Slobodna Bosna [broj 693, 25.2.2010]

8/8/2019 Slobodna Bosna [broj 693, 25.2.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-693-2522010 1/84







SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.4

SAFETE, DRIBLERE!

Politi~ka podr{kaSafeta Halilovi}a

nije pomoglaMensudu Ba{i}uda pro|e u NS BiHJusuf Pu{ina , prvi predsjednikNS BiH ,trenuta~no na du`nosti savjetnika mini-stra MUP-aMuhidina Ali}a, vra}a se uizvr{ne organe na{eg Nogometnogsaveza. Pu{ina je uspio dobiti podr{kuklubova iz Sarajevskog kantona koji }enjega, umjesto favoriziranogMensudaBa{i}a, direktoraBH Po{te , kandidirati

za federalni Savez, a odatle za ~lanaIzvr{nog odbora NS BiH. Kako smosaznali, Pu{ina je „pro{ao“ kao kandidatJuga, jednog od devet klubova izSarajeva koji su se stavili na njegovustranu, a navodno ima i razra|en finan-sijski i organizacioni plan za svoj novimandat u NS BiH. Najja~i mu je adut~injenica da je u vrijeme dok je on bioprvi ~ovjek Saveza, u blagajni krovneku}e na{eg nogometa bio milionskiiznos dok je sada Savez u te{komminusu, neki tvrde od ~ak sedam mili-ona maraka. Izbor Pu{ine kao gotovo

sigurnog kandidata Sarajevskog kan-tona naro~ito je te{ko pao MensuduBa{i}u, koji je sebe ve} vidio na tojfunkciji. Posebice zato {to je imao i poli-ti~ku podr{kuSafeta Halilovi}a, minis-tra za ljudska prava i izbjeglice u Vije}uministara BiH. Pored politi~ara, zaBa{i}a su lobirali i „sportski radnici“poput Alije Brace Hadìosmanovi}a,koji se nije libio ni prijetiti ~elnicimaklubova kako ne bi glasali za Pu{inu.Hadìosmanovi}, dugogodi{nji pred-sjednikVrbanju{e i selektor amaterske

U sjeni uzavrelih bora~kih i sindikalnihdemonstracija, ostala je vijest koja je u naj-manju ruku jednako zna~ajna kao i cijelikreditni aran`man BiH s MMF-om.Predstavni~ki dom federalnog Parlamentausvojio je odluku kojom je definitivnodeblokiran nastavak cestogradnje uFederaciji BiH, za {ta je ranije obezbije|ena

kreditna podr{ka od oko milijardu konverti- bilnih maraka. Rije~ je o ~etiri dionice auto-ceste na koridoru 5C ukupne duìne preko80 kilometara, ~ija }e izgradnja po~eti s prvim danima prolje}a. Najprije }e zapo~etiizgradnja dionice Kakanj -Bilje{evo za koju je ve} provedena tenderska procedura iizabrani izvo|a~i radova, a potom i pre-ostale tri dionice za koje }e tender bitiraspisan do kraja marta.

Blokada cestogradnje trajala je skoro pola godine, od ostavke ministra prostornogure|enja Salka Obho|a{a, ~ije je mjesto jo{uvijek nepopunjeno. Ovo je ministarstvo,

pored ostalog, nadle`no i za primjenu

Zakona o prostornom planiranju, {to temeljni dokument za izdavanje gra|evinskih dozvola za nastavak cestogradnjKako je predsjednica Federacije BiBorjana Kri{touporno odbijala imenovanovog ministra prostornog ure|enja, VladFederacije BiH je predloìla da se problerije{i zaobilaznim putem - ugradnjo

novog ~lana Zakona kojim je propisano potrebne dozvole moè izdati posebkomisija Parlamenta FBiH. Na taj na~omogu}ena je cestogradnja i bez usvajan prostornog plana, {to je ina~e {irrasprostranjena praksa u BiH koju uveli primjenjuju niè razine vlasti.

Za posustalu privredu BiH, osobigra|evinarstvo i industriju gra|evinskomaterijala, finansijska injekcija od milijadu maraka imat }e neprocjenjiv ekonomefekt. Jer, rijetko kada i rijetko gdje, ksada i ovdje, vrijedi pravilo prema koje“ko na vrijeme daje, dvaput daje“.

(A. Metiljevi})

Na proljeće počinje izgradnjačetiri nove dionice autoceste

5C za koje je obezbijeđenkredit od milijardu KM

FEDERACIJA DEBLOKIRALA CESTOGRADNJU

MINI MARKET

ÊTIRI VELIKA GRADILI[TA

Federacija BiH uskorozapo~inje izgradnju ~etiri

dionice autoceste 5C

MensudBa{i}



FOTO NEDJELJEMILUTIN STOJÊVI]

25.2.2010. I SLOBODNA BOSNA 5

nogometne reprezentacije BiH, tako je,tokom jedne od sjednica kantonalnogSaveza, fizi~ki nasrnuo naHusuKambera koji je ~itav slu~aj prijaviopoliciji, dok jeDèvadu [a{i}u , ~elnikuJuga, navodno prijetio i „ranjavanjem ukoljena“. Hadìosmanovi}em }e se takopozabaviti policijski organi koje bi moglozanimati i kako je i uz ~iju podr{ku nekoko je sa skromnim primanjima u sara- jevskomVodovodu , gdje je Hadìos-manovi} stalno zaposlen, uspio zaraditinovac za nekoliko stanova, ku}a iposlovnih prostora {irom Sarajeva iBiH. (N. H.)

MILJENKO TRKI]

Lider HNZ-aMiljenko Brki}odbio policijskukontrolu vozilaPredsjednik Hrvatske narodne zajed-nice i poslanik u Parlamentu FBiHMiljenko Brki}u nedelju, 21. februara,napravio je incident na sarajevskomaerodromu zbog kojeg }e zaraditiprekr{ajnu prijavu. Naime, kao narodni

deputat i predsjednik stranke Brki} jesebi uzeo za pravo da privatni automo-bil parkira ispred zgrade Sarajevskogaerodroma gdje je parkiranje privatnihvozila zabranjeno. Brki} je bio prili~nobahat kada su mu policajci Grani~nepolicije zatraìli isprave, a van sebekada su zatraìli da otvori prtlja`nik radikontrole vozila. Brki} je pritisnuo napedalu gasa i munjevito odjurio ostavlj-aju}i dokumente kod zabezeknutih poli-cajaca. Protiv Brki}a bit }e pokrenutprekr{ajni postupak zbog omalovaànjai ometanja slu`benih osoba u obavljanju

posla. (M. F.)

MINI MARKET

KULTURA DIJALOGA

Dodik - Inzko

TE@AK, KONFLIKTAN IKORISTAN JAVNI RAZGOVORValentin Inzko i Milorad Dodik

MIRENJE NEPOMIRLJIVOGSanja Vlaisavljevi}, moderatorica

dijaloga, izme|u dvije vatre - Inzka i Dodika

PUBLIKA U UNITIC-uNekoliko stotina ljudi pratiloje javno suo~eljavanje visokogpredstavnika za BiH i premijera RS-a

MiljenkoBrki}



“Narod je nesposoban da sam sebe spasi, to mogu ura-

diti samo elite“, napisao je prije sto pedeset (i kusur)godina francuski socijalisti~ko-utopisti~ki vizionar Saint-Simon. Ima kod genijalnog latinoamri~kog pisca MariaVargasa Lloseu romanuRaj iza ugla ganutljiva pri~a oFlori Tristan, stvarnoj èni koja je sredinom 19. stolje}a{irila narodnooslobodila~ke ideje i sensimonovski socijal-ni nauk po Francuskoj; {partala je nesretna Flora odLyona do Marseillea, od Pariza do Grenoblea kako bifrustriranoj radni~koj klasi ogolila krvni~ke kapitalisti~kemetode tla~enja radni~ke klase. Hodala je zlosretna FloraTristan od tvornice do tvornice, poku{avala mobiliziratimilione neza{ti}enih radnika-proletera da se ujedinjenisuprotstave kapitalisti~koj po{asti; nije uspjela, ali da setrudila, trudila se. Obja{njavala je ~elnicima katoli~ke

crkve da nema nikakve diskrepance, razmimoilaènjaizme|u zahtjeva radnika i doktrine crkve (pravda, mir,ljubav solidarnost etc, etc.) a vazda je bila obeshrabrena pitijskim pitanjem: moè li se anarhisti~ka nevjernica petljati u isklju~ivo i eminentno ome|ene cehovskecrkvene poslove.

Kako kod nas i u susjedstvu (Hrvatska, Srbija CrnaGora...) politi~ke elite rade na spa{avanju naroda? UHrvatskoj je zvani~no i statisti~ki probijen zvu~ni zid -vi{e od tri stotine hiljada ljudi je bez posla. PremijerkaJadranka Kosori predsjednik Ivo Josipovi}sa svim svojim savjetni~kim eskadronima nemaju odgovor na tajuru{avaju}i i recesijski trend.

USrbiji, tako barem tvrde ljudi od struke, ekonomske, jasno, drama po~inje kada se tamo{njih stotinu dinaraizjedna~i sa jednim eurom/evrom. To se desilo ovih

dana, probijen je taj socio-monetarni zvu~ni zid. Guverner srbijanske Narodne banke R adovan Jelu{i}kaè ovih danada se centralna bankarska institucija u Srbiji, ~iji je on direk-tor, vi{e ne namjerava baviti odràvanjem vje{ta~kog soci- jalnog mira. Jeste otvorenaFiatova pogonska linija uKragujevcu, ali te automobile kupuju isklju~ivo gra|aniSrbije uz odgovaraju}u nemalu subvenciju i podr{ku dràve.

Kod nas, ovdje, u Bosni i Hercegovini, socijalna slnaroda i dru{tva izgleda stotinu puta gore nego {to s

nama amaterima-promatra ~ima golim okom ~iOptuìvati vlast zato {to nam je onako kako nam je, p puno je besmisleno i neodgovorno. Ta je vlast, od Tihi}ado Dodika, preko Silajdì}ado [piri}a, naprosto formi-rana po istoj matrici - {to je nama gore, njima je sve bo

O pozicija, dakle, opozicija mene mu~i; potencijalmoèbitna alternativa recentnoj kleptokratskdogovornoj vlasti. îme se bavi, primjerice, lid

SDP-a, Zlatko Lagumdìja? Kadrovskim spletkama strana~kim inènjeringom! Ne pada njemu na pamoti}i me|u unesre}ene radnike jablani~kogGranita iliopusto{ene nesretnike uBratstvu iz Novog Travnika,makar to javno djelovalo kao demago{ka gesta i sa

pljanje “jeftinih polti~kih poena“! Umjesto da bra{titi bira~ko tijelo, deklasiranu, obe{~a{}enu socij bazu, Lagumdìja u javnim istupima i prestupiisklju~ivo brani sebe i pripaduju}i mu birokratsaparat. I to je, RUKU NA SRCE, legitimna, prihvatva politi~ka pozicija - za{ita interesa “vi{e sred

klase“. Ima u modernim evropskim demokratijama stine takvih i sli~nih primjera - u|e{ u parlament da {titio interes kaste, ceha, interesne grupe koja te izabrala.

Niko solidan, me|utim, niko ko o sebi ozbiljno misl pretendira da bude ozbiljno shva}en ne bi prihvatioraspolaè imovinom Adila Zulfikarpa{i}anakon njegovesmrti. Lagumdìja je to, bez razmi{ljanja, preuzeo svoja krhka opozicijska ple}a.

Postoje svjedoci koji }e, bude li zatrebalo, svjedokoliko je Lagumdìja suza prolio kada mu je neke od rnih godina Alija Izetbegovi}najavio da }e biti smijenjensa funkcije potpredsjednika Vlade Bosne i HercegoviIma jo{ uvijek i ìvih svjedoka koji su nazo~ili povijnom sastanku Zulfikrap{i}a i Fikreta Abdi}atokom kojeg je finansijski mag, Fo~ak iz [vicarske Zulfikarpamahao stotinama miliona dolara kako bi Fikret prinjemu a ne Izetbegovi}u.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Niko ne treba građaninu Lagumdžiji zabraniti niti osporiti da se bavii zanima poslovima kojima se bavi. On to i voli i zna i umije. Samodruga Lagumdžiju, lideru SDP-a, s vremena na vrijeme trebapodsjetiti da nije uljudno, pristojno, niti drugarski pričati o socijalnojpravdi, jednakosti, klasnoj solidarnosti...

ODGOVOR“ REKETA[KOG MEDIJA“LIDERU ZLATKU LAGUMD@IJIPi{e: SENAD AVDI]

Lako je Zulfikarpa{i



Jasno, ni{ta od ovoga {to ja znam ne mora znati ZlatkoLagumdìja, oficijelni ba{tinik lika i para Zulfikarpa{i}evih. Nemora Zlatko znati ({to bi znao?!) koliko se mra~nih oblaka nadvilonad zaostav{tinom Adil-bega Zufikarpa{i}a, koliko je Adil-begoru`ja liferovao tokom neprekinutih sukoba u Libanu i ~ije jeoru`je “palo“ u crnogorskoj luci Bar krajem 1991. godine u vrijemenajokrutnijeg embarga koje su Ujedinjene nacije nametnule“zara}enim stranama“ u biv{oj SFRJ. Niti koliko je ko{talaModiglianijevaslika u domu Zulfikarpa{i}evih u Zurichu koja je navol{eban na~in nestala posljednjih mjeseci.

Ni{ta od svega pobrojanog ne bi trebalo interesirati niti okupi-rati Lagumdìju, predsjednika jedne male, skromne i ni po~emu prepoznatljive socijaldemokratske partijice na brdovit-

om Balkanu. Tako barem ja mislim u ime “reketa{kih medija“ kojisu se usudili upitati odakle pravo liderima “socijalno osjetljive“ partije da imaju stotine hiljada kvadratnih metara obiteljske idile usarajevskim elitnim i hrvatskim “celebrity“ odmarali{tima. Treba

imati dobro podmazan |on-obraz pa usred posvema{nje balkanantimafija{ke kampanje dovesti u Sarajevo Milu \ukanovi}a, pre-mijera Crne Gore, koji se, osnovano ili ne, pokazat }e istrag pravosu|u svih ex-jugoslovenskih dràva vezuje za najtkrivi~na djela. To je u~inio Zlatko Lagumdìja, doma\ukanovi}evog “nastupa“ u Bo{nja~kom institutu, zaostav{Adila Zulfikarpa{i}a. Prethodni \ukanovi}ev sarajevski vikendlogisticirao Fahrudin Radon~i}, navodno zakleti Lagumdìjidu{man.

Niko ne treba gra|aninu Lagumdìji zabraniti niti osporiti da bavi i zanima poslovima kojima se bavi. On to i voli i zna i umSamo druga Lagumdìju, lideru SDP-a, s vremena na vrije

treba podsjetiti da nije uljudno, pristojno, niti drugarski pri~ati o jalnoj pravdi, jednakosti, klasnoj solidarnosti... a pri tom se vozautima koja je na “sebi svojstven na~in“ platio Adil Zulfikarpa{ise u civiliziranim zemljama zove vjerodostojnost, a kod nas jo{ uima starinski tretman: nedostatak ku}nog odgoja!


NO]AS SPALJUJEMO ILU

vim parama orahe mlatiti!

TRANZICIJSKODOBROSUSJEDSTVO

Biv{i komunisti~ki favoriti

TRANZICIJSKODOBROSUSJEDSTVO

Biv{i komunisti~ki favoriti



ÊTVRTAK, 18. FEBRUARZanimljiva, zabavna, ve~er zavr{ila sa

visokim predstavnikom VALENTINOMINZKOM. Dotakli smo se svega va`noga, ani~eg korisnoga. Kaè Inzko da u svojoj bogatoj diplomatskoj karijeri nije boravio uzemlji u kojoj je vlast toliko lo{ija od naro-da, kakav je slu~aj u Bosni i Hercegovini.“U mojoj Austriji je vlast gora od narodanekih 15-20 posto, ima zemalja u kojima jevlast mnogo bolja od naroda, recimo...

(ne}u citirati, tako sam obe}ao), ali usvakom slu~aju BiH je fenomen - ovdje jenarod sto posto bolji od vlasti.“Dotakli se, pored ostalih besposlica i zajedni~koga prijatelja Ivice Osima. Kaè Inzko: “Ja samvisoki predstavnik u BiH sve dok ne sjed-nem sa Osimom. Tada sam manji odmakovog zrna!” Kaè visokom pred-stavniku jedan moj drug: “Znate kako seme|u Bo{njacima zove 14. februar, danzaljubljenih?“ “Valentinovo“, kaèm. “Ne,Inzkovo“, ispravi{e me.

PETAK, 19. FEBRUARDugogodi{nji hrvatski sportski reporter

BO@O SU[EC oti{ao u mirovinu, pa se prisje}a veselih i neveselih epizoda iz svojenovinarske karijere. Otkriva da su po~etkom 90-ih godina na Hrvatskoj tele-viziji na oktroiranju novih hrvatskih jezi~kih standarda bili angaìrani najugled-niji hrvatski lingvisti, prije svih Dalibor

Brozovi}i Tomislav Ladan. Oni su tu misi- ju shvatili vrlo ozbiljno i provodili je minu-ciozno, nijedan segment ne prepu{taju}islu~aju. Tako je sportskim urednicima inovinarima preporu~eno (dakle, nare|eno“odozgor“) da se “doigravanje“ zamijeni“pripetavanjem“ te da se u prenosimako{arka{kih utakmica, za najvi{eg igra{aumjesto uvrijeène tu|ice centar koristitu|manica - podko{nik.

Poku{avam doku~iti kako bi u tomhrvatskom novogovoru, sportski reporteriHRT-a tretirali tada najboljeg ènskog cen-tra na svijetu, RAZU MUJANOVI]?Vjerovatno ovako: “Slobodna bacanja zapotko{ulju reprezentacije BiH!?“

SUBOTA, 20. FEBRUARImao sam prijatelja, kom{iju, koji je u

ratu, kad god i kako god bilo, izlazio naulicu da kupiOslobo|enje . “Danas ‘U ìì’pi{e Gojko Beri}”, govorio mi je, “To se nesmije propustiti.” Negdje ba{ u to vrijemekod mene se u redakciji od mobilizacijekrio Fadil Mandal. “Ja nisam dràvljaninove zemlje nego Srbije i ne mogu biti mobi-liziran”, govorio mi je Mandal. Danas

vidim da srbijanski dràvljanin Mandalspo~itava Gojku Beri}u kukavi~luk. O tem- pera, o mores.

NEDJELJA, 21. FEBRUARBODE MILLER, ameri~ki skija{ kojeg

je sav stru~ni, dakle ozbiljan svijet poo-

davno otpisao kao neukrotivog i neupotre- bljivog boema (dakle pijanca, partijanera, barabu, propalicu...), ve~eras na Olimpijadiu Vancouveru pobijedio u vjerovatno najza-htjevnijoj skija{koj disciplini - kombinaciji pogibeljnog spusta i vratolomnog slaloma.Miller se, o~ito, disciplinirao, skockao, sre-dio. A prije ~etiri godine na Olimpijadi uTorinu organizatorima je bio najve}i prob-lem da ga na|u u barovima i privedu nastartnu poziciju. Miller je ovih dana naOlimpijadi bio tre}i u spustu, drugi u super-veleslalomu, a ve~eras je napokon osvojiozlatni vrh: gledam dodjelu medalja, IvicaKosteli} je fenomenalnim nastupom osigu-

rao srebro, a divi se Bodeovom zlatu; znIvica da je Miller najbolji, kad ho}e!

PONEDJELJAK, 22. FEBRUARVe} su mi se o~i adaptirale na HD ele

tronsku tehniku, a upozoravaju me prijateda moram pogledati emisiju60 minuta naFTV-u u kojoj je gost Zlatko Lagumdìja.Lo{ signal, jo{ lo{iji sugovornik i be

nadeàn voditelj; gadno je samozaljubljeniautorima dijalo{kih emisija {to je im sug-vornik uvijek - vi{ak!

UTORAK, 23. FEBRUAROpro{tajno pi}e, pred njegov odlazak

London, popijem sa prijateljem, adv-katom, GAVRILOM GUNJKOM. Garijek}erka Una u Londonu zavr{ava postdiplomski studij filmske reìje. Bratski, pr jateljski, o~inski sam Unu prije mjesec-dsavjetovao da odustane od te{ke, turobnzapravo jezive pri~e o zlo~inima MU[ANTOPALOVI] CACE u ratnom Sarajevu

Sre}om, nisam je ubijedio.U Beogradu nekoliko stotina ljudi sokupilo na poziv podmladaka tamo{njstranaka da podrè deklaraciju o genociduSrebrenici koju bi trebala donijeti Sku p-{tina Srbije. Pou~no, dirljivo izgleda tskup, nikoga nisam prepoznao osim plmenite Borke Pavi}evi}a pogotovo du-hovit, opominju}i plakat ispod kojeg cijela manifestacija odràna -”Tvoje govn je tvoj problem“. Aferim, svaka ~ast!

SRIJEDA, 24. FEBRUARSve bi u ovoj zemlji bilo la/h/ko kada

se stvari mehani~ki, mogle poloìti, sabra pomnoìti, pa podijeliti. Naàlost, odnosnnasre}u, za duè vrijeme to ne}e bi

mogu}e. Pri~am, sjedim, pijem sGor~inom Stojanovi}em, va`nim srbijan-skim reìserom, tata mu Veljo, majstor odvizuelnih komunikacija napisao kultn predstave “Nije ~ovjek ko ne umre“, “Vo}dan“... Zna Gor~in svaku rijeku, svaku ptoku u Hercegovini. Kako? “Pa mama je izLjubu{kog.” Traì Dragan ôvi} tre}ufederalnu jedinicu, a moj mu prijateiz Lju bu{kog poru~uje da moè traìisklju~ivo pritvorsku jedinicu!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI






BEOGRADSKI MALI PIJAC

Predsjedni{tvoBiH priprema

posjetu SrbijiIz pouzdanih izvora “SB” doznaje daPredsjedni{tvo BiH uveliko pripremadràvnu posjetu Srbiji, prvu u toku man-data aktuelnog sastava Predsjedni{tvaBiH. Bo{nja~ki ~lan Predsjendi{tva BiHHaris Silajdì} Beogradu je postaviodva preduvjeta: agreman za ambasado-ra BiH i rezolucija o Srebrenici. Prvipreduvjet ve} je ispunjen a do sredineaprila najavljeno je i usvajanje rezoluci- je o Srebrenici. U tom slu~ajume|udràvni susret na najvi{em nivou

bit }e u maju ili pak u prvoj polovini juna. Dràvnu delegaciju BiH predvodit}e Haris Silajdì}, koji }e za koji dan od@eljka Kom{i}apreuzeti rotiraju}ufunkciju predsjedavaju}egPredsjedni{tva BiH. (A. M.)

Pod golemim pritiskom javnosti, stra-na~ki vrh SDA u narednih desetak dananamjerava se ozbiljnije pozabaviti proble-mom strana~kih funkcionera iz svojih redo-va protiv kojih je pokrenut istra`ni ili sudski postupak. U vrhu SDA procjenjuju da je“slu~aj Dàferovi}“ postao prevelik teretkojeg se moraju osloboditi ~im prije.êlni{tvo SDA to }e u~initi na taj na~in {to}e javno pozvati sve strana~ke funkionere

protiv koji se vodi istra`ni ili sudski post pak da podnesu ostavke uz prijetnju da }suprotnom biti smijenjeni. Uz R amizaDàferovi}a, koga je SDA ve} pustila nivodu, vrh SDA namjerava se rije{itiEdhema Bi~ak~i}a, predsjednika Nadzo-rnog odbora Elektroprivrede BiH, kome sudi zbog nezakonitog kupovanja stanovladinim funkcionerima.

(A. M.)

RJE[AVANJE (BIJ)EDE

SDA odlučila pustitiBičakčića i Džaferovića

niz vodu

MINI MARKET

Na posljednjoj sjednici Glavnog odbo-ra SDP-a, koja je odràna krajem proteklesedmice, usvojena je jednoglasna odlukao kolektivnom bojkotuDnevnog avaza !Ranije je SDP otkazao pretplatu na Avaz isva Avazova novinska izdanja, koja su progla{ena propagandnim biltenimaSBBiH. Novom odlukom ~lanovi GOSDP-a obvezali su se na bojkot Avazovihnovinara s kojima do daljnjeg ne}e razgo-

varati niti davati izjave ni jedan ~lanGlavnog odbora SDP-a.

Kako doznajemo, sli~na inicijativa pokrenuta je i u vrhu Stranke za BiH, nostrana~ki {ef Haris Silajdì}nije dozvoliodebatu o tako “banalnim pitanjima“ prepu{taju}i ~lanovima strana~korukovodstva da se opredijele po vlastitojsavjesti.

(M. A.)

STRANA^KI DEBILTEN

Glavni odbor SDP-a

proširio sankcije protiv“Avaza“

RamizDàferovi}

EdhemBi~ak~i}

HarisSilajdì}



PROET CONTRA


BOGOVI U VRE]I

Vehabije traèezan u zatvorskoj

}eliji, a pravoslavcii katolici crkvenazvonaJedan od prvih zahtjeva koji suuhap{eni seoski vo|a iz Gornje Mao~eNusret Imamovi} i {estorica njegovihsljedbenika ispostavili upravi Pritvorske jedinice Suda BiH bio je da im seomogu}i prakticiranje vjere kao da suna slobodi. Pa su tako Imamovi} i nje-gova druìna traìli da im se osiguraju

uvjeti za obavljanje vjerskih obreda, dadnevno klanjaju pet vakat namaza, ali ida im za boravka u zatvorskim }elijamapu{ta ezan. No, kako su se posljednjemzahtjevu usprotivili pritvorenici srpske ihrvatske nacionalnosti, koji su odbili daih u rano jutro s razglasa budi poziv namolitvu, na koncu su o tom problemupregovarali Nusret Imamovi} i \or|e@draleiz Isto~nog Sarajeva. Navodno je @drale kazao Imamovi}u dapritvorenici pravoslavne i katoli~kevjeroispovjesti ne}e imati ni{ta protivezana ukoliko Nusret Imamovi} podrì

njihov zahtjev da se u Pritvoru SudaBiH ~uju i crkvena zvona. (S. M.)

MINI MARKET

VELIMIR JUKI]zastupnik u Parlamentu BiH

DANe samo da vjerujem ve} i o~ekujem da

se nenamjensko i netransparentno tro{enjenovca poreskih obveznika po~ne o{trijeka`njavati i u BiH. U Srbiji je to pitanjeure|eno na na~in da dràvni Ured za revizijuima {ire ovlasti pa je mogu}e i da protiv poje-dinaca budu podnesene krivi~ne prijave, zarazliku od BiH gdje sve zavr{i na upozorenji-ma revizora.

BO[KO ÊKOglavni revizor javnogsektora RS-a

DANaravno da je mogu}e, ali je to u BiH

posao tuìlaca. U Srbiji su ovlasti javnih revi-zora regulirane na potpuno druga~iji na~in.Oni imaju mogu}nost i podno{enja prijava. UBiH mi zavr{imo izvje{taje u kojima imasasvim dovoljno elemenata za istrage,me|utim, to ve} nije u domenu ovla{tenjaUreda za reviziju.

ISMET BAJRAMOVI]predsjednik SavezaSindikata BiH

NEBio bih sretan kada bih mogao vjerovati

da postoji mogu}nost da se kod nas dogodislu~aj kao u Srbiji. Da bih vjerovao, morambiti bar 50 posto siguran, ali trenutno nemamnimalo uvjerenja, jer znam da i sada postojeodre|ene krivi~ne prijave, ali nismo jo{ imalislu~aj da prijava zavr{i sudskim procesom.

LEJLA SOMUN-KRUPALIJAvije}nica Na{e stranke uGV Grada Sarajeva

DAKrajnje je vrijeme da se na takav na~in

po~nu okon~avati i slu~ajevi u Bosni iHercegovini. Svjedoci smo kako javni revizorigodinama u svojim izvje{tajima upozoravajuna nenamjensko tro{enje, ali se sve zavr{i natome, bez ikakvih sankcija.

SR\AN BLAGOVÂNINportparol Transparencyinternationala u BiH

NE@elim da vjerujem da je i u Bosni i

Hercegovini mogu}e da neko zbog netrans-parentog i nezakonitog tro{enja javnog novcabude predmet istrage, me|utim, bojim se da}e u na{oj zemlji jo{ puno vode prote}i dokse tako ne{to ne dogodi.

NERIN DIZDARpredsjednik Forumamladih Stolac

NETe{ko je vjerovati zbog svakodnevnog

iskustva. Evo samo u Stocu imamo evidentanprimjer nezakonitog tro{enja novca namijenj-enog za izgradnju {kole. Kod nas institucijekoje bi trebale sankcionirati nezakonitotro{enje novca, naàlost, tijesno sara|uju spoliti~kim opcijama, pa i ako bi vjerovali da semoè dogoditi slu~aj kao u Srbiji, moramosa~ekati da pro|u izbori.

Vjerujete li da bi, kao uSrbiji, za nenamjenskotrošenje iz budžeta u BiH

mogle uslijediti krivičneprijave protiv odgovornih?

NusretImamovi}




PREVIRANJE NA BO[NJA^KOJ SCENI

ZAHLA\ENJEODNOSA

Fahrudin Radon~i}i Bakir Izetbegovi}

prekinuli su sve

me|usobne kontakte



Rat niskog intenziteta - to je

vjerovatno najpreciznija ocjenatrenutnih odnosa izme|u nekadamo}nog politi~ko-medijskog tan-dema, Bakira Izetbegovi}a i

Fahrudina Radon~i}a. Iako svako malome|usobno razmijene pokoju zapaljivuvarnicu, poàr jo{ uvijek drè pod kon-trolom, za {ta je, barem u posljednje vrijeme, prvenstveno zasluàn novope~enilider Saveza za bolju budu}nost BiHRadon~i}, koji iz nekog razloga izbjegavaotvoreni sukob s nekada{njim pokro-viteljom i za{titnikom Izetbegovi}em juni-orom, uz ~iju je pomo} nakon rata ekpresno

izgradio golemo poslovno carstvo.STRAH OD SUKOBA

Barem u dva navrata u posljednjihdesetak dana, Radon~i} je skoro {utkeotrpio Izetbegovi}eve klize}e startove sobje noge. Nakon izravne prozivke Rad-on~i}evog dobrotvora iz Razvojne bankeFederacije BiH R amiza Dàferovi}a,koga je optuìo za nedopustivi sukobinteresa, Izetbegovi} je oti{ao i korak dalje: na posljednjoj sesijiKruga 99 izjavio je da Radon~i}eva novoformirana partija “potpuno desno orijentisana“ i da“ne moè biti alternativa“. Na izjave usli~nom tonu koje je dan-dva ranijeizrekao lider SDA Sulejman Tihi},Radon~i} je èstoko uzvratio cijelom seri- jom kontraoptu`bi, no Izetbegovi}u jeodgovorio mlako i posredno, putem neko-liko anonimnih SMS poruka stidljivo plasiranih na stranicamaAvaza .


PUKAO SAVEZ IZETBEGOVI]-RA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Nakon sukoba s Lagumdžijom, Silajdžićem i Tihićem, lider Saveza za boljubudućnost BiH Fahrudin Radončić izgubio podršku dugogodišnjeg ortaka

i nalogodavca Bakira Izetbegovića; “Slobodna Bosna“ otkriva zašto je pukaosavez Izetbegović-Radončić i kako će se njihov sukob odraziti

na bošnjačku političku scenu

FAHRUDIN RADONÎTOMA GROBAR BO[NJA^KE POLITIK

SDA, SBiH i SDP ne pomi{ljaju na postizbornu koalicijus partijom Fahrudina Radon~i}a

PROMA[ENA INVESTICIJA

Radon~i}ev toranjbeznade`nozjapi prazan





koalicionih partnera. Radon~i} je nnajboljem putu da postane bo{nja~ki “TomGrobar“ jer ne moè ra~unati na postizorni savez ni s jednom relevantnom b-{nja~kom strankom: lider Stranke za BHaris Silajdì}ve} je u nekoliko navratodbio Radon~i}evu pruènu ruku pomirnja; lider SDP-a Zlatko Lagumdìja prije biizabrao smrt nego savez s vlastitim

krvnikom; a lider SDA Sulejman Tih jedva ~eka priliku da se Radon~i}u osvza medijski pakao kroz koji prolazi posljenjih godina. Najve}a, a ujedno i posljednRadon~i}eva uzdanica bio je dakle BakIzetbegovi}, uticajni lider desne frakciSDA. No, ni od tog saveza nema ni{ budu}i da se Izetbegovi} naprasno po~ pribliàvati Tihi}u, o~ekuju}i zauzvrat bi ga SDA na predstoje}im izborima mogkandidirati za bo{nja~kog ~lana Pred-sjedni{tva BiH. Gotovo je izvjesno da Tihi} ne}e usuditi ponovo iza}i na megdSilajdì}u i da bi u izbornu vatru moga

gurnuti upravo Izetbegovi}a.Usamljeni Radon~i} moè ra~unati j jedino na savez s nekoliko bo{nja~ portabl-partija, no to je isuvi{e malo za njgove megalomanske politi~ke ambicije.

NESLAVNI KRAJVI[EGODI[NJEG SAVEZA

Ta~ka definitivnog razdora u odnosimizme|u Izetbegovi}a i Radon~i}a pojavise sredinom 2007. godine, kada je ogla{e prodaja atraktivne lokacije u najstroècentru Sarajeva, neposredno uz zgradVije}a ministara i Parlamenta BiH, gdje Radon~i} prvobitno namjeravao gradnovi poslovni toranj. S boljom ponudom oRadon~i}eve iza{la je GrupaAl-Shiddi izRijada, koju je navodno proteìrao BakIzetbegovi}. Nakon “standardne“ medijsgalame koja redovno prati svaki njego poslovni potez, Radon~i} je morao prizn poraz i povu}i se na “rezervni poloàj“ —nimalo perspektivnu lokaciju (ko@eljezni~ke stanice Sarajevo) izvan grskog sredi{ta. Uz obilatu kreditnu podr{Razvojne banke FBiH, tu je izgradinajve}u poslovnu zgradu na Balkanu, kome|utim ve} neko vrijeme beznade`nzjapi prazna. Za vlastiti poslovni proma{dio krivice Radon~i} prevaljuje i na BakIzetbegovi}a jer mu je ispred nosa izmakneuporedivo perspektivniju lokacijUpu}eni tvrde da Izetbegovi} nemnikakve stvarne veze s Al-Shiddijem, nRadon~i}, sklon svakojakim teorijamzavjere, vjeruje suprotno. Sli~nu “izdajunikome ne bi oprostio, osim eventualnreisu Ceri}u, pred ~ijim se autoriteto ponizno klanja, i naravno Bakiru Izetbgovi}u, ~iji je autoritet bezuspje{nnamjeravao instrumentalizirati u predsto je}oj izbornoj utakmici.


PUKAO SAVEZ IZETBEGOVI]-RA

Vrtoglav poslijeratni poslovni uspjeh

Radon~i} prvenstveno duguje obilatojpodr{ci Alije Izetbegovi}a i njegovog sinaBakira, koji je bio zaduèn za opera-cionalizaciju dogovorene podr{ke.Dne - vni avaz pokrenut je novcem koji je izruke u ruku Izetbegovi} predao Radon-~i}u, a prosperitet lista obezbije|en jeobilatom marketin{kom podr{kom drà-vnih kompanija, masovnim otkupomtiraà vojnih, policijskih, dràvnih,politi~kih struktura pod kontrolom SDA, tebrzopoteznom izgradnjom Avazove pro-

dajne mreè od stotinjak kioska. Dnevni

avaz je izrastao kao neka vrstapoludràvnog projekta - sa svim pravimakoja proisti~u iz tog statusa i maglovitimobavezama na koje je Radon~i} zabo-ravio ve} sredinom 2000. godine kada jeokrenuo le|a SDA i priklonio setada{njem izbornom favoritu SDP-u.Dvije godine kasnije, ponovo sepribliàva provjerenim sponzorima izSDA i SBiH, od kojih se definitivno odvo- jio krajem pro{le godine kada je odlu~ioiza}i s vlastitim politi~kim projektom.

KAKO JE NASTALA RADONÎ]EVA IMPERIJA

Iza svakog uspjeha “Avaza“ stojeIzetbegovići

[AJA U ILEGALISenad [ahinpa{i} [aja sve je rje|e u

dru{tvu Radon~i}a i Izetbegovi}a

FINANSIJSKO-POLITI^KA PODR[KA Poslovni uspjeh Radon~i}a temelji se na obilatojpodr{ci dràvnih struktura pod kontrolom SDA

FINANSIJSKO-POLITI^KA PODR[KA Poslovni uspjeh Radon~i}a temelji se na obilatojpodr{ci dràvnih struktura pod kontrolom SDA



^ lanovi Nezavisnog odbora Parla-menta BiH za imenovanje polici-skih du`nosnika trebali bi dokonca tjedna zavr{iti svoj posaodràvnom ministru sigurnost

Sadiku Ahmetovi}udostaviti liste kandidata za ukupno {est rukovode}ih pozicija. Nkonkurs za izbor direktora novouspostav-ene Direkcije za koordinaciju policijsktijela BiH i njegova dva zamjenika, direktra i zamjenika direktora Grani~ne policijte zamjenika direktora Dràvne agencije zistrage i za{titu (SIPA-e) prijavilo se 1


PREUSTROJ POLICIJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Nakon višemjesečnog kašnjenja, članovi Nezavisnog

odbora Parlamenta BiH za imenovanje policijskihdužnosnika trebali bi do kraja tjedna državnom ministrusigurnosti SADIKU AHMETOVIĆU dostaviti imenakandidata za šest pozicija u Direkciji za koordinacijupolicijskih tijela, Graničnoj policiji i SIPA-i; naša novinarka

je istražila koji kandidati imaju najveće šanse da buduimenovani na čelne funkcije u tri policijske agencije,kakve su njihove reference, te koliko će izbor prvihpolicajaca u BiH odrediti struka, a koliko politika

POLICIJSKIM AGENCIJAMKOORDINIRAT ]E HIMZO




KO ]E BITI DIREKTORI POLICIJSKIH AG

U BiHLIMOVI]

Izbor ZlatkaMileti}azazamjenikadirektora SIPA-esporan zaSNSD-ove ministre

BITKA ZA DIREKTORSKE POZICIJE

Najkasnije za mjesec danabit }e poznata imena svih

policijskih ~elnika u BiH

JEDINSTVENA PODR[KA STRUKE I POLITIKEHimzo Selimovi}, komesar

MUP-a Sarajevskog kantona

POLITI^KOPROTIVLJENJE IZ RS-a

Zlatko Mileti}, direktorFederalne uprave policije



kandidata, me|u kojima su ~ak petoricakonkurirala na svih {est pozicija. Budu}i daaktualnom imenovanju ~elnika najva`nijihdràvnih policijsko-sigurnosnih agencija, u pore|enju s ranijom praksom, nije prethod-ila stroga nacionalna raspodjela funkcija uVije}u ministara BiH, ra~una se kako suizgledi svih prijavljenih kandidata, baremformalno, podjednaki. No, ne treba

isklju~iti mogu}nost da }e, nakon {to mini-star sigurnosti Sadik Ahmetovi} kolegamau Vije}u ministara BiH u narednih desetak dana proslijedi liste sa po pet prvorangi-ranih kandidata za svaku od upra`njenih pozicija, me|ustrana~ka trgovina ponovno biti aktivirana. Posebice jer se ve} naga|ada bi ~lanovi SNSD-a, ali i HDZ-a i HDZ-a 1990, imenovanje policijskih ~elnikamogli uvjetovati izborom direktora Upraveza indirektno oporezivanje i Regulatorneagencije za komunikacije koji, kao {to je poznato, kasni godinu dana.

BITKA ZA GRANI^NU POLICIJUGledano prema nacionalnoj pripadnosti,na javni natje~aj za izbor policijskihdu`nosnika prijavilo se najmanje srpskihkandidata, svega trojica, i svi su konkuriralina poziciju zamjenika direktora Direkcijeza koordinaciju policijskih tijela BiH. Ipak,za razliku od sada{njeg direktora Uprave policije MUP-a Republike Srpske Uro{aPene i Borisa Ivanovi}a, na~elnika Slu`beza operativnu podr{ku SIPA-e, koji su se prijavili samo na tu funkciju, tre}i kandidatNovo Blagojevi} je konkurirao i na mjestozamjenika direktora Grani~ne policije.Prema nezvani~nim informacijama iz kru-gova bliskih ~lanovima Nezavisnog odbo-ra, ubjedljivo najbolje reference za zamj-enika direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela ima Uro{ Pena. Penin biizbor, me|utim, mogao ugroziti njegovnajozbiljniji protukandidat Boris Ivanovi}koji uìva jaku politi~ku potporu SNSD-a,

odnosno, dràvnog ministra civilnih poslo-va Sredoja Novi}a. Ivanovi}a, prijeratnoginspektora tada{nje Slu`be dràvne bezbj-ednosti, Novi} je svojedobno, u vrijemekada je jo{ bio na ~elu SIPA-e, postavio za{efa Regionalnog ureda u Banjoj Luci.Podsjetimo i da je Ivanovi}, dok je Novi} bio ministar policije RS-a, bio {ef njegovogkabineta u Banjoj Luci. Tre}i srpski kandi-dat Novo Blagojevi}, ina~e predratnikomandir saobra}ajne milicije rodom izModri~e, koji se trenutno nalazi na du`nostina~elnika Terenskog ureda Grani~ne polici-

je u Bijeljini, moè ra~unati samo unapre|enje u sada{njoj slu`bi, ali su muunato~ bliskosti s lokalnim SNSD-ovcim{anse vrlo slabe. Pretpostavlja se, naime, }e na ~elnim funkcijama u Grani~noj pociji BiH biti zadràn sada{nji nacionalraspored prema kojem mjesto direktora p pada hrvatskim kadrovima, a njegovzamjenika Bo{njacima. Pored toga, slu~aju imenovanja Nove Blagojevi}a neku od rukovode}ih funkcija u dràvni policijskim agencijama mogla bi biti spori njegova ratna pro{lost, s obzirom da je b


PREUSTROJ POLICIJE

PODRŠKA SEADU LISAKU:Ministri iz Republike

Srpske bi na mjestu prvog zamjenika direktora SIPA-eMirka Lujića radije vidjeli Mirzu Lišinovića ili SeadaLisaka, koji su svojim dosadašnjim radom u krovnojpolicijskoj agenciji pokazali i dokazali spremnost zasvaku vrstu “kompromisa“?!

IZ BANJE LUKEU SARAJEVO

Uro{ Pena, direktor Upravepolicije MUP-a RS-a

KANDIDAT ZA SVE FUNKCIJE

Dragan Luka~, {ef Odjelaza za{titu lica i objekata SIPA-e



me|u bliìm suradnicima ratnog na~elnika policije u Modri~i Milutina Popovi}a,kojeg su brojni prognani Hrvati i Bo{njaciteretili za zlo~ine nad nesrpskim civilima.

Osim aktualnog direktora Grani~ne policije BiH Vinka Duman~i}akoji imaambicije da taj posao radi i u narednom~etvorogodi{njem mandatu, Nezavisnomodboru je pristiglo jo{ {est prijava za istu poziciju. Tako su se na listi Duman~i}evih protukandidata na{le njegove kolege izGrani~ne policije: Mile Juri}, na~elnik Ureda za strate{ko planiranje i analizu,Nijaz Spahi}, na~elnik Terenskog ureda uSarajevu, Enes Ga~anin, na~elnik Central-nog istra`nog ureda i Sead Lisak, savjetnik direktora, koji su konkurirali i na mjesta

direktora i na mjesto zamjenika direktora. No, kako uz njih petoricu, na rukovode}efunkcije u Grani~noj policiji BiH pretendi-raju i Dragan Luka~, biv{i zamjenik direk-tora SIPA-e koji je u me|uvremenudegradiran na du`nost {efa Odjela za za{titulica i objekata, te Marko Dominkovi},na~elnik Sektora kriminalisti~ke policije uMUP-u Posavske ùpanije, jasno je kako }eizbor ~elnika u ovoj agenciji biti najneizvj-esniji. Dodajmo tome da bi, iako su pojedi-ni novinari spekulirali da je najizglednijikandidat za novog-starog direktora Gra-ni~ne policije Vinko Duman~i}, produènjenjegovog mandata moglo biti upitno izrazloga {to je taj dugogodi{ni policajacispunio sve uvjete za odlazak u mirovinu.

Duman~i}, naime, ne ra~unaju}i benefickoje uìvaju policajci, ima 35 godina efektivnog radnog staà.

NACIONALNA RASPODJELA FUNPremda na razini Vije}a ministara Bi

nije postignut precizan dogovor o nacionanoj diobi funkcija, na~elno je usugla{enose direktorska pozicija u Direkciji za koo

dinaciju policijskih tijela prepusti bo-{nja~kom kandidatu, koji bi imao po jednzamjenika iz reda ostala dva naroda (bududa je srpskim kadrovima ranije pripamjesto direktora SIPA-e i direktora Slu`bza poslove sa strancima). Iako ni za ovfunkciju nije manjkalo kandidata, sve prilike da }e prvi direktor Direkcije bsada{nji policijski komesar u MUPSarajevskog kantona Himzo Selimovi}.Kako doznajemo, Selimovi} je i neformafavorit ~lanova Nezavisnog odbora, {opet ne zna~i da se trebaju potcijeniti njgovi protukandidati: doskora{nji zamjen

direktora SIPA-e Sead Lisak i na~elnikOdjela unutarnje kontrole u SIPA-i MirzaLi{inovi}koji odranije imaju ~vrstu po poru SDA. Uz Lisaka i Li{inovi}a, diretorske ambicije u Direkciji za koordinaci policijskih tijela imaju i nekada{nji direktGrani~ne policije Nijaz Spahi}, biv{i ofiJNA Enes Ga~anin (koji osim anga`manaGrani~noj policiji radi i kao asistent nSaobra}ajnom fakultetu u Sarajevu, uporedo sprema i obranu doktorske dis-rtacije), te Dragan Luka~, Mile Juri} (j jedan agent biv{e SDB iz Mostara), MarDominkovi} i Zlatko Mileti}koji su se

predali prijave za mjesto direktora i zam-enika direktora. Sada{nji direktor Federaluprave policije Zlatko Mileti}, njego prethodnik na toj du`nosti Dragan Lukakao i Mile Juri}, Marko Dominkovi}, SeLisak, Nijaz Spahi}, Enes Ga~anin i MirLi{inovi} konkurirali su i na poziciju zam jenika direktora SIPA-e, na kojoj je okon~anja mandata, bio Lisak.

No, mada se, ba{ kao i u slu~aju pr-duènja mandata Vinku Duman~i}u, uvliko naga|alo da je najozbiljniji kandidaza zamjenika direktora SIPA-e ZlatkMileti}, te da je direktor Federalne upra pol ici je dobio pol i t i~ku podr{ bo{nja~kih i hrvatskih predstavnikaVije}u ministara BiH, ~ini se kako bi njgov izbor mogli osporiti ministri iSNSD-a. Navodno da se ministri Republike Srpske protive Mileti}evodolasku u Dràvnu agenciju za istrageza{titu, te da bi na mjestu prvog zamjenka direktora SIPA-e Mirka Luji}aradijevidjeli Mirzu Li{inovi}a ili Seada Lisakkoji su svojim dosada{njim radom krovnoj policijskoj agenciji pokazali dokazali spremnost za svaku vrstu “kom promisa“?!


KO ]E BITI DIREKTORI POLICIJSKIH AG

Nakon {to Vije}e ministara BiH, svi{emjese~nim zaka{njenjem, potvrdi izbor~elnika u Direkciji za koordinaciju policijskihtijela, Grani~noj policiji i SIPA-i, a o~ekujese da }e taj posao biti zavr{en do koncamarta, slijedi izbor rukovode}ih kadrova uObavje{tajno-sigurnosnoj agenciji (OSA-i).Budu}i da sada{njem direktoru OSA-eAlmiru Dùvi, njegovom zamjenikuRistiZari}u i glavnom inspektoruIvanu ]osi}upo~etkom juna isti~e mandat, „trgovanje“njihovim pozicijama ve} je zapo~elo, s timse uveliko kalkulira s mogu}om nacional-nom preraspodjelom funkcija. Tako je

dràvni doministar sigurnostiMijo Kre{i}uneformalnim razgovorima s nekolicinom

bo{nja~kih kolega u Vije}u ministara BiHnudio da se na mjesto direktora Grani~nepolicije imenuje kandidat Bo{njak, a dazauzvrat Hrvati dobiju atraktivnu pozicijudirektora OSA-e. Tako bi, prema zamislidoministra sigurnosti BiH, upravo on bioizabran za nasljednika Almira Dùve, prem-da nije jasno kako bi s zakonskog stajali{tata procedura bila okon~ana, jer je MijoKre{i} i visoki du`nosnik HDZ-a (predsjed-nik @upanijskog odbora u Tuzli i ~lanstrana~kog Predsjedni{tva). No, izvjesno jeda bi se Kre{i} u obavje{tajnim poslovimadobro sna{ao, jer je kao mladi oficir biv{e

JNA izvjesno vrijeme radio u Kontraobavje-{tajnoj slu`bi (KOS-u).

OSA PROTIV KOS-a

Doministar sigurnosti Mijo Krešićželi biti novi direktor OSA-e

VELIKE AMBICIJEDOMINISTRA SIGURNOSTI BiHMijo Kre{i} jeobavje{tajnu karijeruzapo~eo kao mladioficir KOS-a







Al Jazeera , kanal na engleskom jeziku, po~ela je u srijedu (24.

februara), nekoliko sati uo~izaklju~enja ovog brojaSlobodne Bosne emitovanje novog serijala

koji }e se ubudu}e prikazivati jednommjese~no na ovoj televiziji. Serijal se zoveRageh Omaar Report , a otvara ga doku-mentarac o R adovanu Karadì}u podnazivomTajni ìvot Radovana Karadì}a , ito samo nekoliko dana uo~i nastavka nje-govog su|enja u Ha{kom tribunalu, prvogmarta. R ageh Omaar, autor serijala, ina~enagra|ivani novinar koji je radio za BBC,Channel 4, ITV1i Granada proputovao jekroz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju traè}iodgovore na brojna pitanja o Karadì}u, poku{avaju}i i sam shvatiti pozadinu iulogu jednog od najve}ih kasapa 20. vijeka.

KAKO SE POSTAJE ZLOÎNACPo~inju}i Karadì}evu bosanskoherce-

gova~ku historiju dolaskom iz Crne Gore uSarajevo {ezdesetih godina, nastavlj-aju}i kroz razgovore s Karadì}evim biv{im kolegama, kao i s njegovomk}erkom Sonjom Karadì}, Ragehuspijeva da izgradi “klini~ku” slikuosobe iza koje su ostale nebrojenegrobnice, more krvi, i unesre}eniBosanci i Hercegovci. Omaar govori

o tome kako ga kolege psihijatri nisu sma-trali ozbiljnim doktorskim materi- jalom. [tavi{e, neki su ga otvorenozvali {arlatanom. Oku{avaju}i seistovremeno i u pjesni~kim vodamaKaradì} ni tu nije nai{ao na profe-sionalnu dobrodo{licu niti podr{kuod strane poznatih i priznatih pisaca i

pjesnika.

U razgovoru s Ragehom MarkoVe{ovi} je ponudio istovremeno najkra}inajdetaljniji opis Karadì}evog pjesni~ktalenta:

“On je uvijek birao da pri~a o sebikako je on veliki i kako je on jedan od najve}a pisca u Srbiji, umjesto da stvarnporadi na svojoj poeziji. Ali iskreno, njeg

va poezija je dosta ispod prosjeka. DSLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.22

AL JAZEERIN DOKUMENTARAC O HA[KOM OPTU@ENIKU

Pi{e: AIDA RI\ANOVI]

Al Jazeera, kanal na engleskim jeziku, počeo je sredinom ove sedmice emitiratinovi mjesečni serijal autora Rageha Omaara, koji je svoju prvu emisiju posvetio

Radovanu Karadžiću. U dokumentaracu pod nazivom “Tajni život RadovanaKaradžića”, ovaj poznati novinar u razgovoru sa žrtvama, međunarodnim

predstavnicima, građanima u Bosni i Srbiji, njegovim nekadašnjim prijateljima i

članovima porodice, kao i sa samim Karadžićem, pokušava dati pravu slikučovjeka koji je optužen za najgore zločine od Drugog svjetskog rata

RAM ZA SLIKU

RATNOG ZLOÎNCKaradì}, neuspje{ni doktor i propali pjesnik, o~ajni~ki jeùdio da u|e u historiju

ZAJEDNI^KI

ZLOÎNA^KI PODUHVATProtiv nekada bliskih strana~kih vo|aRadovana Karadì}a, Mom~ila Kraji{nika i

Biljane Plav{i} Ha{ki tribunal je podigaooptu`nice za ratne zlo~ine i genocid




TAJNI @IVOT RADOVANA KAR

SUOÂVANJE SA TE[KIM OPTU@BAMA Su|enje protiv Radovana Karadì}a pred Tribunalomu Haagu nastavlja se po~etkom naredne sedmice



nekome kaète da je prosjek, to je uvreda,ali on je ustvari bio ispod prosjeka. “

Po svemu predo~enom u ovoj prvoj fazinjegovog istraìvanja o Radovanu Kara-dì}u Rageh zaklju~uje da je u vrijemekada je Karadì} za{ao u srednje godineimao malo ili ni{ta ~ime bi se mogao pohvaliti. Ragehu je bilo o~igledno da seradi o nekome ko o~ajni~ki traì da bude

prihva}en. Nastavljaju}i tragom doga|ajakoji su prethodili ratu Rageh dalje otkrivava`ne momente u formiranju Karadì}eveli~nosti. Slijedi opsada Sarajeva i neselek-tivno ubijanje njegovih stanovnika, akt kojiustoli~uje Karadì}a kao nemilosrdnog,hladnokrvnog ubicu u o~ima mnogih, i tuRageh zaklju~uje da je Karadì} kona~nodobio priznanje za kojim je tako o~ajni~kiùdio.

U ovom ekskluzivnom intervjuu za AlJazeeru koji je obavljen pismeno, uz pomo}Karadì}evog advokata, Karadì} se osvr}ena godine u bjekstvu, kao i na svoju “nes-

retnu” ulogu u ratu. Odgovaraju}i na pitanjeo ratu, Karadì} je napomenuo da on nijetraìo konflikt nego da je silom uvu~en unjega, i odgovara: “To je bio rat koji nismohtjeli i rat koji nismo trebali. To je bio ratizme|u Srba, jer su bosanski muslimaniSrbi koji su prihvatili islam pod turskomvladavinom. Nije bilo u na{em interesu dabudemo neprijatelji. Na{i sukobi su uvijektragi~ni po sve narode Bosne i korisni samotre}im stranama. Da su bosanski muslimaniimali druga~ije vodstvo ranih devedesetih,rat bi se izbjegao.“

KARAD@I] U ULOZI DABI]ADok ide tragom brutalnog rata, Ragehse susre}e sa `rtvama koje optuùjuKaradì}a za ratne zlo~ine, ali i sa ljudimakoja ga vide kao narodnog heroja.Razgovori sa preìvjelim `rtvama pokolja igenocida u Srebrenici, razgovori sa preìvjelima opsade Sarajeva zaokruùjuRagehovu pri~u i gledaocima Al Jazeerenude potpuniju sliku brutalnog rata u Bosnii Hercegovini.

Slijede}i Karadì}ev trag u predgra|uBeograda, u Srbiji, Al Jazeera posve}uje jedan dio njegovim kom{ijama, uklju~uju}ii jednu od zaposlenica Interpola koja jedoslovce ìvjela s Karadì}em vrata dovrata. Slika Radovana Karadì}a je skoro postala screensaver Interpolovih ra~unara,ali dr. Dabi} nije bio predmet njihovoginteresovanja. Sve dok je to bio slu~aj, iKaradì} je bio siguran. Kom{ije su gaopisale kao prijatnu osobu. Nastavljaju}i pri~u Karadì}, pardon, dr. Dabi} se malookuraìo te je po~eo izlaziti u mali bar vrlo blizu njegovog stana u Beogradu. Ali kakveli slu~ajnosti?! U baru je bilo dosta slika iumjetnina Radovana Karadì}a! Vlasnik bara govori o tome da nikada nisu znali ko

je njihov misteriozni gost koji je u po~etkutiho sjedio u }o{ku s pregr{t novina imalom bilje`nicom (ve} ga zami{ljam, sa bilje`nicom u ruci, nadahnut, sjedi u }o{kuzadimljene kafane, sme|a {kripava stolica,mali ~etvrtasti sto, u mom scenariju nemacrvenog kockastog stolnjaka — izvinjavamse, sa {e{irom i repi}em, ba{ onako kako bismo zami{ljali nekog intelektualca izakojeg je ostalo osam neobjavljenih knjiga).

Izgleda da dr. Dabi} nije mogao da dugsjedi u svom }o{ku. Jedne no}i zasvirao jna guslama. I kaù da je svirao do zore.

Dr. Dabi} je bio ~est gost na javniskupovima o alternativnoj medicini. U jednomomentu opet je postao prili~no javna li~no

U I[ÊKIVANJU SU\ENJA Na Al Jazeerino pitanje kako je usp

da se preru{i bez ikakvog napora, RadovKaradì} odgovara: “Kao Dr. Dabi} janisam radio ni{ta {to Radovan Karadì} bi uradio. Dok je Radovan Karadì} bdoktor obu~avan u oblasti nau~ne mecine, dr. Dabi} se bavio tradicionalnomedicinom koja se praktikuje skoro hiljagodina. Ja vjerujem da se ove dvije vrsmedicine nadopunjuju i da bi trebale bspojene. Nema razloga da se napuste bogta iskustva starih kultura. U tom smislu dDabi} je bio Radovana Karadì} i obrnutoRazgovaraju}i o samom su|enju za ratnzlo~ine Karadì} je rekao da jedva ~eka predo~i svoju sliku doga|aja, priliku dopravda ono {to mnogi smatraju neoprotivim. “S nestrpljenjem o~ekujem svoj


AL JAZEERIN DOKUMENTARAC O HA[KOM OPTU@ENIKU

SRBI SVI I SVUDA:“To je bio rat koji nismo htjeli i ratkoji nismo trebali. To je bio rat između Srba, jer subosanski muslimani Srbi koji su prihvatili islam podturskom vladavinom”

BRA]A PO ZLOÎNURadovan Karadì} i Ratko Mladi}

optuèni su, izme|u ostalog,za granatiranje Sarajeva

i genocid u Srebrenici

BRA]A PO ZLOÎNURadovan Karadì} i Ratko Mladi}

optuèni su, izme|u ostalog,za granatiranje Sarajeva

i genocid u Srebrenici

TRAGOVIMA BRUTALNOG RATA Novinar Rageh Omaar proputovao je krozBosnu i Srbiju rade}i na dokumentarcu“Tajni ìvot Radovana Karadì}a“



su|enje, naravno ako mi bude dopu{teno dau~estvujem. Ne}u da budem biljka kojastoji na ki{i ili snijegu bez prilike zaaktivno u~estvovanje. Ako to uradim, to jesramota za mene i za Tribunal.”

Osvr}u}i se na isto pitanje, Karadì}evak}erka Sonja Karadì} kaè: “On je vrlonestrpljiv i uzbu|en zbog po~etka ovog

su|enja kako bi mogao pokazati i re}i {ta jeistina, ne samo u njegovu korist nego ukorist svih ljudi u Bosni, tako da i oni videpravu istinu. Cijela Republika Srpska je nasu|enju s mojim ocem. “

Karadì}ev advokat Milovoje Ivani-{evi}vjeruje da je njegov “najve}i zlo~inda je bio uspje{an u spa{avanju Srba u

Bosni, {to nije bio slu~aj sa Srbima Slovenije, Kosova ili Hrvatske odakle otjerani. Izgleda da je kriv ne samo {to o~uvao Srbe u Bosni nego {to im je kreiri srpsku dràvu tamo.”

KAKO JE KARAD@I] UNESRE]IOPreìvjele `rtve genocida u Srebrenic

preìvjele `rtve rata, preìvjeli sarajevskopsade se slaù da se brutalnost bosanskhercegova~kog rata, kao i Karadì}edoprinos brutalnosti, ne mogu zaboravitzasluùju me|unarodnu osudu, ali danaàlost oni nastradali, poginule rtve, ne}nikada imati priliku da se pojave u toj sunici i da ispri~aju svoju pri~u.

Sam Karadì} se za kraj jo{ jednom poku{ava osvrnuti na svoje pjesni~ke dan pi{e:

“Imao sam nesretnu ulogu u nesretnoratu u nesretnoj zemlji. Ljudi Bosne èmir. Postoji obi~aj me|u ljudima u na{ozemlji da se kaù rije~i ‘mirna Bosna’ nkraju re~enice. To vam govori kako rijetje mirno u Bosni.”

Al Jazeera je napravila jo{ jedauspje{an dokumentarni projekat koji bavi doga|ajima koji su mijenjali historijudru{tva i ljudske sudbine. Doga|aji koji smo`da nestali sa velikih svjetskih radaRageh vidi kao otvaranje “hladnislu~ajeva” kada se gomila razi{la i kada se sve kamere pogasile.

25.2.2010. I SLOBODNA BOSNA25

TAJNI @IVOT RADOVANA KAR

Nekoliko dana uo~i najavljenog nas-tavka su|enje Radovanu Karadì}u uHaagu, on je izrazio spremnost da, kako jeplanirano, iznese uvodnu rije~ 1. i 2. marta,ali traìo je odga|anje po~etka izvo|enjadokaza optu`be do 17. juna ove godine. Upodnesku Pretresnom vije}u navedeno jeda je njegovom timu neophodno jo{ trimjeseca i tri sedmice da se kvalitetnopripremi za po~etak su|enja. Do 17. junabi, smatra Karadì}, Pretresno ve}e mogloi da donese odluke po podnescimaodbrane u vezi sa sarajevskim djelomoptu`nice, {to bi moglo uticati na smanji-vanje obima priprema odbrane.

NOVI ZAHTJEVI TRIBUNALU

Karadžić traži odgodu suđenjaza tri mjeseca

DVA LICA RATNOG

ZLOÎNCA Karadì} uvrijeme dok jevodio pregovoreo podjeli BiH iKaradì} kaoljekar alternativnemedicineDragan Dabi}

NOVI ZAHTJEVI ZA ODGODOM SU\ENJA Karadì}eva odbrana traì od suda da se,nakon uvodnih rije~i, prvog i drugog marta,su|enje nastavi tek 17-og juna





SRETAN 1. MART D AN NEZAVISNOSTI

SRETAN 1. MART

DAN

NEZAVISNOSTI!




DRAGAN JELINOVI] JELKE

DRAGAN JELINOVIĆ zvani JELKE, vlasnik elitnog beogradskog KLUBA Rza kojim je njemačka policija prije dvanaest godina raspisala INTERPOL-ovu

tjeralicu zbog ubojstva i sumnje da se bavio trgovinom drogom, uhapšen je 14.maja 2009. na graničnom prijelazu Pavlovića most kod Bijeljine i još se uvijek

nalazi u zeničkom zatvoru; naša novinarka otkriva kako se Jelinović, zahvaljujuć

brojnim “poslovnim“ partnerima u BiH, mjesecima pokušavao upisati u knjigubh. državljana, i ko je presudio da odbjegli srbijanski kriminalac, nakonvišemjesečne trakavice, konačno bude isporučen njemačkom pravosuđu

HO]E LI BiH I DALJE BITISIGURNO UTOÎ[TE

KRIMINALCIMA IZ REGIONA Dragan Jelinovi} Jelke “alarmirao” je

sve dràvne institucije kako bi sedomogao bosanskog dràvljanstva



Ministar pravde BiH Bari{aôlak potpisao je po~etkomovog tjedna odluku da seBojan Guduri}, jedan od{estorice optuènih za ubojstvo

suvlasnika hrvatskog tjednikaNacional IvePukani}ai njegovog kolege Nike Franji}a,izru~i Republici Hrvatskoj. Zahtjev zaekstradiciju srbijanskog dràvljaninaGuduri}a hrvatsko je pravosu|e u Sarajevouputilo 2. februara, dan nakon {to se odbjegli kriminalac sam predao policiji uBanjoj Luci. Kako su, me|utim, izru~enjeBojana Guduri}a 4. februara zvani~nozatraìle i srbijanske vlasti, jer je u mati~nojdràvi ranije osu|en na ~etiri godine zatvo-ra, ministar ôlak je morao, i to u vrlokratkom roku, odlu~iti kojoj }e dràvi bitiisporu~en, budu}i da je Sud BiH doniorje{enje prema kojem su ispunjene svezakonske pretpostavke da se Guduri} preda

pravosudnim organima Hrvatske, ali iSrbije. Na koncu je ôlak, uzimaju}i uobzir da je za kazneno djelo zbog kojeg togkriminalca traì Hrvatska propisana teàkazna, da su hrvatske vlasti ranije zatraìlenjegovu ekstradiciju, kao i da nema smetnjida se bjegunac kasnije isporu~i Srbiji,

donio odluku da se Bojan Guduri} u nared-nim danima spremi put Zagreba.

SKRIVENA BIOGRAFIJABEOGRADSKOG BIZNISMENA

I dok je cijela procedura ekstradicijeBojana Guduri}a u Sudu BiH i dràvnomMinistarstvu pravde zavr{ena u rekordnomroku, za samo dvadesetak dana, jedan drugikriminalac, i to neuporedivo ve}eg kalibra,nakon punih devet mjeseci provedenih uBiH, tek bi trebao biti izru~en u Njema~ku.Radi se o 53-godi{njem srbijanskomdràvljaninu Draganu Jelinovi}uzvanomJelke, vlasniku elitnog beogradskog kluba

Rich (ranije poznatog kaoKabaret Rose ),koji je uhap{en 14. maja pro{le godine, nagrani~nom prijelazu Pavlovi}a most kodBijeljine. Jelinovi}a su pripadnici Grani~ne policije BiH otkrili sasvim slu~ajno, pri-likom rutinske kontrole, kada je utvr|enoda je za njim, po zahtjevu njema~ke policije, raspisana INTERPOL-ova tjeralica.Bjegunac je odmah uhap{en, ali je pri poku{aju transporta u Okru`ni zatvor uBijeljini udario policajca i dao se u bijeg. No, prona|en je vrlo brzo, i dan kasnije preba~en u pritvorsku jedinicu Suda BiH uSarajevo, odakle je trebao biti izru~en u Njema~ku. Njema~ko pravosu|e je, naime,za Draganom Jelinovi}em raspisalome|unarodnu policijsku tjeralicu zbogubojstva ma|arskog boksera Ervina B.,koje se dogodilo 1992. u Kelnu. Jelinovi} je, prema zvani~nim policijskim informacijama, u svoju `rtvu pred brojnim svjedoci-

ma ispalio {est hitaca iz pi{tolja. U to je vri-

jeme u Njema~koj bio makro, a navodnoma|arskog boksera usmrtio iz osvete, jemu je ovaj preoteo jednu prostitutku. Portoga, njema~ka je policija sumnji~iJelinovi}a i da je umije{an u trgovinnarkoticima, zbog ~ega je bio pod nazorom i MUP-a Srbije. Spekulira stako|er, da je Jelinovi}, upravo u strahu ohap{enja i ekstradicije u Njema~ku, u ma pro{le godine i napustio Srbiju. Preizvorima bliskim kriminalnom miljeu, ta je iz Beograda krenuo u Sarajevo.

I mada se o~ekivalo da }e izru~ensrbijanskog dràvljanina Dragana Jelin-vi}a njema~koj policiji biti “rutinska stvaodbjegli se kriminalac ve} gotovo devmjeseci nalazi u Kazneno-popravnozavodu u Zenici, odakle je zahvaljuju brojnim “poslovnim prijateljima“ diljeBiH, alarmirao cijeli sustav kako bi sdomogao bosanskog dràvljanstva. Be-

gradski jetseter se, naime, dosjetio da je25.2.2010. I SLOBODNA BOSNA 29

BEOGRADSKI JETSETER U ZENI^KOM Z

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

MINISTAR BARI[A ÔLAKODOBRIO IZRUÊNJE DRAGANJELINOVI]A NJEMA^KOJ

Istraga tek treba otkriti ko je sve od odbjeglogsrbijanskog kriminalcahtio napraviti Bosanca

KOGA ISTRA@UJE @UPANIJSKOTU@ITELJSTVO U LIVNUNa popisu osumnji~enih nalaze sepolicajci, odvjetnici, suci



njegov otac Milo{ Jelinovi} ro|en uBosanskom Grahovu, te da bi po toosnovu i on mogao dobiti dràvljanstvBiH. No, kako je odmah poslije hap{ensproveden u pritvor, na pribavljanju dokmenata potrebnih za dobijanje dràvljansva angaìrao je cijeli tim ljudi, od kojih jneke suradnja s Jelinovi}em ve} stajakaznenih prijava.

KAKVA JE ULOGA MLA\E NOVAKSkandal s tajnom operacijom pribavl-

anja bh. dokumenata za srbijanskog bjgunca otkriven je u jesen pro{le godinkada su u Ministarstvu civilnih poslovBiH primjetili odre|ene nepravilnosti dokumentaciji za prijem u dràvljanstvDragana Jelinovi}a. Budu}i da su nepo puni dokumenti dostavljeni iz mati~nureda u Bosanskom Grahovu, nare|eno j pokretanje istrage protiv lokalnih polic-skih slu`benika Zdravka Mihaljevi}aiStipe Gari}a, koji su se na{li pod sumnjomda su Jelinovi}u izdali antidatirane dokmente. Ve} po~etkom novembra 2009., MUP-a Hercegbosanske ùpanije j@upanijskom tuìteljstvu u Livnu pr-slije|ena kaznena prijava protiv policajacMihaljevi}a i Gari}a, te odvjetnika EmiraKara~e. U kaznenoj prijavi je navedeno d je Kara~a, kao Jelinovi}ev advoangaìrao Mihaljevi}a i Gari}a da podnezahtjev i izrade rje{enje za naknadni upismati~nu knjigu ro|enih i knjigu dràvljanBiH u ime njegovog klijenta. No, kako nevani~no doznajemo, policajci su se branda su svoj posao obavili profesionalno, da je problem nastao kada je umjestuhap{enog Dragana Jelinovi}a, jedan zahev potpisao njegov prijatelj Mla|o


DRAGAN JELINOVI] JELKE

Nakon kraha kriminalne karijere uzapadnoj Europi, Dragan Jelinovi} je umaju 1994. postao vlasnikCabaret Rose uBeogradu, biv{eg kabaretskog pozori{ta,koji je, zajedno s poznatim glumcemMilanom Gutovi}em, preuredio u elitni

klub. Klub je godinama bio omiljeno okuplj-ali{te beogradskog jet-seta, politi~ara, pje-va~a, glumaca, biznismena... Cabaret Rose je u septembru 2008. promijenio naziv uRich Klub, ali je do danas ostao jedan odnajekskluzivniji beogradskih klubova.

OD KRIMINALCA DO JETSETERA

Dragan Jelinović je karijeruzapočeo kao makro i ubojica uNjemačkoj, a završio kao vlasniknajelitnijeg kluba u Beogradu

BRZA REAKCIJA MINISTARSTVA PRAVDE BiHProceduraekstradicije BojanaGuduri}a okon~anaje za dvadesetak dana, odlu~ivanje oizru~enju DraganaJelinovi}a trajalo jedevet mjeseci

POPULARNOOKUPLJALI[TEBEOGRADSKE ELITERish Klub

POPULARNOOKUPLJALI[TEBEOGRADSKE ELITERish Klub



Novakovi}, prijeratni vlasnik restoranaBard u Sarajevu, a danas tvrtkeDelta trade u Banjoj Luci. Kara~a je opet tvrdio da on

nikada nije bio odvjetnik DraganaJelinovi}a, ve} je na molbu njegovog prijatelja iz Banje Luke (Mla|e Novakovi}a),

pristao da mu pomogne kako bi dobio bdràvljanstvo. Emir Kara~a je, ina~rodom iz Glamo~a, a posljednjih godiìvi i radi u Sarajevu.

Po nalogu @upanijskog tuìteljstva Livnu kontroverzni biznismen Mla| Novakovi} je pro{log tjedna uhap{enBanjoj Luci, zbog sumnje da je po~inkazneno djelo falsificiranja isprav

Novakovi} je, kako nezvani~no doznajemkrivnju svalio na odvjetnika Kara~tvrde}i da je Jelinovi}eve dokumen predao na Kara~inu molbu - navodno krenuo na poslovni put, pa je u BosanskGrahovo svratio usput. Prema informacijma Slobodne Bosne , istraga o pomaga~imDragana Jelinovi}a u dràvnim institucijma uskoro bi mogla biti dodatno pro{irenPored nekolicine dràvnih slu`benika i polcajaca, na popisu osumnji~enih nalazi se jedna sutkinja @upnijskog suda u Livnu k je, kako se pretpostavlja, Jelinovi}evim prijateljima davala pravne savjete kako da pos-

tupe, ukoliko èle da Dragan Jelinovostane u BiH. No, bez uspjeha, budu}i daministar pravde BiH nedavno donio rje{enkojim se dopu{ta izru~enje DragaJelinovi}a njema~kom pravosu|u. Kaknam je slu`beno potvr|eno u Ministarstv pravde BiH, ostalo je jo{ da se tehnidetalji realizacije ekstradicije, odnosnmjesto i vrijeme predaje Jelinovi}a, dogoore s njema~kim vlastima.


BEOGRADSKI JETSETER U ZENI^KOM Z

Odvjetnik Emir Kara~a je iz Glamo~a uBeograd odselio prije rata, da bi se u rodnikraj vratio u poratnim godinama. Tada sespekuliralo da je iz Srbije pobjegao jer jeosu|en zbog kriminala. Zahvaljuju}i svojojsestri Emiri Kara~i, nekada{njoj predsjed-nici Op}inskog vije}a u Glamo~u, EmirKara~a je bio pravni zastupnik Op}ineGlamo~ u svim sudskim procesima.Naknadno je MUP Hercegbosanskeùpanije protiv sestre i brata Kara~a podniokaznene prijave koje se odnose na period

kada je Emira Kara~a bila ste~ajnaupraviteljica u poduze}uLi Trans (teretilase za nezakonitu prodaju stvari i opreme),dok je Emir Kara~a bio osumnji~en zanezakonito posredovanje, odnosno, jer se

la`no predstavljao kao ste~ajni upravitelj.Iako posljednjih godina ìvi i radi uSarajevu, Emir Kara~a je zastupao iglamo~ke Srbe, u tu`bama za naknadu{tete koja je njihovoj imovini nanesenatijekom izvo|enja vojnih vje`bi VojskeFederacije BiH i NATO snaga. Znakovito je,tako|er, da je Kara~a ve} godinama odvjet-nik i smijenjenog direktora policije MUP-aRepublike Srpske Dragana Andana, skojim ga veù i brojna poznanstva u srbi- janskom kriminalnom podzemlju. Osim

dvije kaznene prijave koje je protiv EmiraKara~e posljednjih godina podnijela policija, taj je odvjetnik zaradio i nekoliko disci-plinskih prijava koje tek treba razmatratiRegionalna advokatska komora Sarajeva.

CONSIGLIERE IZ GLAMOÂ

Protiv odvjetnika Emira Karačepodneseno je više kaznenih idisciplinskih prijava



OP]INA STARI GRAD SARAJEVO @ELSVIM GRA\ANIMA

BOSNE I HERCEGOVINE

SRETAN 1. MARTDAN NEZAVISNOSTI!



^ elnici Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) dobili su nedavnonalog iz Tuìteljstva BiH da pokrenu

istragu o sumnjivoj kupovini poslovnih prostora za potrebe dràvnih institucija unovoizgra|enom poslovno-stambenomobjektu u sarajevskom naselju Otoka.Inspektori SIPA-e bi, tako, trebali utvrditikako je Vije}e ministara BiH kupilo ured-ske prostorije u neboderu ~iji je vlasnik hercegova~ki tajkun iz Gruda LjiljankoPalac, odnosno, prema kojim je kriterijimanjegova ponuda ocijenjena najboljom. Kao{to je ve} poznato, kompanijaInterinvest izMostara u vlasni{tvu Ljiljanka Palca pro-dala je pro{le godine, za potrebeSlu`benog lista BiH , dvije tisu}e kvadratnih metara poslovnog prostora, po basnoslovnoj cijeniod 12 milijuna KM?! Iako se cijene poslovnih prostora u tom dijelu Sarajeva

kre}u oko 2.500 KM po kvadratu, hercego-va~kom je poduzetniku po{lo za rukom dauredske prostorije u svom polupraznom, 18katova visokom neboderu, proda vi{e negodvostruko skuplje, odnosno, za oko {esttisu}a maraka po kvadratnom metru.

No, kako se, odmah nakon {to su detaljiskandalozne kupovine poslovnog prostoraza potrebe Slu`benog lista BiH procurili u javnost, po~elo spekulirati da je kupoproda- ja dogovorena daleko od Vije}a ministara,na udaru se prvi na{ao dràvni ministar financija Dragan Vranki}. Tako se uvelikospekuliralo da su ministar Vranki} i direk-tor Slu`benog lista BiH Dragan Prusina poslovni aran`man s Ljiljankom Palcomdogovorili puno prije, te da bi u njegovobjekat, nakon {to bude formirana, trebalauseliti i Agencija za bankarstvo BiH. No,kako isplata 12 milijuna KM za uredeSlu`benog lista nije mogla biti izvr{ena bezodobrenja predsjedavaju}eg Vije}a mini-stara BiH Nikole [piri}a, sve su prilike

kako je i dràvni premijer imao koristi o“poslovanja“ s visprenim hercegova~kitajkunom. U tom je smislu Tuìteljstvo Biod istraìtelja SIPA-e traìlo da ispitaju istinitost glasina prema kojima je Pala“zakitio“ Vranki}a i [piri}a sa po 400.00KM.

Me|utim, iako bi istragu o mogu}okorupciji u samom vrhu Vije}a ministaBiH, te{koj najmanje {est milijuna marakmorali voditi iskusni policijski istraìtelji,dugogodi{njom praksom u dokumentirankorupcije i financijskog kriminala, taj posao povjeren mla|oj inspektorici S.S.koja ima tek dvije godine radnog iskustvOdluku prema kojoj je za istragu prot Nikole [piri}a, Dragana Vranki}aDragana Prusine odgovorna mlada inspetorica S.S., donijeli su njezini {efovi, diretor SIPA-e Mirko Luji}i pomo}nik direkto-ra za Kriminalisti~ko-istra`ni odjeAn|elko Hrgi}, vjerojatno u namjeri da staj posao nikada ne zavr{i.

SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010. 33

S K A N D A L N E D J E L

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Šefovi SIPA-e istragu protiv Nikole Špirićai Dragana Vrankića povjerili mlađoj inspektorici s

dvije godine radnog iskustva!

Ho}e li kupovina uredskih prostora za“ Slu`beni list“ ostati slu`bena tajna

MILIJUNSKA PLJA^KA Odlukom dràvnog premijera Nikole [piri}a i ministra financija Dragana Vranki}a hercegova~kom tajkunu Ljiljanku Palcu ispla}eno je 12 milijun



Izuzev 80 inspektora, ~iji je posaoizvi|anje i procjena prioriteta za demi-niranje, vi{e od polovine uposlenih uCentru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC-u) dràvni su slu`benici, koji s

deminiranjem imaju veze koliko i bilo kojidrugi slu`benik u institucijama BiH. Njihova je uloga isklju~ivo koordinacija

izme|u dràve, slovena~kog ITF-a (Inte-rnational Trust Fund for Demining) konakon rata prikuplja donacije za BiHodnosno deminerskih firmi koje na koncobavljaju najteì dio posla na terenu, i tako se na tenderu ITF-a izbore za posao. Pipak, administracija BH MAC-a je dràv budèt samo pro{le godine ko{tala 8 mi-ona KM. Godinu dana ranije potro{ili 9,7 miliona iz budèta te jo{ 900.000 marka donacija UNDP-ija.


BH MAC, CENTAR ZA“ UKLANJANJE MILIONA”

Pi{e: NERMINA [UNJFoto:MARIO ILIÎ]

Ni jedna marka zademiniranje nije plani-rana u ovogodišnjemdržavnom budžetu, što

je izazvalo nezadovoljstvou BH MAC-u, institucijikoja nadzire ovaj procesu BiH; no BH MACprešutio je da demini-ranje zapravo nikadanije ni finansirano izbudžeta već stranimdonacijama, a da novcau budžetu, sudeći premapodacima kojima raspo-lažemo, itekako ima zaplaće činovnika oveinstitucije, njihoveslužbene terence iseminare u Neumui na Jahorini

[TA RADI BH MACIako su u ovoj dràvnoj instituciji zaposleniuglavnom administrativni radnici, podegidom brige za proces deminiranja uBiH godinama se za rad BH MAC-aizdvaja blizu 10 miliona maraka

DESET MILIONA ADDEMINERI NEK

’



Kako se pogre{no misli da je u opi posla osoblja BH MAC-a i deminiranstvarne potrebe samo 185 uposlenika ovdràvne institucije ~ak ni u vrijemekonomske krize niko nije ni poku{aanalizirati.

GDJE SU SLU@BENI TERENCI VRPOLA MILIONA MARAKA Nakon {to se ispostavilo da u budè

ove godine za deminiranje ne}e biti marke, direktor BH MAC-a Du{an Gavranupozorio je da }e, ako dràva ne participisa ranije obe}anih 10 miliona godi{n(prema Strategiji za deminiranje u Bigodi{nje je potrebno 80 miliona) okon~an procesa deminiranja do 2019. godine, kak je predvi|eno Strategijom, biti dovedeno pitanje. Direktor Gavran, je, me|utim pre{utio da se deminiranje u BiH vr{i zavaljuju}i novcu koji za BiH dolazi prek

ITF-a koji prikuplja donacije, a za koje sopet, na javnim tenderima bore deminerskompanije u BiH. Gavran je pre{utio i to dràva svake godine skoro 10 miliona izd-aja samo za finansiranje njegove adminitracije u BH MAC-u, a toliko iz budèo~ekuju i u 2010. godini. Od 2002. godinod kada je Odlukom Vije}a ministara Bi pripajanjem entitetskih centara za uklanjanmina, oformljena krovna institucija BMAC, vi{e od milion maraka ko{taju nsamo pla}e njihovih uposlenika. Pro{godine je za te namjene izdvojeno 1,3 mi-ona. Iznajmljivanje kancelarijskog prostou Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Br~kom


SKANDALOZNO RASIPNI[TVO ADMINI

Dok se deminerske firmena tenderimamoraju boriti za novac donatora, izbudèta BiH se novac tro{i zainstituciju koja samo formalno nadzireproces deminiranja

NA MORE O DRŽAVNOMTROŠKU:Kako bi u svakodoba na raspolaganjuimali mjesto za planirane

susrete, BH MAC je prošlegodine sa hotelom Zenit uNeumu sklopio ugovor osmještaju učesnika skupova,vrijedan 21.000 KM

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }

GDJE JENOVAC ZA

DEMINIRANJEDirektor BH MAC-a

Du{an Gavran

NISTRACIJI BH MAC-a,EKAJU DONACIJE



Biha}u... godi{nje ko{ta oko 300.000 maka. Sjedi{te u Sarajevu nalazi se u zak pljenom prostoru preduze}aEnergoinvestna zapadnom ulazu u grad a banjalu~kancelarija smje{tena je u prostorijamtamo{nje privatne firmeSLADABONId.o.o. Zanimljivo, ista je firma dobila posao obnove voznog parka BH MACservisiranja vozila, a istovremeno su glavni dobavlja~ kancelarijskog materijal

Sa samo 185 uposlenika i 93 automobla, BH MAC spada u red dràvnih instituc ja sa najskupljim voznim parkom u dràvUkupna vrijednost automobila koje koris procjenjuje se na oko 3 miliona. Vozni pa je moderniziran prije pola godine, a jedod ve}ih izdataka napravljen je sredino2008. godine. Tada je nabavljeno desnovih terenaca koji su ko{tali 550.000 KMIako je kao razlog za ovu nabavku navedna potreba deminerskih inspektora koji oblaze kontaminirane lokacije {irom Biumjesto o~ekivanih standardnih pick uvozila, u BH MAC-u su odlu~ili kup

deset novih Toyota RAV 4. Uz to im je, zSLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.36

BH MAC, CENTAR ZA“ UKLANJANJE MILIONA”

U septembru pro{le godine BH MAC jeraspisao tender za usluge servisiranjaslu`benih automobila. Kako su uslijedilebrojne àlbe firmi Graditelj (vlasnikaSlobodana Stankovi}a) tePro Motors d.o.o.iz Lakta{a i predstavni{tvaLada auta uBanjoj Luci, dràvni Ured za razmatranjeàlbi formirao je komisiju koja je trebalaprovjeriti navode iz àlbe. Provjeravali su,izme|u ostalog, reference servisa Ladaauto, odnosno dijagnosti~ki kompjuterskisistem u njihovom servisu u Banjoj Luci.Predsjednik BH MAC-ove Komisije@eljkoTravar (ina~e {ef banjalu~ke KancelarijeBH MAC-a) dovezao je jednu od njihovih[koda Oktavija, me|utim, kompjuterski sis-tem u servisu nije mogao da o~ita podatke.Radnik u Ladinom servisu posumnjao je nadiverziju u [kodi i traìo da se izvr{i kontro-la i nekog drugog automobila, a da [kodaBH MAC-a ostane u servisu dok ne do|esudski vje{tak kojeg su pozvali kako bi vidioza{to dijagnosti~ki sistem ~udno reagira

samo kod ovog automobila. No, predsjednikKomisije BH MAC-a @eljko Travar navodnonije dopustio radniku servisa da uzmeklju~eve od auta kako bi sprije~io da se autoizveze iz servisa, ve} je navodno otr~ao doauta s namjerom da napusti servis. U svojojàlbi iz Lada servisa naveli su kako jeTravar tr~e}i “zapeo za dizalicu i uprljao selitijumskom masti”. Direktor BH MAC-aDu{an Gavran, u Odgovoru na àlbu Ladaservisa 30. septembra 2009. godine, kon-statira da je vlasnik ovog prodajnog pred-stavni{tva@eljko ]aji}“fizi~ki nasrnuo” napredsjedavaju}eg Komisije za javnenabavke BH MAC-a @eljka Travara. BHMAC-u je, me|utim, 22. februara uru~enorje{enje Ureda za razmatranje àlbi BiH ukojem se uz nalog za ponovljanje tenderskeprocedure navodi i da je“gospodin @eljko Travar svojim postupcima elio da postupak {to duè traje i da u tom periodu te radove vr{i neko kome èli da obezbijedi vr{enje servisiranja vozila u narednom periodu” .

TUÂ ZBOG TENDERA

Menadžment BH MAC-a zataškao incident tokomtenderske procedure za servisiranje službenih vozila

TRI MILIONA ZA VOZILA:Vozni park je moderniziran prije pola godine, a jedan od

većih izdataka napravljen je sredinom 2008. godine. Tada je nabavljeno deset novihterenaca koji su koštali 550.000 KM

F o t o : M i l u

t i n S t o j ~ e v i }

BORBA ZA DONACIJEDemineri iz 23 deminerske kompanije zanovac se moraju boriti na tenderima ITF-a

JAVNO-PRIVATNE NABAVKEFaksimil rje{enja dràvnog Ureda za

razmatranje àlbi o nezakonitoj tenderskojproceduri BH MAC-a za servisiranje

slu`benih vozila



nabavku Toyote Land Cruiser, UNDPdonirao 80.000 a za Toyota Avensis jo{40.000 maraka.

SEMINARI U NEUMSKOMHOTELU ZENIT

Luksuzni RAV-ovi, ~ije karakteristike ba{ i ne garantiraju izdr`ljivost tokomvo`nje po kamenjarima ili nepristupa~nim{umskim terenima, zavr{ili su u privatnimgaraàma {efova regionalnih kancelarija.

Prema internom Pravilniku BH MAC-ao kori{tenju vozila, direktor Du{an Gavrani rukovodioci svih regionalnih kancelarijaimaju pravo neograni~enog kori{tenjaslu`benih vozila i van radnog vremena.Jedan od razloga za ovu posebnu privilegi- ju je i udaljenost koju svakodnevno prelazeod ku}e do posla. Direktor Gavran stanujena Palama, ali niko se nije bavio “sitnica-ma” pa izra~unao da Gavran sa Pala dokancelarije putuje zapravo samo 20-tak

kilometara. Zato je samo za gorivo pro{loj godini u BH MAC-u potro{50.000 KM (25.000 litara goriva). Skokoliko i za gorivo, u BH MAC-u ko{taseminari kojima rijetko prisustvuju dem-neri. Kako se skupovi uglavnom organizir ju vikendom, navodno uposlenici s-`benim autima znaju povesti i familijuKako bi u svako doba na raspolaganju immjesto za planirane susrete, BH MAC pro{le godine sa hotelomZenit u Neumusklopio ugovor o smje{taju u~esnika skupva, vrijedan 21.000 KM. Pro{le sedmiceista ekipa ljudi, naravno rukovodilaca BMAC-a, boravila u Neumu a naredni semnar planiran je ve} u utorak sljede}e semice. Trajat }e pet dana. Edukacija zslu`benike BH MAC-a se po pravilu tokoljeta organizira u Neumu ali su i za “zimsskupove” sa hotelom Monument naMrakovici ugovorili smje{taj na {to potro{eno 14.000 KM. U 2008. godini sli~ni skupovi organizirani u hoteluBistrica na Jahorini, a ugovor je ko{tao 30.00maraka. Za smje{taj u neumskom Zenitute je godine potro{eno tako|er 31.00maraka, s tim da je 2008. tro{kove eduka je dijelom snosio i UNDP.

Ni budètom ve} planirani izdaci ni bili ograni~avaju}i menad`mentu MAC-a kada su planirali jedan o pro{logodi{njih redovitih sastanaka {eforegionalnih kancelarija. Sredinom godinza sastanak je izbor pao na izleti{te porProko{kog jezera. Uz pla}eno pi}e i hra(janjetina s ra`nja) u~esnici su naplatili i p50 KM dnevnice koja im po zakonu pripda za putovanje unutar zemlje.


SKANDALOZNO RASIPNI[TVO ADMINI

Izuzev direktora BH MAC-a Du{anaGavrana, prijeratnog oficira JNA, u ovojinstituciji navodno malo koji rukovodilacima adekvatnu stru~nu spremu. Uprkosstrogim procedurama Agencije za dràvnuslu`bu koju su morali da pro|u kandidati,drasti~ni primjeri su {ef Odjela za kontrolukvaliteta koji je po zanimanju profesorengleskog jezika. Pomo}nik direktora zapodr{ku u BH MAC-u po profesiji je

arhitekta, ina~e, poslijeratni zaposlenikSekretarijata za urbanizam u sarajevskojop}ini Novi Grad. Krajem februara pro{legodine je samo zahvaljuju}i reagiranjuovda{njih medija sprije~en poku{aj da se uOdjelu za protuminske akcije u BH MAC-uzaposli diplomirani muzi~ar. Iz BH MAC-asu ovaj apsurd tada pripisali gre{ci admini-stracije, navodno nastaloj prilikom kucanjapoziva za javni konkurs.

KANCELARIJA NA KRAJU GRADA

Na čelnim pozicijama u BH MAC-uprofesor engleskog jezika,arhitekta, a zamalo i muzičar

PROPISI PO VLASTITOJ MJERIFaksimil Pravilnika o neograni~enom

kori{tenju slu`benih vozila zamenad`ment

BH MAC-a

FORMALNI NADZORNadle`ni ministar civilnih

poslova BiH Sredoje Novi}

nikada nije analiziraostvarne finansijske potrebeuposlenika BH MAC-a

”[KOLA U PRIRODI”Menad`ment BH MAC-akoordinacione sastanke organizirai pored Proko{kog jezera

”[KOLA U PRIRODI”Menad`ment BH MAC-akoordinacione sastanke organizirai pored Proko{kog jezera



Dnevni i sedmi~ni raspored akti-vnosti mlade njema~ke politi-~arke Franziske Brantnerzaistaizgleda impresivno. Iako je u poodmakloj trudno}i, ona

svakodnevno juri iz grada u grad, sa sjed-nice na sjednicu, iz dràve u dràvu. Ona je jedna od najmla|ih zastupnica u Evro p-skom parlamentu, ali i prije nego {to je pro{le godine izabrana na ovu funkciju,naporno je radila kao ~lanica Zelenih i kaoaktivistica za ènska prava. Studirala je politologiju u Parizu i New Yorku, doktori-rala je u Mannheimu na reformiUjedinjenih nacija, a ìvi na relaciji Belgija- Njema~ka. Protekle sedmice na njenomrasporedu se na{la i Bosna i Hercegovinagdje je boravila sa kolegom, predsjednikomstranke Savez 90/ Zeleni CemomÖzdemirom, kako bi se na terenu upoznalasa detaljima procesa koji je trenutno okupi-ra, a to je liberalizacija viznog reìma zagra|ane Bosne i Hercegovine.

Vi ste zastupnica u Evropskom parla-mentu, a sara|ujete i sa Parlamentarnomgrupom za BiH njema~kog Bundestaga.Kako su te aktivnosti me|usobnouskla|ene? Koji je cilj va{eg dolaska uBosnu?

Iskreno govore}i, da bi se postiglirezultati, nu`no je raditi i na nacionalnom,njema~kom nivou, i na nivou Evropske

unije. Naàlost, ~esto je koordinacija poli-tike na evropskom i nacionalnom nivouzasnovana na aktivnostima unutar jedne partije. Ja unutar Zelenih sara|ujem saMarielouise Beck, potpredsjednicomParlamentarne grupe za BiH, pa otud imoja saradnja sa njima. Ina~e, ta koop-eracija izme|u ta dva nivoa bi se mogla pobolj{ati, i to nije problem samo sa poli-tikom prema BiH, nego i op}enito.Poku{avamo te napore koordinirati, na primjer rade}i na liberalizaciji viznogreìma, to je projekat na kojem sam bilavrlo aktivna i to je jedan od razloga moje posjete. Moj drugi motiv dolaska je da po{aljem politi~ku poruku, te da ovdje oci- jenim situaciju i sama steknem uvid, davidim stvari uìvo a ne iz medija. ZaBosnu sam zainteresovana jer ona, kao iKosovo, predstavlja jo{ uvijek zada}u zaEvropsku uniju, to je tema koja se jo{ uvijek ti~e cijele regije i za koju i Evropa imaodgovornost. Naàlost, ima puno onih kojièle da se dalje pro{irenje stopira nakon priklju~enja Hrvatske. Smatram da }e

Hrvatska ubrzo biti primljena, ali da jva`no staviti do znanja da jo{ uvijera~unamo i na ostatak Zapadnog Balkada postanu dio EU-a.

@AO MI JELADY ASHTON

Nije li to upravo poruka koju jAngela Merkel nedavno odaslala, da nakHrvatske proces pro{irenja zastaje?

Da, i to je raspoloènje ra{ireno nsamo u Njema~koj nego i u ostatku EUUpravo zato je politi~ki va`no da mi upumo poruku da tu nije kraj. Definitivno te{ko sa na{im vladama govoriti o dalje pro{irenju, ali na nama je odgovornost da~inimo.

Evropska unija je svakodnevnveoma va`na tema u BiH, kakva je situacja obratno?

Kosovo i Bosna su jo{ uvijek tema, psporadi~no i Makedonija zbog problemsa imenom. Albanija se, naprimjer, jedvi spomene. Crna Gora tako|er. U Nje-ma~koj je zbog posebne veze, zbog mn-{tva izbjeglica iz Bosne u Njema~koj, o jo{ uvijek veoma prisutna kao temamedijima.

Ima li razlike u njema~koj i evropskpolitici prema BiH?

Na evropskom nivou jo{ uvijek je potika pro{irenja mnogo pozitivnija i vi{e osjeti ta odgovornost nego na dràvnimnivoima. U evropskoj birokratiji je jo{ uv


ZRELI ZELENI

Razgovarala:ADISA BA[I]

FRANZISKA BRANTNER (30), jedna od najmlađih zastupnica u Evropskoparlamentu, članica Zelenih i agilna zagovaračica liberalizacije viznog režima

za građane Bosne i Hercegovine, proteklih dana je boravila u BiH i tomprilikom za naš list izrekla svoje neobično otvorene stavove o evropskoj i

njemačkoj politici prema našoj zemlji koja je zahladnila proteklih godina, o visokpredstavnici EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton, koja je premalo

vremena posvetila svom najvažnijem diplomatskom zadatku, o nedostatkunovih evropskih ideja i strategija za BiH...

INTERVIEWFranziska Brantner

OSJETLJIVA NA NEPRAVD

EVROPSKAODGOVORNOST:Mnogibi zaustavili proširenje EU-anakon primanja Hrvatske,ali Zeleni se zalažu i zaostatak Zapadnog Balkana

evropska zagovornica liberalizacijeviznog režima za BiH




EVROPSKI SAVEZNICI

POLITIÂRKA ODTINEJD@ERSKIH DANA Franziska Brantner je karijeru

po~ela kao volonterka Zelenih, adanas je zastupnica u

Evropskom parlamentu



jek mnogo vi{e napora da se ide u tomsmjeru i da se u Bosni i Hercegovini imaaktivna uloga nego {to je to slu~aj naprimjer u Njema~koj.

A ranije je upravo Njema~ka imalaveoma aktivnu politiku prema Bosni iHercegovini? Kao da je posljednjih godinataj entuzijazam splasnuo?

Naàlost, slaèm se. Isto je i u Fran-cuskoj.

Ima li Evropa novih ideja i strategijaza BiH?

Dobra stvar je da je Bosna i Herce-govnina na dobrom putu za ratifikacijuSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju(SAA), da je [panija u procesu ratifikaci- je. Moj ured je od [panaca traìo da tu proceduru ubrzaju, i navodno }e ve} ovog prolje}a oni sa tim zavr{iti. To }e bitidobro, jer je velika prepreka u ratifikacijidrugih zemalja, to {to je [panija zapela.

Ako [panci {alju signale da }e to uraditiovog prolje}a, to je dobro, to }e otvoritinova vrata. To }e biti pozitivna, ne poseb-no nova promjena, ali svakako }e voditinabolje i pokrenuti i druge stvari. [to seti~e novih pristupa, dosta se o~ekuje odLady Ashton...

Nedavno ste je kritikovali zbogprekratkog ostanka u Bosni i Hercegovini?Kako ocjenjujete njenu politi~ku poruku?

Pa iznenadilo me je {to je u Bosni iHercegovini provela svega nekoliko sati,to je zaista malo, posebno imaju}i u vidu

da joj je to sada jedan od glavnih zadata-ka a da prije nije uop{te nije bila upozna-ta sa temom. Zbog toga sam je kritiko-vala. Ako me pitate za nove ideje i strate-gije za Bosnu, one se svakako o~ekuju odChaterine Ashton, ali da budem iskrena, ja ih za sada ne vidim. Mo`da se ne{to promijeni u budu}nosti. U ovom trenutkumi je nje iskreno ào, jer ona zaista nemaneke reference u vanjskoj politici. To jekao da nekome ko je radio u odbrani, dateda radi u zdravstvu. Zasad samrazo~arana, ali eto, ne bih da budem previ{e pesimisti~na...

VIZNE OLAK[ICE KAO MRKVAZA BH. POLITIÂRE

Kao vi vidite sigurnosnu situaciju uBiH, koliko je spominjanje referenduma ootcjepljenju RS-a razlog za zabrinutost?

Mi Zeleni smo proteklih sedmica imjeseci jako puno vremena proveli rade}ina liberalizaciji viznog reìma za Bosnu, mismo supokreta~i opozicije koja se suprot-stavila izostavljanju Bosne i Hercegovine izviznih olak{ica. To nam je trenutno priori-tet. Zatim SAA i proces priklju~ivanja EU.Sigurnosno situaciju ne mogu procijeniti.

40

ZRELI ZELENI

U BiH su politi~arke, a posebno

mlade politi~arke zaista rijetkost. [ta jebio va{ motiv da se politi~ki aktiviratejo{ kao srednjo{kolka?

Ne mogu podnijeti da vidim nepravdu,to me uvijek pokre}e da se bunim, dadjelujem. Svejedno ko da je ugroèn, biloda su to ène, manjine, homoseksualci,siroma{ni, bilo ko... Naprosto se osje}amuàsno ako ne{to ne poduzmem. Tako|erne podnosim da drugi donose odluke omojoj budu}nosti. @elim u~estvovati udono{enju odluka koje me se ti~u, a neprepustiti odlu~ivanje starijima i mu{karci-

ma. Pored takvih motiva va`no je koliko ti idru{tvo pruì {ansu, kakvi su ti izgledi dase politi~ki angaùje{, a i kakvi su ti uzorina koje se moè{ ugledati. U nekim zemlj-ama postoje ène na koje se kao mladapoliti~arka moè{ ugledati i pomisliti, e i jaèlim tako. Mene su inspirisale ène i izdrugih zemalja, ali i iz drugih partija. Onenisu morale nu`no biti iz stranke Zelenih,niti su morale biti neko sa kim se ja morampoliti~ki slagati, ali je njihovo djelovanjebivalo za mene podsticaj. Naàlost, ovdjenedostaje èna na najvi{im politi~kimfunkcijama. Recimo da, naprimjer, BiH imapremijerku, to bi ve} moglo doprinijetipromjeni u glavama ljudi.

Koliko su pozitivne zagaranto-vane kvote èna u vlasti?

Za po~etak su jako va`ne, ali naravnotreba voditi ra~una i na kojim pozicijamaène na kraju zavr{e. One ne trebaju biti tu

samo se da popune brojevi, nego imati

stvarnu vlast i mo} odlu~ivanja. Va`no jepodràvati ène, stavljati ih na liste, alitako|er je va`no i da mediji korektnoizvje{tavaju o politi~kim kandidatkinjamaMediji su ~esto nefer prema ènama.Osobine koje se cijene kod mu{karaca,ènama se u kampanji uzimaju za zlo.Stereotipi o ènama koji se ~esto prenoseu medijima spre~avaju ponekad ène dadospiju na najvi{e pozicije. Ali to je univerzalna pojava, to se ne de{ava samoovdje. Kada su se natjecaliHillary Clintoni Barack Obama, njoj se uzimalo za zlo

sve {to bi kod mu{karaca bilo pozitivno. To{to je jaka, odlu~na i ambiciozna, nju je umedijima ~inilo neprivla~nom i ne-ènstvenom. Dakle, na medijima i nanevladinom sektoru je da ènama pruèpunu podr{ku, da ih ohrabre da se politi~kiaktiviraju.

Naàlost, ~esto ène koje zavr{ena listama ne budu ba{ osobe za kojebiste poèljeli glasati...

Svejedno, kvote i podr{ka ènama suva`ne, jer }emo jedino tako na kraju imatisposobne politi~arke na vlasti. U pro-tivnom, stvari se ne}e nikad promijeniti. Ana kraju krajeva, uz toliko mu{karaca lo{ihpoliti~ara, pokoja èna lo{a politi~arkanam ne}e ba{ mnogo na{koditi. A akobismo htjeli izjedna~iti broj lo{ih èna upolitici sa njihovim mu{kim kolegama, i utome traìti ravnopravnost, trebalo bi nam jako puno vremena (smijeh).

@ENE U POLITICI

BiH su potrebne političarke nakoje se mladi mogu ugledati

SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.

@ENAMA TREBA OMOGU]ITI PO[TENU POLITI^KU BORBUKada su se natjecali Hillary Clinton i Barack Obama, njoj se uzimalo za zlo sve {to bi kodmu{karaca bilo pozitivno, naprimjer to {to je jaka, odlu~na i ambiciozna




EVROPSKI SAVEZNICI

Mi smo protiv bilo koje vrste tendencija zaotcjepljenje.

Nije li izostavljanje BiH iz bijelog[engena bila jasna poruka da EU trenutnone èli BiH u svom dvori{tu?

Da, bila je, i to vrlo nepravedna poruka.Mi smatramo da takvu vrstu politizacijetreba izbjegavati, da treba dati jasne kriteri-

je i re}i to je ono {to se mora ispuniti da li}e se to desiti je na vama, na va{oj dràvi.Mi vam naravno u tom ispunjavanjumoèmo pomo}i i postoje i sredstava namijenjena za pomo} na tom putu.

Bosanski i me|unarodni politi~ariprebacuju odgovornost jedni na druge? EUkaè jednostavno, niste uradili zada}u, bh.politi~ari kaù, dobro pa nisu ni drugi...

Obje strane su donekle u pravu. Alinijedna od zemalja koje su dobile vizneolak{ice nije ba{ ispunila sve kriterije.Mogli bi se na}i razli~iti argumenti za

svaku zemlju, ali je sigurno da Bosna iHercegovina te kriterije pro{le godine nijeispunila. Me|utim, na{ argument je bio danisu ni druge zemlje. Ako smo principijel-ni, onda na sve primjenjujemo iste kriterije. Bh. politi~ari su pogrije{ili utoliko {tonisu uradili ono {to im je bilo zadato, da jesu, niko Bosnu u novembru pro{legodine ne bi mogao isklju~iti iz liberal-izacije viznog reìma. Neki politi~ari uEU su onda jedva do~ekali da imaju razlogda Bosnu isklju~e.

Kad je realno o~ekivati ukidanje viza

za gra|ane BiH? Nedavno je bila jedna misija Evropskekomisije u posjeti BiH koja je provjeravalau kojoj mjeri su ispunjeni zadaci od strane

BiH. Koliko je nama poznato, ocjena ovmisije je pozitivna. Zavisno od izvje{taEvropske komisije u aprilu, ako on bud pozitivan i ako oni daju preporuku, onsve moè biti gotovo naljeto ove godinAli ni institucije EU-a nisu uvijek vr brze, a tako|er tu je i 27 zemalja koje strebaju sloìti sa ovakvim odlukamadakle, mnogo toga opet zavisi i od dràv

~lanica EU-a. Njema~ka, naprimjer, ovom trenutku nije previ{e entuzijasti~nto se ne ti~e izri~ito Bosne, nego pro{ir ja op}enito. Postoji nekakvo raspoloènda }e, nastavi li se sa pro{irivanjem,Turska veoma brzo do}i na dnevni red, a mnogi èle da izbjegnu.

U svojoj doktorskoj disertaciji ste sbavili istraìvanjem reforme UN-a. Koji va{i zaklju~ci, {ta su trenutno najve}e sbosti ove institucije koja je u Ruandi i Bosi Hercegovini definitivno poraèna kame|unarodni ~uvar mira i sigurnosti?

Ja sam prou~avala institucionalnu refomu UN-a iz 2005. godine. Zanimljivo je su se ponajvi{e predstavnici afri~kih zemazalagali za to da se oja~aju mehanizmi o~uvanje mira. Neke zemlje nisu za pitanja uop{te zainteresovane, druge se ~i protive, ali Afrikanci su otvoreno rekli, se nas itekako ti~e, mi smo na svojoj tetoriji imali genocid, mi se za to moramzalagati. Evropljani su poprili~no izgubinteres za o~uvanje mira u svijetu, neradoto izdvajaju novac, nerado {alju svovojnike. EU ima svoje trupe. Zato kad pojavi problem, imate situaciju da grupi

lo{e obu~enih vojnika iz PakistanBanglade{a, Ugande, bude poslana da oba prljavi posao, da razrije{i teàk konflikt, {se pokaè nemogu}im.

DVOSTRUKI ARŠINI:Nijedna od zemalja kojesu dobile vizne olakšice uprošlom krugu nije bašispunila sve kriterije, a

ako smo principijelni ondabismo na sviju trebaliprimjeniti iste standarde




PAD NIZOZEMSKEVLADENakon jednomjese~nih pregovora koali-cioni partneri u Nizozemskoj nisu uspjeliposti}i dogovor oko vojne uloge ovezemlje u Afganistanu te se zbog togaraspala i nizozemska vlada. Najsna`niji~lan u dosada{njoj koaliciji,demokr{}ani, zalagali su se daNizozemska prihvati molbu NATO-a,pove}a broj svojih vojnika u Afganistanui produì njihov boravak do avgusta2011. godine. Socijaldemokrati i konzer-vativno-protestantska Kri{}anska unijainsistirali su, me|utim, da ve} u augus-tu ove godine po~ne postepenopovla~enje njenih trupa iz Afganistana.Trenutno ova evropska kraljevina ima uAfganistanu vi{e od 1.800 vojnika.Statistike govore da je 2006. godine uovoj opasnoj misiji poginuo 21 nizozem-ski vojnik.

VELIKE RAZLIKE UBOGATSTVUREGIJA U EUNajbogatija regija u Evopskoj uniji,podru~je uèg Londona, vi{e je negosedam puta bogatija od one najsiro-ma{nije, regije Severozapaden uBugarskoj, pokazala je najnovija evrop-ska studija od kraja pro{le sedmice.Izvje{taj evropske agencijeEurostat pokazuje da se 20 najsiroma{nijih regijaEU-a nalazi u Bugarskoj, Rumuniji,Poljskoj i Ma|arskoj, dok su najbogatijeu Njema~koj, Nizozemskoj, Danskoj iBritaniji. Najbogatije je podru~je uègLondona, s vi{e nego ~etiri puta ve}imbruto doma}im proizvodom postanovniku od EU prosjeka, dok je unajsiroma{nijoj regiji Bugarske BDPiznosio tek ~etvrtinu evropskog prosje-

ka. Druga najbogatija regija EU-a je

EVROPA, ODMAH

Ma|arska skup{tina izglasala je, po~etkom sedmice, amandman naizmjenu Kaznenog zakona kojim }e

negiranje holokausta od sada u toj zemlji biti kazneno djelo za koje po~iniocu prijetikazna i do tri godine. Izmjenama zakonaod sada je zabranjeno javno negiranjeholokausta ili njegovo predstavljanje kaodoga|aja bez velikog zna~aja. Do kraja2010. sve dràve ~lanice EU-a trebale biusvojiti “okvirnu rezoluciju o borbi protiv

rasizma i ksenofobije“. Inicijativa }e,

izme|u ostalog, pretvoriti negiranje holo-kausta u kazneno djelo u svim zemljamEU-a. To je trenutno krivi~no djelo mnogim, ali ne i u svim, ~lanicama EU-Tokom svog predsjedavanja Evropskounijom, prije dvije godine, Njema~ka nastojala “progurati“ ujedna~avanje tremana ksenofobije i rasizma i negiranmasovnih ratnih zlo~ina u zakonodavstvma dràva-~lanica EU-a. Njema~ka traìla da sve dràve Unije tretiraju u svoji

kaznenim zakonima negiranje holokaus

Nakon Italija holokaust posta

Do kraja 2010. sve države članice EU-a trebale biusvojiti “okvirnu rezoluciju o borbi protiv rasizma i

ksenofobije“, a s ovom inicijativom negiranjeholokausta će postati kazneno djelo u svim zemljama EU-

PODR[KA KA@NJAVANJUHOLOKAUSTA Ma|arski parlament izglasao jeamandmane prema kojima zaovo kazneno djelo po~iniocuprijeti kazna i do tri godine

London




Luksemburg, zatim slijede Brisel iHamburg, navodiEurostat. Prag je~etvrti po redu, jedini grad srednjeEvrope me|u 20 najbogatijih.

REGIONALNISKUPOVI UMA\ARSKOJNakon odràvanja samita energetskesigurnosti sredinom ove sedmice, uorganizaciji “vi{egradske ~etvorke”, uMa|arskoj }e se 25. i 26.februara odràti druga va`na regionalnakonferencija - Dunavski samit, na kojem}e u~estvovati i delegacija Bosne iHercegovine. Kako je navedeno usaop{tenju, oba projekta pruàju

ozbiljne mogu}nosti iz aspekta planira-nog razvoja regije pa je od izuzetnogzna~aja za Bosnu i Hercegovinu da se{to intenzivnije uklju~i u programe kojidoprinose pribliàvanju Evropskoj uniji.

PRODU@ENJETRGOVA^KIHPOVLASTICA ZAZAPADNI BALKANEvropska komisija je po~etkom sedmicepredloìla produènje automatskihtrgova~kih povlastica za zemljeobuhva}ene Procesom stabilizacije ipridruìvanja do 2015.godine. Evropska unija zaklju~ila jeSporazume o stabilizaciji i pridruìvanju(SSP) sa svim zemljama u regiji, osim sKosovom, koje se u saop{tenju naziva“carinsko podru~je Kosovo“, jer pet od27 zemalja ~lanica ne priznaje njegovunezavisnost. Prijedlog je upu}en na raz-matranje u Vije}e EU-a i Evropski par-lament, a trebao bi stupiti na snagu 1.

januara 2011. godine.

kao kazneno djelo, te da sankcioniraju iisticanje nacisti~kih simbola i rasisti~kihizjava sa najmanje tri godine zatvora. Uovoj je zemlji, pro{le godine, nekada{njiodvjetnik njema~ke neonacisti~ke stranke NPD Horst Mahler osu|en na {esto-godi{nju zatvorsku kaznu zbog izjave da je“holokaust najve}a la` u svjetskoj povi- jesti“. Su|enje britanskom povjesni~aruDavidu Irvingu(osu|enom na tri godine)otvorilo je debatu u Austriji o Zakonu pro-tiv negiranje holokausta u toj zemlji, koji propisuje kaznu od jedne do 10 godinazatvora.

Negiranje holokausta do tada je tretira-no kao kazneno djelo u jedanaest dràva~lanica EU-a, s tim {to kaznena politika utom pogledu nije bila ujedna~ena. Najo{-trije kazne za negiranje holokausta (maksi-

malno deset godina zatvora) predvi|ene su

austrijskim i litvanskim zakonodav-stvom. Negiranje holokausta u Francuskoji ê{koj je, recimo, ka`njivo sa najvi{edvije godine, a u Belgiji najvi{e jednomgodinom zatvora. Poku{aj ujedna~avanjaevro pskih zakona koji tretiraju negiranjeholokausta i propagiranje nacisti~kih simbola jednom je ve} propao. Blokirala ga jeItalija koja je prije dvije godine, a nakon pada vlade koja ga je prvobitno odbacila,odobrila zakon koji negiranje holokausta progla{ava kaznenim djelom i predvi|azatvorske kazne za {irenje rasne mr`nje.Prema ovom zakonu, onima koji {ire idejeo nadmo}i jedne rase nad drugom prijetikazna do tri godine zatvora, dok }e oni koji poti~u rasno, etni~ko, vjersko ili seksualnonasilje biti ka`njeni maksimalnom kaznom

do ~etiri godine zatvora. Krajem januara, uBiH je usvojen Kazneni zakon (koji je bio jedan od uvjeta iz Mape puta) uz amandm-ane po kojima se iz Prijedloga ovog zakona bri{e odredba o zabrani omalovaàvanja,minimiziranja i negiranja holokausta igenocida te amandman kojim se bri{eodredba po kojoj }e se po~initelj kaznitikaznom zatvora od najmanje tri godine akodo|e do nereda, nasilja ili te{kih posljedicaza zajedni~ki ìvot (konstitutivnih naroda iostalih), javnim izazivanjem ili raspirivan- jem nacionalne, rasne ili vjerske netr- peljivosti. Zakon za ove po~initelje pred-vi|a kaznu zatvora od tri mjeseca do trigodine, a ako ova krivi~na djela budu po~injena zloupotrebom poloàja ili ih po~ini ovla{tena osoba, kazna moè biti od jedne do deset godina.

(D. Savi})

zneno djelo i u Mađarskoj

SNAŽAN NJEMAČKIANGAŽMAN:Tokomsvog predsjedavanjaEvropskom unijom, prijedvije godine, Njemačka jenastojala “progurati“ujednačavanje tretmanaksenofobije i rasizma inegiranja masovnihratnih zločina uzakonodavstvima državačlanica Unije




BUSINESS“ KfW“ odobrio kredit Elektroprivredi HZ HB“ Jugoimport “ izmislio novu preprekuSuvlasnici “ Mercatora“ odustali od prodajeVisina prosje~nih pla}a u regiji

Elektroprivreda HZ HB prva }e u BiHkrenuti u projekat iskori{tavanja snage vjetraza proizvodnju najplemenitije energije -elektri~ne energije. Prvi zna~ajniji vjetropark u BiH bit }e podignut kod Tomi-slavgrada, na lokalitetu Mesihovina, a inves-ticija od oko 72 miliona eura u cjelini je pokrivena kreditom njema~ke dràvnerazvojne banke KfW. Ugovorom o zajmu,koji su sredinom sedmice potpisali dràvniministar finansija Dragan Vranki}i prvi pot- predsjednik KfW-a Uwe Ohls, predvi|eno je

da vjetropark Mesihovina snage 44 MW bude u pogonu u jesen 2012. godine.Projektom je predvi|eno da se podignu 22vjetroturbine snage od po 2 MW.

Na cijelom prostoru BiH registrirano jenekoliko lokacija pogodnih za izgradnjuvjetroparkova, a vjerovatno najatraktivijelokacije nalaze se na {irem lokalitetuTomislavgrada te planinskom vijencuizme|u Hercegovine i Bosne, gdje jeusljed sudara mediteranske i kontinentalneklime strujanje vjetra vrlo intenzivno.

Kako smo rekli, kredit za podizanje prvog vjetroparka u BiH osigurala je

dràvna banka Njema~ke, dràve koja jeapsolutni svjetski lider u proizvodnji elek-tri~ne energije iz vjetra. Jedna tre}inasvjetskih vjetroparkova podignuta je u Njema~koj, koja je ujedno i najzna~ajnijisvjetski proizvo|a~ opreme i postrojenjaza vjetrogeneratore.

Instalirani kapaciteti sna`no rastu posvuda u svijetu, no najintenzivnije u Njema~koj, Danskoj, [paniji, Italiji iSAD-u, dràvama koje su zacrtale ambi-ciozni plan da u narednih dvadesetak godi-

na iz energije vjetra pokriju 50 postovlastitih potreba za elektri~nom energijom.Raspoloìvi potencijal vjetra u BiH

tako|er je zna~ajan, no komercijalnaeksploatacija nije uvijek pogodna zbog prevelike “raspr{enosti“ vjetra i u~estale promjenljivosti njegove brzine.

U lo{e strane vjetroelektrana ubrajajuse visoki tro{kovi izgradnje i nestabilna proizvodnja zbog ~ega nije mogu}e garan-tirati stabilnu isporuku energije. Stoga sevjetroelektrane naj~e{}e koriste kao dopu -nski, a vrlo rijetko kao primarni izvor elek-tri~ne energije.

Blokiranaraspodjela

“iračkogduga“Federalni pravobranitelj August

Jani~eki direktor federalne Agencije za privatizaciju Enes Gani} ponovo }e kon-cem februara otputovati u Beograd gdjese ve} dulje od godinu dana vodi sporoko raspodjele ir~kog duga u iznosu odoko 53 miliona dolara. Ira~ki dugnapla}en je jo{ po~etkom proteklegodine preko beogradske kompanijeJugoimport koja je u nekada{njoj zajed-ni~koj dràvi bila ekskluzivni zastupnik preduze}a vojne industrije. Novac sme|utim i do danas drì u nekoliko bana-ka u Beogradu jer je tamo{nja dràvnakompanijaProgres odnekud “iskopala“ papire kojima dokazuje prijeratn potraìvanja te{ka desetak miliona dolaraod nekoliko federalnih kompanija,tako|er u vlasni{tvu dràve. Iako beogradski “Progres“ i eventualni du prema njemu nema nikakve veze s namj-enskom industrijom i novcem napla-}enim u Iraku, “Jugoimport“ insistira dase dugovanja me|usobno poravnaju tako{to bi “Progres“ dobio tre}inu ira~konovca a FBiH pribli`no dvije tre}ine.

Vlada FBiH pristala je na ovajaran`man koji je ipak povoljniji od even-tualnog me|unarodnog sudskog sporakoji bi potrajao godinama. No, “Jugoim- port“ je naknadno podigao ljestvicu: kaouvjet za isplatu novca od nadle`nihdràvnih institucija BiH zahtijevaeksplicitnu pismenu izjavu o nespornomvlasni~kom statusu “Jugoimporta“ Ne{to ranije Slovenija i Hrvatsk pokrenule su me|unarodni sudski sporkojim nastoje ishoditi sukcesiju “Ju-goimporta“ i njegove imovine koja pri- pada svim biv{im jugoslovenskim republikama a na samo Srbiji, gdje je formalnosjedi{te kompanije. Rije~ je dakle oklasi~noj ucjeni na koju Federacija BiHne moè pristati, makar po cijenu danovac od ira~kog duga do daljnjeg ostanneraspodijeljen.

Sre}om, spor se vodi pred Trgova~kimsudom u Beogradu, pa federalni zvani-~nici jo{ uvijek vjeruju u mogu}nost postizanja pravi~ne nagodbe s “Jugoim- portom“.

Nijemci kreditiraju prvi

vjetropark u BiH

Priredio: ASIM METILJEVI]

PRVI VJETROPARK U BiHElektroprivreda HZBiH kre}e u

izgradnju vjetroparka Mesihovina




Nova ljubljanska banka i Banka Celje , dva vode}a dioni~ara uslovena~kom trgovinskom lancuMercator , odustali su od prodajevlasni~kog udjela. Navodno, prispjele neobavezuju}e ponude nisuimpresionirale suvlasnike “najboljeg susjeda“ a na takvu odlukusvakako je uticalo i negativno raspoloènje tamo{nje javnosti kojase listom protivi prelasku kompanije u ruku stranaca. U anketidnevnog listaDelo , 52 posto ispitanih Slovenaca smatra da bi dion-ice Mercatora trebalo prodati doma}em investitoru a 33 posto sma-tra da treba zadràti sada{nju mje{ovitu vlasni~ku strukturu i daMercator ne smije preuzeti jedan vlasnik, pogotovo ne strani. âk tre}ina ispitanih Slovenaca izjavilo je da bi bojkotirali Mercator uslu~aju da dospije u ruke stranom vlasniku. Prodaji Mercatoraizrazito se protivi starija populacija Slovenaca dok su mla|i ne{tootvoreniji i manje se protive prodoru stranih trgovinskih lanaca.

Na prostoru nekada{nje Jugoslavije Slovenci su uvijek prednja-~ili po razvijenosti ekonomskog patriotizma, koji se u praviluobrazlagao i pravdao vi{om kvalitetom slovena~kih proizvoda. Na

isti na~in obrazlaè se i ekonomski patriotizam ve}ine zapadnevropskih naroda koji nagla{eno preferiraju kupovinu nacional proizvoda: Danci, Nijemci, [ve|ani, Francuzi vjeruju da su njihovi proizvodi kvalitetniji i kada god su u prilici da biraju izmestranih i doma}ih proizvoda, odlu~uju se za doma}i - makistaknuta cijena bila i ne{to ve}a.

Ali, kako objasniti stav tre}ine Slovenaca o bojkotMercatora ako bi pre{ao u ruke stranog vlasnika? U ~ijem god vlasni{tvu, trgovinske usluge u Mercatoru bit }e na pribli`no jenakom nivou, pa dakle otpada argument o vi{em kvalitenacionalnih proizvoda, odnosno nacionalnih usluga.

Ekonomski patriotizam ili, preciznije re~eno, ekonomsnacionalizam s primjesama protekcionizma privilegija je najraz jenijih dràva svijeta, upravo onih dràva koje najvi{e podupirazvoj globalizacije i trì{ne otvorenosti. Ali samo dotle do pogoduje razviju nacionalne ekonomije, kao u slu~aju SlovenijMercatora.

Slovenci ne daju “Mercator“ strancima

S prosje~nom mjese~nom pla}om od oko 400 eura, BiH senalazi u sredini liste dràva najblièg okruènja. U dvije dràve~lanice EU-a, Rumuniji i Bugarskoj, pla}e su niè nego u BiH, ame|u dràvama nastalim raspadom Jugoslavije vi{e prosje~nezarade ostvaruju uposleni u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, aniè zarade radnici u Srbiji i Makedoniji.

Plaće u BiH u visiniregionalnog prosjeka

PRIJETNJA BOJKOTOMJavnost Slovenije odlu~noprotiv prodaje

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



Zima je, decembar 1992. godine. Nakon nekoliko mjeseci uàsa, posljednja grupa zato~enika logo-ra na Manja~i odlazi na slobodu.Iza onih koji su preìvjeli ostale

su slike mjesta za koje je znao cijeli svijet,

a ni{ta nije mogao ili nije htio u~initi da gase zatvori. Ukupan broj logora{a koji su boravili u Manja~i nije poznat, ali prema podacima Crvenog krsta, u ljeto 1992. unjemu je bilo zato~eno skoro ~etirihiljade ljudi koji su uz prisilan radu {umi ìvjeli u {talama. Kada je Manja~a zatvorena udecembru 1992. godine, uzlogora{e su tih dana uHrvatsku stigli i brojni auto- busi s izbjeglicama za koje uRepublici Srpskoj vi{e nije bilomjesta. Otjerani iz svojih gradovai sela, mnogi od njih raspr{it }e se pocijelom svijetu da se vi{e nikada ne vrateku}i. Tog decembra slobode se dokopala i porodica Hadì}. Prijedor~ani, otac Fuad imajka R ufida. Sa njima i jednogodi{njiEldin. Smjestili su se u Hrvatskoj a odatlese, u prolje}e 1993., zaputili u [paniju,zemlju za koju nisu ni sanjali da }e jednogadana u njoj ìvjeti. Hadì}e je [panija primila i dala im politi~ki azil. Skrasili su seu gradi}u Catral, oko 200 kilometara dalekood Valencije, gdje je Fuad dobio posao nagra|evini.

IZME\U“ REALA“ I “ ANDERLECHTA“

Sedamnaest godina kasnije, Fuadov sinEldin na pragu je transfera u madridskiReal , jedan od najve}ih nogometnih klubo-va svijeta. “Kada je imao tri-~etiri godine,nije se odvajao od lopte i ocu je uvijekgovorio da èli igrati nogomet“, pri~a nam@eljko Petrovi}, Sarajlija kojeg je rattako|er odveo u [paniju i koji ve} nekolikogodina radi sa Eldinom kao osobni kondic-ijski trener. Eldin je nogomet kao petogo-di{njak po~eo igrati u lokalnom klubuCatral , a sedam godina kasnije, nakonturnira na kojem je igrao, skautiHerculesa

odveli su ga u Alicante, grad udaljentridesetak kilometara od Catrala u kojem suse skrasili Hadì}i. U proteklih pet godinaEldin je pro{ao sve selekcije kluba duge i

uspje{ne tradicije koji }e, gotovo je sigu-rno, naredne sezone igrati u {panskojPrimeri . “Imao je deset godina kada su gaskautiHerculesapo~eli pratiti, dolazili su

na svaku utakmicu koju je igrao.Dvije godine kasnije su ga

odlu~ili dovesti u klub“, pri~a @eljko. Od tada jeEldin prvotimac usvim selekcijamaklu ba u kojima jeigrao, a ove se-

zone igra najbo-lje u ìvotu. Do-

voljno da ga novi-nari sportskih stranica{panskih dnevnika na-zovu biserom sa Balkana.Petrovi} kaè kako igrom podsje}a na Miralema Pja-ni}a. “Najja~a strana mu jebrzina, mnogo iskusnijiigra~i ga ne mogu zaustavitikada s loptom krene ka golu.“Za drugi timHerculesa postigao je 22 gola, {to je bilo dovoljno dase za njega zainteresiraju skautimadridskogReala . Na tim ga jeutakmicama gledao glavni skautmadridskog tima Paco de Gracia.Zadovoljan onim {to je vidio, ponudio mu je na ljeto pre-lazak uReal . S obzirom da je jo{ uvijek u omladinskomtimu, te da nema{pansko dràvlj-anstvo, Eldin bi prvu godinu trebao igrati uC a s t i l l i ,omladinskomtimu Reala, oda-

kle se najtalentiraniji nogometa{i regrutir ju za prvi tim. Najpoznatiji izdanak Castilsvakako je ~uveni R aul, dugogodi{njikapitenReala koji je iz tog tima lansiran u

najve}e zvijezde u historiji madridskog kluba. “Pored Reala,Eldin ima jo{ tri konkretnponude, belgijskogAnderle-chta te Valencije i Villa-reala, no kada se saznalo da}e na ljeto najvjerovatnije

Madrid, oni su se odmakljer znaju da nemaju puno{ansi u trci za EldinomAnderlechtje najkonkret-niji, oni mu odmah nudeprelazak. No, kada jeugovor u pitanju, trebavidjeti {ta }e odlu~it~elnici Herculesa. Eldin

ima stipendijski ugo-vor ali ga Herculessada èli u naredne~etiri godine vezat

profesionalnim ugo-vorom, jer naredne sezonulaze u Prvu ligu i èleEldina imati u timu“, poja{njava @eljko Petr-

vi}. “Veoma je te{kosavjetovati Eldina {tada uradi u ovakvojsituaciji“, kaè namMeho Kodro, na{ jedi-

ni trener u [paniji. “Mladje i jasno je da ne}e odmah

do}i u situaciju da postane prvotimac. S druge strane, ponudaReala

se dobije jednom ili nijednom u ìvotuNe znam da jeReal ikada nekog igra~a

dva puta zvao i naravnoda je to izazov. Za njegabi, s druge strane, bilodobro i da ostane u

Herculesu, ~ak i akopotpi{e ugovor saRealom jer je


BISER SA BALKANA

Pi{e: NEDIM HASI]

Sedamnaest godina nakon što je njegova porodica izbjegla iz Prijedora u ŠpanijuELDINU HADŽIĆU su se ostvarili dječački snovi - talentirani nogometaš

“Herculesa“ iz Alicantea dobio je poziv madridskog “Reala“; “Slobodna Bosnaprva je razgovarala sa talentiranim Krajišnikom koji će naljeto postati drugi

Bosanac u historiji kraljevskog kluba

OD MANJAÊ DO MADRIDEldin Hadžić, izbjeglica iz Prijedora,buduća zvijezda madridskog “Reala“



Hercules dobra ekipa. Igraju tehni~kiodli~an fudbal i mislim da }e ove godinesigurno u}i u Prvu ligu. Gledao sam ih unekoliko navrata, moj suReal Sociedad,koji je drugi na tabeli, bod iza njih, razbilisa 5-1 u prvenstvu. Ono {to bi mogla bitiEldinova prednost jeste to {toHerculesovisi o starijim igra~ima, veteranima koji supri kraju karijere i njima bi jedan takavigra~, mlad a jako talentovan, mogao punokoristiti naredne sezone.“Dilema o nas-tavku karijere okupirala je i Eldinovu porodicu. Novac koji }e Eldin dobiti potpi-som na ugovor saHerculesomolak{ao biim poprili~no teàk ìvot. Eldinov otacFuad, slikovito re~eno, skloniji je “vrapcuna grani“, no Eldin èli ugovor sRealom,makar ga madridski klub proslijedio uCastillu ili ostavio da, kao njihovnogometa{, igra zaHercules u narednojsezoniPrimere . “Madrid je gospodski klub,oni }e bez problema dati 300 hiljada eura zaEldinovo obe{te}enje, jer ne èle da sepovla~e po sudu, s obzirom da je Eldinimao stipendijski ugovor“, tvrdi Petrovi}.“Mislim da }e u maju ta pri~a biti okon~anai nadam se da }emo, nakon Elvira Balji}a,imati jo{ jednog Bosanca u Madridu.“

UZORI MESSI I D@EKOEldin je, u me|uvremenu, nastavio

igrati i davati golove. Svakoga jutra ustajeu sedam sati, putuje sat vremena vozom izCatrala do Alicantea, kako bi trenirao sa@eljkom. Nakon toga se vra}a ku}i, trenirasa Herculesom i uve~er opet radi na terenuili u teretani sa svojim sarajevskim tren-erom. I nada se nastupu u mladoj nogomet-noj reprezentaciji BiH. Iako je sa nepunih18 godina doìvio ono o ~emu svakinogometa{ na svijetu sanja, poziv izmadridskogReala , s obje je noge na zemlji,svjestan da je samo na njemu ho}e linapraviti nogometnu karijeru ili doìvjetisudbinu svog suigra~a izHerculesa , JavieraPortilla, koji je prije pet-{est godina figuri-rao kao siguran nasljednik Raula u vrhunapada madridskog tima, a onda se izgubio

u belgijskim, gr~kim i nièrangiranim {pan-skim timovima. “Presretan sam, ali nemamtremu, iako bi svako vjerovatno pomislio daje imam“, kaè nam Eldin. “Osje}aj jezaista krasan, velika je ~ast i ponosan sam{toReal èli da me ima u svom timu. To jesjajno, ali to je tek po~etak. Svjestan sam datek sada moram raditi jo{ bolje, jer znam dau narednih nekoliko mjeseci rje{avamnajva`nije stvari u svojoj karijeri.“Eldin jeznao da ga prate skautiReala , no na njih senije mnogo obazirao. Pomazila ga je i sre}a jer je, na utakmici koju je gledao De

Gracia, postigao gol za pobjedu svog tim“Tek sam kasnije saznao da je oti{ao zadvoljan i kasnije sam ~uo da su odlu~ili me dovedu“, kazat }e. Dodaje kako }e, ukoliko ode u Madrid, imati “mali problem“Otkako pratim nogomet navijam zBarcelonu, to je klub koji volim a LeoMessi je za mene najbolji igra~ koji pojavio na sceni posljednjih desetak godna. No, dobro, nekako }u pomiriti to u sekada do|em u Madrid“, kaè smiju}i se.Dodaje kako je ~itav svoj ìvot posvetnogometu, jer je oduvijek znao {ta èli ìvotu. “Postati nogometa{, to sam uvijeèlio i to je jedina stvar koju ho}u radiJednostavno, volim loptu, volim igrati i mene nema ni~eg va`nijeg na svijetOdrastao sam sa loptom, trenirao svakodana, sve kako bih postao igra~. Nadam da }u i uspjeti.“Zanimljivo je da Eldinnikada nakon rata nije posjetio Prijedograd u kojem je ro|en i odakle je sa porodicom izbjegao u [paniju. Porodica se rasula po svijetu, mnogi ~lanovi su ubije po~etkom rata i, osim roditelja i braEldin nema ro|aka u Bosni. “Jedna tetka jeu Kanadi, druga je u Njema~koj i to je s{to je ostalo od na{e porodice. Te{ko smìvjeli, isprva nismo imali ni novca ddo|emo obi}i ku}u. Nadam se da }e se i tubrzo promijeniti, da }u do}i vidjeti svozemlju“, kaè Eldin. Nada se i da }e dobi poziv za mladu reprezentaciju. “Igrao samza selekciju ove regije nekoliko utakmicaznam da me [panci prate, da sam im zan-mljiv. Me|utim, ja bih najvi{e volio, iakme niko nije nikada zvao iz bh. Savezigrati za svoju zemlju. Ali, ne}u biti nesrtan ni ako se to ne desi. Bez obzira na svja sam Bosanac i uvijek }u navijati za svoreprezentaciju. Bio sam u Murciji, kadsmo u kvalifikacijama igrali protiv [panaci probao sam nakon utakmice do}i do terna da se upoznam sa Edinom Dèkom. Oje vrhunski igra~ i htio sam da se sretnemali nije uspjelo. Nadam se da }u ga srejednog dana. Ko zna, mo`da nekad zaigramo zajedno.“


TINEJD@ERSKO NOGOMETNO ÛDO IZ P

NA VRATIMA RAJA:Španski sportski novinariprate svaki Eldinov korakotkako su saznali da jemadridski Real odlučionadarenog nogometašaovoga ljeta dovesti usvoje redove





Prostata je mu{ka spolna `lijezda koja senalazi ispod mjehura, a kroz nju prolazi po~etnidio mokra}ne cijevi. Ona se pove}ava sstarenjem organizma odnosno mijenjanjemhormonalnog statusa mu{karca.

Danas vi{e od 80% mu{karaca starosne dobi preko 60 godina ima simptome vezane uz pove}anje prostate,

Benigna hiperplazija prostate je prekomjernirast dobro}udnih stanica prostate koja po~injerast u dvadesetim godinama ìvota mu{karca.

Prvi simptomi mogu se javiti oko pedesetegodine.

Usljed rasta prostate dolazi do pritiska navrat mokra}nog mjehura i to tako {to dolazi do promjena kod mokrenja koje onda na neki na~in po~nu optere}ivati mu{karca.

Naj~e{}e je to je u~estalost mokrenja, osje}ajda se nije do kraja izmokrio, oslabljen mlaz

urina, isprekidano mokrenje i no}no mokrenje.Veoma ~esto bolesnik mora ustajati i mokrititokom no}i, a mokri manje koli~ine mokra}e. Nakraju, kao rezultat pritiska na vrat mokra}nogmjehura, nastaje zastoj mokra}e u mjehuru.

U cilju prevencije, i kao pomo} kodnavedenih tegoba preporu~ujemo Prostapilkapsule.

Prostapil kapsule sadrè ulje tikvinihsjemenki, uljni ekstrakt testeraste palme, cink sulfat, tokoferol acetat.

Prostapil kapsule pomaù odrànjuseksualnog zdravlja i vitalnosti reproduktivnog

sistema podmla|uju}i `lijezdu prostate nastani~nom nivou.

PROSTAPIL kapsule, pomo} kod benignog pove}anja prostate, pomo} za mu{karca u zrelimgodinama!

P R O S T A P I L K A P S U L E



Ceremonijom dodjele nagrada zanajbolja ostvarenja protekle subo-te u Berlinale Palastu okon~an je60. internacionalni filmski festi-val u Berlinu. Glavna nagrada,

Zlatni medvjed za najbolji film, pripala jeturskom reditelju Semihu Kaplanogluuza posljednji dio njegove filmske trilogijeBal (Med ), elegi~nu, toplu dramu o odnosu ocai sina koja se odvija u izolovanim planin-skim predjelima Anadolije.

@iri kojim je predsjedavao njema~kireditelj Werner Herzogove godine imao je prili~no teàk ili, bolje re~eno, nezahvalanzadatak. Naime, ve}ina filmskih kriti~ara inovinara koji su pratili jubilarni berlinskiFestival slaù se u ocjeni da Takmi~arski programBerlinalea ove godine nije donioniti jedno ostvarenje “za pam}enje“.Premda je me|u dvadesetak filmova koji sukonkurirali za festivalske nagrade svakako bilo kvalitetnih i veoma dojmljivih ost-varenja, nijedno od ovih djela nije zasluìlozaista vrhunske ocjene od publike i kritike,a neki od kojih se najvi{e o~ekivalo ujednosu bili i najve}a razo~arenja, poput proslavljenog Martina Scorseseai njegovogtrilera Shutter Island (Scorseseov film prikazan je, istina, izvan konkurencije).

IZME\U TRADICIJE IMODERNOG SVIJETA

No, sasvim opravdano se moè re}i dasu me|u najzapaènijim filmovima i autori-ma 60. Berlinalea bili oni koji preispitujustereotipe o islamu u savremenom svijetu,to jest odnos Evrope i ostatka svijeta premamuslimanima u posljednjih desetak godina(ta~nije od teroristi~kih napada na SAD 11.septembra 2001.), ali i ono {to je posebno

zanimljivo - transformacije koje sami mus-limani doìvljavaju u odnosu prema svojojvjeri. U ostvarenja koja se bave takvomtematikom spadaju iNa putu bosansko-hercegova~ke rediteljke Jasmile @bani}iShahada njema~kog reìsera afganistanskog porijekla Burhana Qurbanija (oba su prikazana u glavnom programu), te filmoviKada odemo iz sekcijePanorama i My Name is Khanindijskog reditelja K arana Johara, okojem smo ve} pisali u pro{lom broju.

Film Shahada , u kojem jednu od ulogatuma~i i hrvatska glumica Marija [kari~i}, pri~a je o trojici muslimana u Njema~kojkoji se bore sa vlastitim religijskim i kul-

turnim identitetima, poku{avaju}i da izbalasiraju konzervativne porodi~ne tradicije “zavodljivim“, modernim, liberalnim svijtom koji ih okruùje. Qurbanijev film tako|e preispituje odnos islama prema homoseksunosti i poloàju ène, ali generalno govori te{ko}ama sa kojima se suo~avaju muslimu dominantno kr{}anskom dru{tvu.

“Trebalo je pro}i skoro deset godina o11. septembra da bi ovakve teme kona~do{le u kina. To su stvari o kojima moramgovoriti. Ja sam nau~ioO~e na{prije nego{to sam znao prou~itiFatihu, jer sam odras-tao u Njema~koj. Ovo je dijelom filmkontradiktornostima koje postoje u ob


NAKON“ 60. BERLINALEA”

Stereotipi i predrasude o islamu, ali i transformacije koje sami muslimanidoživljavaju u odnosu prema svojoj vjeri, posljednjih godina sve su aktuelnija

tema za svjetske filmske autore; tako je bilo i na proteklom filmskom festivalu uBerlinu - od filma “NA PUTU“ rediteljice JASMILE ŽBANIĆ unaprijed se oček

da bude “proislamski“ ili “antiislamski“

ISLAMSA DRUGESTRANE OGLEDAL

Jasmila Žbanić:“Do sada smo samočuli viku i buku. Nadam se da ćepublika sada moći vidjeti obje strane“

Pi{e: MAJA RADEVI](Berlin)

FILM KOJI NEOSU\UJE NIKOGA

Na putu Jasmile @bani} je pa`ljivoizbalansirana drama o razlikama izme|u

“liberalnog” i tradicionalnog islama

FILM KOJI NEOSU\UJE NIKOGA

Na putu Jasmile @bani} je pa`ljivoizbalansirana drama o razlikama izme|u

“liberalnog” i tradicionalnog islama




FILMOM PROTIV PREDRA

NA CRVENOM TEPIHU UOÎSVJETSKE PREMIJEREGlumica Zrinka Cvite{i} i rediteljicaJasmila @bani} pozirajufotoreporterima u Berlinu



kulture i o tome kako je to ìvjeti u kulturikojoj zapravo ne pripadate“, obja{njavaBurhan Qurbani.

Za debitantski film austrijske rediteljkeFeo Aladag When We Leave (Kada odemo ), koji je publika vidjela u programuPanorama , mnogi kaù da je prava neprav-da {to se nije na{ao u glavnoj selekciji. Ovasna`na drama, sa izvrsnom Sibel Kekilliuglavnoj ulozi, govori o mladoj Njemiciturskog porijekla ~iji otac odlu~i da je ubijenakon njene odluke da napusti muà, sma-traju}i da je osramotila porodicu. Kako jena konferenciji za novinare u Berlinunaglasila rediteljka Aladag, problem takoz-vanih “ubistava iz ~asti“, u zapadnim medijima tretiran kao izraz islamskog funda-mentalizma, zapravo nema nikakve veze saideologijom islama.

“Ubistva iz ~asti su postojala mnogoprije islama, i prije bilo koje religije. UKur’anu ne pi{e ni{ta o tome. Pripisivatiovakve pojave islamu je zloupotreba religi-je“, kaè Feo Aladag.

GDJE SE BAJRAM SLAVI UZ RAKIJUKli{eji o islamu koji danas dominiraju

u medijima su tako sna`ni da su i samimuslimani postali nepovjerljivi jedni prema drugima, isti~e Qurbani: “Evo, jasam musliman i ~ak sam i ja sumnji~avprema muslimanima. Postali smo skloni daprihvatamo ‘zdravo za gotovo’ sve {to nammediji serviraju, tako uljuljkani u na{emstrahu od islamske kulture da ni{ta neistraùjemo i ne postavljamo pitanja. Mojfilm je poku{aj da navedem ljude da govo-re o islamu.“

Za publiku u Bosni i Hercegovini, on{to se najvi{e o~ekivalo kada je rije~ o pteklom Berlinaleu bila je svjetska premijefilmaNa putu , koja je odràna 18. februaraIako je film Jasmile @bani} ostao bnagrade, ako je suditi prema reakcijamkako gledalaca, tako i filmskih profesioalaca i kriti~ara u Berlinu,Na putu seopravdano moè svrstati u “top pet“ filmva ovogodi{njeg Takmi~arskog programPri~a o stjuardesi Luni (Zrinka Cvite{i}) injenom momku Amaru (Leon Lu~ev), ~ijaveza po~inje da se raspada nakon {to Amdoìvi ideolo{ki preobraàj u vehabijskvjerskoj zajednici, postavlja mnoga pitano shvatanju religije u dana{njoj BosniHercegovini, te razlikama izme|u sekularnog islama “naslije|enog iz komunizmau kojem se, kako to u jednoj sceni ka`


NAKON“ 60. BERLINALEA”

“Jasmila @bani} je uglavnom ujedna-~ena u svom pristupu. Dok fundamentalistiu Luninim o~ima izgledaju ~udni, oni ipak niu jednom momentu nisu prikazani kaoteroristi ili lu|aci. Amar izgleda pomalo ble-savo kada tako brzo usvaja njihov na~inìvota (nema vi{e seksa sa Lunom prijebraka, nema izazovne odje}e i sli~no), alion tako|er vi{e ne pije. (...) A Lunin navod-no lijep ìvot kao slobodne sekularne ènene izgleda vi{e tako sjajno kada je vidimo uno}nom klubu dok pu{i, opija se i pada unesvijest. Uprkos @bani}kinoj pravednosti,do kraja filma ipak postaje jasno kako onasama ne vjeruje da veo donosi i{ta dobro

za muslimansku ènu.“(Peter Brunette , Hollywood Reporter )

“Ova solidna, nesenzacionalisti~kadrama umnogome govori o Luninimstavovima i predubje|enjima o samom isla-mu. âk i ako nas, na kraju, @bani}eva nedovodi do bilo kakvog iznena|enja, njen

film je svakako ozbiljan istraìva~ki poduh-vat. Intenzivno istraèn i dijelom sniman upravim dàmijama,Na putu nudi konciznodramsko ispitivanje konflikta izme|u tradi-cionalnog islama i sekularne modernosti,posebno prikazuju}i razli~ita iskustva ènakao {to su Luna i Bahrijina pokrivena ènaNa|a ( Mirjana Karanovi}). Film je vo|ensna`nom glumom, posebno Lu~eva iZrinke Cvite{i}.“

(Jonathan Romney , Screen Interna- tional )

“Kompleksan ali ne i komplikovan, ovajpredivno ura|eni drugi igrani film osigurava

Jasmili @bani} poziciju me|u najboljim red-iteljima u regionu.“(Boyd van Hoeij, Variety )

“Jasmila @bani} protagoniste prikazujepsiholo{ki precizno, suosje}ajno, ali beznametljive sentimentalnosti. Film uvijekiznova iznena|uje gledatelja. Na trenutke

je konvencionalan, na trenutke zabavan, aliuvijek ostaje blizak glavnim junacima.“

(Wolfgang Höbel, Spiegel )

“Jasmila @bani} na jednostavan iizvanredan na~in povezuje moderni svijetsa religijskim. Ono {to film ~ini posebnim jeste ~injenica da se on zaista zalaè zatoleranciju me|u ljudima.“

(Carmen Boker, Berliner Zeitung )

KRITIÂRI O FILMU JASMILE @BANI]

Solidna, nesenzacionalistička dramasa snažnom glumom

POZITIVNEREAKCIJEPUBLIKE I

KRITIÂRA Ekipa filmaNa

putu na premijeri uBerlinale Palastu ina konferenciji za

novinare





Kompletnu predizbornu kampanjutre}eg predsjednika RepublikeHrvatske Ive Josipovi}aosmis-lila je, realizovala, dizajnirala, polijepila, zasvjetlucala, iskomu-

nicirala, u domove unijela i na cestu pre-selila reklamna agencijaBruketa&@ini} OM iz Zagreba. Ovaj prvi zove se Davor,drugi je Nikola, imaju milion nagrada ine{to malo vi{e priznanja koje su, tokom petnaest godina koliko sara|uju, osvojili{irom dunjaluka. Reprezentativna izlo`baovog dvojcaBruketa&@ini} OM: Reklame i dizajnotvorena je u petak, 19. februara uDomu oruànih snaga BiH u Sarajevu.

“ STRAH JE SEKRETAR HRABROSTI”

Bruketa & @ini} OM najuspje{nija je,kaù oni koji ne{to znaju o trì{noj komu-nikaciji, kreativna agencija u Hrvatskoj, amo`da i na podru~ju biv{e Jugoslavije. No,~ime se mjeri uspjeh? Nisu to nagrade, jer Davor i Nikola nisu ni na kakvomtakmi~enju niti na nekom prvenstvu u proizvo|enju reklama. “Po broju nagrada,najnagra|ivanija smo reklamna agencija uovoj regiji, a mo`da i {ire. Od samogpo~etka bili smo dovoljno hrabri da svojeradove {aljemo na razne festivale i na raznanatjecanja. Nismo od onih ljudi koji misleda su najbolji na svijetu, a onda svojeradove skrivaju i nigdje ih ne {alju, pa susami uvjereni da su takvi. I ve} prve godinesmo po~eli dobivati nagrade i priznanja{irom svijeta. Do danas smo ih skupili tris-totinjak: {to za dizajn, {to za komunikaciju,reklamu”, kaè Nikola @ini}. “Nagrade susuper, sve je OK. No, meni je osobno punozanimljivije to {to studenti, sa raznih stranasvijeta, dolaze kod nas na praksu. I puno mije ve}e priznanje {to, naprimjer, berlinskistudent èli do}i u Zagreb i provesti {estmjeseci na praksi u na{oj agenciji, nego svete nagrade i priznanja”, veli Davor Bruketa.

Uspje{nost se, valjda, mjeri i brojemzaposlenih. U tri firme u vlasni{tvu na{ihsagovornika:Bruketa&@ini} OM , potom

branding agencijiBrandoctor , te digitalnojagenciji Brlog.biz , stalno je zaposleno pedeset i {est kreativaca.

Koliko je u poslu kojim se bave va`n bit hrabar... “Zavisi kako definira{ hrabrosNa{ posao je vrlo egzaktan. Pa se i nauspje{nost, da se vratim na tvoje prvo pitnje, mjeri trì{nim rezultatima na krajdana. A postoje vrlo egzaktni podaci {tokako. Samo stvaranje ideje u tom cijeloprocesu jedan je vrlo mali segment. Punvremena prije toga provedemo na analizma i prou~avanju tema, izradama strategiDa bi do{li do jedne re~enice kojom bi, neki na~i, definirali problem. I tek onda po~inje raditi kreativna ideja. Biti hrabdakle, zna~i znati ~itati istraìvanja, i to zapravo najve}i problem. Zna~i i predlo`neke stvari koje mo`da nisu uobi~ajene,obja{njava @ini}. Dervi{ Su{i}napisa, aTale izgovori re~enicu u istoimenoj TV sriji: “Strah je sekretar hrabrosti!”Razgo-

varali smo o hrabrosti, a sada malo i strahu. “Naravno da se brine{ da li }e to lena plodno tlo”, govori @ini}, a Bruketa snadovezuje: “Taj proces nije sasvim kontroliran. I tu uvijek ima{ neki faktor... Mne ovisi sve o nama. Mi smo samo jedamali kota~ u svemu tome. Za uspje{noproizvoda bitan je kompletan stroj, kako na{e, tako i sa strane naru~ioca. Puno ljusudjeluje u procesu i naravno da te uvijstrah da li }e svi odraditi svoj dio poskako spada. Svi su oni va`ni za taj finalproizvod na kraju dana.”

UÎMO NA GRE[KAMAKoji je najva`niji dio njihovog posla

pitamo. “Najva`niji dio ovog posla je da iljudi, koji rade sa nama, poku{amo izvuono {to ni oni sami nisu vjerovali da mogMislim da je to, zapravo, na{ klju~ni posaA ljudi moraju biti rapoloèni, motivirantrebaju raditi u nekakvom inspirativnookruènju koliko god je to mogu}e. Iako na{ posao vrlo stresan i naporan, ipak je ncilj da svi oni na kraju dana vide svjetlo kraju tunela, i da izdrè sav taj pritisaknapor koji je potreban da bi na kraju sv

ispalo kako treba. Kad ne{to iza|e van, kaSLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.54

DVOJAC BEZ KORMILARA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto:MARIO ILIÎ]

Reprezentativna izložba zagrebačkog dvojca BRUKETA& ŽINIĆ otvorena je uSarajevu 19. februara; NIKOLA ŽINIĆ i DAVOR BRUKETA za “Slobodnu Bo

govore o zajedničkoj karijeri dugoj petnaest godina, tokom koje su osvojilitristotinjak relevantnih svjetskih nagrada

BRUKETA&@INI]DVOJAC KOJI JERETU[IRAOIVU JOSIPOVI]A

TIMSKI IGRAÎDavor Bruketa i Nikola @ini}



vidi{ da to funkcionira i da postoji nerezultat, onda osjeti{ zadovoljstvo, a sostalo vrlo brzo se zaboravlja. A, prvo {traìmo od ljudi koji do|u raditi kod nas jda moraju dijeliti ideje, moraju dozvoliti se njihove ideje nadogra|uju, ali i da onnadogra|uju tu|e ideje. Mora{ biti timskigra~, nema druge”, kaè Davor Bruketa.

A, s obzirom da zajedno rade petnaegodina, {ta im prvo padne na pamet kada osvrnu na taj period: mukotrpan rad, iscrp

analiti~ki pristupi...? “Puno je tu rada, nekada radimo i po {esnaest sati dnevno. To posao koji mora{ ìvjeti, jer druga~ije ga moè{ raditi. Jer, vrlo je te{ko baviti se oviposlom samo od 9 do 17 sati. A kada jepitanju stres...? Nismo mi ba{ neki primjza to. Valjda zato {to probleme relativnbrzo rje{avamo. Do|e drugi projekt i odmazaboravi{ onaj prethodni. Ono na ~eminzis iramo je u~enje na gre{kama. Kaspozna{ gdje si pogrije{io, kako, za{to, onmoè{ i}i naprijed”, govori Nikola @ini}.

Izlo`ba: Reklame i dizajn..., pi{e unjenoj najavi, “crpi inspiraciju iz okruènu kojem se odvija, u doba svjetskekonomske krize”. “Na{a agencija je prva uHrvatskoj osjetila recesiju. Kada je IvSanader krajem 2008. rekao da smo banani, mi smo osjetili - bananu. Ali, p-


MALO @INI] A MALO BRU

Studirali su Bruketa i @ini} na istom faksu, ali se ne znaju safaksa. Nikola je ro|en 1968., a Davor pet godina kasnije. A faks je:Studio dizajnapri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

“Kad smo nas dvojica po~injali raditi ovaj posao zajedno,1995., zvali smo se Oblikovna manufaktura . A kada jeOblikovna manufaktura postala reklamna agencija, onda se topretvorilo samo u OM, koji nas {titi od svih negativnih utica-ja”, kaù.

Posao koji trenutno rade ujedno im je i najva`niji.“UAzerbejdànu su raspisali me|unarodni tender za njihovTelecom . Uop}e nismo mogli vjerovati da tamo moèmo dobitiposao. Iako u Azerbejdànu nije tako egzoti~no kao {to zvu~i. Toje neka potpuno normalna zemlja. I uredno izmiruju financijskeobveze prema nama.” Eto, ìve i rade. Uspje{no, bilo gdje.

POSAO SNOVA

Nikola i Davor, dva brata “rođena”

NIKOLA ŽINIĆ:“Ti i ukrizi možeš neštonapraviti ako imaš ideju”

DIO POSTAVKE AGENCIJE“BRUKETA&@INI]”

“Iza|imo iz ku}ica i po~nimo zajedno raditivelike stvari”, poruka je osniva~a najuspje{nije

reklamne agencije u Hrvatskoj

“OM NAS [TITI ODNEGATIVNIH UTICAJA“

@ini} i Bruketa, uspje{ni hrvatskidvojac bez kormilara



~etak ove godine je zaista fantasti~an. Jednalasta ne ~ini prolje}e, ali mislim da smoiza{li iz krize”, tvrdi Davor Bruketa. “Na{posao je takav da prvi osjeti{ krizu, ali prviosjeti{ i kad ne{to ide na bolje. Krajem te2008. osjetili smo da se ne{to doga|a.Napravi smo plan a, plan b i plan c, {to akose ne{to dogodi. I bio nam je cilj pro{lugodinu zavr{iti na nuli, ali na kraju smo ipakzavr{ili u plusu”, rije~i su Nikole @ini}a.

KRIZA ZA BOLJITAKA, “ideje i kreativnost su jedini stvarni

kapital neke zajednice”, kaète. “Gledalismo 2009. kako propadaju carstva, kakopropadaju stvari za koje niko nikad nijemogao vjerovati da mogu propasti. Ima{dionice koje propadnu, ima{ nekretnine ~ijase vrijednost prepolovi... Sve moè i}i kvragu, jedino {to ti ostaje na kraju jemozak, koji nisi zapustio i volju da ne{topopravi{“, veli Bruketa. Ali, @ini} ima jo{ne{to dodati: “Ti i u krizi moè{ ne{tonapraviti ako ima{ ideju. Kriza je, s jednestrane, potencijal, prilika da sebe preispita{,

da neke stvari napravi{ druga~ije, optimal-nije. Tako da je i kriza donijela ne{to pozi-tivno.”

Osnovni cilj njihove izlo`be u Sarajevu jeste pokretanje regionalne kulturne razmj-ene... “Dosta radimo sa kolegama iz regije.Jer, svi smo zatvoreni u na{e ku}ice. A teku}ice su premale za neke zaista velikestvari. Da bi napravio ne{to {to }e mo`dabiti globalno interesantno, treba se punove}a energija skupiti na jednom mjestu. I

taj proces kreativne energije i znanja trebponovo oìvjeti. U maju pro{le godinimali smo izlo`bu u Beogradu i tada smostvarili izuzetno zanimljivu suradnju na{im tamo{njim kolegama. U na{oj ageciji radi troje ljudi iz BiH, sura|ujemo sagencijama iz Slovenije, Srbije, ostvarsmo kontakte i sa Makedoncima.Govorimo isti jezik, imamo nekakvu zajeni~ku povijest, vrlo sli~nu kulturu i treiskoristiti tu prednost”, kaè Davor.

Imelda Ramovi}, Mirel Hadìjusufovi}iSanja Tica-Primorac, na{i su ljudi, zaposlenu reklamnoj agencijiBruketa&@ini} .

Razgovaramo zaSlobodnu Bosnu , pastoga i pitanje kako je ovaj dvojazadovoljan grafi~kim oblikovanjem novinu Hrvatskoj. “Hrvatske novine su najlo{ijoblikovane novine u regiji. To je ispodproje~no lo{e. Okrene{ se lijevo ili desno, sje bolje od na{ih novina. Mene je zaissramota staviti hrvatske dnevne novine stol”, govori Davor Bruketa.

Izlo`ba Bruketa&@ini} OM: Reklamedizajn u Sarajevu }e biti otvorena do 5

marta.SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.56

DVOJAC BEZ KORMILARA

Od neuvjerljivog, anemi~nog i, govorilisu mnogi, dosadnog kandidata SDP-a zapredsjednika Republike Hrvatske IveJosipovi}a, Bruketa i @ini} “napravili” su, udva mjeseca, ozbiljnog politi~ara, punogsamopouzdanja, nekad agresivnog, akada treba i sirovog, uvjerljivog, potentnog,analiti~ki promi{ljenog.

Vjerovatno je ve}inu ovoga Josipovi}posjedovao i prije kampanje, ali to nijeumio iskazati, “u brk re}i”, polemisati.“Imali smo druga~iju kampanju odostalih kandidata i zaista nismo podlije-gali... Zna{ kako je to, za vrijeme kam-

panje ima{ milion generala koji ti suge -riraju treba biti ovako, treba biti onako.Mjesec dana smo radili na izradi strate-gije, gdje smo stvari vrlo jasno odredilii toga smo se dràli od po~etka dokraja. I nismo skretali, za razliku odostalih kampanja” , kaè Nikola @ini}.

“U ovoj kampanji se de{avalo da sesocijaldemokrata pretvorio u ekstrem-nu desnicu. Tokom dva tjedna. Aistraìvanja su pokazala da ljudi èlepo{tenog, odgovornog, obrazovanog,normalnog ~ovjeka za predsjednika. Jer

im je pun k. ovih velikih vo|a, koji s

jedne strane {armiraju mase, a s drugema`njavaju im lovu. To je bilo stanjeprije kampanje. Na{ kandidat je bio sveono {to su Hrvati eljeli. Takav je prirod-no”, veli Davor Bruketa, ali @ini} ima jone{to za re}i: “Lik je super, savr{en inormalan. I ima super stavove, voliposlu{ati, ima vrlo jake argumente, nemoè{ ga iznervirati, staloèn je kadapri~a, ima ogromno znanje. U komu-nikaciji jedan na jedan je super. Samo jesve to trebalo preseliti van, na cestu,gdje }e razgovarati sa ljudima jedan najedan.”

IVO JOSIPOVI] NA HRVATSKOM TRONU

Prva politička kampanja reklamneagencije “Bruketa& Žinić”DAVOR BRUKETA:“Sve

može ići k vragu, jedinošto ti ostaje na kraju jemozak”

“REKLAME IDIZJAN” U SARAJEVU

Davor Bruketa

SA IZLO@BE U “DOMUORU@ANIH SNAGA BiH”

Sarajlije }e radove Bruketa

i @ini}a mo}i vidjeti do 5. marta

JAKI ARGUMENTI,

SUPERSTAVOVI

Ivo Josipovi}



U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispodteksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.

Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka jeSBK 5 ––––––––––––––––––-

(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i AfrikuGodi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van EvropeGodi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos @ bih.net.bawww.slobodna-bosna.ba




OBLJETNICA KLASIKA BH. KNJI@EVNOSTI

KLASIK BH.KNJI@EVNOSTISkender Kulenovi}



Trideset i dvije godineod smrti malo ko pa-mti kako je izgledao jedan od najzna~ajnih bosanskohercegova~kih

pisaca - Skender Kulenovi}.Osnovne biografske ~injenice

su poznate: Skender je ro|en uBosanskom Petrovcu, gimnaziju je poha|ao u Travniku, studirao uZagrebu, u rat oti{ao 1941.godine, napisao je nezaboravneknjièvne podvige:Stojanku majku Kneòpoljku , [evu ,Pisma Jove Stanivuka , Djelidbu ,Ponornicu , sonete, drame, pri- povjetke, eseje..., me|utim rijet-ki su oni koji su poznavali nje-gov ìvot, njegove uspone i padove, bili uz njega u trenucimasre}e i tuge.

Devedesetogodi{nja VeraCrven~anin Kulenovi}, suprugaSkendera Kulenovi}a, koja je provela trideset i tri godineìvota sa njim, majka njihovedvoje djece Vuka i Biljane, pri~a o njihov burnom zajedni-~kom ìvotu i opisuje do sadanepoznate detalje iz ìvota~uvenog pisca. Gospo|a Veraìvi u Beogradu. Bila je pozori{ni i filmski reditelj, glu-mica i dramski pisac. Glumila jeu Narodnom pozori{tu uSarajevu, zatim je bila reditelj uAvala-filmu , ~lan Narodnog pozori{ta u Beogradu, a od1953. u svojstvu slobodnogumjetnika reìrala u pozori{tima Ni{a, Banje Luke, Subotice,

Zagreba, Tuzle, Sombora, Beo-grada, Novog Sada, u Poljskoj.Za dramatizaciju Na rubu pameti Miroslava Krleèdobila je Sterijinu nagradu. Zahvalju}injoj, ove godine, na stogo-di{njicu ro|enja SkenderaKulenovi}a, izdava~ka ku}aBosanska rije~ iz Tuzleobjavi}e sabrana djela velikana bh. knjièvnosti ~iji }e prire-

|iva~ biti upravo njegovasupruga. U ovom }e se izdanjuna}i i dvije nove knjige saKulenovi}evim nikad objavlj-enim pri~ama, esejima i scenar-ijima, koji se jo{ nalaze urukopisu. Rijetko ko bi ih uspiode{ifrovati, ali Vera ih je uspj-ela pro~itati jer vrlo dobro poz-naje njegov rukopis. Radi se oukupno desetak novih tekstova,

me|u kojima i jedna pri~a zadjecu te nekoliko scenarija.

ISPOVIJEST SUPRUGE V“Pola godine sam ja

prekopavala arhive i bibliotekda bih do{la do preko tri stotinstrana zaboravljenih njegovizapisa. Izdava~ i ja, kao prire|iva~, saglasni smo bili d je ovo, mo`da, poslednja prilik


NEZABORAVNI SKENDER KUL

Prije sto godina u Bosanskoj Krajini rođen je SKENDER KULENOVIĆ, književantifašista, partizan, autor vječite poeme “Stojanka majka Knežopoljka“, pisac

najljepših soneta i potresnog romana “Ponornica“; naša novinarka kroz razgovorsa Skenderovom suprugom Verom Crvenčanin Kulenović istražila je fascinantnu

biografiju jednog od najvećih bosanskohercegovačkih književnika

NA[ PISACSKENDER KULENOVI

Kada bi Skender govorio, Ivo Andrić iMiroslav Krleža su pokorno i saodobravanjem slušali!

Pi{e: MIRHA DEDI]

BROZ GA JE OBO@AVAOJosip Broz Tito i Skender Kulenovi}



da se prona|u i da se tako upot- puni Skenderov opus. Nije to bio lak posao. êsto se obradu- jete da ste ne{to zaboravljeno prona{li, a kada uzmete nekestare novine ili ~asopis iokrenete stranicu, ostane vamme|u prstima prah novinskehartije i izgubite neku re~. Zato

}e se i na}i ponegde ne~itkere~i. Nije to {tamparska nemarnost.To je op{te prisutna pojava ~uvanjana{e kulturne ba{tine”, govori zana{ list Vera Crven~anin.

Iako u dubokoj starosti, Vera precizno pamti brojne detalje iznjihovog zajedni~kog ìvota i savelikom ljubavlju i toplinomgovori o svom suprugu. Vera jeautor i romansirane biografijeSkendera Kulenovi}a, koju }e pod nazivomSkende rova trajanja u aprilu objaviti “Bosanska rije~”.

“Skender Kulenovi}, sinSalihai Hanife, poti~e iz ~uvene begovske porodice i sa o~eve imaj~ine strane. Njegova bra}aMuhamedi Muzafer poklonilisu svoje ìvote slobodi tokomDrugog svetskog rata. Od porodice Salih-bega Kulenovi}aostali su Skender i njegova ses-tra ] amka, u~iteljica.

Porodica Kulenovi} izBosanskog Petrovca preselila seu Travnik, gde je Skender poha|ao gimnaziju. Skender je bio izvanredno darovit, jedan odnajboljih |aka travni~ke Gi-mnazije u njenom gotovo stogo-di{njem postojanju. Brzo je postao legenda travni~ke gim-nazije. Porodica je ìvela te{ko,u oskudici, deca su ~esto snesvesticom hodala bez ru~ka.

Slikar Jovan Bijeli} sud- bonosno je uticao na ìvot porodice Kulenovi}. Skenderov brat Muhamed, ro|en 1902.godine, poha|ao je gimnaziju uBiha}u, gde mu je profesor bio poznati slikar Jovan Bijeli}.Skenderov otac se pobratimio sJovanovim ocem, nakon ~ega serazvilo veliko prijateljstvo.Bijeli} je zapazio likovni talenatMuhamedov, pa je savetovao injemu, a govorio i ocu, da trebalikovno da se obrazuje. JovanaBijeli}a je poslao na {kolovanjeSkender-beg, djed Skenderov.Bijeli} je studirao u Krakovu,Parizu i Pragu. Oènio sePoljakinjom. I u taj Krakov, poJovanovim preporukama, oti{ao je i

Muhamed. Jednog dana Muhamed je, u svojoj sedamnaestoj godini,nestao. Otac je tragao za njim i nakoncu se doznalo da je u Krakovu ida mu je Bijeli} pomogao da tamoode. U Poljskoj je postao nastavnik likovnog. Jovan Bijeli} je kasnije pomogao ]emki da se prebaci uu~iteljsku {kolu u Beogradu gdenije morala da bude pokrivena.

Porodicu Jovana Bijeli}a Ske-nder je ovekove~io u romanu

‘Ponornica’. Transponuju}i po- bratimstvo o~eva na djedove,smestio je odnose u vrijemeodvijanja radnje u romanu. Mu-hamed je, kao dokazani komu-nista, poginuo prilikom bekstvaiz Kerestinca, a njihov mla|i bratMustafa je streljan u logoruBanjica kod Beograda.“

Skender Kulenovi} je ure|i-vao brojne ~asopise. Poslije prve zabrane ~asopisaSelja~ka

misao , u vrijeme KraljevineJugoslavije, Skender po partij-skom zadatku postaje jedan ourednika ~asopisa Putokaz .Pokreta~ i prvi urednik ovoglasila bio je ve} afirmisan pisac Hasan Kiki}. âsopis je bio okrenut egzistencijalni problemima muslimana. U vrijeme Kiki} je Kulenovi}upoznao sa Miroslavom Krle-òm. Skender je Krleù izu-



“Svaki Skenderov ili moj boravak u Zagrebubio je susret sa Krleòm, bilo u Leksikografskomzavodu, bilo u njihovom domu. Uvek ljubazna

gospo|a Bela, {irokog osmeha, prisnog a uvek ipomalo superiornog stava dive velikog formata,nikad nije propustila, u odsustvu Skenderovom,da ne pita {ta radi, kako je, sa sjajem u o~ima.’Zaljubljeno’, znao je da se podsmehne Krleà{eretski. Bela je na to odgovarala zdravim sme-hom: Skender je ’njen pisac’. Skoro svaki Krleìnboravak u Beogradu bio je i boravak u na{ojku}i, ili bar susret u Maèstiku, gde je obi~noodsedao.

Krleà je imao zamerki Skenderu. I na njemuosoben na~in, znao je to bez mnogo okoli{enja dakaè. Se}am se, u jednom od mojih susreta saKrleòm, a u povodu moga rada na dramatizacija-ma njegovih romana ’Na rubu pameti’ i ’PovratakFilipa Latinovi}a’, povela se re~ o Skenderovom’Svjetlu na drugom spratu’. Krleà je Skenderu

zamerio {to je pisao o temi koju ne poznaje.Za~u|eno sam ga zapitala na {ta misli. Odgovor je bio muzika. Skenderov glavni junak je kompozi-

tor, a Skender o muzici ima znanje na nivoupovr{nih pojmova i to nadogra|uje literarnimdoìvljavanjem muzike. Ako se neka kritika na tudramu moè uzimati iz izvori{ta pi{~evog, onda mse ~ini da je ova Krleìna pu{tala sondu upravo nasu{tinsko mesto u oblikovanju likova dva kompozitora (Nenad i Zlatko), skidaju}i im pojavnostdru{tvenog delanja, a ogoljuju}i su{tinu: talentNo, Krleà je smatrao nepravednim {to je tadrama doìvela sudbinu kakvu poznajemo. Krleà je Skendera predloìo za dopisnog ~lana JAZ-a.Skenderu je bilo drago. Svakom piscu bilo bi.Osim toga, Skender je poslednje priznanje,zvani~no obeleèno dobio 1949., za ’Zbor dervi{a’(za stvarala{tvo u 1948. god.). Od onda prijem zadopisnog ~lana Akademije u Zagrebu prvo jezna~ajno priznanje.”

SKENDER I KRLE@A

Neskriveno prijateljstvo

[AMPIONI EX-JUGOSLOVENSKE

LITERATUREMiroslav Krleà, SkenderKulenovi} i Branko ]opi}



zetno cijenio. U jednom inter-vjuu Krleà je kazao da jeSkender talenat koji se ra|a jed-nom u pet stotina godina. HasanKiki} je tako|e Skendera uba-cio u partizane. Prve parti-zanske dane provodio je pomuslimanskim selima gdje jegovorio o problemima musli-

manskog ìvlja i bio je prili~noubjedljiv. Bio je i u ratnoj redak-ciji Glasa i Oslobo|enja gdje su bili i Branko ]opi} i \ uro PucarStari. U to vrijeme Skender je bioangaòvan i u Centralnoj po-zori{noj grupi u BiH. Li~no jeoformio dramsku grupu. Sasuprugom Verom upoznao se uGornjoj Sanici. Impresioniralaga je njena recitacija “Stojankemajke Kneòpoljke”. Vera je uratu oformila folkolornu grupu.

Skender Kulenovi} se zala-

gao da narod treba odmah i u {tove}em broju “uvoditi u pozori{te“i koristiti sva raspoloìva sredstvada mu se ta djela u~ine ra-zumljivim. Dvije sezone je zajed-no sa Nikom Mili}evi}emuprav-ljao Narodnim pozori{tem uSarajevu. Ujedno je bio i direktor Drame.

OSLOBO\ENJE SARAJEVA“Prva predstava u oslobo-

|enom Sarajevu izvedena je 25.aprila 1945. godine. Za tu prvu

na{u predstavu mnogo je publikeostalo izvan zgrade. Radio-Sarajevo je preko jednog svogkomentatora poku{ao da do~araslu{aocima atmosferu onoga {tose de{avalo na sceni. Bilo je toravno najzahuktalijem komenta-toru neke fudbalske utakmice. A publika za te na{e predstave bila je svojevrsna pri~a. Treba zamis-liti ovakvu sliku: u loàma, pre- punim, sede kompletne familije.Ljudi, ène i u zarovima, deca.Donese se i meze. Mirisi pitara{ire se do pozornice. I sve jeto na neki na~in lepo. I nijesmetalo umetnosti. Jer, sa{u{tanjem hartija ili tako ne~im, prestajali su kad se zagreju zaono {to se zbiva na sceni. Azagrevanja nije nedostajalo.Kakvi su to aplauzi bili! Mnogisu dolazili i po nekoliko puta davide istu predstavu. Me|u timmladima nalazili su se i VladoJokanovi}i Tomo Kuruzovi},obojica kasnije istaknuti, izuzetniglumci. Skender je poveo pozo-

ri{te nekim novim stremljenjimau umetnosti. Redale su se pred-stave jedna za drugom i kroznepunu godinu dana rada, 1946.godine, sarajevsko pozori{tekre}e na put kamionom (ameri~ki’Dèms’ za glumce, mala prikoli-ca za kofere, a u drugom kamionudekor). Mislim da se takva turne- ja nije nikad vi{e ponovila. Odtrase pruge Br~ko - Banovi}i, do

Drvara i Bosanskog Petrovca,Biha}a, Krupe i drugih mesta. Po

popaljenim selima, narod jegledao predstave kroz suze ismeh, raduju}i se slobodi i miru.Me|utim, po odluci R odoljubaôlakovi}a Centralna pozori{nagrupa je raspu{tena jer je Ro}kosmatra da je to primitivizam.Me|utim, Skender ostaje direktor Drame i du{a tog teatra, zajednosa Nikom odlu~uje da se oformiOpera u Sarajevu ~iji je prvi

direktor bio Cvjetko Rihtman,etnomuzikolog i kompozitor.”

Kulenovi} je 1947. objavikomedije “Djelidba“ i , “Ve~erakoje su bile prva komediografskdjela napisana poslije oslobo|enjakoja su obra|ivala savremenu dru-{tvenu problematiku.

“Ako je ikad Skender bio i uhtenju i u zamahu pisanja, bio jto taj sarajevski period. Dvojicerudita, Nika Mili}evi} i Skender Kulenovi}, za sve {to s

preduzimali u pozori{tu, polgali su ra~une i pre i posle preduzetih akcija - drugovima uAgitpropu. Cvijetin Mijatovi}Majo iz Agitropa ~esto se, suìvanjem, bez ikakve potrebiìvljao nad njim. Me|utim, kaomelem mu je delovao odnos IveAndri}a prema njemu. Andri}a jupoznao u Sarajevu 1945. godinkad je posjetio Sarajevo. Skende je bio sekretar Udruènja knj-èvnika BiH. Andri} je tada imasvoje knjièvno ve~e. Skender g

je predstavio. Od tog susreta bisu u jednoj vezi dubokog dis-kretnog prijateljstva. Andri} jmnogo ~itao. Sve je pratio. USarajevu, Andri} nam je dva-t puta bio gost. Jednom i nru~ku. Bilo je to ve} u drugogodini moga braka, kad je do{ana svet i na{ sin.

Ostao mi je u se}anju posvojoj neposrednosti. Kodnjega nije bilo preteranosti ni ~emu, pa ni u izlivima osmehaali, ve} pri tom prvom duèm



Godine 1977. godine u izdanju beogradskogNolita izlazi Kulenovi}ev jedini roman ’Pono-rnica’, koji }e biti u konkurenciji za NIN-ovunagradu. Oko nagrade NIN-a, tvrdi Vera,napisano je mnogo laì koje blate Skendera.

“Uveliko su se ve} pravile prognoze oko NIN-ove nagrade za najbolji roman godine.Prognozirana je i ’Ponornica’. Kategori~ki tvrdimda Skender ni jednog trenutka nije verovao da }enagrada biti dodeljena Ponornici, naro~ito kada je saznao imena ~lanova ìrija. Skenderova smrtza mnoge je bila obeleèna àlo{}u i iskrenimose}anjem gubitka pisca koji je jo{ mnogomogao da napi{e. Ali dostojanstvo te smrti ukalj-

ano je najniòm vrstom tra~erske besramnosti.

Govorili su da mu je srce popustilo jer nije dobioNIN-ovu nagradu!!!

Skender je bio te{ko bolestan. Samo tridana pre smrti bio je u Mostaru i Zenici. Kadase vratio u Beograd nije èlio u bolnicu.Obdukcioni nalaz bio je porazan. I krvni sudovi srce u poslednjem stadiju mogu}eg funkci-onisanja. O detaljima i ne}u i ne mogu. Tu`no je, stra{no je. Ali, ~ini mi se, makar i sampominjanje na ovom mestu - potrebno je. Daniko, ubudu}e, nema mogu}nosti da izmi{lja’podatke’ o smrti pisca, da se ve} jednomprese~e prljava pri~a koja je tako dobrodo{labila nekima koji mu mira nisu davali ni za ìvota

a, eto, ni posle smrti.”

SKENDERU NIJE BILO STALO DO NIN-ove NAGRADE

Skender je “Ponornicu“ napisao zbogsebe, a ne zbog eventualnih nagrada

ZABRANA “DJELIDBE”:’Sarajevskapublika je aplauzima pratila predstavu,ali već u toku predstave, RoćkoČolaković je izišao iz lože, zalupivšivratima i izjavio - Ovo se neće igrati, ili

ja neću biti predsjednik!

VA@NO SVJEDOÊNJEIz Sarajeva su nas

otjerali dogmati, tvrdi suprugaSkendera Kulenovi}a



susretu s njim, ostao mi je ure-zan njegov, ispod ozbiljnogizraza lica, stalno prisutanosmeh ljudskog razumevanja.Osvojio me je njime, i u kasnijim retkim susretima ostao jemoja trajna veza s njim. Makar oni bili i kratki, na Terazijamakod ‘Londona’, u parku - svako

na{e zadràvanje, pozdravljanje, bilo je nastavak tog prvog susre-ta. Iz tog dugog razgovora, osta-la su mi u se}anju dva, za mene,zna~ajna detalja. Savetovao jeSkendera da je va`no svaki danne{to napisati. Govorio je da onsvakog jutra u sedam sedne zasvoj radni sto.’Vaàn je,Skendere, kontinuitet pisanja’,govorio je Andri}. Drugi je bio,nad kolevkom na{eg deteta:’On mora biti ili slikar ilimuzi~ar’, kazao je.’ ”

Tom re~enicom budu}emkompozitoru, Skenderovomsinu Vuku Kulenovi}u, IvoAndri} je na neki na~in pred-vidio ìvotno opredjeljenje. Naime, Vuk Kulenovi} koji jero|en u Sarajevu, a ìvi uBostonu, danas je jedan odnajproduktivnijih i najpoznati- jih kompozitora u SAD-u.

SKENDER, ANDRI] I KRLE@A“Andri} je Krleù visoko

cenio. Iz intimnih razgovorakoje su vodili Skender i Andri},dok su no}u {etali u Sarajevu i uBeogradu, Andri} je Krleùvisoko dizao kao pisca. U vremekada je Skender bio direktor Drame, a Nika Mili}evi}upravnik Narodnog pozori{ta uSarajevu, uzeli su da prikaùKrleìnu dramu ’U agoniji’.Reìrao je Vaso Kosi}, odli~anreìser i to je po mi{ljenjuSkendera bila najbolja pozo-ri{na verzija ’Agonije’. U pauzi, poslije prvog ~ina, Andri} jekazao Skenderu: ’Verujte, ja samto ~itao, ali nikad nisam Krleùdoìveo kao sada na ovoj pred-stavi.’ “

“Te dve i po godine u Sarajevu bile su ispunjene i za Skendera iza mene nemerljivom sre}om.Mnogo sam radila u to vreme:Dezdemona u Otelu, Pote u ZoniZamfirovoj, Zina u Roditeljskomdomu, Mica u Vlasti, Olga u Najezdi. Probe, ponekad i podve predstave dnevno, ali bio jeto divan i uzbudljiv rad. Tada

Skender i ja dobijemo trosobanstan u Ul. fra Juki}a br. 1 natre}em spratu.

Dobijamo od Uprave narod-nih dobara dva kreveta, dvaormana. Uzgred: Skender jemogao da bira salone, i kristale,i slike, i }ilime. [to nije. A {tosu, opet, mnogi na{i drugovi

nezaja`ljivo grabili. U Sarajevu,najprisniji su mu prijatelji NikaMili}evi}, Vilko Vinterhalter,Ismet Mujezinovi}, dr NedoZec, Mladen âldarovi}. Sa Nikom je znao do zore da {etaonim parkom ispod na{eg stana. Nika nije propu{tao priliku da uzonu svoju uzre~icu ’elem nejse’,a i pomalo ironi~an sme{ak,~esto varira svoju tezu da su sveène ljubomorne na muèvljeve prijatelje”, kaè Vera i isti~e da je sarajevski period bio period

njihove li~ne sre}e. Poredvelikog profesionalnog uspje-ha, 1946. godine rodio im sesin.

“Sinu je Skender dao imeVuk. Dolaze iz Travnika Ske-nderovi roditelji. Otac ljut, a ho}eda se to ne vidi. Tada mi je Salih- beg, na svoj nenametljiv, diskre-tan na~in nagovestio: ’Red bi bioda se djedovo ime ne zatre! Ako bude sin.’ Rekla sam to Ske-nderu. Odgovor je: “Ni govora!’Pri polasku nije izdrào: ’Kodtolikih lijepih imena, vi sinu — Vuk! Ha! Arslan!’

Popodnevne predstave su bile najve}i problem. Jednomsam na predstavu ZoneZamfirove donela sina Vu~ka u pozori{te i ostavila ga u sobisindikata. Na pauzi dolazim daga podojim. Igrala sam ulogu{egrta Potea. S kratkom crnom,~upavom perikom, zamazanalica, prilazim kolicima. Dete uvrisak. Prisko~ili u pomo}kolege, zamra~ili smo sobu.Kad se dete orentisalo samo namoj glas, uspela sam nekako daga smirim.”

U prvim poslijeratnim godi-nama, zbog ~estih zasjedanjasavezne Skup{tine, Skender je~esto putovao za Beograd. Bio je poslanik Narodne skup{tine od1946. do 1953. godine i poslanik Savezne skup{tine od 1963. do1969. godine. Mnogi su, i tada isada, postavljali pitanje za{to jeSkender oti{ao iz Sarajeva uBeograd.

Njegova supruga to ovakoobja{njava:“Za odluku da se Skender

orentisao na Beograd kao mestoìvljenja, presudno je bilo nje-govo uverenje da }e u Beo-gradu biti ’manje na oku’, da }ese, ose}ati slobodnijim, da gane}e niko za ’svaku sitnicu povla~iti za rukav’ i danju ino}u, te da }e mu to osloboditivreme za pisanje. U te dve i pogodine mi smo letovali uBeogradu, kod moje majke,Skender je ~esto boravio u tojsredini, pa je osetio {irinu ovoggrada. Skender je do{ao uBeograd sa ~vrstim ube|enjem da}e mo}i da ivi isklju~ivo od svogknjièvnog rada. Me|utim, ve} prvi meseci doveli su nas skorodo gladi. Pomo} nam dolazi odDu{ka Kosti}a, urednika knji-èvnog ~asopisa ’Mladost’, koji je Skendera zaposlio kao lektora.Od tada nastaje nerazdvojno prijateljstvo sa Kosti}em i Brankom]opi}em.”

Me|utim, odlaskom izSarajeva Skender nastavljsaradnju sa sarajevskim kolegama i prijateljima. Obradovalga je vijest da je pozori{te Sarajevu po~elo da pripremnjegovu “Djelidbu” u reìjVase Kosi}a. Scenografiju za predstavu je izradio slik

Hakija Kulenovi}.“Iz rukopisne ostav{tinslikara Kulenovi}a dobila samzapis o praizvedbi Djelidbe’Publika je aplauzima pratil predstavu, ali ve} u toku predstave, Ro}ko ôlakovi} jeizi{ao iz loè, zalupiv{i vratimi izjavio - Ovo se ne}e igrati, i ja ne}u biti predsjednik! Prvi sdiè predsjednik vlade s ministrima i napu{taju loù, udaraju}vrlo sna`no vratima. Za njima sse dizali i ostali gosti i udara

vratima loà slijede}i predsjednikov primjer. Sutradan, po{to jSkender oti{ao \uri PucaruStarom, ja sam bio u foajeu, ~itasam novine, kad su se odjednom pojavili Demal Bijedi}, koji jetada bio ~lan Agitpropa, Bu|oni (brat Me{e Selimovi}a,tada ministar unutra{njih poslova, op.a.), i pozvali me na pri jateljski razgovor u ’msalon’. U razgovoru o predstavi, govorio sam o vrlo povoljnim utiscima, o reìji glumi, i to detaljno. Pamtim dsu me gledali nekako ~udnokao da ih ne{to drugo vi{interesuje. Na povratku uBeograd, Skender je u svojooja|enosti bio malo govorljiv, pa sam ~ak ose}ao da ne}e dme optere}uje onim {to jdoìveo. Jedino je rekao da jeStari ne samo bio nezadovoljanve} da je vrlo ljutito stalno pitao Kako si mogao da na taj na~igovori{ o na{em narodu? AvdoHumomu je rekao: ’Da ne znamoko je Skender, mislili bismo da jto napisao neprijatelj.’ Tada jupravniku Narodnog pozori{ Niki nare|eno da se Djelidbskine s repertoara.’ “

Sa funkcije sekretara Vije}naroda Narodne skup{tinSkender biva naprasno smijenjei od decembra. 1953. godinnalazi na platnom spisku“Borbe”, upisan u zvanje lektor

“Prakti~no, na{li smo se nulici. I ja sam dobila otkaz u Narodnom pozori{tu, gde sa



SVE JE MOJE IZBOSNE:“Skender je kao pravi pesnikiznad svega voliosvoj maternji jezik.On je ne jednomizjavio i napisao da

je - sve njegovo izBosne”



tada bila zaposlena u svojstvuasistenta reìje. Po izvje{tajima{tampe, u toku jednoga govora naTre}em plenumu pojavile su se iupadice u kojima je Skender apos-trofiran da je bio, ili imao pretenz-ija da bude ideologom Milovana\ilasa , ili ~lanom njegovog ideo-lo{kog {taba. Revoltiran neosno-vanim tvr|enjima na samomPlenumu, a jo{ vi{e svim kasnijim~ar{ijskim prepri~avanjima re{io je da javno napi{e svoj odgovor.Uputio je pismo AleksandruRankovi}u Marku, kao organiza-cionom sekretaru CK.”

Nakon tri godine provedeneu “Borbi”, odlu~eno je da jeSkender Kulenovi} bio dovoljnoka`njen i od lektorskog dobio jestatus urednika. Od 1. januara1957. godine izdava~ko pre-duze}e “Prosveta” dobija zaurednika i Skendera Kulenovi}a.

SKENDER I BEOGRAD“Poslednjih godina Skender je

ìveo ìvot gor~ina. Mostar jedo{ao kao po~etak jednog novogìvljenja. Potreban je bio povod, pa da Skender krene mostarskimstazama, koje su postale i stazenovog stvarala~kog otvaranja.Povod je do{ao od upravnika Narodnog pozori{ta u MostaruSafeta î{i}a. Pritisnut egzistenci- jalnim nevoljama, bez stvarala~kihimpulsa, Mostar mu se otvorio ba{

kao sama svetlost. A o tim godina-ma Skender je zapisao: ’Osje}aosam se kao otkinut od sebe,èdan sebe kao {to raspuklasu{na zemlja bespomo}no ~ekada`d. Sa nekim malim ostatkomnejake nade, gotovo sam se bioodrekao svojih mogu}ih stihova,tih doìvotnih mutnih zato-~enika u meni.’ “

Safet î{i} u dogovoru saDèmalom Bijedi}em, tada{njim prvim ~ovjekom Mostara, saKulenovi}em dogovara da zamostarsko Narodno pozori{te preradi tekst Djelidbe. Me{aSelimovi} je bio izri~ito protivtoga. “Ni onda, a pogotovu sadnisam da se igra Djelidba!“Me|utim, Bijedi} staje uz Dje-lidbu i to rije{ava problem.Publika prera|enu “Djelidbu”

odu{evljeno prima. Kako uMostaru, tako i Konjicu iSarajevu. Kulenovi} sa upra-vnikom î{i}em u Mostaru postavlja najzna~ajnija djela,svjetske i doma}e klasike.

“Atmosfera u kojoj se na{aou Mostaru naprosto mu jerastvorila sva ~ula ìvotu, a to je bio preduslov da ponovo po~neda pi{e punim zamahom.’Ste}ak’ je mogao nastati,ovakav kakvog ga imamo, samo posle iznova ste~ene superi-ornosti u sebi samome. Te istegodine kad se pojavio Ste}ak,objavljena je i nova Skenderovadrama, u izdanju Prosvete -Svjetlo na drugom spratu. Usvojstvu direktora drame Naro-dnog pozori{ta u Sarajevu,Me{a Selimovi} je zatraìo

tekst, sa èljom da praizvedb’Svjetla’ bude u Sarajevu. NoSkender je Me{inu ponudmoglo bi se re}i odgodio, nzato {to nije verovao u ansambi Me{inu dobru volju, ve}, {to zazirao od klime u Sarajevu, omogu}eg prijema koji b ponovio sve ono oko “Djelidbe

a znao je da ovaj tekst moè batako da bude sase~en. U tomuverenju su ga podràvali NikMili}evi} i Safet î{i}. Tada jusledilo Me{ino pismo, kojcitiram iz pijeteta prema pri jateljstvu koje se kasnije razvilizme|u Skendera i Me{e.

’Dragi Skendere, iako si mvrlo hladno odgovorio, tolikhladno i slu`beno da sam pro~eprkao po svemu {to samu~inio ili rekao, te ti evo ponov pi{em, mirne savesti kao dj

tence nezlobivo, jer se premTebi ne ogrije{ih nikada, otro~Skendere, bar ne po saznanjsvojemu. Vrijeme prolazi, Ste-rijino pozorje se primi~e, a mi dTvog Svjetla nikako da do|emove} u mraku tapkamo i milos~ekamo. Pisali smo ‘Prosvjeti’ }uti. Molili smo Tebe - odbijaMuka ìva: pisci koji pi{u lo{drame glavu nam probi{e, dobna nas glavu ne okre}u: kog jne}u name}u mi, koga ja ho}ne daju mi. Evo lijepo i pri

jateljski Te molim: po{alji namdramu, tako Te riba i{lamladice Ti se uz silk verale, pastrmke Ti na obalu iskakale.

P.S. Mo`da si ~uo da od januara ove godine ure|ujem ‘@ivotVrlo, vrlo smo zainteresovani zTvoju saradnju. Ako ho}e posla}emo Ti dosada{nje brojeve

Drama “Svjetlo na drugomspratu” izvedena je ipak u BanjoLuci u januaru 1961. u reìji BoreGrigorovi}a, i u Mostaru 1962. ureìji Dmitra Kjostarova.

“ NAD MRTVOMMAJKOM SVOJOM“

Skenderov nezaboravni so-net nastao je u Zagrebu nakosmrti njegove majke

U maju 1961. umrla jeSkenderova majka Hanifa, Zagrebu, kod svoje }erke ]am-ke. Maj~ina smrt za Skendera j bila veliki potres. Trebalo je d pro|e jo{ neka godina pa da osmogne snage da to sro~i u son“Nad mrtvom majkom svojom“



Skenderov prvi susret sa Titom bio je uoslobo|enom Biha}u na dan prvog zasjedanjaAVNOJ-a. Uve~e, poslije zasjedanja, povukaoga je za ruku njegov drugNikica Pavi} i, kao dadonosi najve}u radost kazao: ”Tito traì dapro~ita{ STOJANKU!!” Aplauz je bio urnebesaniako sam Skender nije bio zadovoljan kako jepro~itao. Ina~e, Skender je bio vije}nik na II zas- jedanju AVNOJ-a u Jajcu i vije}nik III zasjedanjaAVNOJ-a. Godine 1945. Skender postaje sekre-tar Udruènja knjièvnika BiH. Vjeruju}i da pisacsvojom literaturom treba da uti~e na pozitivnomijenjanje svijesti ljudi, on taj svoj stav izlaè naOsniva~kom kongresu Jugoslavije, odrànom u

Beogradu, od 17. novembra 1946. godine.“Ponovo se susreo sa Titom tokom Prvog

kongresa Saveza knjièvnika Jugoslavije. Udelegaciji koju su sa~injavali Ivo Andri},Desanka Maksimovi}, Radovan Zogovi},Miroslav Krleà,Milan Bogdanovi} i drugi,nalazi se Skender, delagaciji koju je primiomar{al Tito. Sa~uvana je tom prilikom snimljenafotografija Skendera u trenutku kad se rukuje saTitom. Na Skenderovom licu izraz topline i nekeozarenosti. Me|utim, ma koliko ga cenio,Skender nije mogao nikako Krleì da odobripomalo podani~ki odnos prema Titu. Smatrao jeda time ru{i u javnosti sopstveni ugled, da odnostreba da bude potpuno obrnut, da je ~ast svakojzemlji i svakom dràvniku ako jedan veliki pisac,

kakav je Krleà, ìvi i radi u toj zemlji, i udostojise da prijateljuje sa dràvnikom”.

SUSRETI SA TITOM

Skenderov krajiški duh opčinio je Maršala

KRAJI[KI PRIJATELJISkender Kulenovi} i Branko ]opi}



“Kad se vratio poslijemaj~ine sahrane u Zagrebu, bio je zbunjen maj~inom smr}u.Osje}ao se usamljen i pust.Oti{ao je poslije sahrane kodKrleè. On ga vidi poti{tenog iupitao ga je {ta mu je. Skender mu je rekao: ‘Miroslave, mo`dati ne zna{, ja sam danas

sahranio majku.’ Krleà je mah-nuo rukom i rekao: ’Dobro je.’Skender misli da ga ovaj nijerazumio, ali nije mu zgodno daga ponovo pita. Na kraju no}i, ponovo ga upita i doda, kako }e biti dobro kad ti majka umre? AKrleà: ’Zna{, Skendere, kad se~ovjek rodi, treba re}i dobro je.Tako isto i kad ~ovjek umretreba re}i dobro je, jer svedrugo je la`!’”

Na operacionom stolu 1962.godine, prilikom operacije ù~ne

kese, Skenderu staje srce. Klini-~ka smrt. Ljekari ga vra}aju uìvot. Dvije i po godine kasnijeimao je prvi infarkt.

“I ponovo, Mostar ga vra}aìvotu, ali slika smrti i prolaznos-ti ga vi{e ne napu{ta. Skender seu sonetima predaje i reci, i travi, idàmiji, i bubi, i leptiru, i algi, alii posle uzleta sledi neminovnootre`njenje padom u neki su-novrat bespovratni. Senku nesamo prolaznosti, senku smrti,senku rezignacije, senku sumnjikoje ga ispunjavaju, preta~e on u prirodu, u stvari, u ljude.

Soneti su za Skendera bili poetsko ispisivanje dnevnika poslednjih godina njegovaìvota. Objavljivanjem zbirkesoneta Skender je ponovo ’dobio krila’. Sama ~injenica {to je’Matica srpska’, koju jeSkender kao instituciju neobi~no cenio, 1968. godine izdalasonete, za njega je mnogozna~ila. Pojava Soneta za ogro-man broj ljudi bila je ravnavaskrsenju umrlog pesnika.”Kulenovi}a su etiketirali da jesa Me{om Selimovi}em bio srpski pjesnik, me|utim njegova suprugaVera kaè da je on u dubini svojedu{e osje}ao kao Jugosloven i da je prema nacionalizmu osje}ao poseban prezir.

“Skender je kao pravi pesnik iznad svega volio svoj maternji jezik, re~i toga jezika kojima je pravio svoju poeziju, re~i koje je s ljubavlju i skoro po{tovanj-em izgovarao i zapisivao.

Po onome {to je ostavio usvojim napisima, jasno je pre-do~eno {ta je i kako je mislio onacionalizmima i njihovim ko-renima. Setimo se samo pri- povetke ’Starac i dijete’. U celo-kupnom svom delu on nijezlo~inima, nastalim iz vekovnihtaloga nacionalizama i klerona-cionalizama, pristupao samo lite-rarnim opisivanjima njihovih pojavnosti, nego i genezama, kaoi neposrednim uzrocima ili povodima, ali uvek sa ozbiljnom podlogom, istorijske analize izkoje je proizilazila i tek onda pre-takala se u literarni postupak.Koliko je Skender bio dosledanovakvom stavu kad je njegova pisana re~ u pitanju, toliko seistom merom pona{ao i usvakodnevnim situacijama. Ske-nder je ne jednom izjavio inapisao da je - sve njegovo izBosne.”

Kulenovi} je jedan od najna-gra|ivanijih knjièvnika u biv{oj Jugoslaviji. Za Sonetekoji su objavljeni 1968. godinedobija Oktobarsku nagradu gra-da Beograda. Intimno doìvljena

[anti}eva sudbina i ~injenica dase sam vezao emotivno za[anti}ev Mostar, razlozi su zbogkojih je govorio da mu jenajmili ja nagrada koju je dobioza knjièvnost, nagrada -“Aleksa [anti}“. Ustanovljena je povodom proslave stogo-di{njice i njen prvi dobitnik postao je Skender. Iste, 1969.godine, osnivanjem Akademijenauka Bosne i Hercegovine,Skender postaje njen ~lan...Izabrana djela u izdanju sarajevske ku}e “Veselin Masle{a”izlaze mu 1971. godine kadadobija Sedmojulsku nagraduSrbije. Iste godine istog mjesecadobija Dvadesetsedmojulskunagradu Bosne i Hercegovine.Godinu dana kasnijeNolit objavljuje “Divanhanu”, zakoju dobija nagradu AVNOJ-a.Zmajeva nagrada za “Sonete I”i “Sonete II” uslijedila je 1975.godine.

“Kad god je trebalo da odena sve~anost njemu posve}enudodelu neke nagrade, ili pris-tupno slovo prilikom prijema uSrpsku akademiju, ili bilo {ta

sli~no, Skender je i{ao sam. Jsam mu spremila odeloko{ulju, kravatu ’udesila’ samga i uìvala sam kad ga vidimlepog i ’doteranog’. @elela samnaravno, i da prisustvujem timsve~anostima, ose}ala sam tokao deo sebe. Skender nijvoleo da mu se porodica me{a

sve to. U po~etku me je to bolelo, posle sam shvatila su{tinuKoliko god da je mnogimizgledalo da je on te nagrad prièljkivao, ({to je delimi~nota~no), on ih je smatraozasluènima. I kao da je ose}ada mu ne samo objektivno pri padaju, ve} subjektivno, da isve dobija sa ogromnimzaka{njenjem. Jer nagrade szaista do{le u sepetu. A to ba{nije tako normalno!”

U prvoj polovini sedamde

setih, pored “Divanhane”, nastala je zbirka “Gromovo |ule” po~elo pisanje njegovog jedinoromana “Ponornica”. Kraj 1975godine obiljeèn je proslavom45-godi{njice Skenderovoknji evnog rada i 65-godi{njicìvota. Skender se vra}a u svorodni grad Bosanski Petrova poslije {ezdeset i pet godinProslavom, kao povodom, ponovo je uspostavljen most izme|uKulenovi}a i rodnog grada.

“No, pitanje je bi li do{lo d proslave, da nije bilo pisma Brank]opi}a koji je napisao pismoCentralnom komitetu, gdje jrekao, proslaviste moju godi{njicuniste 65 godina mog prijateljSkendera. Kad je to pismo do{londa je odlu~eno da se proslav{ezdesetpetogodi{njica ìvota ~etrdeset pet godina knjièvnorada. Pokrovitelj je trebalo da budneka republi~ka institucija. Alodlu~eno je da list “Oslobo|enje bude nosilac proslave. Proslava po~ela u Sarajevu, a predvi|eno jda se u toku proslave obi|e i Jajce Mrkonji} Grad, jer je Skender u~estvovao u ve}anju ZAVNO-BiH-a i AVNOJ-a, a da uPetrovcu bude glavna proslavSkender je bio potresen do suzaBio je to prvi njegov kontakt sljudima iz Petrovca na ovakana~in. Kada su mu izloìli da ho}njegovu Spomen ku}u, odgovor je da je bolje da uredimo jezernego da podièmo Spomen ku}uRekao je i ovo: moj spomenik j’Stojanka’.”



MOSTAR KAO LIJEK:“Atmosfera u kojojse našao u Mostaru naprosto mu jerastvorila sva čula životu, a to je biopreduslov da ponovo počne da pišepunim zamahom

DIVAN, SKLADAN BRAK Vera Crven~anin Kulenovi}

nadahnuto govori o svom supruguSkenderu Kulenovi}u





“Prvi i posljednji put, koliko ja znam,Verdijev Requiem izveden je u Sarajevuprije 25 godina, za vrijeme prve Sarajevskezime nakon Olimpijade. U to vrijeme gradje imao dva orkestra, plus filharmoniju kaotre}i orkestar koji se sastavljao iz ta dva.Imao je barem pet horova, profesionalnih iamaterskih, dobrih skoro jednako kao i pro-fesionalni, i bilo je lako izvesti ovakavjedan koncert. Ali bilo je {ta je bilo. Danasimamo samo filharmoniju,Opera uop}enema orkestra“, kaè prvak Opere Narodnog pozori{ta u Sarajevu Ivica [ari}, bosanski bas koji ovih dana obiljeàvatrideset i pet godina impresivne muzi~kekarijere.

HOR JE IMAO ^LANOVA KOLIKO JEMOGLO STATI NA SCENU

On se prisjetio kako se isti koncert nakojem danas predano radi spremao prije

~etvrt stolje}a: “Miroslav Jan~i} je posljed-nji direktor Opere koji je imao ovakav kon-cert, sad ga evo ima i Amila Bak{i}. Prije25 godina je bila tako jaka konkurencija ubiv{oj Jugoslaviji, i normalno da su pjevalisolisti sa strane. Ja sam tada pjevao u zboru.Tada su nastupali zbor Opere, Radio-televizije Sarajevo i zbor dru{tva SlobodanPrincip Seljo, bilo nas je onoliko koliko jemoglo da stane na scenu! Danas nastupadevedeset pjeva~a iz Sarajeva i Splita i ~ininam se da je to jako puno, a u Zagrebu jenjih osamdesetak stalno zaposlenih u horu.Kod nas je stalno zaposlenih oko pedeset, iu odnosu na sve ostalo, to je jo{ i dobro.Ove dionice koje sada pjevam, prisje}amse, tada je pjevao bas iz Zagreba FranjoPetru{anac, koji je bio poznat po ovomRequiemu. Ja sam ovajRequiempjevao i uAreni u Puli, i u Zagrebu, i sa poznatimhorom Glinka iz Rusije koji je nevj-erovatan...“

Slavljenik obja{njava kako nije htio bilokakav prigodni~arski koncert, nego je èliosjajan, zahtjevan koncert za pam}enje na


POSMRTNA MISA U SLAVU @IVOTA

Pi{e: ADISA BA[I]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Grandiozno muzičko djelo, “Requiem“GIUSEPPEA VERDIJA, izvodi se u petak,26. februara, u sarajevskom Narodnom pozorištu prviput nakon četvrt stoljeća; devedeset članova hora,šezdeset članova orkestra i četvero izuzetnih solista

izvode pod dirigentskom palicom maestra IVELIPANOVIĆA ovo zahtjevno djelo u čast35. godišnjice umjetničkog rada prvaka OpereNarodnog pozorišta u Sarajevu IVICE ŠARIĆA

VJE^NASVJETLOSTPOZORNICE“Prije 25 godina Requiem sam pjevao u zboru, adanas sam solista koji obilježava veliki jubilej“



kojem }ese izvesti vrhun-

sko djelo i obiljeìtinjegov jubilej. Ovo je, po

njegovom mi{ljenju, pravi konceza to, a iako se neki pitaju za{t

Requiem, tu`na misa u slavu mrtvima[ari} kao razlog navodi to {to je ovo djemjerilo zrelosti jedne kulturne sredin“êsto se rade populisti~ke stvari, povose za ukusom {irih masa, a ~vrsto sauvjeren da }emo dokazati kako Sarajevima i druga~iju publiku. Bosna i Herc-govina i Sarajevo su uprkos te{kim uvje


“ REQUIEM” U SARAJEVU NAKON 25 GO

Pokoj vje~ni daruj im, Gospode,i svjetlost vje~na svijetlila njima.

Oslobodi me, Gospode,od smrti vje~ne,u dan onaj stra{ni: kad se stanu kretati nebesa i zemlja: dok bude{ dolazio sudit svijet ognjem.

Oslobodi me, Gospode,od smrti vje~ne,u dan onaj stra{ni.

POKOJ VJE^NI DARUJ IM...

Requiemaeternam, donaeis, Domine

IMPRESIVNA KARIJERA Sarajevska izvedbaRequiema

obiljeì}e jubilej velikog bh. opernogpjeva~a Ivice [ari}a koji je nastupao

na pozornicama diljem svijeta iostvario zna~ajne uloge u operama

Nabucco , Seviljski brija~ , Figarov pir ,Ero s onog svijeta , Aida, Rigoletto ...



ma zasluìli jedno ovakvo djelo.“ Njegovetvrdnje dokazuje i ~injenica da su ulaznicerasprodate i prije nego {to je bila objavljenanjihova prodaja.

Ovo djelo je vrlo zahtjevno za izvo-|enje, a da bi kompletirali ansambl, Ivica[ari} i gostuju}i dirigent Ivo Lipan~i}isko-ristili su privatna poznanstva i kontakte. Uovogodi{njem sarajevskomRequiemu nas-tupaju hrvatska sopranistica ValentinaFija~ko, slovenska mezzosopranisticaMirjam Kalin, bugarski tenor K amenânev i bh. slavljenik, bas Ivica [ari}. Ookupljanju cijenjenih kolega, [ari} kaè:“Krunoslav Cigoj me je pitao kako smona{li ovog sjajnog tenora, kako smo gadobili i kako }emo ga platiti, a mi smo muzapravo dali honorar jedva dvaput ve}i od

prosje~nog. Nekome se mo`da ~ini da suveliki honorari, ali oni su u svjetskim razmjema smije{ni, nikoga ne bi privukli da dona gostovanje. Ljude privuku entuzijazamprijateljstvo. U nedjelju je Zubin Mehtkoji je ovdje dolazio u ratu, dirigirabesplatno dva koncerta u Beogradu. Njeghonorar je ina~e i po 200.000 eura, cifnama nezamislive, a dirigirao je besplatnAli on je ~uo da je nakon prodajeTelekomaSrbijemilion eura izdvojeno za filharmonju. Kada ljudi sa strane vide da se u zem


POSMRTNA MISA U SLAVU @IVOTA

Ivica [ari} rezimirao je tri i po decenije

svoje karijere, ukazao na te{ko}e sa kojimase susretao i uspjehe koje je uprkos tomepostizao, ali je upozorio i na dana{njupogubnu politiku prema kulturi: “S obziromna sredinu iz koje poti~em, a to je KraljevaSutjeska, Bosna, biv{a Jugoslavija, posti-gao sam dosta jer mi nikada nismo naprimjer imali ni agencije, ni menadère, a uinostranstvu ne moè{ do}i ni na audicijuako nema{ nekoga da te zastupa. Jedinosam imao sre}u da je moje prvo gostovanjebilo 1986.,Nabucco je tada bio, i ~uo me jedirektor slovenskeOpere . Za deset danasam tu predstavu pjevao u Ljubljani i kakosam tada po~eo, tako je ostalo dodana{njeg dana. Imao sam sre}u da pje-vam u Mariboru, pa me ~uje neki menadèri pozove u Portugal ili Kanadu... Kod nas jeuvredljivo da nekon nakon dvadeset godinakarijere polaè audiciju, ali vani je to nor-malno, svejedno koliko dugo pjeva{ i kakvoti je iskustvo. Jednom sam vozio izSarajeva za Maribor i slu~ajno telefonom~uo da jedan menadèr iz Kanade traìpjeva~e u Sloveniji, sa ove strane, izvan

Italije, valjda jer je jeftinije, svratio sam ipolagao audiciju. Iako sam tada bio u jekukarijere, nije mi to smetalo.

Nove generacije su u jo{ nezavidnijempoloàju za izgradnju karijere opernogpjeva~a. Taj posao zahtijeva redovan rad,kontinuitet, a kod nas se naprave jedvadvije predstave mjese~no. Do pred rat je

ovdje bilo po dvanaest, trinaest predstavamjese~no. Sarajevo je puno pjeva~kih tale-nata koji nemaju priliku da se razvijaju.

Kultura i sport ovih dana kod nas pono-vo doìvljavaju krah. Gledam samo ovutrakavicu sa usvajanjem budèta Kantona.

Sa 36 miliona KM prije dvije-tri godine, palose na 21 milion ukupno za kulturu i sport.Pa 36 miliona ima samo pozori{te uZagrebu, a ovdje je tu cijeli sport, sviklubovi, sve kulturne institucije, muzeji, bib-lioteke, festivali. Tako uop{te nije moralobiti, to je samo stvar nerazmi{ljanja itrenutne stihije i ne~ijih interesa! To {to se

danas ukine, ugasi ili zatvori, nikad se ne}emo}i nadoknaditi. Kultura je osnov jednedràve a neki kratkovidi politi~ari tonaàlost ne vide! Ne radi se samo o tome{to danas ne}emo imati kvalitetnu umjet-ni~ku produkciju, nego {to }e biti uni{tena

budu}nost: gdje }ete djecu {kolovati dabudu sutra umjetnici, da sviraju neki instru-ment? Kakav motiv }ete im dati i kakvuporuku ako dana{nji radnici u kulturiimaju bijedne plate? Iz nekog razloga,naàlost, ve}ina ljudi smatra da umjetni-ci toliko vole svoj posao da ga trebajuraditi besplatno!“

REZIME DUGE I PLODNE KARIJERE

“Od umjetnika se očekuje da toliko vole svoj posao daće ga raditi besplatno“

U ÂST PRIJATELJA Italijanski velikan Giuseppe Verdi 1874. godinekomponovao jeRequiem povodom godi{njicesmrti knjièvnika Alessandra Manzonija kojeg

je duboko cijenio

OZBILJNE PRIPREMEKolegi Ivici [ari}u u obiljeàvanjujubileja pomogli su ~lanovi hora

Opere sarajevskog Narodnog pozori{ta , zbora Opere splitskogHNK

i Sarajevske filharmonije



izdvaja i pomaè, onda }e se i onipriklju~iti.“

Ideja i energija da seRequiemizvede uSarajevu potekla je od uspje{nog hrvatskogdirigenta Ive Lipanovi}a, Dubrov~aninakojeg posao vodi od Splita i Zagreba, prekoItalije, [vicarske, Francuske do Turske.Karizmati~ni maestro Lipanovi} po prvi putgostuje u Sarajevu i nakon jedne od probaza Requiem, na kojoj je bio strog ali i vrlozadovoljan sarajevskim orkestrom, on zana{ list kaè: “Ideja za sarajevsko gosto-vanje je zapravo krenula od gospodina NineVerbera, sa kojim sam se upoznao pro{legodine u decembru u Zagrebu. Imao sam

nastup sa velikom zvijezdom DenyceGraves i on mi je nakon koncerta predloìoda do|em i u Sarajevo. Dobar povod je bioIvi~in jubilej, i umjesto nekakvog koncertaopernih arija, odlu~ili smo se za ovoozbiljno, monumentalno djelo. Palo mi jena um da bi tu svakako trebalo dovestinabolji zbor sa prostora biv{e Jugoslavije, a

to je zbor splitske Opere. Oni su de-setlje}ima progla{avani najboljim opernimzborom, a posebno su dobri za VerdijevRequiemjer su to mediteranski glasovi, ba{boja koja je potrebna za to. Nai{ao samonda i na vrlo kvalitetan sarajevski zbor sakojim sam se susreo i odrào prve probe jo{u prvom mjesecu. Ta fuzija }e, mislim, bitiizvanredna kombinacija.“

REQUIEM SE DUBINSKI PRO@IVLJAVAMaestro Lipanovi} ima i osobne razloge

za{to je predloìo ba{ Verdijev Requiem. Njemu je to, kako kaè, apsolutno najdraàkompozicija za dirigiranje. “Requiem

naprosto izvire iz mene, ne moramrazmi{ljati, ne mogu pogrije{iti. I emo-cionalno mi je to veoma va`no djelo, ja samvjernik i dubinski ga proìvljavam. Naovom koncertu }e to biti jo{ i vi{e, jer osimobiljeàvanja 35 godina rada Ivice [ari}a, jato djelo osobno posve}ujem svom velikomprijatelju, maestru \i|iju [uteju (Vjeko-

slavu [uteju, op.a.). I uvijek su nekako utaj Requiem vezane duboke emocije. Prvput kad sam ga dirigirao, bila je umrènina sestra i imalo je to jednu posebnteìnu i atmosferu. Uvijek je tu neka prigda, ~esto sam ga dirigirao i za Du{ni dadrugi novembra, u katoli~koj tradiciji diza blagdana Svih svetih. Taj dan je posebjer se sje}amo svojih dragih, svojih umrlih

prenesemo se u jednu posebnu atmosferOvaj Requiem nije tako metafizi~ko djelkao Mozartov Requiem, vi{e je ekstroverrano, ali vrlo sna`no.“

Na pitanje za{to u vremenu kad poseè zalakim notama i povr{nomzabavom, on insistira ba{ na ovakvodjelu, Ivo Lipanovi} odgovara: “Logi~no jeda nakon svih strahota koje smo proìvjena ovim prostorima, a posebno nakoonoga {to su proìvljeli stanovnicSarajeva, ljudi èle {to vi{e vedrine, dbjeè od melankolije. AliRequiem nisteizvodili ovdje 25 godina, rat je pro{ao pr

15 godina. Mislim da je vrijeme da se vrtimo istinskim muzi~kim vrijednostima, mo`da da se ba{ i tu no} sjetimo svih svjih najdraìh kojih vi{e nema. Izmu~emoralnom, ekonomskom, politi~kommaterijalnom i svakom drugom krizom, mùdimo za veseljem, tr~imo za njim, asmo neprekidno u gr~u. Ovakva vrspro~i{}enja nam je neophodna.“

I za direktoricu sarajevskeOpere AmiluBak{i}Requiem je poseban doga|aj. Onane krije zadovoljstvo {to }e ovo djelo bizvedeno u Sarajevu: “Ovo je zaistagrandiozno djelo i veliko je zadovoljstvo {

ga na{ ansambl izvodi sa gostima. Iza svestoji naporan vi{emjese~ni trud i na{umjetnika i kolega iz Splita. Oni su sa mastrom Lipanovi}em vje`bali u Splitu, a sarjevski hor je marljivo pripremao DarVu~i}. Lipanovi} je bio odu{evljen radosarajevskih kolega, kad je ~uo hor, rekao ja ovdje nemam {ta dalje raditi. Zaista zadovoljstvo {to }emo mo}i imati impozatan hor od devedeset ljudi na sceni, {ezdemuzi~ara i ~etiri izvanredna solista, mekojima i na{eg kolegu Ivicu [ari}a kojiproslavlja ovaj zna~ajni jubilej. Ovo je veki doga|aj za sve ljubitelje Verdija i ~injenca da su sve ulaznice rasprodate u rekornom roku zaista potvr|uje koliki interepublike postoji. Naàlost nakon generalnprobe u ~etvrtak, 25. 2.(u 19.00 op.a.)Requiem }e biti izveden samo jednom, petak 26. 2.(u 20.00 sati op.a.), jer bi bioogroman tro{ak ponoviti sve to i produ`boravak tako velikog broja gostiju.“

Bosanskohercegova~ka prijestolnitako se jo{ jednom, pokazuje sjajnijonego {to u stvarnosti jeste. Trud iskrenljubitelja vrhunske umjetnosti rezultira jednom no}i za pam}enje, koja ostrijetko svjetlo u tami bh. svakodnevice.


“ REQUIEM” U SARAJEVU NAKON 25 GO

PREDANI RAD BH. IHRVATSKIH UMJETNIKA Za maestra Ivu Lipanovi}aRequiem jeuzvi{eno djelo posebnog naboja zakoje je emotivno vezan

PREDANI RAD BH. IHRVATSKIH UMJETNIKA Za maestra Ivu Lipanovi}aRequiem jeuzvi{eno djelo posebnog naboja zakoje je emotivno vezan

VI[EMJESE^NE PROBEZahtjevno Verdijevo djelo mjerilo je

zrelosti neke kulturne sredine




KULT MARKETSLOBODAN STAJI]

Kina, bajkovitazemlja

Knjiga sarajevskog no-vinara i hodoljupcaSlobodana Staji}a Kina,bajkovita zemlja: tragom Marka Pola(Rabic ,Sarajevo, 2010.) sastoji seod putopisa koje je Staji}napisao iz ove dalekezemlje koja ga je, kakokaè, fascinirala jo{ od

djetinjstva kad je na ku}nim maskenbalimaglumio malog izmi{ljenog Kinezaîng FangFunga, ne slute}i da }e je mnogo godinakasnije uspjeti posjetiti. Cijena je 20 KM.

MARIO VARGAS LLOSATetka Julia ipiskaralo

“Melodrama je bila jednaod mojih mladala~kih sla-bosti, podstaknutameksi~kim srceparaju}imfilmovima pedesetih godi-na, a tema ovog romanami je dopustila da jepreuzmem bez skrupula“,napisao je Mario VargasLlosa u predgovoru svom

romanuTetka Julia i piskaralo . StudentMaritozapo~inje aferu sa svastikom svogaujaka, netom razvedenom putenomJuliom, a dodatnu pometnju u ìvot muunosi i poznanstvo sa ~udnim piscem radiodrama. Cijena je 20 KM.

TOMICA BAJSI]Urezi

“Pjesme u ovom izboruve}inom su izravno svje-do~anstvo trenutka,dragocjeni komadi}iotrgnuti zaboravu koji zasobom ostavljaju ureze uglatkom koritu gluheegzistencije“, napisao je upredgovoru knjigeUrezi: izbor iz svjetske poezije o

ratu, represiji, ropstvu (Druga pri~a, Zagreb,2010.) urednikTomica Bajsi}. On je u ovuvrijednu knjigu sakupio pjesme preko tri sto-tine pjesnika. Cijena je 48 KM.

Ljubiteljima doma}e poezije ime R efikaLi~ine, pjesnika iz Sandàka nastanjenog u[vedskoj, itekako je poznato. KnjigomPrigodne prisile Li~ina se ponovo dokazujekao jedan od najboljih savremenih pjesnikacrnogorskog/bosanskog/srpskog/hrvatskog jezika. Njegov jezik je rasko{an, i starinski iinovativan, iz njegove perspektive svijet je uisto vrijeme i zastra{uju}e i o~aravaju}emjesto, a njegova razmi{ljanja o ~ovjeku, prirodi, politici, egzilu ili knjièvnosti, istins-ki su intelektualni poticaj ~itaocu.

Zbirka Prigodne prisile objedinjujeLi~inine radove nastajale u periodu od prekotrideset godina. U knjigu su uvr{tene i najrani- je pjesme, zatim pratimo sazrijevanje pjesnikasve do najskorijih dana: od mladala~keusamljenosti, preko ljubavnog i seksualnog bu|enja, zatim JNA drila, rata, traume izbj-egli{tva, pa do polaganog mirenja sa novomdomovinom. Lijeù godine u egzilu,/ jed se blaì,/ papu~e uz prag/ brojnije bivaju : usvega ~etiri stiha pjesmePusti puù rogove

ovaj izvrsni pjesnik iskazuje zrelo autoreflek-

sivno vi|enje dugog procesa prilago|avanja pomirenosti sa novim ìvotim okolnostima

Mno{tvo je ovakvih izvrsnih slika (popsve brojnijih papu~a kraj praga) koje poezRefika Li~ine ~ine tako upe~atljivom: u pjmi Danima vehnemo u mrtvaji skela vu~e lelek sa jedne na drugu obalu , u gimnaziji na~asu fizi~kog vje`bajuu trikoima tankokrakdjevoj~ice koje ve} s jeseni matere }e b,ki{a opetlupa prstima obeju {aka o tanka/ przorska stakla , a na ~udan na~in nostalgi~slika iz djetinjstva (nevolje dje~aka oboljeod dje~ijih trbu{nih glista) iskazana je stihoma Moja je lubina stani{te bubina a nagone me pilava da srkam - guka mrsnih glista gnuta u usta.

Li~ina je i duhovit (Ne boj se uda/ mogkad ko kobra glavu digne/ i ne bjeì prek polja,/ ja/ ne mogu da te stignem.) i smrtnoozbiljan, a kao i ranije, nadahnut je podjenako i ìvotom i knjièvno{}u. [tavi{e, svijizvan i unutar biblioteke (u kojoj je godinamradio) kod njega se prepli}u kao dvije ravn pravne i pomirene stvarnosti koje nadopun ju jedna drugu. U novijim pjesmama v

o{troumno a opet lirski oneobi~eno oslikana razna bolna mjesta skandinavskdru{tava: omalovaàvaju}i odnos prema emgrantima, integracija koja zna~i gubljenidentiteta, prvo okretanje licak Meki ...

Prigodne prisile su knjiga koju vrijed~itati i to posve}eno, vi{e puta. (A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Zbirka pjesama Refika Ličine “Prigodne prisile“(Buybook, Sarajevo, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU(Amazon)

1. Kathryn Stockett: The Help 2. Stieg Larsson : The Girl with the Dragon

Tattoo 3. Rick Riordan: The Last Olympian 4. Dennis Lehane: Shutter Island 5. Stieg Larsson : The Girl Who Kicked the

Hornet’s Nest

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH(Knjiàra Buybook, Mostar)

1. Kader Abdolah: Ku}a imama2. Dan Brown: Izgubljeni simbol 3. Stephenie Meyer: Sumrak (saga)4. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve 5. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke

Među sivima, ptica sa šarom

POZICIJA PJESNIKA Mu~no je, u jatu, ptica biti/ izme|u sivih - biti sa {arom,/ i kob svoju uznositi/ ne sa cviljenjem, ve} sa àrom



U organizaciji Federalnog ministarstvakulture i sporta, u Neumu se od 21. do 28.februara odràvaKamp animacije Neum2010 , sa ciljem razvoja animacije u Bosni iHercegovini i pruànja edukacije iz oblastikreiranja animiranih filmova.

Ovogodi{nji kamp u Neumu okupio je40 u~enika srednjih {kola iz Sarajeva,Mostara, Tuzle, Fojnice, Olova, [irokogBrijega, Travnika, Biha}a i drugih bh.gradova, koji osnove animacije u~e od auto-ra me|u kojima su Stevan Sinik (StivCinik) iz Zagreba, Faruk [abanovi}i BorisStapi}iz Sarajeva, Sabina Pezoiz Mostarai Zdravko Cvjetkovi}iz Zenice. Kao i prethodnih godina, kamp je organiziran uformi kombinacije predavanja i radionica2D i 3D tehnike, tokom kojih polaznici u~esve aspekte procesa izrade animiranogfilma: kreiranje lika, storyboard, sceno-grafije, kompjutersku grafiku, modeling isamu animaciju. Rezultat njihovog radasvake godine predstavlja nekoliko novihanimiranih filmova. Tako je, podsjetimo, prvi crtani filmMostarski leta~i grupemladih autora od 12 do 18 godina, koji je nastao tokom drugog kampa animiranogfilma u Mostaru 2004. godine, premijerno prikazan u okviru ceremonije otvaranjaobnovljenog Starog mosta, dok je filmCrazy Dance Sabine Pezoi Zdravka Cvje -

kovi}a premijeru imao pro{le godine utakmi~arskoj selekciji 15.Sarajevo FilmFestivala .

Sabina i Zdravko, polaznici prvogKa m- pa animacije , danas su izrasli u talentiraneautore animiranog filma, koji sada predajunovim polaznicima. Upravo to bila je iosnovna ideja pokretanja cijelog projektaKampa animacije , za ~ije su uspjehe najza-slu`niji Jurinko Raji~i njegov Studio Neum, naravno uz neophodnu podr{kuFederalnog ministarstva kulture i sporta,Fondacije za kinematografiju i produkcijePrime Time . Posebna prednost u radukampa je mogu}nost za polaznike da seupoznaju sa softverom za rad na 3D ani-maciji, to jest sa programom 3D max. A pored ovog zimskog kampa, na Igmanu sesvake godine odràva i ljetni kamp ani-macije, koji predstavlja i dobru priliku za promociju bosanskohercegova~kih turisti-~kih destinacija.

Ove godine u Neumu, kao i na prethod-na dva kampa, petnaest u~enika od ukupnog broja polaznika bit }e izabrano u naprednugrupu koja }e raditi na realizaciji animi-ranih filmova po vlastitim idejama. Te fil-move, ra|ene u 2D i 3D tehnici, publika }eimati priliku vidjeti na ceremoniji zatvara-nja 28. februara.

(M. Radevi})

Animatori u Neumu

LIFESTYLE

Neki od učesnika prvog Kampa animacije izrasli su utalentirane autore animiranog filma, koji sada predaju

novim polaznicima


KULT MARKETFINSKA

MuzikaSvakodnevno slu{anjemuzike moè pomo}i

pacijentima koji se opo-ravljaju od mo`danogudara u pobolj{anju ver-balnih i drugih kogni-tivnih funkcija.Blagotvorna dejstvamuzike u lije~enju

anksioznosti, depresije, pa ~ak i {izofreni- je, demencije i autizma ve} su poznata,ali studija provedena u Finskoj prvi putsugeri{e da muzika pomaè i nakonmo`danog udara, stimuli{u}i mozak da senavikne na o{te}enja izazvana udaromkoja uti~u na govor, pa`nju i pokrete.

SADDnevni san

Kratak san tokomdana u~inkovitootklanja umor tepove}ava sposob-nost mozga daapsorbira noveinformacije.Testiranja skupineod 39 volontera

pokazala su kako 90 minuta sna znatnopove}ava prosje~an uspjeh na provjeramakognitivnih sposobnosti, kaù kalifornijskinau~nici. Kratak san je mozgu potrebankako bi “obradio“ sadràj iz kratkotrajnogpam}enja i tako stvorio prostor potrebanza usvajanje novih ~injenica.

FRANCUSKAPauza za kafu

Ve}ina

Francuzasmatra da jepauza za kafutokom radnogvremenaveoma va`na,

jer je to najbolji na~in da se uspostavedobri odnosi sa kolegama i da se u prijat-noj atmosferi provede radni dan. Za 77posto Francuza, pauza za kafu je “glavnitrenutak u toku radnog dana“, 65 posto ihsmatra da ona pomaè u uspostavljanjudobrih odnosa me|u zaposlenima, a 12posto misli kako je to i odli~na prilika dase saznaju svi tra~evi na poslu.

EDUKACIJA IZOBLASTI KREIRANJA

ANIMIRANIH FILMOVA U~enici srednjih {kola iz

Sarajeva, Mostara, Tuzle, Fojnice idrugih bh. gradova u Neumu

EDUKACIJA IZOBLASTI KREIRANJA

ANIMIRANIH FILMOVA U~enici srednjih {kola iz

Sarajeva, Mostara, Tuzle, Fojnice idrugih bh. gradova u Neumu




KULT MARKETBRATZsombor Dyga

Artin i Natédvasu brata kojaìve u nekojbudimpe{tan-skoj ~etvrti.Prostodu{ni

Artin dvadesettrogodi{nji je mladi} s men-talitetomteenagera, lud za rock glazbom.Njegov stariji i mudriji brat Naté opsjednut je seksom i zara|uje za ìvot pi{u}ipornografske pri~e. Jedan dan bra}anaslje|uju susjedni stan i istovremeno sepojavljuje nova djevojka. Koji }e jeosvojiti? Ocjena: 4

ÔVJEK KOJI JE SADIODRVE]E

Frederic Back Ovaj srednjome-tra`ni film (30min.)FredericaBacka nagra|enbrojnimnagradama, zaveliko platno

adaptira Jeana Gionoa . Putnik se gubi uzaba~enom kraju regije Haute-Provence.Tu upoznajeElzéara Bouffiera, usaml- jenog pastira, koji strpljivo i tajno po{uml- java planinu sade}i ìreve. Kako godineprolaze, goli krajolik preobraàva se uobe}anu zemlju... Istinska objava uni-verzalne ljubavi Prirodi, koju jednostavnaparabola ~ini jo{dirljivijom. Ocjena: 5

DA SAM BAREM BOGATMichael Munz iGerard Bitton

Uhva}en umreù razvoda,koji je pokrenulasupruga,rastu}ih dugova istraha za posaozbog dolaska

novog {efa,Aldovìvot polako seuru{ava. Iznenada na lutriji dobiva 10 milijuna eura. Svoju ènu ugleda u zagrljajusvog novog {efa u trenutku kada joj jemislio priop}iti sretnu vijest. Nakon toga,Aldo odlu~uje da }e prikriti svoj dobitaksve do progla{enja razvoda, te nastavljaìvjeti kao siroma{ak, ne odstupaju}i odtoga ni milimetar... Ocjena: 4

Ovaj film prikazuje ratnog veterana WillaMontgomeryja(glumi ga Ben Foster), ~asni-ka vojske SAD-a koji se vratio ku}i s ratneturneje u Iraku. Dodijeljena mu je obaveza,naizgled jednostavna, da po propisanom pro-tokolu obavje{tava ~lanove obitelji poginuliho gubitku njihovih voljenih.

To radi s kolegom ~asnikom TonyjemStoneom(glumi ga Woody Harrelson). Iakomoraju hladno, bez emocija izvr{avati svojuobavezu dono{enja lo{ih vijesti Will ipak poklekne i popusti. Jednog dana odlazi doOlivie(glumi je Samantha Morton) da bi jeobavijestio o smrti njenog supruga. Uskoroshvati da naizgled jednostavni zadatak ukojem mora nastupati bez emocija ne eli nitimoè izdràti. Zaljubljuje se.

Jako hladnjikava pri~a o jednom mili-taristi~kom zanimanju od tada po~inje bititopla pri~a o tugi, prijateljstvu, ljubavi...Bitno je {to ovaj film personalizira `rtvu.Ponajvi{e onu `rtvu koja ostaje ìva suo~enas gubitkom. Iako je svakodnevnica, naàlost,zasi}ena ratnim i inim kriznim situacijama,

ovaj film ratne tematike itekako vrijedi pogledati. On prikazuje rat iz jedne druga~ijevizure. On govori o jednom djeli}u cijenerata. On govori o cijeni koja se ne moè kupi-ti novcem.

Rat ra~une svodi na odlikovanja, crnekese, iskopane kosti, cifru `rtava, profitere...A stegnuti èludac, o~i pune suza, àl, nabo-rano lice... su prava cijena sve te pohlepnetu|e infantilne igre. No, isti~em, ovaj filmnije samo kritika ratu, ve} i jedna studija ousamljenosti. Svi likovi u filmu su na sebisvojstven na~in veoma usamljeni. OrenMoverman je pisao scenario i zaI’m not

there , nekonvencionalni film koji je dovoljno

~vrst dokaz da se on ne bavi jednostavn postupcima.

Film je premijerno prikazan naSundanceFilm Festivalu u SAD-u, a naBerlinaleu jedobioFilmsku nagradu za mir , te Srebrenogmedvjeda za najbolji scenario.The Me ss - enger je nominiran i zaOscara u kategorijinajboljeg orginalnog scenarija (AllessandroCamon i Oren Moverman), te za najbolsporednu mu{ku ulogu (Woody HarrelsoZanimljiv antiratni film.

(D. Jane~ek)

Glasnik smrti

KINO KRITIKAFilm “Glasnik” (SAD, 2009.); scenarij: Allessandro Camon

Oren Moverman, režija: Oren Moverman

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Avatar (James Cameron )2. Legion (Scott Stewart )3. The Book of Eli (Albert Hughes, Allen

Hughes)4. Tooth Fairy (Michael Lembeck )5. The Lovely Bones (Peter Jackson )

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Dobrodo{li gospodine Chance (HalAshby, Warner Bros./Continental Film)

2. Persepolis (Marjane Satrapi, VincentParonnaud , 2.4.7 Films, France 3cinéma/Hulahop)

3. Nemilosrdni gadovi (Quentin Tarantino,The Weinstein Company, A BandApart/Continental film)

4. Slomljeni zagrljaji (Pedro Almodovar,Universal International Pictures, ElDeseo S.A./Discovery film i video)

5. Najstra{nija no} (Michael Dougherty,Warner Bros. Pictures/Continental Film)

ZANIMLJIV ANTIRATNI FILMGlasnik nije samo kritika ratu, ve} i jedna studija o usamljenosti



U Beogradu su pro{le jeseni na zidovimazgrada osvanuli brojni grafiti koji su oslikalivisoku dozu mr`nje prema homoseksualci-ma. U posljednji trenutak otkazano jeodràvanje beogradskogPridea . Policija jetvrdila kako u centru metropole nije moglagarantovati sigurnost u~esnika parade.“Srbija se kao i veliki broj zemalja u regionunalazi u jednom postratnom stanju, predugose njegovala slika mu{karca-nasilnika kaoideala, odnosno nasilja kao legitimnog sred-stva za rje{avanje problema i sukoba. To jene{to sa ~ime }e se morati obra~unati cijelodru{tvo. @rtve takvog sistema vrijednostinisu samo gay osobe i lezbijke, ve} i ~itavodru{tvo“, àli se Boris Mili}evi} iz beogradske Gay Straight alijanse. No,homoseksualci nisu u opasnosti samo uSrbiji. I u susjednim zemljama nasilje prema pripadnicima ove manjinske zajednice ~esta je pojava. Razlika u tretmanu gejeva/lezbij-ki, kako pravno tako i u “svakodnevnom“ìvotu ipak ima, nagla{ava Franko Dota,novinar i zagreba~ki aktivist za pravahomoseksualnih osoba. “U Sloveniji }euskoro biti legalizovane istopolne zajednice,tako }e se definirati mogu}nost sklapanjabrakova i usvajanja dece. U BiH,Makedoniji, Crnoj Gori ili Kosovu situacijaoko prava homoseksualaca stagnira…“BorisMili}evi} kaè kako dono{enje zakona nemoè puno promijeniti. “To nije dovoljno.Potrebno je raditi u medijima, {kolstvu,

zdravstvu, unutar porodice, policija moranapredovati, sudovi i tuìla{tvo su jakoneefikasni, zna~i ima puno posla.”Kako pokazuju rezultati brojnih anketa, ve}inastanovnika regije homoseksualnost smatra bole{}u. Pogotovo crkve i religijske zajed-nice ~esto {ire takvo mi{ljenje. Uo~i pro{logodi{njeg poku{aja odràvanja beogradske parade, Srpska pravoslavnacrkva okupljanje je nazvala sramotom. Kao jedina “normalna” veza dvoje ljudi jo{ uvijek se smatra odnos mu{karca i ène.Amnesty International u vi{e je navrataizvje{tavao o nasilju i pritiscima na LGBT-aktiviste i poàlio se na nedosljedno ka`nja-vanje po~initelja. Zbog atmosfere straha i prijetnji homoseksualci u regionu ~esto osvojim problemima ne govore javno, ~ak nisa svojom porodicom. Razloga za strah ima puno. U Sarajevu su nasilnici, me|u njima ivehabije, napali u~esnike jednog queer festi-vala i pretukli ih. Po{tivanje manjinskih, uovom slu~aju prava homoseksualaca zazemlje u regionu je lakmus-test za ~lanstvo uEU. A koliko test moè biti ozbiljan na svojoj je koì osjetila Hrvatska. Evropski parlament je velikom ve}inom podrào rezoluciju onapretku u pregovorima s EU-om, ali je u pis-menom dokumentu izri~ito nagla{ena zabrin-utost zbog negativnog raspoloènja premamanjinskoj populaciji homoseksualaca za {tosu dokaz “nedavni homofobni napadi na Gaypride paradu u Zagrebu“. (N. Hasi})

Homoslavija

CRVENI FENJEREvropska unija zabrinuta zbog homofobije na

prostorima bivše SFRJ


KULT MARKETUKRAJINA

Katie Fey

Ukrajinka ima brojne internet fanove, {to je sasvim razumljivo kada pogledatenjene fotografije. Katie je karijeruzapo~ela srame`ljivo, rade}i fotosessionebez golotinje, s prikrivenom eroti~no{}u,no ta faza ju je na sre}u brzo pro{la,dijelom i zbog èstoke konkurencije na

internetu.

NJEMA^KASankanjeBez obzira na hladno}u i snijeg koji jeneprestano padao u njema~kom mjestuBraunlange je u subotu odràno neobi~nosanka{ko natjecanje. Oko trideset èna imu{karaca odjevenih samo u kacige iga}ice spu{talo se na sanjkama niz 90-metarsku skija{ku stazu i time se natjeca-lo za prvo mjesto u “golom sankanju“.Mo`da za dvadeset godina to postaneslu`beni olimpijski sport. Interesa sigurnone}e manjkati.

BRAZIL

Adriana LimaDa je Adriana Lima jedna od najvrelijihmodela na svijetu svjedo~i neformalni fotosession u backstageu tokomVictoria’s secret modnog showa. Njen suprug,srpski ko{arka{Marko Jari}, o~igledno

je ro|en pod sretnom zvijezdom.

LJUDSKA PRAVA KAO TEST ZA EUPo{tivanje manjinskih pravaza zemlje u regionu jelakmus-test za ~lanstvo u EU



74

KULT MARKETSIMPLY REDSongs Of Love

Opra{tamose odSimply

Reda.Njihov jedanaesti izadnji

album:Songs Of Love bi}e promovisan27. februara. A CD }e se prodavatiisklju~ivo u trgova~kom lancuTesco , uVelikoj Britaniji, s kojim je grupa ovihdana potpisala ugovor.Songs Of Love }e sadràvati dvanaest pjesama, a prvisingl se zove:I Have The Love .

THE CHARLATANS

Some FriendlyTokom ovegodineponovo }ebiti objavlj-en Some Friendly ,prvijenacgrupe The Charlatans iz 1990.

godine. I to u dvostrukom, pro{irenomizdanju. Ovo, pak, reizdanje }e objavitiku}a Beggars Banquet . The Charlatansi }e prvo svirati u [paniji, 29. maja, naPrimavera Sound Festivalu , a dva danakasnije su i uThe Roundhouseu uLondonu.

SOILWORK

The PanicBroadcast

Novi studij-ski album{vedskihmetalacaSoilwork zove se:The Panic

Broadcast . Promocija je zakazana tekza ~etiri mjeseca, ali tek toliko da bude-mo u toku.The Panic Broadcast nasljednik je albumaSworn To A Great Divine , a objavi}e ga njihovdugogodi{nji izdava~Nuclear Blast Records .

Best of Bossa Nova album je kojisvesr dno preporu~ujemo. Jer, muzika naova tri CD-a je topla, i uz to je “ukra{ena” bar{unastim ènskim glasovima.Best of Bossa Nova u podnaslovu ima nekoliko brojki i slova:54 Track All Woman Jazz Music .

Ta Bossa Nova je nastala u Brazilu, alisu je ameri~ki dèzeri po~eli jo{ {ezdesetihgodina “eksploatisati”, pa se ra{irila pocijelom svijetu. Samba je to ritam, melodi- je su lijepe, a tako su i najve}i svjetskihitovi u novim aran`manima i vokalniminterpretacijama na tri CD-a, pod istimnazivom, koja predstavljamo ova put jedanfini kompleti} za svaku priliku. Moète tonekome pokloniti, a moète i sebe po~asti-ti dobro vam poznatim pjesmama, samosada sa druga~ijim zvukom.

Ukupno, dakle, pedeset i ~etiri pjesmeimate priliku preslu{ati. Prva jeSweet Child O’mine grupeGuns N’ Roses , kojuizvodeBanda Do Sul Feat. Natascha. Ne,ne}emo sada nabrajati sve pjesme iizvo|a~e, ta~nije interpretatorke. Samoone ~ije }emo fotografije objaviti ovaj put.To je, recimo, Carole King, koja je snimi-la pjesmu You’ve Got A Friend JamesaTaylora.

Tu je i Marcela Mangabeira. IzvodiYou’re Beautiful Jamesa Blunta. I bolje odBlunta. Juliana Aquino je otpjevalaI Will

Survive . Stvarno treba imati hrabrosti pa

ponovo otpjevati i do~arati genijalnu pjmu Gloriaje Gaynor. K aren Souza, pak,interpretira vreme{ni hitEvery Breath YouTake , grupe The Police . Ba{, odli~noPuno je na jednom mjestu pjesama za prelu{ati. Dodu{e, neke ste ve} ~uli do saAli, polako, slu{ajte i gu{tajte.

Best of Bossa Nova: 54 Track AWoman Jazz Music , rekosmo u startutoplo preporu~ujemo. Nek’ stoji na poliuvijek moè zatrebati.

(D. Bajramovi})

I Nova, i Bossa,i prkosna od sna

MUZIKA“Best of Bossa Nova”; razni izvođači

ÊTIRI OD PEDESET I ÊTIRINa kompilaciju su uvr{tene i pjesme uinterpretacijama Carole, Marcele, Juliane, Karen...

SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Crookers ft. Miike Snow: Remedy 2. Vampire Weekend: Cousins 3. Gorillaz: Stylo 4. Metric: Gold Guns Girls 5. The Maccabees ft. Roots

Manuva: Empty Vessels 6. Massive Attack : Paradise Circus 7. Dessa : Dixon’s Girl 8. OK Go: WTF 9. Hadouken!: Turn the lights out 10. White Denim: I start to run

Carole King

Juliana Aquino Karen Souza

Marcela Mangabeira



Ni{ta nije nemogu}e! To je moto Etio p-ljanina Zeimichaela Robela Teklemariama,35-godi{njaka koji }e u Vancouveru nas-tupiti u skija{kom tr~anju. Teklemariam jedrugi put na Igrama, do{ao je sa skromni-m ciljem. “@elim smanjiti jaz u odnosu nanajbolje trka~e“, kaè Etiopljanin koji je uTorinu 2006. bio 84. od ukupno 100 trka~a.Zeimichael je maskota Igara u Kanadi, jedan od „egzoti~nih“ takmi~ara koji dolazeiz zemalja za koje se na prvi pogled nikadane bi ni reklo da imaju svoje predstavnikena ZOI. Da bi uop}e dobio pravo nastupa,on je u svojoj domovini morao utemeljitiskija{ki savez. U Savezu djeluje samo jednaosoba. To je predsjednik Zeimichael RobelTeklemariam. Snijegom se Teklemariam“zarazio“ u SAD-a, gdje je proveo djetinjst-vo. Majka mu je radila za UN u New Yorkui Zeimichael je ~esto odlazio na skijanje.Egzoti~na pojava }e biti i Kenijac PhilipBoit. On }e na ZOI-ju nastupiti ~etvrti put.I njegova je disciplina skija{ko tr~anje. Usje}anju je jo{ uvijek slika sOlimpijade u Naganu, kad je olimpijski pobjednik BjörnDahlie u cilju ~ekao oko 20 minuta na posljednjeg suparnika koji je zavr{io trkukako bi mu ~estitao. êkao je na Boita.Kenijac potje~e iz uspje{ne olimpijske porodice. Njegov brat Mike je 1972. uMünchenu osvojio bronzu na 800 metara.

No, radilo se o ljetnim igrama. Pozornostsvjetske javnosti u Vancouveru }e privu}i ialpski skija{ K wame Nkrumah-Acheam-pong. Snje`ni leopard iz Gane svojim sport-skim outfitom u dizajnu ove ìvotinjezapanjio je modne kriti~are. Uo~iOli - mpijade on je kazao: “Za{to mi Afrikancine bi pokazali da ne znamo samo igratinogomet i brzo tr~ati?“Po prvi put u his-toriji, naOlimpijadi }e nastupiti skija{ice izIrana. To su sestre Marjani Mitra Kalhor. Uskladu s pravilima islama, one }e na utrcinositi maramu. U veleslalomu i slalomu uVancouveru }e, uz sporta{e iz Indije iliPakistana, nastupiti i jedan pravi pravcati princ: Hubertus von Hohenlohe. Ovaj 51-godi{nji Austrijanac nastupa za Meksiko, ito iz inata, kako kaè. Mom~ad iz njegove prve domovine nije ga htjela u svojimredovima i princ se odlu~io za meksi~kisportski “egzil”. Gr~ka na Olimpijadu uVancouveru {alje jednog od najstarijihsudionika, 45-godi{njeg biatlonca Athana-ssiosa Tsakirisa. Tsakiris je jedinstven i potome {to je u Kanadu poveo svoju k}erku,20-godi{nju Panagiotu. I ona je ~lanicagr~ke reprezentacije u biatlonu. S obziromda Gr~ka nije poznata u svijetu po obilnimsnje`nim padavinama, tata i k}er su moralitrenirati u inozemstvu, u Bugarskoj iAustriji. (N. Hasi})

Važno je učestvovati

SPORT

Olimpijada u Vancouveru biće obilježena inastupima outsidera


KULT MARKETAUTOMOBILI

Sharan

VW }e u @enevi prikazati novu generacijuMPV modela Sharan . Jo{ od 2004.godine VW nije radio na ovom modelu ikona~no je vrijeme za drugu generaciju.Prva fotografija, koja djelimi~no otkrivalice druge generacijeMPV -a, govoridovoljno. IakoSharan spada u grupuve}ihMPV vozila, na prvi pogled gamoète zamijeniti sa malenimPolom .

MOTOCIKLIYamaha

O~ajni finansijski rezultati natjerali su japanskog proizvo|a~a da najavi zat-varanje sedam fabrika i smanjenje brojazaposlenih.Yamaha je za 2009. godinuprijavila gubitak od 1,7 milijardi eura, azabiljeèn je pad prodaje motocikala,pomorskih ioff-road proizvoda.Yamaha}e u prvoj polovini 2010. ostati bez 800radnika u Japanu i 200 u ostalimdràvama.

DESIGN

Alfa BertoneProcurile su prve fotografijeStile Bertone koncepta. Sportski koncept automobilanosi imePandion inspirirano jastrebom.Dovoljno detalja o konceptu jo{ uvijeknema, ali se navodi, iako nije i zvani~nopotvr|eno, da koncept koristi istu platformui V8 motor kao iAlfin 8C Competizione.

ZEIMICHAEL ROBELTEKLEMA RIAMEtiopljanin je jedna

od maskota zimskihIgara u Kanadi

ZEIMICHAEL ROBELTEKLEMA RIAMEtiopljanin je jedna

od maskota zimskihIgara u Kanadi




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu19. februara otvorena je izlo`baMuzejaRepublike Srpske , ~iji je naziv:Novac od antike do savremenog doba. Autor izlo`beJanko Vra~ar izjavio jeFeni da je “rije~ otematskoj izlo`bi tog muzeja kojom }ebiti predstavljeno 230 primjeraka starogkovanog, livenog i papirnog novca” .

“Na inicijativuuposlenika UdruènjaH.O.Me|unarodni forum solidarnosti - Emmaus iz ureda u Srebrenici, rock grupiStari Grad donirana je neophodna muzi~ka oprema:mikrofonski set, ~inele, stalci za ~inele, stal-ci za mikrofon, mikrofoni, koà za bubanj,zvu~na kutija, poja~alo...” dobili smo infor-maciju izMFS-Emmausa.

PovodomDana nezavisnosti , a na dankada u prodaji bude ovaj brojSlobodne Bosne , u prostoru]orovi}a ku}e u Mostarubi}e otvorena tre}a samostalna izlo`bamostarskog fotografaAhmeta Huki}a:Draga moja BiH . Otvorenje izlo`bezakazano je za 21 sat, a dio fotografija koje}e biti izloène moète na}i i na web strani-ci autora.

“Obiljeàvanje 26. februara,Dana gradaBiha}ai 750. godi{njice njegovog postojanjatrajat }e sedam dana, a program }e obuh-vatiti dvadeset i tri kulturna sadràja”,saop{tavaju izKulturnog centrau Biha}u.“Na samDan grada Biha}abit }e odrànasve~ana sjednica Op}inskog vije}a”.

Istog dana, u sarajevskomDomu mladih koncert }e odràtiZabranjeno pu{enje , itom prilikom koncertno promovisati njihovposljednji studijski albumMuzej revolucije .Tako|e u Domu mladih , 10. aprila sviraju

Bajaga i Instruktori , a tim koncertom }eproslaviti dvadeset i pet godina rada.Sexoni Bajo... Ni{ta, do|ite!

Jazz sevdah koncertSamir Fejzi} Bandabi}e odràn u OKC-uAbra{evi} u Mostaru, usubotu 27. feburara. Po~etak koncertazakazan je za 21 sat, ulaznica je 5 KM, aovom prilikomSamir Fejzi} Band promo-visa}e album:Bosanske pjesme za glas i trio .“Band izvodi jazz standarde, kao i stiliziranesevdalinke i autorske kompozicije”.

Kada }e biti odràn prviSarajevo Metal Fest?U subotu, 6. marta, uDomu mladih.

Sarajevo Metal Fest je projekat izakojeg stoji ekipa metal-entuzijasta izaljubljenika u ovaj muzi~ki izraz, takoda festivalu s pravom moèmo prika~itietiketu „od fanova fanovima“. Za prvugodinuFestivala planiramo okupiti na{enajbolje metal bendove na jednom mjes-tu, na jednoj bini i pred jednom publ-ikom. Usput, èlja nam je da iz ovog po~etnog,Festival preraste u redovangodi{nji doga|aj, sa ciljem okupljanja

najboljih bh. bendova te generalno ben-dova iz regiona i {ire.

Ko }e nastupiti na SMF-u?Sarajevski bendovi:Silent Kingdom,

Evading Downfall , Odar i Dozer , potomToxicdeath, After Oblivioni Hobson’s Choice iz Tuzle, kao i banjalu~kiTanker . ProgramFestivala po~inje u19.30 sati, a ulaznice za ovaj doga|ajmo}i }e se nabaviti jedino na ulazu uDoma mladihi ko{ta}e 15 KM.

GORAN SALKOVIĆ, glavni koordinator“Sarajevo Metal Festa”

Od fanova - fanovima

IVAN LOVRENOVIĆ, književnik i novinar

IVANLOVRENOVI]“Ova knjiga u {irem smislurije~i nastaje cijeli moj ìvot,dugi niz godina u svakom slu~aju”

F o t o : M i l u

t i n S t o j ~ e v i }




U Gradskoj galerijiCollegium ArtisticumuSarajevu, 2. marta }e biti otvorena izlo`ba Va{ih radova.Karijera je to duga ~etrdeset i pet godina, pa vjerujem daje bilo te{ko izdvojiti radove za ovu priliku?

A ova prilika jeDan nezavisnosti na{e dràve. To }e biti jedna moja mala retrospektiva. Ne volim te velikerije~i kao {to je - retrospektiva, pa onda i famozan, geni- jalan i tome sli~no. Uglavnom, to je jedan zatvoren krug,do dana{njeg dana. Izloì}u vi{e od dvije stotine radova, jedno moje, da tako kaèm, autobiografsko vi|enje ovogvremena, u kome sam ja trajao, istrajavao i, evo, do ovdedotrajao. A akcenat je na vrijeme od dolaska demokrata naove prostore, pa do dana{njeg dana, do druga R adon~i}aiefendije Ceri}a.

Va{a izlo`ba, u organizaciji sarajevskogMediacentra, zove se:Crteì.karikature.cartoons...

Zapravo, moja izlo`ba nema neki zajedni~ki naslov.Cartoons je engleska rije~ u kojoj je sadràn humoristi~ko-satiri~ni crte`. E, sad tu rije~ koriste ove filmadìje i ani-matori. Uglavnom, imam ja tu i crteè koji su neko mojesje}anje na djetinjstvo, to arhai~no vrijeme bijede i jada...Tuzlanska banka vodi aktivnosti vezane za moju izlo`bu.To nije specifi~no samo za njih. I vani to rade banke, kojeimaju para da ulaù u kulturu. Direktor te banke ima idejuda se poslije Sarajeva moja izlo`ba prenese u Tuzlu.

HASAN FAZLIĆ, karikaturista

NakladaSvjetlo rije~i , Sarajevo/Zagreb, upravo je objavilaknjiguBosanski kri` - Kr{}anski nadgrobni spomenici iz raz- doblja turske vlasti . Autor ove publikacije je sarajevskiknjièvnik i novinar Ivan Lovrenovi}.

“Nadgrobni spomenici o kojima govori i koje prikazuje ovaknjiga jedan su ~udesni i sasvim zanemareni fenomen povijestiumjetnosti i kulture u Bosni, s kojim sam familijaran otkakoznam za sebe, a svjesno sam ga po~eo zapaàti, pa i prou~avati,jo{ od studentskih dana. Tako da ova knjiga u {irem smislurije~i nastaje cijeli moj ìvot, dugi niz godina u svakom slu~aju,ali u tehni~kom smislu bilo ju je lako napraviti za vrlo kratkovrijeme. Ipak, klju~no je bilo sedmodnevno putovanje u ljeto2008., kada smo Josip Lovrenovi} i ja metodi~ki i po planuobi{li mnoga stara groblja i zapu{tene lokalitete, na kojima jeJosip napravio ve}inu fotografija objavljenih u ovoj knjizi. Uuvodu sam poku{ao objasniti kako je umjetnost pravljenja ovihspomenika kao kulturnopovijesna formacija pandan srednjovj-ekovnim ste}cima - i po vrijednosti, i po izvornosti, i povi{evjekovnom razdoblju u kojemu je njegovana po bosanskimkr{}anskim grobljima. U o{troj suprotnosti s time stoji ~injenicada se u na{oj znanosti o historiji kulture i umjetnosti njima nijebavio nitko. Osim sjajnoga i zaslu`nog istraìva~a bosanskeba{tine, tako|er i dobroga slikara, \oke Mazali}a, koji je o

ovim krièvima u okolici Travnikanapisao izvrsnu studiju, ali znatekada? Jo{ davne 1957. godine. Odtada vi{e nitko i nikada o njimanije napisao ni jednoga sustavnogretka. U tom, dakle, smislu moèse re}i da bi ova publikacijaSvjetla rije~itrebala biti poticajnaza dalja istraìvanja i tuma~enja.Ako se i poslije nje bude trebalo~ekati pola stolje}a da netkouop}e primijeti postojanje ovefenomenalne nadgrobne plas-tike, onda su nam badava svikapitalniepiteti”, obja{njava Ivan Lovrenovi}.

Kome je ova knjiga namijenjena: “Nikomu i svakomu!Namijenjena je svakomu tko bosanskohercegova~ku ba{tinudoìvljava s izvornom emocijom za autenti~ne i autohtone vri-jednosti kulture ovoga podneblja. A po{to je danas takvih svemanje, jer je interes za ba{tinu uglavnom kastriran ideologijometnonacionalnih atribuiranja, prisvajanja, ili, pak, negiranja, slutim da se ne bi trebalo bojati nekakvoga prevelikog interesa zaovu knjigu. Bilo bi jako lijepo da grije{im.”

Trajao sam, istrajavao i do ovde dotrajao

Moja knjiga namijenjena je nikomu i svakomu!




Tuneli ìvotaKroz 1.500 tunela Palestincima pristiè gotovo sve, od bilje`nicado zubarske opreme. Ono {to Izraelcima predstavlja opasnost, zaPalestince zna~i ìvot. Uprkos redovitom bombardiranju od straneIzraela koji u tunelima vidi ponajprije mogu}nost uno{enja oru`ja, zamnoge Palestince tajno prokopani tuneli na granici izme|u Egipta iGaze predstavljaju svojevrsnu ìlu kucavicu. Zbog izraelske blokadekoja traje ve} dvije godine i koja onemogu}ava normalni na~intrgovanja, Palestinci su time osu|eni na kupovinu robe pristiglu kroztunele. Na ovaj na~in, kojim se naravno najvi{e bogate takozvanitrgovci posrednici, kroz tunele pristiè {kolska oprema, ìve`nenamirnice, gra|evinski materijal, pa ~ak i najmodernija zubarskaoprema. Jednom rije~ju, ìvot bez tunela bi ovdje bio gotovo neza-misliv. U Mushtiru, glavnoj trgova~koj ulici Gaze, ispred gotovosvakog malog du}ana ponovno punom parom rade agregati za stru- ju. Nesta{ica u trajanju od sedam do deset sati dnevno, u posljed-njih je nekoliko nedjelja ponovno postala dio palestinske svakod-nevnice. Tako je i u trgovini {kolske opreme. Ispred ulaza zuji agre-gat, no kada se u|e u prostoriju malog du}ana, na prvi pogled se~ini kao da se ovdje prodaje roba kakva se moè na}i bilo gdje. Sobzirom na blokadu, postavlja se pitanje kako su zapravo sve tebilje`nice, olovke, drvene bojice i tako dalje stigle u ovu malu trgov-inu. VlasnikSaid Mhuad spremno odgovara da je rije~ o “robi iztunela“.“Kvalitetom nisam zadovoljan“, pri~a ovaj trgovac i kaodokaz pokazuje plasti~ne omotnice za bilje`nice.“Pogledajte,veli~ina ne odgovara, omotnica ne pristaje veli~ini obi~nih DIN6 bilje`nica“, kaè Mhuad i dodaje da usprkos lo{oj kvaliteti ovurobu kod posrednika mora platiti dvostruko vi{e nego {to bi ona unormalnim okolnostima ko{tala. U sli~noj se situaciji nalazi iTaufiqel Thuzi, vlasnik male radionice namje{taja, u kojoj se uglavnomproizvode ormari i kreveti. Drvo koje mu je potrebno naru~uje izEgipta. Iako nikada zapravo ne moè biti stopostotno siguran da }enaru~ena roba ikada sti}i do njega, El Thuzi je mora unaprijed platiti- 3.000 dolara za tonu drveta, {to je deset puta vi{e od cijene koju jeza isti materijal pla}ao prije blokade.“Znate, mi Palestinci popitanju proizvodnje i rada smo u stanju i pod najteìm okolnos-tima ’napraviti ~uda’. No, za ovakvu radionicu kakva je moja, toje stvarno jako te{ko. Jednostavno se ne isplati, ne moèmo sipriu{titi da robu nabavljamo ’iz tunela’. Za mene su ovo doistate{ka vremena“ , kaè El Thuzi. Me|utim kroz tunele, kojih premanekim procjenama na granici izme|u Egipta i Gaze ima ~ak 1.500,na palestinsko podru~je ne pristiè samo {kolska oprema, drvo,ìve`ne namirnice, odje}a i kao i sve ostale potrep{tine za normalanìvot, kroz njih pristiè ~ak i medicinska oprema. Tako bi, primjerice,i rad zubara Jamala Naima bez tunela bio gotovo nezamisliv.“Skoro svi instrumenti koje ovdje imamo, kupljeni su u Egiptu i’pro{vercani’ tunelima“, kaè Naim koji je u ’90-im godinama uNjema~koj studirao stomatologiju i koji od prije ~etiri godine sasuprugom i osmero djece ponovno ìvi u Gazi.“No, na ovaj na~inne pristiù samo mali ili srednje veliki instrumenti. Nedavnosam tako|er kod ’tunelskih posrednika’ naru~io za fakultetstomatologije na Me|unarodnom privatnom palestinskomsveu~ili{tu kompletan stomatolo{ki laboratorij“, pri~a JamalNaim i dodaje da je za ovu ~ak i za palestinske prilike pomaloneobi~nu narud`bu morao platiti 150.000 dolara. Laboratorij za sada jo{ nije stigao, no, kako kaè Naim,“o~ekujemo ga svakog dana“ .Naravno - kroz tunel.

P U T O K O S V I J E T A

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: REUTERS




Referendum za nezavisnu, suverenu,nedjeljivu, sekularnu, i kompaktnu Bosnu iHercegovinu odràn je 29. februara i 1.marta 1992. godine. Bio je to... Ne jedan,

nego 2 dana D . I, postali smo suvereni. Isve {to ide uz to.A, to {to imamo odbranili smo uz velike

`rtve. Ogromne. Najava belaja je bila ve}u no}i sa 1. na 2. mart. Barikade uSarajevu, mobilisani ~etnici, seljaci ibr|ani... I to se pro{irilo, do 5. marta, na jo{ neke gradove u na{oj dràvi: Bosanski[amac, Derventa, Odàk. Ali, eto, Bosna i

Hercegovina kakva je - takva je, a 1. mart}emo i ove godine obiljeìti kao me|una-rodno priznati i suvereni.

A u ovaj ponedjeljak je neradni dan,

kao i uvijek, pa da u nedjelju popijemokoju... Vrijedi nazdraviti, pa ko voli nek’ -izvoli. Nema veze {to ima i onih koji to nepriznaju. Mi smo, rekosmo ve}, me|una-rodno priznati.

Statisti~ari vele da je na glasanje, u tadva dana, iza{lo 64 do 67% od bira~kogtijela, a 98% je glasalo za nezavisnostBosne i Hercegovine. Bio je i onaj drugi

referendum, za ostanak u JugoslavijiKojoj, ba, Jugoslaviji? Ne onoj za kojsmo navijali u fudbalu, ko{arci, rukometvaterpolu... Sigurno. Uglavnom, krajem

marta rukovodstvo SDS-a zavr{avapripreme za po~etak rata.@ivi smo ipak. Pa, proslavimoDan

nezavisnosti . Jer, to je golemo! Pisali smou ~ast Dana dràvnosti BiH , 25. novem-bra, u istoj ovoj rubrici. Naravno da je reda i Dan nezavisnosti obiljeìmo. Ova“Patina” je, dodu{e, “fri{ka”, ali lijepsuverena.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R TI S T

Da te volim du{a zna, draga moja BiH!

GLASAJ, NARODEGra|ani BiH odlu~ili suse za nezavisnost svojedràve na Referendumu odrànom 29. februara i1. marta 1992. godine



Nikako do~ekati taj oktobar da se promijeni vlast. Svisu spremni da biramo druge ljude, druge stranke, ovesu nam potpuno dojadile, urnisale su nas dibidus.

Stvarno nam je ve} dozlogrdilo da gledamo stalno iste face{to nam sole pamet, a nikakvog pomaka nema, samo sezaraza {iri sve vi{e i vi{e, zaraza zvana besparica. I inozem-ni faktor o~ekuje da se vlast u nas promijeni, a da vam ne pri~am koliko je u to upro Valentin Inzko.

Sad treba realno sagledati ko bi mogao do}i na vlast.Bo{njaci su najbrojniji, pa me|u njima treba traìti izlaz.Sulejman Tihi}sa svojom SDA se izbrukao, sve nekakvemu}karo{e postavlja na va`na mjesta, a samo gleda kako }esebi i svojima sa~uvati fotelje. A i Haris Silajdì} je potpunofulao, ni{ta od njegovih sto posto Bosne i Hercegovine, idalje je samo frtalj. Nema {anse da Sefer Halilovi}sa svojim Sandàklijama osvoji vlast. Pa za koga }e ondara mus-limani glasati?Od svih zvani~nih i nezvani~nih grupa najbojniji su~ita~iDnevnog avaza . Svaki pravi musliman, a da zna~itati, a ne mora znati misliti, svakodnevno se druì saDnevnim avazom. Valjda je tokom tih silnih godina nau~io bar jednu stvar: najbolji ~ovjek u ovom na{em malom dunj-aluku je Fahrudin Radon~i}. E pa sad kad ima Stranku za bolju budu}nost za koga }e ~ita~iAvaza glasati, nego zavlasnika tornjeva i grlatog avaza. Kad je umio sebi ni iz~ega stvoriti kapital, sigurno }e i dràvu izvesti na pravi put.

Svakako }e se do oktobra promijeniti izborni zakon, pa}e na ~elu biti jedan insan, a ne nekoliko, pa svakovu~e na svoju stranu. A taj jedan naravno da }e biti

Fahrudin Radon~i}, jer je najvi{e glasa~a muslimana,odnosno ~ita~aAvaza . Malo je Fahro slafio da taj njegovlist ima tira` pedeset hiljada, jer u mirno vrijeme socijal-isti~ko, kada je BiH bila jedna,Oslobo|enje je imalo oko 60hiljada tira`, a prodavalo se diljem tisu}ljetne dràve BiH.A danas seAvaz ne prodaje ni u RS-u, ni kod hercegova~kihHrvata, {to zna~i ima prepolovljeno trì{te. Ali Radon~i}ubjedljivo folira, pa mu mora{ vjerovati.

Prvo {to }e Radon~i} u~initi jeste da i{~era sa va`nihmjesta Vlahe, kojih ima ~itavih nekoliko komada, previ{esu se razba{karili. A na Hrvate se ne}e ni obra}ati, samo pusti Dragana ôvi}ada muti, pa }e svi biti zadovoljni. Aglavni Fahrin politi~ki potez bi}e da se dogovori sMiloradom Dodikom, da se niko ne petlja u tu|u teritoriju,

neka svako vlada svojim atarom. [to da se sva|amo, bolje

sa~uvati energiju kako bi se okrenula lova. Stranci }e ushi}eni da se dvije strane, bo{nja~ka i srpska, ne innego fino sara|uju.Oko ulaska u Evropsku uniju nema razloga da se ne ntavi dosada{nja praksa: samo }e se pri~ati kako ho}emse priklju~imo Evropi, a u tom smislu ne}emo ni{ta ra Neka sve preostale zemlje u|u u Uniju, ne}e nas sirotaostaviti da samujemo.

A za glavnog savjetnika u me|unarodnim odnosimFahro }e imati Muhameda Filipovi}a, dobro pla}enog, jeon ne radi za male pare. Poznato je da Tunjo ne moè smliti me|unarodnu zajednicu, jer otkako su Turci do{li Balkan Evropljani mrze muslimane, pa za{to da ih mi dagotivimo? Onda je poznato i da mudri Filipovi}, koji bod mene zna ko mi je bio tetak i daidìnica nego ja, egztno zna da Hrvati, a posebno katolici, ne gledaju blanaklono na na{u di~nu vjeru islam. Tako }e na tragumudrih Filipovi}evih opservacija Radon~i} voditi sv politiku.

Na krilima po{tenih muslimanskih vjernika i ~itAvaza , Fahro }e se brinuti za svakog ~ovjeka, posno onog koji ide da klanja. Tako }e uz duhov

pomo} reisa Mustafe Ceri}anastaviti s gradnjom objekata vlasni{tvuRijaseta . Kao iskusan graditelj, vlasnik Avaza }eokon~ati gradnju reisovih dvora na Vratniku, da se ima~ime pohvaliti pred gostima, posebno onima iz arapszemalja.

Ne}e reis ostati duàn Fahri, pa }e tako na svim hudma po dàmijama organizovati propagandno veli~anje nvlasti. Ne treba sumnjati da je idu}i novi politi~ki veldostojnik naivan, pa }e uz forsiranje muslimanskih glasveoma dobro i rado sara|ivati sa srbijanskim li~nostikoji imaju debele bankovne ra~une. Biznis }e povu}i FaRadon~i}a u ostvarivanje novih kula na zemlji, a nana~in }emo i mi mo}i ìvjeti u na{im veselim kulama u vduhu.

Kako se ne bi reklo da je na{ budu}i predsjednik {ov-sta, na mjesto novog predsjednika parlamenta }e postaènu i Srpkinju Sanju Vlaisavljevi}. Poznata po tome {toganja kulturu dijaloga, ova dama }e od skup{tine naprakulturnu instituciju, gdje }e biti zabranjene ru`ne rije~i. samo da poslanici iskazuju ljubav jedno drugome.

Eto, jo{ malo da pri~ekamo, pa }e veseli ~ita~iAvaza

do~ekati svoje vesele dane.SLOBODNA BOSNA I 25.2.2010.80

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Za glavnog savjetnika u međunarodnim odnosima Fahro će imatiMuhameda Filipovića, dobro plaćenog, jer on ne radi za male pare.Poznato je da Tunjo ne može smisliti međunarodnu zajednicu, jerotkako su Turci došli na Balkan Evropljani mrze muslimane, pazašto da ih mi danas gotivimo?

VESELE PROMJENEPi{e: SEAD FETAHAGI]



Jusuf Mu{inbegovi} - Uredni{tvu

Nikada nisam biopropagandista JNA,nikada nisam bio na službiu Sarajevskom korpusu inikada nisam dao nikakvuizjavu za “Yutel“(“Penzijama od 1.400 KM nezadovoljniJNA-ov najva`niji obavje{tajacMuslimovi} i nekada{nji propagandistaMu{inbegovi}”, SB, Br. 686)

Do{ao sam do saznanja da je va{a NIR“Slobodna Bosna” u svom broju 686 od07.01.2010. godine, komentiraju}i nepravo-mo}nu presudu Op}inskog suda u Sarajevu ukorist 108 vojnih penzionera dala vi{e potpunoneta~nih podataka pod naslovom “Penzijama

od 1.400,00 maraka nezadovoljni JNA-ovnajva`niji obavje{tajac Muslimovi} i nekada-{nji propagandista Mu{inbegovi}”.

Nemam ni{ta protiv konstatacije navedenogautora teksta da sam na listi vojnih penzionerakojima je sud vratio pravo na penziju koju samdobio po zakonu, ali je neta~no slijede}e:

Da sam nezadovoljan navedenim izno-som penzije i bilo kojim iznosom koji mi jepo zakonu odre|en. Odluka suda je povratranije ste~enih prava, koja je nelegitimanorgan ukinuo;

îsta je kleveta moga “prezimena”, akasnije i imena da sam “nekada{nji propa-gandista za biv{u JNA”. Ja sam samo neka-da bio njen pripadnik, dok je bila “narodna”;

Ja nikada nisam bio na slu`bi u sarajevskom korpusu JNA(4. korpus), pa ni predpo~etak rata, kada mi se pripisuje “sramnauloga u toku prijeratnog anga`mana da os-mislim propagandu kojom }u umiriti javnostprestra{enu stvaranjem obru~a te{ke artilj-erije JNA oko Sarajeva”;

Ja nikakvu izjavu nisam dao u predrat-nom periodu za Yutel, a spo~itava mi sesadràj te izjave kao moj, kako su “tenkoviJNA raspore|eni oko Sarajeva da bi ~uvali,a ne uni{tili grad”.

Ovakvim negativnim konotacijama bezargumenata – klevetom u javnom glasilu

(kome sam prili~no privrèn), povrije|en je~lan 6. Zakona o kleveti. Ve} duè vremenatrpim veliku kritiku od mnogih – onih koji medjelimi~no poznaju, a posebno onih kojimamoram obja{njavati svoju ~asnu ulogu upredratnom, a posebno u ratnom periodu.Trpim du{evnu bol - i osobno i porodi~no, a

i moralnu {tetu, jer je poljuljana mojsada{nja funkcija u nevladinom sektoru(predsjednik sam jednog udruènja kojeokuplja {iroku populaciju, a bio sam i kanddat na op}inskim izborima). Doveden je pitanje i moj politi~ki anga`man na predsto je}im op}inskim izborima. Doveden jepitanje i moj politi~ki anga`man na predsto je}im op}im izborima na federalnom nivou

Moram vam ista}i da sam do 09/1991godine slu`bovao u novosadskom korpusubiv{e JNA, a da sam od tada bio vezan zapatriotsku ligu u Visokom i da mi je to ~asnuloga u kriti~no vrijeme po ovaj grad i BiRatne du`nosti ne bih navodio, ali su bilevrlo visoke i – u slu`bi odbrane naroda. Zaratni odbrambeno-oslobodila~ki anga`manimam i vi{e vojnih priznanja.

Jo{ vas jednom podsje}am da vam je~lanak koji se odnosi na mene vrlo tendenciozan, da je ozbiljno ugrozio moj i osobporodi~ni identitet i da preko toga nisamnikako mogao pre}i (pa makar se, mo`da,

radilo i o gruboj oma{ci autora teksta). Jsam Mu{inbegovi} JUSUF.Molim vas da demanti va{eg ~lank

objavite odmah u narednom broju, nastranici gdje je i sporni ~lanak objavljen.

Jusuf Mu{inbegovi}


REAGIRANJA





26 INTERNACIONALNI FESTIVAL SARAJEVO “SARAJEVSKA ZIMA” 2010 “ŠTA SAD?” W.A.T.- WORLD. ART. TENDENCY. 7.-28.02.2010

26. 2. 2010. PETAKSusret povodom 100. godišnjice rođenjaMeše SelimovićaNUBBiH10:00Egipatski tradicionalni plesEl Sharkia Folk Troupe(Egipat)Dom policije18:30

Projekt „Objektivno 1“ Umjetničke galerije BiH,Umjetnička galerija BiH19:00“Rekvijem”, Koncert povodom35. godišnjice rada Ivice ŠarićaDirigent: Ivo Lipanović (BiH)Narodno pozorište20:00

27. 2. 2010. SUBOTASusret povodom 100.godišnjice smrtiLava Nikolajeviča TolstojaNUBBiH11:00Promocija Umjetničkog festivala SMIAF(San Marino)Galerija MAK13:00Dang Show Yasaman Sharif Manesh(Iran)

Bošnjački institut17:00Eksperimentalni video“Voodoo Instructions”Martyna Starosta (Njemačka)Igrani flm“Korak u tamu”Atil Inac (Turska)Turski kulturni centar18:00Horski koncertEVMOLPEYA Djevojački hor Plovdiv(Bugarska)Narodno pozorište19:00

Funk-Jazz-Hip HopJohn Hed Nik eat Bioshi Dj (San Marino)Međunarodni centar za djecu i omladinu Grbavica21:00

28. 2. 2010. NEDJELJACeremonija svečanog zatvaranja FestivalaEric Breton: What now (Francuska)Promocija projekta “Sarajevo – kulturni cenEvrope i svijeta 2014.” i Koncert holaDom mladih11:00Izložba “Prostor“ povodom 100.godišnjiceVoje Dimitrijevića(BiH)

Galerija Novi hram12:00Koncert sefardske muzike„Cinco Siglos“(Španija)Bošnjački institut19:00Ulični teatar„Flying?“Eva Toccaceli(San Marino)Ferhadija19:30Steven Sater, Duncan Sheik Mjuzikl“Buđenje proljeća”Mestno gledališče ljubljanskoRežija: Sebastijan Horvat (Slovenija)Narodno pozorište20:00

SARAJEVOKONCERTHOL



Slobodna Bosna [broj 693, 25.2.2010]

Documents