drugim
rijeima, da bi se radilo o povezanim ugovorima bitno je da
kreditiranje, kao nain plaanja cijene predmeta osnovnog ugovora,
potjee od strane tree osobe, a ne izravno od snabdjevaa.7
lan 61. ZZP BiH temelji se na odredbi lana 11. Direktive
87/102/EEZ o potroakom kreditu (dalje: Direktiva 87/102/EEZ),8
kojom se regulirao dodatni stupanj zatite potroaa, i to
propisivanjem solidarne odgovorno-sti kreditora za prodavca.9
Slina, ali u mnogome preciznija i adekvatnija, nego prethodno
na-vedena, bila je definicija povezanih pravnih poslova sadrana u
odredbi lana 694., stav 1. Nacrta zakona o obligacionim odnosima
Bosne i Her-cegovine godine (dalje: Nacrt ZOO), iz jula 2004.
godine,10 gdje se istie da kupoprodajni ugovor ini posao povezan sa
kreditnim ugovorom, ako kredit slui za financiranje kupovne cijene
i ako oba ugovora treba pro-matrati kao ekonomsku cjelinu.
Ekonomska cjelina se naroito pretpo-stavlja ako se davalac kredita
prilikom pripreme ili zakljuenja kreditnog ugovora posluio
sudjelovanjem prodavca.11 Mada se radi o razliitim
odnosima [(Sl. list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89), koji
je preuzet u domae zakonodavstvo Zako-nom o preuzimanju Zakona o
obligacionim odnosima (Sl. list R BiH, br. 2/92, 13/93 i 13/94 i
Sl. novine FBiH, broj: 29/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama
Zakona o obligacionim odnosima, objavljenom u (Sl. glasniku RS, br.
17/93 i 3/96), dalje: ZOO] i budui da je tako zakonodavac trebao
dati objanjenje odnosnog pojma u opim odredbama lana 1. ZZP BiH. S
tim u vezi, umjesto izraza dobavlja bilo bi primjerenije da je
upotrijebljen izraz trgovac, odnosno davalac usluge (poslenik). 7
Budui da kupovnu cijenu financira trea osoba, koja je manje ili vie
blisko vezana s prodavcem, bilat-eralni odnos potroa trgovac, time
dobija tripartitni karakter. O tome vidi: P., Rott, Linked Credit
Agree-ments in EC Consumer Credit Law, Consumer Law Conference,
Malta, 16-17 March 2006, dostupno na
http://www.verantwortliche-kreditvergabe.net, pristup stranici:
10.01.2010. godine.8 Direktiva 87/102/EEZ o potroakom kreditu
dopunjena Direktivom 90/88/EZ i Direktivom 98/7/EZ, Dir-ective
87/102/EEC concerning consumer credit as amended by the Directive
90/88/EEC and 98/7/EC (OJ 1987 L42/48).9 Cfr.: Artical 11 Directive
87/102/EEC.10 No, iako je odredba lana 694., stav 1. Nacrta ZOO
propisivala podrobniju i adekvatniju definiciju po-vezanih pravnih
poslova, pri tome je nemogue ne primijetiti da se, u kontekstu
date, jedino ugovor o kupoprodaji u relaciji sa kreditnim ugovorom
smatrao povezanim poslom. Slijedom navedenog postavlja se pitanje
to je sa ugovorima, koji za predmet imaju pruanje odreene usluge
potroau, jer i ugovori s takvim prestacijama ulaze u kategoriju
meuzavisnih poslova? Isto tako, ukoliko se imaju u vidu opa pravila
obligacionog prava, kojim se regulira kupoprodaja, evidentno je da
pruanje usluga nikako ne moe biti predmet ugovora o prodaji. 11
Definicija povezanih poslova sadrana u citiranoj zakonskoj odredbi
donekle se pribliila definiciji po-
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici12
ugovorima, niti jedan od njih nije samostalan, to iz razloga to
je jedan ugovor zakljuen na temelju ili u vezi sa drugim ugovorom i
samo zajedno proizvode eljena pravna dejstva. Ovdje je, svakako,
vano istai da tran-sformacijom Nacrta ZOO u Prijedlog zakona o
obligacionom odnosima iz februara 2010. godine, znatan dio
potroakog acquisa, ukljuujui tu i odredbe o potroakom kreditu, je
apstrahiran i nije naao svoje mjesto meu buduim propisima
obligacionog prava. Ovakav pristup domaeg zakonodavaca je u jednu
ruku i dobar, budui da Prijedlog ZOO predstav-lja kodifikaciju
obligacionog prava, to este intervencije nisu mogue, niti poeljne,
a s druge, pak, strane, pravni propisi na podruju zatite po-troaa
korisnika kredita jo uvijek imaju karakter heterogenosti i podlo-ni
su izmjenama.
Analizirana pravna rjeenja redigirana su po uzoru na odredbu
la-na 11. Direktive 87/102/EEZ, pri tome potrebno je naglasiti da
Direktiva 2008/48/EZ o ugovorima o potroakom kreditu (dalje:
Direktiva 2008/48/EZ)12 donosi brojne izmjene kada su u pitanju
povezani poslovi.13 Tako, Di-rektiva 2008/48/EZ daje definiciju
pojma povezani kreditni ugovor (lin-ked credit agreement), odnosno
povezani ugovor o kreditu jeste ugovor kod kojeg:
i) kredit slui iskljuivo financiranju ugovora o nabavi odreene
robe ili pruanju odreene usluge i
ii) ta dva ugovora, promatrano sa objektivne toke gledita, ine
jedin-stvenu ekonomsku cjelinu.
Ekonomska cjelina postoji u sluaju kada trgovac ili davalac
usluge
vezanih poslova sadranoj u Njemakom graanskom zakoniku
[Bgerliches Gesetzbuch (dalje: BGB)], gdje se u 358 (3) navodi da
su ugovor o isporuci robe ili pruanju usluga i ugovor o kreditu
potroaa povezani, ako kredit u cijelosti ili djelomino slui za
financiranje drugog ugovora i ako oba ugovora ine ekonomsku
cjelinu.12 Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 23.
aprila 2008. o ugovorima o potroakom kreditu i opozivu Direktive
87/102/EEZ, OJ L 133, 22/05/2008, (Directive 2008/48/EC of the
European Parliament and of the Council of 23 April 2008 on credit
agreements for consumers and repealing Council Directive
87/102/EEC).13 Konanom definiranju pojma povezani kreditni ugovor,
sadranom u Direktivi 2008/48/EZ, prethodile su brojne izmjene, te
razliiti prijedlozi uinjeni od strane Komisije i Parlamenta. Prvi
prijedlog direktive iz 2002. godine [COM(2002) 443 final] nije uope
sadravao definiciju povezanih transakcija, ve su odred-bom lana
19., normirane jedino pretpostavke solidarne odogovornosti
isporuitelja i kreditora, a koje su u bitnome odstupale od odredbe
lana 11. Direktive 87/102/EEZ. Drugim prijedlogom direktive iz
2004. godine [COM(2004) 747 final] propisana je, pak, definicija
povezanih ugovora, odnosno predloeni su elementi koje treba
sadravati, ukljuujui i definiranje pojma ekonomska cjelina. Meutim,
u zakonodavnoj proceduri provedenoj 2005. godine, iji rezultat je
bio usvajanje i Treeg prijedloga direktive [COM(2005) 483 final],
tvorci su odustali od dalje nadgradnje koncepta povezane
transakcije i ak se djelomino vratili na rjeenje sadrano u
Direktivi 87/102/EEZ.
-
13
sam financira kredit potroau ili kada ga financira neka trea
osoba, pri tome kreditor surauje sa trgovcem ili davaocem usluge u
vezi sa za-kljuenjem ili, pak, pripremanjem ugovora o kreditu,
odnosno kada je odreena roba ili pruanje odreene usluge izriito
navedeno u ugovoru o kreditu.14
Ukoliko, pak, ovu odredbu usporedimo s odredbom lana 11., stav
2. Direktive 87/102/EEZ,15 moe se uoiti da definicija povezanih
ugovora normirana Direktivom 2008/48/EZ, sadri potpuno nove
pojmove, koji pre-vashodno imaju za cilj odreivanje namjene
kredita, te individualiziranje predmeta osnovnog ugovora.16 17
14 Article 3 (1) (n) Directive 2008/48/EC: linked credit
agreement means a credit agreement where (i) the credit in question
serves exclusively to finance an agreement for the supply of
specific goods or the provision of a specific service, and (ii)
those two agreements form, from an objective point of view, a
commercial unit; a commercial unit shall be deemed to exist where
the supplier or service provider himself finances the credit for
the consumer or, if it is financed by a third party, where the
creditor uses the services of the supplier or service provider in
connection with the conclusion or preparation of the credit
agreement, or where the specific goods or the provision of a
specific service are explicitly specified in the credit
agreement.15 Direktiva 87/102/EEZ odredbom lana 11., stav 2.,
normirala je uvjete koji su morali biti ispunjeni da bi se radilo o
povezanim transakcijama. Prvi zahtjev se odnosio na sklapanje
ugovora o kreditu, ija je namjena kupovina robe ili pribavljanje
usluge s osobom, koja nije dobavlja te robe ili tih usluga, drugi
zahtjev odnosio se na postojanje prethodnog sporazuma, prema kojem
kreditor odobrava kredit iskljuivo potroaima tog dobavljaa za
kupovinu njegove robe ili usluga i trei zahtjev polazi od
pretpostavke da je potroau odobren kredit u skladu s tim prethodno
sklopljenim ugovorom.16 To se prvenstveno odnosi na interpoliranje
pojma iskljuivo (exclusively), u smislu da kredit slui iskljuivo
financiranju sa njime povezanog ugovora, te zahtjev odreenosti
robe/usluge (specific goods or the provision of a specific
service), na nain da se kreditom financira nabava tono odreene
robe/usluge, odnosno od tono odreenog poslovnog subjekta. S tim u
vezi bitno je ukazati na noviju praksu ESP [C 429/05 od 4.10.2007.,
2007., I08017 (Rampion i Godard)], gdje je zauzet stav kako u
ugovoru o kreditu nije potrebno odrediti stvar ili uslugu, koja se
kreditom financira. U pomenutom sluaju brani par Rampion je naruio
prozor kod trgovakog drutva K par K i sklopio ugovor o kreditu u
obliku doputenog prekoraenja na tekuem raunu sa Franfinance,
odredivi kao gornju granicu prekoraenja, visinu cijene prozora. U
ponudi za sklapanje ugovora o kreditu nije bio naveden predmet
financiranja. Nakon isporuke brani je par utvrdio materijalni
nedostatak stvari i izjavio da raskida ugovor o kupoprodaji. Budui
da nisu mogli ostvariti svoj zahtjev, tuili su K par K i
Franfinance te zahtijevali utvrenje nitavosti ugovora o
ku-poprodaji i raskid ugovora o kreditu. Tueni su tvrdili kako oba
ugovora nisu meusobno zavisna budui da predmet financiranja nije
naveden u ugovoru o kreditu kako to zahtijeva l. L 31120 Code de la
consom-mation. Osim toga naveli su kako se radi o doputenom
prekoraenju na tekuem raunu, a ne o ugovoru o kreditu koji slui
financiranju kupovine. U odgovoru na postavljeno prethodno pitanje
ESP je prije svega ukazao na to da niti ciljevi Smjernice
87/102/EEZ niti tekst njenog lana 11., stav 2., ne upuuju na to da
su ugovori o kreditu u obliku doputenog prekoraenja na tekuem raunu
iskljueni od primjene spomenute odredbe. Osim toga lan 11., stav 2.
Smjernice 87/102/EEZ ostvarivanje prava potroaa ne uvjetuje time da
li je stvar ili usluga koja se financira odreena u ugovoru o
kreditu. Navedeno prema: E., ikara, Nova Direktiva 2008/48/EZ o
ugovorima o potroakom kreditu, Pravo i porezi, 7-8/2009, 92.17
Zakon o potroakom kreditiranju [(Narodne novine, broj: 75/09),
dalje: ZPK RH] preuzeo je doslovice definiciju povezanih ugovora,
onako kako je to propisano Direktivom 2008/48/EZ (v.: odredbu lana
2., stav 2., toka 14. ZPK RH) za razliku od toga Nacrt zakona o
zatiti potroaa R Srbije iz augusta 2009. godine (dalje: Nacrt ZZP
Srbije) odredbom lana 129., stav 5., definirao je povezani ugovor o
potroakom kreditu, pri tome u mnogome je odstupao od Direktive
2008/48/EZ, tako primjerice nije odreeno ni to se smatra
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici14
Razliita legislativna rjeenje koja se, u pogledu odreivanja
pojma povezani ugovori, susreu u domaoj pravnoj praksi, kao i
injenica da odredbe ZZP BiH poivaju na temeljima nevaee Direktive
87/102/EEZ, iziskuju hitnu intervenciju zakonodavca u ovoj oblasti
s ciljem osiguranja to uinkovitije zatite potroaa.18
2. Povezani pravni poslovi kao oblik kreditiranja potroaa
Meuzavisni pravni poslovi javljaju se kao jedan od modaliteta
kredi-tiranja potroaa.19 Naime, iz same odredbe lana 52. ZZP BiH,
vidljiva je intencija zakonodavca da pod pojam potroaki kredit
supsumira, pored gotovinskog zajma kao klasinog i najprisutnijeg
oblika pozajmljivanja novca, i druge oblike kredita. To se
prvenstveno odnosi na odgoeno plaanje, te druge financijske
pogodnosti.20 U navedenim predmetnim odrednicama potroakog kredita,
moe se prepoznati i specifian vid kreditiranja potroaa kroz
povezane pravne poslove.
Namjena kredita, koji se stavlja na raspolaganje potroau,
neovisno o tome tko se nalazi u ulozi kreditora, trgovac/proizvoa
ili financijska ustanova, jeste zadovoljenje osobne potronje.21
Shodno tome, nabava
poslovnom cjelinom. Usvajanjem novog Zakona o zatiti potroaa
[(Sl. glasnik R Srbije, broj: 73/10), dalje: ZZP Srbije], koji je
stupio na snagu 01.01.2011. godine, odredbe koje se odnose na
ugovor o potro-akom kreditu u cjelosti su izuzete iz teksta Zakona.
Intencija zakonodavca, in concreto, jeste usvajanje posebnog zakona
kojim se regulira zatita potroaa korisnika bankarskih usluga,
ukljuujui tu i usluge kreditnog karaktera, po uzoru na odredbe
Direktive 2008/48/EZ. Ukoliko se uzme u obzir obzir znaaj,
specifinost i kompleksnost bankarskih usluga openito, ali i opseg,
te sloenost same Direktive 2008/48/EZ, kao i injenica da se radi o
instrumentu maksimalne harmonizacije, to se ovakav potez
zakonodavca moe ocijeniti cjelishodnim. Slijedom navedenog, usvojen
je Zakon o zatiti korisnika finansijskih usluga (Sl. glasnik RS,
broj: 36/2011), kojim se osigurava zatita korisnicima bankarskih
usluga, financijskog leasinga, te korisnicima usluga u financijskoj
pogodbi odloenog plaanja kupljene robe. 18 Meutim, ovakav pristup
povezanim ugovorima donedavno imale su i drave-lanice EU. Naime,
rukovodei se principom minimalne harmonizacije usvajale su zakonska
rjeenja, koja su esto prelazila okvire ustanovljene odredbom lana
11. Direktive 87/102/EEZ. Tako primjerice, u Francuskoj je usvojen
koncept povezani kredit, prema kojem predmet ugovora o prodaji
financira ona strana koja je zaduena za osiguranje kredita (mada
kreditor osigurava plaanje kupoprodajne cijene, teret plaanja,
naravno, snosi potroa), u njemakoj legislativi i prije usvajanja
Direktive 2008/48/EZ, postojao je pojam jedinstvena ekonomska
cjelina (wirtschaftliche Einheit), Velika Britanija razvila je
koncept solidarne odgovorno-sti kreditora (joint and several
liability) na ijim postulatima se i temeljila odredba lana 11.
Direktive 87/102/EEZ. 19 ZPK RH u odredbi lana 2., stav 1., toka
15. ak odreuje to se smatra pod pojmom potroako kre-ditiranje. S
tim u vezi, potroako kreditiranje je pravni posao kojim se jedna
ugovorna strana obvezuje drugoj staviti na raspolaganje odreeni
iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku
namjenu ili bez utvrene namjene, a druga se ugovorna strana
obvezuje plaati ugovorene kamate, odnosno ugovorene naknade, te
iskoriteni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je
ugovoreno, kao i svaki drugi pravni posao, koji je po svojoj
gospodarskoj biti jednak ovome pravnome poslu.20 V.: odredbu lana
52. ZZP BiH.21 Slino: D. Simonovi, 82 i dalje.
-
15
roba i usluga iz kruga tzv. iroke potronje, upravo determinira
vrstu pravnih poslova koji se dovode u vezu. U pravnu vezu, kada se
radi o potroaima, najee se dovode ugovor o prodaji i ugovor o
kreditu financirana prodaja,22 te ugovor o djelu i ugovor o
kreditu, kada se radi o pruanju usluga, zatim ugovor o zakupu i
ugovor o kreditu leasing posao i sl. Tako primjerice, prilikom
nabave odreene robe ili usluge, kupovnu cijenu moe financirati
izravno prodavac, odnosno poslenik, gdje se po-red ugovora o
prodaji ili ugovora o pruanju usluge, tj. ugovora o djelu,
zakljuuje i ugovor o zajmu, kojim se financira kupnja stvari ili
pruanje usluge.23 No, ukoliko bi potroa sklopio s prodavcem ugovor
o prodaji, a sa odreenom financijskom institucijom, najee bankom,
ugovor o kre-ditu, ija je namjena iskljuivo financiranje kupovne
cijene, radilo bi se o povezanim ugovorima. U prvom sluaju, bit
potroakog kredita identina je biti ugovora o prodaji s obronim
otplatama cijene, dok u potonjem slu-aju radi se o povezanim
pravnim poslovima u pravom smislu te rijei.24 Banka i trgovac mogu
se, dakle, sporazumjeti da kupac cijenu kupljene stvari u jednakim
mjesenim anuitetima, koji u pravilu sadre kamatu, plaa banci, a
prema ugovoru zakljuenom izmeu trgovca i potroaa.25 To dalje znai
da je banka odjedanput i bez odgode isplatila kupovnu cije-nu
trgovcu, te istovremeno plasirala namjenski kredit potroau.
2.1. Pravni poloaj potroaa kod meuzavisnih poslova
Pravni poloaj potroaa kod meuzavisnih transakcija determiniran
je injenicom da se potroa javlja kao ugovorna strana u oba pravna
po-sla povezana jedinstvenom ekonomskom svrhom. Potroa se nalazi u
ulozi kupca kod ugovora o prodaji, te u ulozi korisnika kredita kod
ugovo-ra o kreditu, koji sklapa s bankom ili drugom financijskom
institucijom, a kojim se prethodni ugovor financira. Financirana
prodaja,26 dakle, podra-zumijeva postojanje dva razliita pravna
odnosa temeljena na razliitim pravnim osnovama i to:
odnos potroaa i trgovca, temeljem ugovora o prodaji, te
odnos potroaa i kreditora, temeljem ugovora o kreditu.
22 V.: S. Petri (2002), 127.23 M. Bareti, 286.24 Cfr.: Z.
Slakoper, Ugovori o kreditu u Zakonu o obveznim odnosima, Hrvatska
pravna revija, 6:9/2006, 35. 25 Ibid., 35.26 Iako se koristi pojam
financirana prodaja, ipak treba imati u vidu da se ovaj pojam
upotrebljava u eksten-zivnom smislu, na nain da su njime obuhvaeni
ne samo ugovori o prodaji, ve i ugovori o pruanju usluga.
Ekstenzivno tumaenje navedenog pojma proizlazi primjerice iz
odredbe lana 54., stav 2., taka b) ZZP BiH, gdje se govori o
informacijama koje ugovor o kreditiranju kupovine robe ili usluga
mora sadravati.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici16
Naravno, nuno je ukazati i na postojanje treeg pravnog odnosa, a
to je odnos izmeu trgovca i kreditora, tzv. neposredni trgovaki
odnos, koji egzistira neovisno o potroau, a koji je pretpostavka za
kreditiranje ugovora o prodaji.
2.1.1. Financijer osnovnog ugovora
Kada se radi o kupovini trajnijih potronih dobara, kao to je to
ve ista-knuto, potroai se najee odluuju za financiranje takvih
transakcija.
Budui da u ulozi kreditora moe biti i sam trgovac, odnosno
proizvoa to ugovor o prodaji i ugovor o kreditu ine poseban
modalitet ugovora o pro-daji, tj. radi se o prodaji s obronim
otplatama cijene.27 Kod ovog ugovora je izostavljeno prisustvo
treeg poslovnog subjekta, jer prodavac je istovremeno i kreditor.
Ugovor o prodaji s obronim otplatama cijene ne bi se mogao
sma-trati povezanim pravnim poslom, to iz razloga to postoji samo
jedan ugovor i to ugovor o prodaji kod kojeg cijena, kao bitan
element ugovora, prilikom predaje stvari nije u potpunosti
isplaena. Budui da se obaveza isplate cijene prostire u vremenu,
proizlazi da prodavac kreditira kupca (potroaa) kredit-na
kupoprodaja.28 Slijedom navedenog, injenica da prodavac prodaje
svoju robu na kredit, ne znai da istovremeno egzistiraju dva
razliita ugovora, to je, pak, nuna pretpostavka za postojanje
instituta povezani pravni poslovi.29
27 Prodaja s obronim otplatama cijene nije predmet regulacije
ZZP BiH, ve ZOO. Ovim ugovorom obav-ezuje se prodavac predati kupcu
odreenu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno
isplaena, a kupac se obavezuje isplatiti njenu cijenu u obrocima, u
odreenim vremenskim razmacima (lan 542., stav 1. ZOO). Bitni
sastojci ugovora pored predmeta i cijene, svojstvenih ugovoru o
prodaji, propisani su odredbom lana 544., stav 1. ZOO. Tako, pod
prijetnjom nitetnosti, moraju biti navedeni slijedei elementi:
ukupan iznos svih obronih otplata, raunajui i onu koja je izvrena u
asu zakljuenja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i
njihovi rokovi. Zakonskim rjeenjem nisu propisani dodatni elementi,
kao primjerice: visina kamatne stope (koja, u pravilu, prati ovaj
vid kreditiranja potroaa), visina realne godinje kamatne stope (u
iji izraun bi bili ukljueni i trokovi obrade kredita, trokovi
osiguranja kredita i sl.), a ijim propisivanjem bi se dodatno ojaao
pravni poloaj kupca/potroaa kao financijski slabije strane. Meutim,
imajui u vidu injenicu da je ZOO usvojen 1978. godine, bilo bi
pretjerano i oekivati da su pomenuti elementi propisani kao
essentialia negotii, jer u vrijeme kada je ZOO donesen, u naoj
poslovnoj praksi, bilo je mnogo manje ugovora o potroakom kreditu.
Regulirajui posebna prava kupca, tj. pravo na isplatu cijene
odjednom, uz istovremeno oslobaanje plaanja ugovornih kamata i
ostalih trokova, pravo na jednostrani raskid ugovora i sl., ZOO je
eksplicite stavio na znanje da se ovim odjeljkom kupac/potroa elio
uiniti to ravnopravnijim ugovaraem. O tome (vie): T. B. Blagojevi,
V. Krulj, Ko-mentar Zakona o obligacionim odnosima, Savremena
administracija, Beograd, 1983., 1057-1069. Odlinu komparaciju
ugovora o prodaji s obronim otplatama cijene i ugovora o kreditu,
reguliranih odredbama ZOO sa rjeenjima normiranim Direktivom
87/102/EEZ vidi kod: S. Petri (2002), 126-146.28 Slino (o tome): S.
Perovi, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Privredna tampa, Beograd
1980., 586.29 Tako primjerice, prema odredbi lana 5., stav 1., toka
16. ZZP Srbije povezani ugovor jeste ugovor o prodaji robe ili
pruanju usluga koji je zakljuen izmeu potroaa i trgovca ili izmeu
potroaa i treeg lica na osnovu sporazuma izmeu trgovca i treeg
lica, a koji je u vezi sa drugim ugovorom izmeu trgovca i
potroaa.
-
17
Meutim, normirajui prodaju s odgodom plaanja, zakonodavac je
propisao i jednu vrlo znaajnu odredbu, iji se ratio upravo odnosi
na me-uzavisne poslove. To je odredba lana 550., stav 2. ZOO, kojom
je propi-sano da e se pravila o prodaji s obronim otplatama cijene
primjenjivati i u sluaju zajma datog kupcu i namijenjenog kupovini
odreenih stvari ako su se zajmodavac i prodavac sporazumjeli da
kupac za stvar koju mu je prodavac prodao otplauje zajmodavcu
cijenu u obrocima, prema ugovoru zakljuenom izmeu kupca i
prodavca.
S obzirom da ZZP BiH samo jednu pravnu normu izriito posveu-je
meuzavisnim transakcijama, to se odredba lana 550., stav 2. ZOO u
odreenim sluajevima javlja kao dodatni stupanj zatite potroaa.30
Dakle, kada banka odobri kredit potroau i to iskljuivo s namjenom
ku-povine robe od odreenog trgovca, tada se pored pravila o
potroakom kreditu, primjenjuju i odredbe o prodaji na rate.31
Ugovor o kreditu je preduvjet za sklapanja osnovnog ugovora, to
znai ukoliko banka ili druga financijska institucija ne bi odobrila
kredit potro-au, izostalo bi i sklapanje ugovora o prodaji.32 Nakon
adekvatne ocje-ne boniteta potroaa, kreditor odluuje da li e dati
financijsku podrku cjelokupnom aranmanu. Pri tome ne treba
zanemariti injenicu da je
30 No, iako ZZP BiH povezanim ugovorima eksplicitno posveuje
samo jednu odredbu, ipak ostalim odred-bama iz Glave XI. ZZP BiH se
osigurava vei stupanj zatite, nego to bi se isti mogao osigurati
primjenom odredaba ZOO, a koje se tiu prodaje na rate. Primjerice,
to se odnosi na odredbe kojima se propisuju bitni elementi ugovora
o kreditiranju kupovine roba ili usluga, gdje je normiran znatno
iri krug bitnih sastojaka, nego to je to propisano odredbom lana
544., stav 1. ZOO. Zatim, kada se radi o pravu kupca na odu-stanak
od zakljuenog ugovora, ZOO propisuje rok od tri dana, dok prema ZZP
BiH taj rok iznosi 15 dana. Meutim, kada se radi o pravu
prodavca/kreditora na raskid ugovora rjeenje sadrano u odredbi lana
546., stav 2. ZOO je gotovo istovjetno onom propisanom odredbom
lana 63., stav 1., taka a) ZZP BiH. Tako, prodavac/kreditor ima
pravo na raskid zakljuenog ugovora ako kupac/potroa kasni s uplatom
najmanje dvije uzastopne otplate/rate kredita u cijelosti ili
djelomino, ali ne manje od jedne osmine cijene/ukupnog iznosa
kredita ili ukupnog iznosa svih rata. Odredbe kojima se ureuje
pravo na isplatu kupovne cijene odjednom, odnosno pravo na
prijevremenu isplatu kredita su gotovo kompatibilne, jer obje
priznaju kupcu/potroau pravo na smanjenje kamata i ostalih trokova.
Istovjetnost zakonskih rjeenja postoji i u sluaju prava na sudsko
produenje rokova s ciljem plaanja zakanjelih rata, uz uvjet pruanja
garancije od strane kupca/potroaa o ispunjenju obaveze, kao i to da
uslijed produenja rokova trgovac ne trpi tetu.31 Ovdje se radi o
supsidijarnoj primjeni odredaba ZOO. Pri tome i sam ZZP BiH sadri
upuujuu odredbu, kojom se u sluaju postojanja pravnih praznina
omoguava primjena opih pravila obligacionog prava.32 Bankarski
krediti namijenjeni finansiranju kupovine trajnijih potronih dobara
mogu imati direktni ili indi-rektni karakter, ovisno o tome da li
se kupac ili prodavac datog dobra javlja kao primalac novanih
sredsta-va. Naime, kod direktnog potroakog kredita kupac dobija
traena kreditna sredstva od banke kojima potom realizira utvrenu
namjenu kredita. Kod indirektnog potroakog kredita, kupac se
odgovarajuim robnim dokumentom (tzv. dealer paper) obavezuje na
plaanje kupljene robe, a prodavac (trgovaka organizacija)
iskupljuje dati papir kod banke manifestujui se kao primalac
novanih sredstava. Citirano prema: D. Zaklan, Bankarstvo u trinom
makrosistemu, Ekonomski fakultet Univerzitet Demal Bijedi, Mostar
2000., 206.; Cfr.: . B. Krsti, Bankarstvo, 4. izd., Ekonomski
fakulteta Univerziteta u Niu, Ni 2003., 600-602.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici18
redovna poslovna praksa banaka pratiti odreene trgovake
subjekte, upravo uslugom kreditiranja prodaje njihove robe.33
2.1.2. Neposredni trgovaki odnos
Zakonodavac u odredbi lana 61. ZZP BiH naglaava da ukoliko
potro-a zakljuuje ugovor o kreditu s osobom razliitom od prodavca
(snabdje-vaa) potrebno je da su kreditor i snabdjeva u neposrednom
trgovakom odnosu.34 Neposredni trgovaki odnos podrazumijeva da
izmeu kredito-ra, tj. banke ili neke druge financijske institucije
i trgovca postoji prethodni sporazum. Zakljuenim ugovorom
kontrahenti poblie definiraju meusob-na prava i obaveze, na nain da
se kreditor obavezuje financirati kupovnu cijenu roba/usluga tono
odreenog trgovca,35 dok se druga strana oba-vezuje da e svoje kupce
upuivati tono odreenom kreditoru.36 Ovakav oblik poslovne suradnje
izmeu banaka i trgovakih organizacija danas je sasvim redovna
pojava i realizira se u obostranom ekonomskom intersu.
Uzajamni ekonomski interes banke i trgovca/proizvoaa u
potroa-koj kreditnoj transakciji je evidentan. Naime, svi poslovni
subjekti (misle-i prvenstveno na privredna drutva) klijenti su
banke, bilo da se koriste uslugama iz domena neutralnih ili pak,
aktivnih bankarskih poslova. Ban-
33 V.: S. Petri, Ugovor o potroakom kreditu, Zbornik radova
Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse,
br. 4, Mostar 2006., 87., [dalje: S. Petri (2006)].34 Sintagma
neposredni trgovaki odnos nije sasvim dovoljno jasna, to iz razloga
to zakonodavac u opim odredbama nije definirao njezino znaenje, kao
i injenica da ovakvu sintagmu ne poznaju relevantni pozitivnopravni
propisi. Iako nedostaje izvorno znaenje, ipak je, u datom
kontekstu, sasvim evidentno da je zakonodavac imao na umu
postojanje prethodnog sporazuma izmeu kreditora i trgovca.
Neposredni trgovaki odnos vie upuuje na odreeni oblik poslovne
suradnje izmeu profesionalnih partnera u dome-nu njihovih
registriranih djelatnosti, nego na postojanje konkretnog sporazuma.
Nadalje, i sama Direktiva 87/102/EEZ jasno je propisivala
postojanje prethodnog sporazuma (pre-existing agreement) izmeu
kreditora i prodavca [odredba lana 11., stav 2., slovo b)], dok
Direktiva 2008/48/EZ govori o suradnji izmeu tree osobe, kreditora
i prodavca/davaoca usluge prilikom pripreme ili sklapanja ugovora o
kreditu (odredba lana 3., stav 1., slovo n/ii).35 Ugovorom o
poslovnoj suradnji, banka kao kreditor se obavezuje da e na osnovu
profakture trgovca, kupcima pod odreenim uvjetima, odobravati
kredite. Uvjeti kreditiranja potroaa jasno se preciziraju ugovorom,
poput: minimalnog i maksimalnog iznosa kredita, roka otplate,
visine kamatne stope, visine naknade za obradu kredita,
instrumenata osiguranja, te kreditne sposobnosti traioca kredita.
Potroaima se najee nude kratkoroni krediti ija visina varira od
kreditora do kreditora. Odreene banke postavljaju gornju granici na
visinu od 2.000,00 KM dok druge, pak, taj limit postavljaju na
visinu od 10.000,00 KM. Rok otplate takoer varira i u prosjeku
iznosi 12 mjeseci. Banke se ak odluuju i na beskamatni plasman
kreditnih sredstava, pri tome obavezno ugovoraju jednokratnu
naknadu u odreenom procentu od iznosa kredita, ije plaanje pada na
teret trgovca.36 U poslovnoj praksi domaih banaka mogu se sresti
primjeri gdje banka zakljuuje ugovor o kreditiranju kupovine robe
iroke potronje koritenjem kredita sa odreenim trgovcem, pri tome iz
razloga sigurnosti, ovakve kreditne ponude banke ponekad ine
dostupnim samo odreenim kategorijama stanovnitva npr.
umirovljenicima, zaposlenicima odreenog poduzee, od posebnog
interesa za banku i sl.
-
19
karski klijenti imaju, po pravilu, trajniji odnos s bankom i to
na osnovu ugovora, koji su po svom karakteru trajni. To se
primjerice odnosi na ugo-vor o tekuem raunu preko kojeg banka
obavlja platni promet za potrebe i po nalozima svog klijenta, zatim
akreditiv, inkaso, bankarske garancije, kredit i sl. Sve usluge
koje banka prua svom klijentu donose joj odree-ne benefite, u vidu
naknada, provizija, kamata i sl. Jedna od usluga koja donosi
uzajamnu korist jeste usluga kreditiranja potroaa. Financirajui
kupovnu cijenu banka pospjeuje prodaju svog komitenta, te
istovreme-no plasira slobodna novana sredstava u vidu kredita.
Pospjeena prodaja potronih dobara vee vrijednosti, znai i povean
profit za trgovca. Tako, ukoliko je trgovac ujedno korisnik kredita
plasiranog za osnovna ili obrt-na sredstva, lake e, iz tako
poveanog novanog volumena, servisirati i sopstvene obaveze. Takoer,
poveena mara, koja proizlazi iz ostvare-nog promet, znai da e
trgovac sa veom dobiti zavriti poslovnu godinu, a banka e
istovremeno imati poeljnijeg klijenta. Ugovorom o uzajamnoj
poslovnoj suradnji trgovac se, u pravilu, obavezuje da e dio svojih
poslov-nih transakcija, untranjeg i deviznog platnog prometa (nekad
ak i preko 50%) obavljati preko svojih rauna otvorenih u odnosnoj
banci ili da e, pak, cjelokupno svoje poslovanje obavljati preko
banke suugovaraa.
Prethodni sporazum izmeu kreditora i trgovca je pretpostavka za
realiza-ciju financirane prodaje, jer se njime kreditor obavezuje
da e potroaima odobravati kredite iskljuivo radi kupovine proizvoda
ili usluga tog trgovca.
Naime, potroai su svakodnevno izloeni oglaavanju kojim se eli
poruiti da nije potrebno imati gotovinu za nabavu kuanskih aparata,
na-mjetaja, audio-vizuelne tehnike, odjee, obue i sl., ve je sve to
dostu-pno uz minimalni iznos, budui da financijska sredstva u
visini kupovne cijene osigurava trea osoba.37 Na taj nain kreditor
i trgovac obznanjuju da se nalaze u neposrednom trgovakom odnosu,
odnosno da izmeu njih postoji sporazum, koji omoguava kupovinu na
kredit.
2.2. Predmet i sadraj financiranog pravnog posla
Kada se govori o predmetu i sadraju financiranog pravnog posla
mi-sli se prvenstveno na predmet i sadraj ugovora o prodaji, koji
potroa zakljuuje s trgovcem. Ugovor o prodaji je glavni segment
meuzavisne transakcije, no pri odreivanju predmeta i sadraja
ugovora treba imati u vidu da se radi o potroakom aranmanu. Tako,
predmet ugovora o
37 Confer.: S. P. Rose/C. S. Hudgins/(ur.) V. Vaskovi, Bankarski
menadment i finansijske usluge, 6. izd., Data status, Beograd
2005., 607.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici20
prodaji mogu biti samo pokretne stvari i to one koje ulaze u
kategoriju tzv. potronih dobara. S tim u vezi, pravila obligacionog
prava kojima se regulira kupoprodaja na poek38 primjenjivat e se na
osnovni ugovor, ali samo pod uvjetom da se njima osigurava vea
razina zatite nego to je to predvieno potroakim zakonodavstvom.
Sadraj osnovnog ugovora ine prava i obaveze ugovornih strana.
Pra-vu jedne, odgovora obaveza druge strane. Osnovna obaveza
prodavca je predaja stvari, kako bi kupac mogao stei pravo
raspolaganja, odnosno svojine. S obzirom da kod ugovora o
kreditiranju kupovine robe ne postoji istovremenost ispunjenja
inidbi, to ugovorne strane mogu unijeti odred-bu o pridraju prava
vlasnitva, u protivnom, inom predaje kupac stie pravo vlasnitva.
Glavna obaveza kupca jeste isplata cijene, te preuzima-nje stvari.
Obrona isplata cijene jeste pravo, a ne obaveza, tako da kupac moe
u svako doba isplatiti ostatak duga odjednom.39
Kod povezanih ugovora sutina je u tome da, potroa kupovnu cijenu
ne isplauje prodavcu neposredno, ve istu u jednakim mjesenim
anui-tetima plaa kreditoru. Budui da su prodavac i kreditor u
neposrednom trgovakom odnosu, to kreditor odobreni iznos potroakog
kredita, u vi-sini kupovne cijene, prodavcu odmah stavlja na
raspolaganje.
2.2.1. Razliiti modaliteti kreditiranja osnovnog ugovora
Kod povezanih ugovora, od kojih se jedan zakljuuje s bankom ili
ne-kom drugom financijskom institucijom, a drugi s trgovcem, potroa
se nalazi u nezavidnoj situaciji. Poloaj mu se dodatno uslonjava,
iz razloga to sada naspram sebe, umjesto jednog, ima dva
profesionalno nadmo-nija subjekta.40
Naime, banke na temelju prethodne poslovne suradnje sa odreenim
trgovakim organizacijama, plasiraju namjenske, bezgotovinske
potro-ake kredite, koji se zbog pojednostavljene, ubrzane i olakane
procedu-re dobijanja esto nazivaju jo i instant ili espresso
kreditima.41 Nakon to potroa odlui da kupovnu cijenu financira
kreditnim sredstvima, nuno je da se obrati banci zahtjevom za
odobravanje kredita.
38 Prema: S. Perovi, 586.39 O tome vie: B. Morait, Obligaciono
pravo, Knjiga prva, 2. izm. i dop. izd., Banja Luka 2007.,
326-327.40 D. Simonovi, op. cit., 82.41 U ovo doba globalne
ekonomske krize i recesije, navedeni krediti, sve vie se koriste za
kupnju namirnica za domainstvo, a ne kao nekada za financiranje
znaajnijih ulaganja u ivotu potroaa. Drugim rijeima, potroaki
krediti poinju sluiti za odravanje, a ne i poboljanje odreenog
ivotnog standarda. Vie (o tome): S. P. Rose, C. S. Hudgins, 607-
625.
-
21
U kreditnom zahtjevu, pored iscrpnih informacija vezanih za
samog korisnika,42 obavezno se navodi traeni iznos kredita, koji u
pravilu od-govara iznosu sa profakture, eventualno uee potroaa u
financiranju kupovne cijene, te period na koji se trai kredit.43 Na
osnovu podnesenog zahtjeva44 banka vri ocjenu kreditne sposobnosti
potencijalnog korisni-ka.45 Ukoliko je ta ocjena pozitivna, banka e
odobriti kredit u traenom ili smanjenom iznosu. Ako, pak, banka
ustanovi da potroa nije kreditno sposoban, odbit e kreditni
zahtjev, bez obaveze navoenja razloga za takvu odluku.
Svakako, vano je naglasiti da potroa ne izabire banku kreditora.
U ulozi kreditora javlja se iskljuivo banka s kojom trgovac ve ima
za-kljuen sporazum o poslovnoj suradnji. Pri tome je mogue da je i
sam potroa, ve od ranije klijent odnosne banke, to za nj moe
rezultirati i odreenim pogodnostima. Tako primjerice, banka mu moe
odobriti kredit pod relativno povoljnijim uvjetima, tj. utvrditi
niu naknadu obrade kredita, niu kamatnu stopu, blai reim osiguranja
kredita (npr. umjesto dva, dovoljan je jedan jemac) i sl.46
Odobreni iznos kredita, u visini vrijednosti iskazane na
profakturi, banka bezgotovinskom transakcijom prebacuje na raun
trgovca bez-gotovinski kredit.47 Drugim rijeima, banka kreditna
sredstva ne stavlja na raspolaganje potroau, kao to je to sluaj kod
gotovinskih kredita, ve ih neposredno doznauje prodavcu na osnovu
predrauna za kupljenu robu. Predraun prodavca predstavlja, dakle,
osnov za sklapanje ugovora
42 Ovdje se prvenstveno misli na osobne podatke korisnika
kredita, ukljuujui tu i podatke o zaposlenju, prihodima, postojeim
kreditnim zaduenjima (krediti, kartice, jemstva) i sl.43 Vrijeme na
koje se odobrova potroaki kredit, rezultat je poslovne politike
banke i stoga se razlikuje od kreditora do kreditora. Meutim, u
praksi se ovaj oblik kredita najee odobrava na period od tri pa do
60 mjeseci. 44 Uz zahtjev za kredit obavezno se dostavlja i
slijedee: profaktura trgovca, kopija osobne karte korisnika,
potvrda o zaposlenju/mirovini, te solo mjenica. 45 Kod ovakvog,
indirektnog naina kreditiranja osobne potronje, esto je iskljuena
kreditna analiza du-nika, jer se pretpostavlja da su date
trgovinske organizacije ve izvrile odgovarajuu selekciju svojih
kupaca. No, to nije pravilo, posebno u dananjim oteanim ekonomskim
i drutvenim uvjetima zbog kojih i banke puno opreznije odobravaju
kredite, te stoga pristupaju temeljitoj analizi kreditne
sposobnosti traio-ca. Usp.: D., Zaklan, 206.46 Nerijetko se potroai
mogu sresti s kreditnim ponudama gdje kreditori, naizgled, nude
veoma povoljne uvjete kreditiranja. To se odnosi primjerice na
mogunost odobravanja kredita u maloprodajnom objektu, bez odlaska u
banku, bez iranata, bez trokova obrade zahtjeva, bez prijema plate,
kredit dostupan svim kupcima od 22 do 68 godina, rok otplate do 5
godina, ali ono to dokazuje da su ovakvi krediti zaista samo
naizgled povoljni jeste visina kamatne stope, koja u ovakvim
uvjetima ide ak i do 28%. Vidi:
http://www.plutos.rs/krediti_nbg_instant.php, pristup stranici:
22.01.2010. godine. 47 Vidi: I. Jankovec, Privredno pravo, 4. izm.
i dop. izd., Sl. list SRJ, Beograd 1999., 610.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici22
o kreditu.48 U dananjim uvjetima poslovanja, sve vei znaaj i
dominaciju imaju elektronski instrumenti plaanja, to se, naravno,
odrava i na sam nain financiranja kupovne cijene. Banke odobravaju
potroaima kredi-te u svrhu plaanja iznosa naznaenog na predraunu
trgovca sistemom kreditnih kartica. Kreditiranje putem kartica
odvija se na nain da banke omoguavaju svojim klijentima kupovinu u
tono odreenim trgovakim kuama, a odobreni iznos kredita predstavlja
zapravo dozvoljeno preko-raenje po tekuem raunu imaoca. Kreditna
kartica omoguava korisni-ku naknadno plaanje putem obrone otplate
kupovne cijene.
Financiranje kupovne cijene od strane banke najee se realizira
upravo putem razliitih kartinih proizvoda. U ovom sluaju banka i
po-troa, na temelju predrauna prodavca, ne zakljuuju ugovor o
kratko-ronom potroakom kreditu, ve kartini proizvod koji je banka,
pod odreenim uvjetima, stavila na raspolaganje potroau omoguava mu
plaanje roba i usluga na rate. Kupovina roba i usluga putem
kreditne kartice mogua je direktno na samom prodajnom mjestu, pri
tome otpla-ta na rate esto nije praena obavezom plaanja kamata i
naknada. i-njenica da banka omoguava beskamatnu odgodu plaanja,
predstavlja pravu pogodnost jedino u sluaju ako imalac kartice ne
koristi dozvoljeno prekoraenje po tekuem raunu, ve vlastita
sredstva na kartinom ra-unu. Razlog tome je to korisnik kartice ve
plaa mjesenu kamatu na odobreno prekoraenje. Ukoliko, pak, imalac
kartice koristi vlastita sred-stava na tekuem raunu, tada e mu
visina mjesene rate biti iskljuivo determinirana trokom kupnje
podijeljenim sa brojem mjeseci. Kupovina putem kreditnih kartica
potroaima donosi i odreene pogodnosti po-put: dodatnog popusta na
odreene proizvode/usluge, plaanje u jedna-kim mjesenim ratama bez
kamata i naknada, zatim pogodnost produe-nog trajanja garancije
kupljenog proizvoda za jo jedan period trajanja, a najvie dodatnih
12 mjeseci i sl.49
2.2.2. Predmet i sadraj ugovora o kreditu u poslovnoj praksi
banaka
Budui da banka neposredno po zakljuenju ugovora o kreditu,
odo-
48 U profakturi prodavac je duan navesti: naziv, vrstu, koliinu
i cijenu robe/usluge, ime i prezime kupca, te ostale elemente u
zavisnosti od konkretnog sluaja. Nakon to potroa zakljui ugovor o
kreditu s bankom financijerom, slijedi zakljuivanje ugovora o
prodaji izmeu potroaa i trgovca. Ispostavljanjem fakture od strane
trgovca, potroa stie pravo da trai predaju stvari, koja je predmet
financirane prodaje. U praksi je est sluaj da poto odobri kredit
banka izdaje odreenu potvrdu korisniku kredita, koju on predoava
trgovcu prilikom preuzimanja predmeta prodaje. 49 Kartini proizvod
koji imaocu donosi ove pogodnosti moe se nai u ponudi odreenih
banaka, vidi prim-jerice http://www.raiffeisenbank.ba, pristup
stranici: 15.01.2010. godine, gdje se klijentima nudi specifian
kartini proizvod pod nazivom shopping kartica.
-
23
breni iznos stavlja, u cijelosti, na raspolaganje trgovcu, a
zatim isti u vidu jednakih mjesenih anuiteta, u pravilu, uveanih za
kamatu naplauje od potroaa, neophodno je ukazati na specifinosti
samog ugovora o kredi-tu.
U ugovor o potroakom kreditu, kojim se financira ugovor o
prodaji unose se slijedei elementi:50
iznos kredita,
namjena kredita u pravilu, ovaj oblik potroakog kredita uvijek
je namjenski, a banka ga odobrava na osnovu ugovora o poslovnoj
su-radnji zakljuenog sa odreenim trgovcem,
nain koritenja isplata na transakcijski raun trgovca u visini
vrijed-nosti iskazane na predraunu,
rok otplate,51
kamatna stopa u pravilu, ugovara se dekurzivna kamatna stopa,
pro-
mjenjiva u skladu s internim aktima banke,52
naknada koju korisnik plaa za obradu kredita, jednokratno u
odre-enom postotku od iznosa odobrenog kredita,
naknada koju korisnik plaa u sluaju prijevremenog vraanja
kre-dita,
efektivna kamatna stopa (dalje: EKS) u ugovor se najee unosi
50 U pogledu elemenata, koje sadri ugovor o potroakom kreditu,
vano je napomenuti da postoji gotovo potpuna istovjetnost sadraja
ugovora kod svih kreditora, tj. banaka koje posluju na naem tritu.
Takoer, vano je ukazati da potroaki kreditni ugovori, kojim obiluje
naa praksa ne sadre sve elemente, koje ZZP BiH u odredbi lana 54.,
stav 2., slovo a) propisuje bitnim.51 Potroaki krediti odobreni s
namjerom financiranja kupoprodaje, u biti, imaju karakter
kratkoronih kredita. Kratkoroni krediti su krediti koji se daju
najdue do 12 mjeseci. Pored kratkoronih postoje i sred-njoroni
krediti, koji se zakljuuju na period od jedne do pet godina, te
dugoroni krediti kod kojih ugovorni odnos traje preko pet godina.
Prema: I. Jankovec, 612.52 Vremenski period na koji se zakljuuje
ugovor o potroakom kreditu, posebno kada se radi o dugoro-nim
potroakim kreditima, nosi sa sobom i odreene rizike od kojih se
banka eli zatiti. Rizici u bankar-stvu mogu se generalno
sistematizirati na: kreditni rizik, kamatni rizik, trini rizik
(koji obuhvaa devizni rizik i ostale trine rizike), rizik
izloenosti banke, rizik ulaganja banke, rizik zemlje i operativni
rizik. S tim u vezi, banke ugovaraju promjenjivu kamatnu stopu,
upravo kako bi otklonile eventualne negativne posljedice koje se
mogu javiti na financijskom tritu. Ugovorena kamatna stopa izravno
je ovisna o godinjem kreta-nju referentne (meubankarske) kamatne
stope tj. EURIBOR kamate (Euro Interbank Offered Rate). Tako, banka
kreditor je ovlatena, za vrijeme otplate kredita, izvriti promjenu
ranije ugovorene kamatne stope s ciljem njezinog ponovnog
usklaivanja sa eventualnim kretanjima i promjenama EURIBOR. O
svakoj promjeni kamatne stope banka je duna, blagovremeno i u
pisanoj formi, obavijestiti korisnika. U sluaju promjene kamatne
stope banka e prilagoditi visinu kreditnih rata novonastaloj
situaciji, te duniku dostaviti novi anuitetski plan. O rizicima u
bankarstvu i globalnoj financijskoj krizi opirnije: V. Vukovi,
Izloenost stranih banaka prema evropskim tranzicionim ekonomijama,
Pravni ivot, V:13/2009, 55 i dalje.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici24
klauzula prema kojoj korisnik izjavljuje da je, u skladu sa
vaeim pro-pisima, upoznat sa iznosom i nainom obrauna EKS,53 te
instrumenti osiguranja u osnovi, kao instrumenti osiguranja
koriste se: administrativna zabrana na platu glavnog dunika,
mjenica potpi-sana od glavnog dunika i jemaca i sl.
Budui da je ugovor o kreditu zapravo ugovor po pristupu, to
slobo-da ugovaranja postoji samo u pogledu odreenih elemenata. Iz
samog sadraja ugovora evidentno je da su interesi banke viestruko
zatieni naspram interesa korisnika kredita.54 Tako primjerice,
ugovor o kreditu sadri odredbe kojima se korisnik kredita obavezuje
da e svoja redovna mjesena primanja realizirati preko banke
kreditora do kraja otplate kre-dita, zatim da se nee dalje
zaduivati bez pismene suglasnosti kreditora, da e u rokovima
dospijea uredno plaati mjeseni dug i obraunatu ka-matu, da e
snositi sve trokove i naknade koji prate realizaciju ugovora, da e
kreditoru staviti na raspolaganje instrumente osiguranja, etc.
Takoer, u ugovor se unose odredbe na temelju kojih je banka
ovla-tena opozvati koritenje kredita, otkazati ugovor i samim tim
zahtijevati vraanje ukupnog duga sa pripadajuom kamatom, naknadama
i drugim trokovima ukoliko korisnik ne plati dva anuiteta u
ugovorenim rokovi-ma. U sluaju neuredne otplate kredita banka je
ovlatena aktivirati in-strumente osiguranja. Pored toga, banka ima
i pravo retencije (pridraja) svih sredstava, koje glavni dunik i
jemci dre na svojim raunima kod banke kreditora do potpune isplate
dugovanog iznosa. U konanici, ban-ka je, pod odreenim uvjetima,
ovlatena i naplatiti se iz tih sredstava. Na dospjela neizmirena
potraivanja banka je ovlatena zaraunati zateznu kamatu, ija visina
mora odgovarati visini zakonske zatezne kamate.
3. Specifini oblici odgovornosti kod povezanih pravnih
poslova
Ugovor o prodaji, koji potroa zakljuuje s odreenom trgovakom
organizacijom ima karakter osnovnog ugovora. Iz tog ugovora za
kon-
53 Prema odredbi lana 3., stav 1., taka i) Direktive 2008/48/EZ,
efektivna kamatna stopa izraava ukupni troak kredita koji nastaje
za potroaa, u godinjem postotku od ukupnog iznosa kredita, a gdje
je primjenjivo, ukljueni su i trokove prema odredbi lana 19., stav
2. Direktive 2008/48/EZ. Jedan od najznaajnijih elemenata kreditnog
odnosa, jeste upravo EKS. S obzirom da izraava pravu cijenu
kredita, EKS potroau omoguava realnu usporedbu razliitih kreditnih
ponuda, te izbor najadekvatnije.54 Budui da je ugovor pripremila
banka, zatim da se o pojedinanim odredbama (izuzev iznosa kredita,
roka otplate) nije pregovaralo, ve ih banka sukladno svojim aktima
jednostrano, praktino diskrecijski de-finira, govori o
neprimjerenoj zatiti interesa banke naspram interesa potroaa. Iz
tog razloga moe se rei da bankarski sektor ima poloaj drave u
dravi. O tome: H. Kaer, Da li su nitetne odredbe u ugovorima o
kreditu koje vjerovniku daju pravo jednostrano i bez obrazloenja
mijenjati kamatne stope, Pravni ivot, V:13/2009, 117-129.
-
25
trahente, tj. trgovca i potroaa, proizlaze odreena prava i
obaveze. No, ono to je, s apekta potroaa, posebno bitno jeste
pitanje odgovornosti trgovca. Odgovornost trgovca vezuje se za sam
ratio ugovora o prodaji, zato to, kupujui odreenu stvar, potroa
istu eli upotrebljavati u skla-du s njezinom prirodom. S tim u
vezi, opim pravilima ugovornog prava utvrene su obaveze, odnosno
odgovornosti prodavca, koje predstavljaju jedan od oblika zatite
kupca potroaa. Tako, ZOO u odredbama l. 478.-500., ureuje
odgovornost prodavca za materijalne nedostatke stvari, zatim
odredbama l. 501.-507., regulira garanciju za ispravno
funkcionira-nje prodate stvari (garantna odgovornost),55 odredbama
l. 508.-515., nor-mira odgovornost prodavca za pravne nedostatke
prodate stvari (zatita od evikcije). Meutim, pored opih pravila
obligacionog prava, vano je ukazati da i ZZP BiH, kao lex
specialis, ureuje oblast prodaje proizvoda i pruanja usluga.56 Na
taj nain zatita potroaa u domenu kupoprodaje je donekle usklaena sa
europskim standardima.57
3.1. Zakonske obaveze trgovca kao vid zatite potroaa
Jedan od uvjeta paralelne odgovornosti trgovca i kreditora jeste
da roba ili usluga, koja je predmet ugovora, nije isporuena ili je
djelomi-no isporuena ili ne odgovara odredbama ugovora o prodaji.
Drugim ri-jeima, radi se o neispunjenju ugovorne obaveze, neurednom
ispunjenju ugovorne obaveze, odnosno o stvari koja ima materijalni
nedostatak.58
Kod povezanih ugovora kupovnu cijenu financira trea osoba, tj.
ban-ka kreditor i budui da je tako, banka neposredno po zakljuenju
ugovora o kreditu odobreni iznos transferira na tekui raun trgovca.
Iako obave-zu isplate cijene u prvi mah ispunjava kreditor, a ne
sam potroa, ipak injenica da potroa u vidu kreditnih rata
sukcesivno isplauje kupovnu cijenu banci, govori u prilog tome da
je zapravo kupac ispunio obavezu koja proizlazi iz ugovora o
prodaji. S obzirom da se kredit odobrava na
55 O garantnoj odgovornosti detaljnije vidi: D. Simonovi,
Garantna odgovornost u graanskoj i potroakoj legislativi, Pravni
ivot, 53:10/2004, 531-542.; Slino: D. Ledi, Kontrola opih uvjeta
poslovanja i zatita potroaa u ugovorima o prodaji, Pravni fakultet
Banjaluka, Banjaluka 1987., 82-90. 56 V.: Glavu III., V. i VI. ZZP
BiH.57 Kada se radi o zatiti potroaa u oblasti kupoprodaje,
napominjemo da je u ZZP BiH transponirana Direktiva 1999/44/EZ o
odreenim aspektima prodaje potroake robe i povezanim garancijama.
Direktiva 1999/44/EZ u polje primjene ratione materiae ukljuuje
tzv. potroaku robu, pod kojom se smatra bilo koja pokretnina, s
iznimkama robe prodane u postupku prinudne naplate, voda ili plin
kada nisu na prodaju u ogranienim koliinima, te elektrina energija.
Opirnije: A. Poi, Koje nam novosti donosi novi Zakon o obveznim
odnosima glede prodaje potroake robe i jamstava, Pravo i porezi,
9/2005, 59-66.58 Cfr.: J. Noll, Does One Size Fit All? A Note on
the Harmonization of National Warranty Law as a Toolof Consumer
Protection, European Journal of Law and Economics, 16:2003,
219-231.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici26
temelju predrauna prodavca, to znai da ugovor o kreditu prethodi
ugo-voru o prodaji, odnosno prvo se ispunjava inidba isplate
cijene, a potom inidba predaje/isporuke predmeta prodaje.59
Ukoliko, pak, shodno principu pacta sunt servanda dunik ne
ispuni svoju obavezu, u ovom sluaju dobavlja ne isporui dugovanu
robu ili ne izvri dugovanu uslugu, tada je povjerilac, tj. potroa
ovlaten zahtijevati ispunjenje obaveze kao i naknadu tete koju je
uslijed toga pretrpio.60 Ta-koer, princip uzajamnosti ispunjenja
obaveza u dvostranim ugovorima, prua mogunost potroau da zahtijeva
ispunjenje ugovorne obaveze, onako kako ona glasi.61 Nadalje, u
sinalgmatinim ugovorima, kada jedna strana ne ispuni svoju obavezu,
druga strana, pod odreenim pretpostav-kama, moe raskinuti ugovor.62
S tim u vezi, pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju potroau
jeste prigovor neispunjenja ugovora (exeptio non adimpleti
contractus).
Mogunost isticanja ovog prigovora vezuje se za injenicu
neispunje-nja ugovorne obaveze od strane dobavljaa, budui da
obaveza isporu-ke robe ili usluge kojoj se ovaj prigovor
suprotstavlja ima karakter glavne protuobaveze.63 Prava koja
pripadaju potroau u sluaju neispunjenja obaveze od strane trgovca
su: zahtjev za ispunjenje ugovorne obaveze, kao bezuvjetno primarno
pravo, te pravo na raskid ugovora, kao uvjetno sekundarno
pravo.64
Situacija je, naime, prilino jasna kada se radi o potpunom
neispu-njenju, no sasvim je drugaija kada je dunik svoju obavezu
djelomino
59 Pod isporukom robe, predajom stvari (v.: odredbe l. 467.-477.
ZOO) se podrazumijeva sistem faktikih i pravnih radnji koje
prodavac mora izvriti prema svim relevantnim izvorima da bi kupac
mogao stei posjed stvari i svojine na njoj. Prema: M. Trifkovi, M.
Simi, A. Sultanovi, Poslovno pravo ugovori, vrijednosni papiri i
pravo konkurencije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2004.,
40. 60 Prema odredbi lana 262., stav 1. i 2. ZOO povjerilac u
obaveznom odnosu je ovlaten od dunika zahtijevati ispunjenje
obaveze, a dunik je duan ispuniti je savjesno u svemu kako ona
glasi. Kad dunik ne ispuni obavezu ili zadocni sa njenim
ispunjenjem, povjerilac ima pravo zahtijevati i naknadu tete koju
je uslijed toga pretrpio.61 V.: odredbu lana 122., stav 1. ZOO.62 U
dvostranim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu,
druga strana moe, ako nije to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje
obaveze ili pod odreenim uvjetima, raskinuti ugovor prostom
izja-vom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom
sluaju ima pravo na naknadu tete (odredba lana 124. ZOO).63
Prigovor neispunjenja ugovorne obaveze je prigovor
materijalnopravne, a ne procesnopravne prirode, to znai da je ovaj
prigovor usmjeren protiv tube u materijalnom smislu. O tome: B.
Vizner, Komentar Zakona o obligacionim (obveznim) odnosima,
Informator, Zagreb 1980., 493-502.64 Pravo na jednostrani raskid
uvjetovano je potpunim neispunjenjem, odnosno neurednim ispunjenjem
ugovorne obaveze, krivicom dunika, obavezom ostavljanja naknadnog
roka za ispunjenje, te obavezom obavjetavanja dunika o namjeri
raskida ugovora. Poblie (o tome): S. Perovi, 502-518.; Slino i: B.
Vizner, 514.
-
27
ispunio. Kada je roba samo djelomino isporuena, odnosno usluga
dje-lomino obavljena, u svakom posebnom sluaju treba prosuditi
odgovara li to djelomino ispunjenje oekivanjima ugovornih strana,
zbog kojih su i zakljuile ugovor.65 To znai da je, i u sluaju
neurednog ispunjenja ugo-vorne obaveze, potroau na raspolaganju
prigovor neurednog ispunjenja ugovora (exceptio non rite adimpleti
contractus).66
I na koncu, vano je ukazati na prava potroaa u sluaju da
isporu-ena roba ili usluga ne odgovara odredbama ugovora u prodaji.
Ukoliko proizvod nije sukladan odredbama ugovora o prodaji, radi se
o materi-jalnim nedostacima prodane stvari. Naime, osnovna obaveza
prodavca jeste predati kupcu robu koja je u skladu s ugovorom o
prodaji, odnosno stvar lienu materijalnih nedostataka.67 U ovom
sluaju potroau stoje na raspolaganju etiri pravna sredstva, pod
uvjetom da je blagovremeno i uredno obavijestio dobavljaa o
nedostatku: ispunjenje ugovora, snienje cijene, raskid ugovora i
naknada tete.68 Potroa ima pravo izbora kojim e se pravnim lijekom
koristiti, s tim da uz svaki zahtjev moe istai i za-htjev za
naknadu tete.
3.2. Obaveze trgovca prema odredbama ZZP BiH
Pored opih pravila obligacionog prava, kojima se ureuju prava
kup-ca/potroaa za sluaj da proizvod ima materijalne nedostatke,
posebna zatita potroaa osigurana je i odredbama ZZP BiH. Ova
pravila imaju karakter lex specialis propisa, stoga se primjenjuju
svaki put kad je jedna ugovorna strana potroa. Prema odredbi lana
18., stav 1. ZZP BiH trgo-vac je na zahtjev i po izboru potroaa
duan:
zamijeniti proizvod s nedostatkom, drugim istovjetnim novim
isprav-nim proizvodom ili
vratiti plaeni iznos i nadoknaditi stvarne razumne trokove
vraanja
65 U tom smislu: A. Biki, Obligaciono pravo, Opi dio, 2. izm. i
dop. izd., Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2007.,
188.66 Meutim, ugovor se ne moe raskinuti ako dunik nije ispunio
samo neznatni dio ugovorne obaveze. V.: odredbu lana 131. ZOO.67
ZOO taksativno navodi sluajeve kada postoji materijalni nedostatak
nad predmetom prodaje: 1) ako stvar nema potrebna svojstva za njenu
redovnu upotrebu ili za promet;2) ako stvar nema potrebna svojstva
za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a koja je bila
poznata prodavcu, ili mu je morala biti poznata;3) ako stvar nema
svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene, odnosno
propisane, 4) kad je prodavac predao stvar koja nije saobrazna
uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi
obavjetenja.68 V.: odredbu lana 488. ZOO.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici28
proizvoda s nedostatkom ili
ukloniti nedostatak na proizvodu o svom troku.
Zakonodavac je definirao rokove vezano za ostvarivanje nekog od
na-vedenih prava. Ako je nedostatak vidljiv, potroa e svoj zahtjev
dostaviti trgovcu u pisanoj formi u roku od osam dana od dana
preuzimanja proi-zvoda. Ukoliko potroa naknadno otkrije skriveni
nedostatak na proizvo-du, zahtjev treba u pisanoj formi podnijeti u
roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a
najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda.
Ako potroa nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak na
proizvodu, osim plaenog iznosa pripadaju mu i kamate.69
U sluaju nepravilnog ili djelominog izvrenja ugovorene usluge,
odredbom lana 19., stav 1. ZZP BiH propisano je da je trgovac, na
zahtjev i po izboru potroaa, duan:
uslugu ponovo obaviti, odnosno dovriti ili
umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabijeg kvaliteta.70
71
Odgovornost za materijalne nedostake predmeta ugovora ne
isklju-uje postojanje garantne odgovornosti.72 Tako, ako je predmet
ugovora tehniki sloen proizvod prodavac je odgovoran za nedostatke
na robi, koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potroaa, bez
obzira da li je on svjestan ove injenice u skladu sa odredbama
zakona kojim se ureuju obligacioni odnosi u BiH.73
3.3. Odgovornost kreditora za trgovca
3.3.1. Pretpostavke odgovornosti kreditora prema odredbama ZZP
BiH
U sloenoj, tripartitnoj potroakoj transakciji, od iznimnog
znaaja je pitanje pravnog poloaja potroaa naspram poloaja druga dva
subjekta. To iz razloga to, bez obzira o kojem obliku kreditiranja
potroaa se radi,
69 V.: odredbu lana 18., stav 2., 3. i 4. ZZP BiH.70 Kada ugovor
ima za predmet obavljanje odreene usluge, a usluga je nepravilno
ili djelomino ispunje-na, da bi potroa realizirao neko od prava,
predvienih lanom 19., stav 1. ZZP BiH, potrebno je da svoj zahtjev
uputi trgovcu u zakonom predvienim rokovima. U tom smislu vidi:
odredbu lana 19., stavove 2., 3. i 4. ZZP BiH. 71 U vezi sa
odredbama l. 18. i 19. ZZP BiH jesu i odredbe l. 20. i 21. ZZP
BiH.72 Garantna odgovornost je oblik solidarne odgovornosti, gdje
prodavac zajedno s proizvoaem odgovara kupcu za ispravno
funkcioniranje prodane tehnike stvari. Garancija za ispravno
funkcioniranje prodane stvari ne iskljuuje odgovornost prodavca za
materijalne nedostatke, ve uvodi i proizvoaa kao nosioca
odgovornosti. U tom smislu vidi: odredbe l. 501.-507. ZOO.73 V.:
odredbu lana 25. ZZP BiH, a u vezi sa odredbama l. 26. i 27. ZZP
BiH.
-
29
interesi potroaa su uvijek manje zatieni, budui da se ugovor o
potro-akom kreditu zakljuuje kao adhezijski.74 No, da bi poloaj
potroaa u ovakvim transakcijima bio to ravnopravniji ZZP BiH
odredbom lana 61., propisuje da [] potroa ima pravo na iste pravne
lijekove prema kre-ditoru kao i prema snabdjevau robom ili
uslugama, u sluaju da roba ili usluga nije isporuena ili je
djelomino isporuena ili ne odgovara odred-bama ugovora o
prodaji.75
Pretpostavke paralelne odgovornosti kreditora za neispunjenje
ili dje-lomino ispunjenje obaveze iz osnovnog ugovora su, dakle,
slijedee:
potroa, u namjeri da kupi robu ili dobije uslugu, treba
zakljuiti ugo-vor o kreditu s treom osobom, razliitom od snabdjevaa
(trgovca);
kreditor i snabdjeva moraju biti u neposrednom trgovakom
odnosu,76 te
da roba ili usluga nije isporuena ili je djelomino isporuena ili
roba ne odgovara odredbama ugovora o prodaji.
Ukoliko se ispune navedeni kumulativni uvjeti potroa ima pravo
upotrijebiti sva redovna pravna sredstva prema kreditoru, kao i
prema snabdjevau robom/uslugama.77 No, posebno je vano ukazati na
injeni-cu, da je na zakonodavac odstupio od odredbe lana 11., stav
2., slovo e) Direktive 87/102/EEZ, u pogledu definiranja uvjeta
nunih za odgovornost kreditora. Potroa svoj zahtjev za ispunjenje,
odnosno uredno ispunjenje ugovorne obaveze moe odmah uputiti
kreditoru, bez da je isti prvo uputio
74 Slino: P. Rott, Linked Credit Agreements in EC Consumer
Credit Law, Consumer Law Confer-ence, Malta, 16-17 March 2006.,
dostupno na
http://www.verantwortliche-kreditvergabe.net/media.php?id=1997,
(10.01.2010.). 75 Odredba lana 63. ZZP BiH redigirana je po uzoru
na odredbu lana 11. Direktive 87/102/EEZ, kojom se propisivala
dunost drava-lanica da svojim nacionalnim zakonodavstvima urede
paralelnu odgovornost prodavca i kreditora za nedostatke prodane
stvari i za neispunjenje obaveza od strane prodavca. U slua-jevima
kada se kao kreditor javlja trea osoba razliita od prodavca, potroa
zakljuuje ugovor o kreditu s kreditorom, a ugovor o prodaji s
prodavcem. Slijedea pretpostavka odgovornosti kreditora jeste
prethodni sporazum zakljuen izmeu kreditora i prodavca, temeljem
kojeg kreditor odobrava kredite za financiranje nabave njegove
robe. Jedna od pretpostavki jeste i to da prodavac nije ispunio
ugovornu obavezu onako kako ona glasi ili ju je djelomino ispunio,
odnosno pribavljena roba nije u skladu sa odredbama ugovora.
Posljednja pretpostavka odgovornosti kreditora jeste da potroa nije
uspio sa zahtjevom protiv prodavca. 76 Neposredni trgovaki odnos
kao jedan od uvjeta odgovornosti kreditora, podrazumijeva
postojanje pravne, a ne samo faktike veze izmeu kreditora i
trgovca. 77 Direktiva 87/102/EEZ nije propisivala koja to pravna
sredstava potroa moe upotrijebiti protiv kredi-tora. Tako
primjerice, potroa bi mogao kreditoru istaknuti prigovor s ciljem
obustave daljnjeg plaanja kreditnih rata, zatim pravo da zahtijeva
povrat, po osnovu ugovora o kreditu, ranije plaenih obroka, zatim
pravo da zahtijeva naknadu tete zbog krenja ugovora, te deliktna
odgovornost proistekla iz ponaanja trgovca. Detaljnije: P. Rott,
Maximum Harmonisation and Mutual Recognition versus Consumer
Protec-tion: The Example of Linked Credit Agreements in EC Consumer
Credit Law, The European Legal Forum, 2/3-2006, 62., dostupno na
http://www.european-legal-forum.com (17.01.2010.).
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici30
trgovcu i jo uz to bez uspjeha. Drugaije kazano, odgovornost
kreditora nije uvjetovana potroaevim bezuspjenim isticanjem pravnih
zahtjeva prema trgovcu. To, pak, znai da je na zakonodavac propisao
vii stupanj zatite potroaa nego to je to propisivala Direktiva
87/102/EEZ, odnosno odredbom lana 61. ZZP BiH normirana je
solidarna odgovornost trgovca i kreditora,78 dok je Direktiva
87/102/EEZ propisivala supsidijarnu odgovor-nost kreditora.79
80
3.3.2. Solidarna/supsidijarna odgovornost kreditora
Zatita potroaa u sluaju potpunog neispunjenja, djelominog
is-punjenja ili u sluaju kada predmet ugovora ima materijalni
nedostatak, dodatno je osigurana propisivanjem solidarne
odgovornosti kreditora za trgovca.
Osnov solidarne odgovornosti kreditora zasniva se, izmeu
ostalog, na slijedeim pretpostavkama:
potroa je istovremeno u pravnom odnosu i sa trgovcem i sa
kredi-torom, istina, na temelju razliitih ugovora, koji su, pak,
povezani u jedinstvenu pravnu cjelinu,
trgovac i kreditor se, takoer, nalaze u pravnom odnosu i to
iskljuivo s ciljem kreditiranja potroaa prilikom nabave odreene
robe/usluge iz ponude trgovca,
iz neposrednog trgovakog odnosa za kreditora proizlaze
odreeni
78 Solidarnu odgovornost prodavca i kreditora kod povezanih
pravnih poslova, treba promatrati s aspekta pasivnih solidarnih
obligacija. Kod pasivne solidarne obligacije postoji mnoina
subjekata na pasivnoj, dunikoj strani, gdje svaki dunik odgovara
povjeriocu za cijelu obavezu. Povjerilac je, dakle, ovlaten traiti
ispunjenje obaveze od koga hoe, sve dok obaveza ne bude ispunjena u
cjelosti. Kad jedan dunik ispuni obavezu, obaveza se gasi i svi se
dunici oslobaaju. V.: odredbu lana 414. ZOO.79 Supsidijarna
odgovornost jeste poseban oblik graanske odgovornosti dunika, koja
djeluje samo ako se prethodno povjerilac bezuspjeno pokuao namiriti
od glavnog dunika. Ako je supsidijarni dunik u cjelini ili
djelimino ispunio obavezu povjeriocu, na njega prelazi po samom
zakonu, u asu ispunjenja povjerioevo potraivanje sa svim sporednim
pravima (zakonska subrogacija). V.: I. Babi, Leksikon obli-gacionog
prava, Slubeni glasnik, Beograd 2008., 358.80 U sluaju El Corte
Ingls [El Corte Ingls SA v Cristina Blzquez Rivero, Case C-192/94
(07.03.1996.) ECR I-1281], ESP je primijenio odredbu lana 11., stav
2. Direktive 87/102/EEZ, odnosno utvrdio po-stojanje supsidijarne
odgvornosti kreditora. Naime, kreditor El Corte Ingls financirao je
turistiki paket aranman. Organizator putovanja nije na vrijeme
izvrio svoju obavezu, stoga je potroa istaknuo prigovor
organizatoru putovanja, te odustao od otplate kredita. Prema
pozitivnom pravu panjolske potroa nije mogao istaknuti prigovor
neispunjenja kreditoru. Suprotno tome, Direktiva 87/102/EEZ
doputala je po-troau isticanje prigovora i prema organizatoru
putovanja, a u sluaju neuspjeha i prema kreditoru. U to vrijeme,
panjolska nije implementirala Direktivu 87/102/EEZ, mada je rok za
implementaciju ve istekao. ESP je odluio da Direktiva 87/102/EEZ ne
moe imati horizontalni uinak, odnosno potroa, u ovom sluaju, moe
tuiti samo dravu za naknadu tete.
-
31
benefiti,
potroa nije u mogunosti izabrati kreditora, ve je to banka s
ko-jom trgovac ima prethodno zakljuen sporazum o kreditiranju
prodaje robe iroke potronje etc.
Odredbom lana 61. ZZP BiH propisana je solidarna odgovornost
tr-govca i kreditora, to znai da potroa sva pravna sredstva, koja
mu stoje na raspolaganju moe iskoristiti, kako protiv trgovca, tako
i protiv kredi-tora.81 Solidarna odgovornost kreditora kod
povezanih pravnih poslova, promatrano iz ugla potroaa, znai
slijedee u sluaju kada trgovac ne ispuni ugovornu obavezu, onako
kako ona glasi, potroa mu nije duan uputiti zahtjev za uredno
ispunjenje, ve odmah moe kreditoru uputi-ti zahtjev za naknadu
tete, koju je pretrpio zbog neurednog ispunjenja ugovora o prodaji.
Budui da su kreditor i trgovac prethodno zakljuili sporazum o
kreditiranju prodaje robe, to kreditor u sluaju naknade tete
potroau, stie regresno pravo prema trgovcu (ugovorna subrogacija).
Dalje, to znai da ispunilac, tj. kreditor ima pravo traiti od
trgovca na-knadu svega to je isplatio za njega, ukljuujui i kamate
od dana isplate, trokove nastale u sporu sa potroaem od trenutka
kada je obavijestio trgovca o tom sporu, kao i naknadu tete koju je
time pretrpio.82
No, imajui u vidu injenicu da se radi o neispunjenju, odnosno
dje-lominom ispunjenju obaveze proizale iz ugovora o prodaji, u
praksi je za oekivati da potroa pravne zahtjeve prvo usmjeri prema
trgovcu, pa tek onda prema kreditoru.83 Na ovakvoj postavci
odgovornosti poi-va i Direktiva 2008/48/EZ, gdje su odredbom lana
15., stav 2., propisani uvjeti supsidijarne odgovornosti
kreditora.84 Naime, ukoliko dugovana
81 Naime, prema miljenu prof. Petri solidarna odgovornost
kreditora prema odredbi lana 61. ZZP BiH najvjerojatnije jeste
rezultat redaktorske omake, odnosno [] zakonodavac je propustio
propisati vrlo vaan uvjet odgovornosti kreditora, tj. da potroa
nije uspio sa svojim zahtjevima prema prodavatelju. Naravno, to ne
mora biti propust, ve moe biti i namjera zakonodavca da pravo
potroaa ne uvjetuje pret-hodnim neuspjenim zahtjevima prema
prodavatelju. Time je stupanj zatite interesa potroaa vii nego po
pravilima Smjernice 87/102, no drimo da je rjeenje Smjernice ipak
uspjenije i u skladu s temeljnim pravnim naelima. Citirano prema:
S. Petri (2006), 109.82 V.: odredbu lana 83., stav 3. Zakona o
zatiti potroaa [(Narodne novine, broj: 79/07 i 125/07), dalje: ZZP
RH].83 Zakon o zatiti potroaa Crne Gore [(Sl. list R Crne Gore,
broj: 26/07), dalje: ZZP Crne Gore] odred-bom lana 24., priznaje
potroau pravo da uloi reklamaciju (prigovor) u sluaju nedostatka na
proizvodu koji nije nastao njegovom krivicom, kao i zbog pogreno
obraunate cijene i sl. Uz prigovor, podnosi se raun o kupovini
robe. Prigovor se podnosi u prodajnom objektu u kome je proizvod
kupljen, odnosno na mjestu u kojem trgovac obavlja djelatnost ili
na drugom mjestu uz saglasnost potroaa. Trgovac je duan u prodajnom
objektu istaknuti obavijest o mjestu i nainu predaje prigovora.84
Na postulatu supsidijarne odgovornosti kreditora kod povezanih
ugovora poivao je i ZZP RH (v.: odred-bu lana 83.), dok je
primjerice Nacrt ZZP Srbije normirao sasvim specifino rjeenje.
Naime, u sluaju neurednog ispunjenja ugovorne obaveze propisana je
solidarna, dok u sluaju postojanja materijalnih nedo-
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici32
roba ili usluga nije ili je samo djelomino isporuena odnosno
pruena ili ne odgovara ugovoru o isporuci robe ili pruanju usluge,
tada potroa moe svoja prava, koja ima temeljem zakona ili ugovora o
isporuci robe ili pruanju usluge, ostvarivati naspram kreditora,
ukoliko ih je prethodno pokuao ostvariti prema prodavcu ili davaocu
usluge no bez uspjeha.85 Takoer, vano je naglasiti da, iako je akt
maksimalne harmonizacije, Di-rektiva 2008/48/EZ ostavlja mogunost
dravama-lanicama da umjesto ovog oblika odgovornosti i dalje zadre
ili pak, usvoje propise o solidarnoj odgovornosti trgovca i
kreditora.86
3.3.3. Posljedice koje postavljeni pravni zahtjevi imaju na
ugovor o kreditu
U sluaju kada potroa uputi neki od zahtjeva, zbog povrede
ugovor-ne obaveze, trgovcu, postavlja se pitanje kakve e
implikacije to poluiti u odnosu na ugovor o kreditu, budui da
potroa kupovnu cijenu isplauje banci?
Tako primjerice, ukoliko stvar ima odreeni nedostatak koji
onemo-guava njezinu redovnu ili osobitu upotrebu, potroa moe
zahtijevati zamjenu proizvoda s nedostatkom drugim istovjetnim,
ispravnim proizvo-dom. S obzirom da se radi o predaji druge
(istovjetne) stvari, isticanje ova-kvog zahtjeva, u pravilu,
trebalo bi ostati bez ikavih posljedica na kupovnu cijenu.87 to
znai da, ukoliko potroa uspije sa svojim zahtjevom prema trgovcu on
i dalje nastavlja s plaanjem kreditnih rata, onako kako je to
predvieno ugovorom o kreditu. Zamjena proizvoda, dakle, ne
implicira promjene u kreditnom odnosu izmeu potroaa i banke.
Meutim, ako potroa ne dobije ispunjenje ugovorne obaveze u
razu-mnom roku, tada svoj zahtjev moe upraviti ka snienju cijene,
zato to je
stataka na predmetu ugovora, propisana je supsidijarna
odgovornost kreditora. Prema odredbi lana 143. kada roba odnosno
usluge nisu isporuene u skladu s ugovorom o prodaji robe odnosno
pruanju usluga, potroa ima pravo da zahteva naknadu neposredno od
davaoca kredita. Kada isporuena roba odnosno pruene usluge nisu
saobrazne ugovoru o prodaji robe odnosno pruanju usluga, potroa ima
pravo da zahteva naknadu neposredno od davaoca kredita, ako je prvo
pokuao da se naplati od trgovca pa u tome nije uspeo. Zakonodavac,
dakle, u prvom dijelu odredbe uope ne istie da se potroa mora prvo
poku-ati naplatiti od trgovca, iz ega proizlazi da se radi o
solidarnoj odgovornosti, dok u drugom dijelu odredbe to se
eksplicitno navodi, to znai da je normirana supsidijarna
odgovornost kreditora.85 Article 15 (2) Directive 2008/48/EC.86
Article 15 (3) Directive 2008/48/EC.87 No, iako se radi o zamjeni
proizvoda s nedostakom drugim istovjetnim proizvodom, potroa bi
mogao kreditoru istai prigovor s ciljem obustave daljnjeg plaanja
kreditnih rata i to sve dok u posjed ne dobije novu stvar bez
nedostatka. Zanimljivo je primjerice ukazati na rjeenje sadrano u
Zakonu o lizingu (Sl. glasnik RS, broj: 70/07), gdje se odredbom
lana 35., stav 4., propisuje da [...] do ispunjenja obaveze
isporuke koja je u svemu u skladu sa ugovorom o finansijskom
lizingu, primalac lizinga ima pravo da obustavi isplatu lizing
naknade koju bi, na osnovu ugovora o lizingu, bio duan da plaa
davaocu lizinga.
-
33
vrijednost stvari umanjena nedostatkom. U ovom sluaju promjene u
kre-ditnom odnosu su neizbjene. Naime, kao to je ranije pominjano,
banka odobrava potroau kredit na osnovu profakture trgovca u visini
kupovne cijene proizvoda. Shodno tome, ako trgovac snizi kupovnu
cijenu, neop-hodno je da se kreditni anuiteti usklade s
novonastalom promjenom, od-nosno da se postojei kreditni odnos
izmijeni. Ako bi, pak, potroa na-stavio plaati kreditne rate u
visini kako je to ranije dogovoreno, odnosno kada glavnica ne bi
bila umanjena srazmjerno umanjenju kupovne cijena, radilo bi se o
neosnovanom obogaenju kreditora.
No, ukoliko bi potroa odluio raskinuti ugovor o prodaji, duan je
prodavcu ostaviti naknadni primjeren rok za ispunjenje ugovora.88
Nakon proteka tog roka, ukoliko trgovac ne ispuni svoju obavezu,
ugovor se ra-skida po sili zakona, ali ga potroa i dalje moe odrati
na snazi ukoliko to bez odlaganja izjavi trgovcu.89 Raskid ugovora
o prodaji ima za poslje-dicu i raskid ugovora o kreditu,90 budui da
je kredit odobren iskljuivo s namjenom kupovine odreenog proizvoda.
Naime, raskidom ugovora o prodaji otpada causa kreditnog posla.
Raskid, te posljedice raskida ugovora o prodaji na povezani
ugovor o kreditu, predstavljaju upravo sr odredbe lana 15.
Direktive 2008/48/EZ. Stavom 1., pomenutog lana, propisano je da
potroa koji je u skladu s pravom Zajednice ostvario svoje pravo na
raskid ugovora o isporuci robe ili pruanju usluge, nije vie vezan
niti sa tim ugovorom povezanim ugovorom o kreditu.91 Ugovor o
kreditu s ugovorom o prodaji tvori je-dinstvenu poslovnu cjelinu,
prestankom jednog ugovora prestaje i drugi, zato to je bio
sklopljen na temelju, odnosno u vezi s njim.92 U pravilu, do
raskida povezanog ugovora trebalo bi doi automatizmom. To znai da
potroa ne bi trebao posebno obavjetavati kreditora o raskidu
ugovora
88 V.: odredbu lana 490. ZOO.89 V.: odredbu lana 491. ZOO.90
Cfr.: odredbu lana 15. ZPK RH, prema kojoj ako potroa ostvaruje
svoje pravo sukladno posebnim propisima, na odustanak od ugovora o
kupnji proizvoda ili usluga, prije nego to su oni isplaeni ili
isporu-eni potroaa vie ne obvezuje povezani ugovor o kreditu.91
Article 15 (1) Directive 2008/48/EC: Where the consumer has
exercised a right of withdrawal, based on Community law, concerning
a contract for the supply of goods or services, he shall no longer
be bound by a linked credit agreement.92 Raskid ugovora o prodaji
od strane potroaa ne bi implicirao i raskid ugovora o kreditu,
ukoliko izme-u kreditora i trgovca ne bi postojao prethodni
sporazum. Vidi: stav ESP zauzet prije usvajanja Direktive
2008/48/EZ u sluaju Schulte and Crailsheimer Volksbank
[Crailsheimer Volksbank eG v Klaus Conrads, Frank Schulzke and
Petra Schulzke-Lsche and Joachim Nitschke, Case C-229/04
(25.10.2005.), ECR I-9215]. Naime, iako je ESP utvrdio da je ugovor
o prodaji zakljuen van poslovnih prostorija trgovca, pove-zan s
ugovorom o kreditu, ipak je uskratio mogunost da se pravo potroaa
na jednostrani raskid ugovora o kreditu protegne i na financirani
ugovor o prodaji.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici34
o prodaji i to zato to su ta dva ugovora sklopljena na temelju
prethodnog sporazuma osoba s kojima je potroa sklapao te ugovore,
pa se moe oekivati da e se oni meusobno obavjetavati o tome je li
potroa ra-skinuo koji od ta dva ugovora.93 Raskid povezanog
ugovora, koji je usli-jedio kao posljedica raskida osnovnog ugovora
ne bi smio za potroaa rezultirati nikakvim negativnim
posljedicima.94 Tako, potroa ne bi smio biti optereen nikakvim
trokovima, tj. kamatama, naknadama i sl., budu-i da je jedno od
dejstava raskida i obaveza vraanja datog, to je kreditor duan
vratiti potroau iznos, do momenta raskida, uplaenih kreditnih
rata.95
3.4. Odgovornost u poslovnoj praksi domaih kreditora
Domaa pravna regulativa, kao to je to ve isticano, temelji se na
principu solidarne odgovornosti kreditora za povrede ugovorne
obaveze od strane trgovca. Ovaj oblik odgovornosti predstavlja
najadekvatniji i naj-uinkovitiji oblik zatite potroaa, budui da
potroa iste pravne lijeko-ve, bez obzira na kriterij uspjeha, moe
koristiti, kako protiv trgovca, tako i protiv kreditora. Trgovac i
kreditor predstavljaju zapravo jednu osobu kada se radi o zatiti
prava i interesa potroaa.96
No, bez obzira na zakonsku pretpostavku odgovornosti kreditora,
po-stavlja se pitanje stvarne, faktike odgovornosti kreditora u
domaoj po-slovnoj praksi, odnosno da li solidarna odgovornost
kreditora zaista po-stoji?
Naime, analizirajui odredbe odreenog broja ugovora o poslovnoj
suradnji, koji banke zakljuuju s trgovakim kuama s ciljem
kreditiranja prodaje robe, moe se uoiti da je odgovornost
sukontrahenata ureena sasvim kontrarno pozitivnopravnim rjeenjima.
Tako primjerice, ugovor-na klauzula prema kojoj odgovornost za
isporuku i kvalitet robe prema kupcima, koji su ujedno i korisnici
kredita, iskljuivo snosi trgovac, je ni-
93 Navedeno prema: M. Bareti, 287.94 U pogledu pravnih
posljedice raskida povezanog ugovora mogu se primijeniti opa
pravila obligacio-nog prava, odnosno odredba lana 132. ZOO. Tako,
raskidom ugovora obje strane su osloboene svo-jih obaveza, izuzev
obaveze na naknadu eventualne tete. Ako je jedna strana izvrila
ugovor potpuno ili djelimino, ima pravo da joj se vrati ono to je
dala. Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraanje datog,
uzajamna vraanja vre se po pravilima za izvrenje dvostranih
ugovora. Svaka strana duguje drugoj na-knadu za koristi koje je u
meuvremenu imala od onoga to je duna vratiti, odnosno naknaditi.
Strana koja vraa novac duna je platiti zateznu kamatu od dana kad
je isplatu primila.95 Direktiva 2008/48/EZ ne ureuje pravne
posljedice raskida, ve to ostavlja nacionalnim zakonodavst-vima. U
tom smislu vidi: toku 9. preambule Direktive 2008/48/EZ.96 O tome
slino: P. Rott, Consumer guarantees in the future Consumer Credit
Directive: mandatory ban on consumer protection?, European Review
of Private Law, 13: 2005, 383-404.
-
35
tava, budui da je u cjelosti protivna sadraju i smislu
imperativne odred-be lana 61. ZZP BiH.97 Navedena ugovorna klauzula
iskljuuje, dakle, sva-ki oblik odgovornosti kreditora. To znai da
potroa, pravni zahtjev moe usmjeriti jedino prema trgovcu, pri tome
je savim irelevantno hoe li u tome uspjeti, s obzirom da se
kreditor ugovorom ogradio od svake odgo-vornosti.
Meutim, zakonodavac nije ostavio mogunost ugovornog iskljuenja
niti ogranienja odgovornosti kreditora kod povezanih poslova, stoga
ugo-vorne klauzule kojima se takvo to propisuje su nitave. Smisao,
odnosno opravdanje za iskljuenje vlastite odgovornosti kod
povezanih ugovora, banke (mada savim neutemeljeno) nalaze u
injenici da su one financij-ske institucije i bave se pruanjem
iskljuivo financijskih usluga, a even-tualne povrede obaveza iz
ugovora o prodaji sasvim je logino treba snositi sam trgovac.98
No, iako se radi o financijskim institucijama, solidarna
odgovornost istih, kada se radi o povezanim poslovima, temelji se
na zakonu. Stoga je nuno da kreditori svoju poslovnu praksu usklade
sa vaeom legislati-vom, u protivnom ugovori takvog sadraja
sankcionirani su djelominom nitavou.
ZAKLJUAK
Povezani ugovori predstavljaju poseban oblik mjeovitih ugovora.
To iz razloga to u svom biu sadre elemente razliitih ugovora
sjedinje-nih u jedinstvenu pravnu i ekonomsku cjelinu. Kada se radi
o kreditiranju potroaa u pravnoj vezi, prvenstveno, stoje ugovor o
prodaji i ugovor o kreditu financirana prodaja. Ukoliko se, pak,
dalje analizira odnos iz-meu osnovnog i s njim vezanog ugovora, moe
se zakljuiti da ugovor o kreditu ima karakter akcesornog ugovora.
Prema tome, ugovor o kreditu, u povezanoj pravnoj transakciji, nije
samostalan pravni posao, budui da njegovo postojanje i pravni uinci
zavise od osnovnog ugovora, odnosno ugovor o kreditu dijeli sudbinu
glavnog ugovora.
97 V.: odredbu lana 103. ZOO. 98 Naime, postoji miljenje da
solidarna odgovornost financijskih institucija, kada se radi o
povredama ugovora o prodaji vezanog za ugovor o kreditu, u praksi
nije odriva niti mogua. To iz razloga to bi banke, preuzimajui na
sebe rizik prodavca u pogledu kvaliteta robe/usluge, morale
preuzeti ak i rizik njegove eventualne insolventnosti, a to bi
neminovno povealo cijenu kotanja kredita, na to banke nisu spremne.
Opirnije vidi: W. Kster/S. Paul/S. Stein, An Economic Analysis of
the EU commissions Propossal for a New Consumer Credit Directive,
Intereconomics, March/April 2004, 93-94. Propossal for a New
Consu-mer Credit Directive, Intereconomics, March/April 2004,
93-94.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa
-
ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici36
Naime, banke u suradnji s razliitim trgovakim organizacijama
plasi-raju bezgotovinske kredite, a odobrena kreditna sredstva
odmah se stav-ljaju na raspolaganje trgovcu, pri tome korisnik
kredita, koji je ujedno i ku-pac, obrono isplauje kupovnu cijenu
kreditoru. To znai da kreditiranje ne potjee izravno od trgovca, ve
od tree osobe. No, ono to je znaajno istai kod financirane prodaje
jeste injenica da banke esto beskamatno odobravaju sredstva
namijenjena kupovini robe/usluge tono odreenog trgovca. U tom
sluaju cjelokupan iznos kamate subvencionira trgovac, a na temelju
prethodno zakljuenog sporazuma s bankom. Takoer, trgo-vac moe
participirati u dijelu kamate, u tom sluaju potroau se kredit
odobrava po kamatnoj stopi umanjenoj za dio participacije.
Financiranje ugovora o prodaji pod ovakvim uvjetima, s aspekta
potroaa, predstavlja izuzetno ekonomian nain pribavljanja
roba/usluga iz kruga tzv. iroke potronje.
Potroa se javlja kao ugovorna strana i kod ugovora o kreditu i
kod ugovora o prodaji. U ovakvoj tripartitnoj transakciji, od
iznimnog znaaja je pitanje pravnog poloaja potroaa naspram poloaja
druga dva subjek-ta. Stoga, da bi potroa u ovakvim transakcijima
bio to ravnopravniji, ZZP BiH, odredbom lana 61., propisuje
solidarnu odgovornost kreditora i trgovca. Tako, potroa svoj
zahtjev za ispunjenje, odnosno uredno is-punjenje ugovorne obaveze
moe odmah uputiti kreditoru, a da pri tome isti nije prvo uputio
trgovcu i jo uz to bez uspjeha. Samim tim, paralelna odgovornost
kreditora i snabdjevaa (prodavca, odnosno davaoca uslu-ge) za
povrede ugovora, koji se financira kreditnim sredstvima povezani
pravni poslovi, doprinosi poveanju pravne sigurnosti potroaa.
-
37
LINKEDCREDITAGREEMENTSASAFORMOFLENDINGTO
CONSUMERS-THECONSUMERPROTECTIONACTOFBOSNIA
ANDHERZEGOVINAversus2008/48/ECDIRECTIVEON
CONSUMERCREDITAGREEMENTS
SUMMARY
This article examines the special mode of consumer credit linked
credit agreements. Financial institutions, mostly banks, based on
financial arrangements with its clients or certain traders or
producers, grant loans to consumers buying their products. In this
complex transaction, the most important question, in terms of
consumers, is the issue of liability in the event that the
purchased goods or services is not in conformity with the
provisions of the contract of sale. This is because the consumer
purchase price, in equal monthly installments, does not pay to the
seller, but to the creditor under the credit contract, which the
previous is financed.
By signing the Stabilization and Association Agreement between
Eu-ropean Communities and their Member States 2008th, Bosnia and
Herze-govina, inter alia, committed to harmonise provisions on
consumer credit protection with a common EU law, which primarily
refers to the obliga-tion of harmonising with the terms of the new
Directive 2008/48/EC of consumer credit contracts.
Key words: consumer, consumer credit agreement, the linked
credit agreement, Consumer Protection Act of Bosnia and
Herzegovina, 2008/48/EC Directive on consumer credit
agreements.
E. Biki, A. Petrovi: Povezani pravni poslovi kao oblik
kreditiranja potroaa