Slobodna Bosna 913

8/12/2019 Slobodna Bosna 913

1/68

www.slobodna-bosna.b

MILAN PANI]:U DAYTONU SMO SPA[AVALI SRBIJ

OD ALIJEDO BAKIRA

I NAZAD

[ A M P I O N T R A N Z I C I J E

SENAD [AHINPA[I] [AJA


2/68


3/68

STROGO POVJERLJIVODOSSIER: SENAD [AHINPA[I] [AJASLOBODNA BOSNA ekskluzivno objavljujedokumente biv{e Slu`be dràvnebezbjednosti RBiH koji potvr|uju da jeSENAD [AHINPA[I] [AJA, ratni logisti~ar,poratni tajkun i dugogodi{nji prijatelj ALIJE iBAKIRA IZETBEGOVI]A, godinama bio

pod tajnom istragom; transkriptiprislu{kivanih razgovora otkrivaju kako je[aja 1995. gra|anima u opkoljenomGora`du i Sarajevu dopremao robu iz firmeCENEX u vlasni{tvu njegovog prijateljaALIJE DELIMUSTAFI]A, zajedno sHASETOM TIRI]EM pripremao obra~un sKOS-ovcima i UDBA-{ima, i {ta mu je BakirIzetbegovi} savjetovao nakon {to sepo~etkom 1996. OMER BEHMEN usprotivionjegovom izboru u Glavni odbor SDA

INTERVIEWBakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva

BiHPredsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH izamjenik predsjednika SDA BAKIRIZETBEGOVI] na{ao se posljednjih danau ìì politi~ke javnosti zbog burne sva|efrakcijskih struja unutar SDA izazvanesmjenom Bakira Alispahi}a iz Kadrovskekomisije; U razgovoru za Slobodnu BosnuIzetbegovi} govori za{to je smijenjenAlispahi}, ho}e li se Tihi} vratiti u politiku,

je li iznena|en politi~kom ambicijom biv{egreisa Ceri}a, za{to je Vu~i} od jastrebapostao golub mira...

APSURD I BIROKRATIJABORBA ZA SJE]ANJEPri~a KARLA IVANDI]A je tipi~na sarajevska,mo`da i bosanskohercegova~ka - o apsurdu.Karlo je Bosanac, od oca Hrvata i majkeSrbijanke, koji je ro|en, ìvio i umro zaSarajevo. Iako je bio dobrovoljac i iako jepoginuo u jednoj od najteìh bitaka 1992.godine, Karlovo ime nestalo je iz vojnih eviden-cija i nema ga na spomenicima, ali njegovi pri-

jatelji, saborci, kom{ije i poznanici iz kvarta se

bore protiv apsurdne birokratije i zaborava

KLINIKA ZA NEUROHIRURGIJUSUJETE, BEZVLA[]E, TRAGEDIJANakon {to su knjièvnik HAD@EMHAJDAREVI] i njegova supruga AMRApodnijeli krivi~nu prijavu protiv {est ljekaraKCUS-a zbog nesavjesnog lije~enjanjihove k}erke SELME, iz sarajevskogKlini~kog centra krenula je prava lavina

me|usobnih optu`bi za neodgovornost,nestru~nost i nepotizam; i dok ljekariKlinike za neurohirurgiju prebacujuodgovornost s jednih na druge, jedanmladi ìvot je nepovratno izgubljen

KROZ TAJNI ARHIV CIA-eDAYTON NA DLANUKada je CIA skinula oznaku tajno sa kore-spondencije koja je tokom rata u BiHvo|ena izme|u nekada{njeg premijera SRJugoslavije MILANA PANI]A i ameri~kogpredsjednika BILLA CLINTONA, biv{i premi-

jer SRJ odlu~io je da ovu prepisku objavi usvojim memoarima koji su prije petnaestakdana objavljeni u Beogradu; ova senza-cionalna ispovijest, izme|u ostalog, otkrivaklju~nu Pani}evu ulogu u organizovanju dej-tonskih mirovnih pregovora. Na{ listobjavljuje najzanimljivije dijelove memoara

~iji je autor MANOJLO VUKOTI]

POJAM SLOBODEGODINE S DRUGOM BRANKOMNavr{ilo se, 12. aprila, dvadeset godina od

smrti BRANKA MIKULI]A, bezuvjetnog ineograni~enog bosanskohercegova~kogpatriote; uskoro }e biti objavljena knjigaKOBNE GODINE, koju je Mikuli} napisaotokom opsade Sarajeva

VIJE]NICA, NIÎJA I SVAÎJABORBA ZA SIMBOL GRADANakon osamnaest godina koliko je trajalaobnova, finansirana ve}inom iz fondovaEvropske unije, gra|ani Sarajeva kona~nosu do~ekali ponovno otvaranje Vije}nice,

jednog od najprepoznatljivijih simbolagrada; paralelno sa podizanjem Vije}nice pepela, rasle su i ambicije zainteresiranihstrana za zauzimanje prostora uobnovljenom veleljepnom zdanju

8.5.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

40

28

32

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/68SLOBODN BOSN I 8.5.2014

NOMEN EST OMEN

Demokratskafronta }e naoktobarskim

izborima iza}ipod nazivom DF- @eljko Kom{i}

Premda se od @eljka Kom{i}aponajmanje o~ekivalo da svoje imestavi uz naziv stranke, ~ini se kako }ese nova politi~ka partija predoktobarske izbore bira~ima ipakpredstaviti kao Demokratska fronta -@eljko Kom{i}. Prijedlog da se ime

predsjednika pridoda nazivu strankenavodno je stigao od nekolicinenjegovih bliskih suradnika, koji suprocijenili kako }e na taj na~in novapoliti~ka stranka biti prepoznatljiva{irem glasa~kom tijelu. Predsjednik seDemokratske fronte, istina, u po~etkuprotivio takvoj politi~koj(samo)promociji, ali je na koncupopustio. Budu}i da se ne moè potre}i put kandidirati za ~lanaPredsjedni{tva BiH, ra~una se da }e@eljko Kom{i} biti nositelj strana~keliste za dràvni Parlament iz Sarajeva,

a to prakti~no zna~i da }e se njegovoime na}i na listi samo jedne izborne

jedinice koju ~ine dva kantona -Sarajevski i Gora`danski.

Ime lidera uz naziv partije ve} duljevremena koristi SNSD i pokazalo se dataj marketin{ki potez donosi rezultat.

(S.M.)

Kreditni aran`man BiH s MMF-om

doveden je u pitanje zbog naizgledbanalnog razloga. Parlament BiH nije prih-vatio predloèno 100-postotno pove}anjeakcize na rezane duhane u iznosu 78 KM pokilogramu, jer tako visoke akcize ne samoda ne bi polu~ile o~ekivane fiskalne efekte,nego bi dodatno stimulirale razvoj {verca icrnog trì{ta.

Drasti~nim pove}anjem stope akcizena rezani duhan legalno trì{te bi se sman-

jilo u korist ilegalnog, na isti na~in kakose to desilo u proteklih nekoliko godina strì{tem cigareta. Naime, od 2009. godine,otkako su cigarete zbog visokih akcizasvakih nekoliko mjeseci bile skuplje,

legalno trì{te se smanjilo za 40 posto! T

nije posljedica ~injenice da su gra|azbog visokih cijena prestali pu{iti, nego posljedica ~injenice da je crno trì{te ciareta postalo vrlo unosno. Visoke akcina cigarete nisu napunile dràvnu kasu, p

je sasvim izvjesno da je ne}e napuniti visoke akcize na rezani duhan.

Akcize na rezani duhan svakako trebpove}ati, ali postupno i uporedo s elimnacijom rasprostranjenog kriminala kojem izravno sudjeluje korumpirana cariska slu`ba BiH. Ina~e bi budètska {teta ovisokih akciza mogla biti znatno ve}a onove tran{e kredita MMF-a.

(A. M

POREZ NA KIJU BLOKIRAO KREDIT MMF-a

MINI MARKET

STIMULIRANJE [VERCA I CRNOG TR@I[TAVisoke akcize na rezani duhan ne bi polu~ile o~ekivane fiskalne efekte

Zastupnici Parlamenta BiHopravdano su odbili

prijedlog da se akcize narezani duhan poveaju

za 100 posto

@eljkoKom{i}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NEMA [TA NEMA

Porodica Dodiksvom golemomprivatnom imetku

odnedavnopridodala i 2.700hektara dràvnezemlje

Kada je predsjednik SDS-a MladenBosi} po~etkom nedjelje zatraìo da seobjavi imovina svih politi~ara u RS-u,uklju~uju}i i najvi{e zvani~nikeRepublike Srpske, lideri SNSD-a

reagovali su prili~no nervozno. To i ne~udi s obzirom da je njihovo bogatstvo,koje se procjenjuje na nekoliko desetinamiliona maraka, uglavnom skriveno od

javnosti. Najbogatiji politi~ar u RS-u jenesumnjivo Milorad Dodik. Poredvelikog broja vila koje se nalaze uBanjoj Luci, Beogradu i na Kipru, Dodik

je u posljednih nekoliko godina postao ivlasnik ~ak 2. 700 hektara zemlje koja

je bilo u vlasni{tvu JP [ume SrpskeuLakta{ima. Geodetska uprava RS-a jekomplekse {uma, njiva i pa{njaka kojesu bili u dràvnom vlasni{tvu uknjiìla

na firmu Agro vo}ekoja se vodi na imebrata predsjednika RS-a, GoranaDodika. Dodikovi su na ovom imanjuposjekli {umu i zasadili vo}njak. îtavkompleks nalazi se nedaleko odBakinaca, gdje Dodik posjeduje dvijeporodi~ne vile sa jezerom i ribnjakom.Kompletno imanje Dodikovih ~uvajupripadnici privatne agencije zaobezbje|enje. (M.D.)

MINI MARKET

Dobrovoljaka3.5.2014.

Milorad Dodik


6/68

ETVRTAK,1. MAJ

Praznik je rada, slavi se na sve strane,pu{e se ro{tilji, ciju~u }evapi, cvr~esudùke, dogorijevaju napu{tene pljeska-vice... Jedan moj drug, jako ozbiljan mali

poduzetnik, me|utim, tr~i na posao, a jaga zovem da sjedne sa rajom. Izvini,nisam ti ja za tih besposlica, imam posla,odoh raditi.

To mi se u~ini odli~nom trade markporukom: RADOM PROTIV NERADNIKA.

PETAK,2. MAJ

Svjetski je dan slobode medija -novinari Al Jazeere Balkans, od Vardara pado Triglava, napravili su smije{an

performans - za~epili usta samoljepljivimtrakama. Odli~no! Gromoglasnih nekolikominuta to ja ta forma, bunt, otpor protivgu{itelja medijskih sloboda. Svjetskanogometna asocijacija FIFA kaznila je danas

gazde Manchester Cityja i Paris SaintGermaina, raskala{ne Arape sa pedesetakmiliona dolara zbog nelojalne konkurencije -

pla}aju i {akom i kapom, ne biraju sredstva.Nije to opasnost, nego je realnost s kojom seovda{nje novinarstvo mora pomiriti -ho}emo li se prodati netransparentnom gazdiiz Katara, ili }emo ostati lojalni vlasniku izTurske? A jeste li vidjeli, ako mi jedopu{teno to re}i, kako igra EDIN D@EKO?Fenomenalno, savr{eno. Opet je ManchesterCityju donio titulu prvaka Engleske.Obja{njava mi upu}eni drug za{to je po@eljezni~ar lo{e {to je Dèko bljesnuo u

zadnjih dvije-tri sedmice: Ima @eljo tri

posto od svakog njegovog transfera; da pre{ao u Inter, zaradili bi, brat-bratmilion maraka. Lijepa je to ra~unica, ali, malo izjalovila...

SUBOTA,3. MAJ

Impresivna je akribi~nost, predanos

posvema{nja analiti~nost i spisateljskodgovornost MILJENKA JERGOVI]A dopi{e o glavnim junacima, podstreka~imVelikog rata, Prvog svjetskog rata. Bezbenaravno, a{i}are da je pucanj naustrougarskog prijestolonasljednika Sarajevu bio okida~ za po~etak rataUstanovljeno je da su materijalno-tehni~ksredstva, logisti~ka platforma pi{tolji, mec

bombe, pakovanja cijanida ..., sarajevskiatentatorima stigli iz Srbije. Te{ko jzapravo nemogu}e, arbitrirati, poglavito kriznim situacijama; negdje na po~etku raslu`beno, protokolirano, dobio sam pi{tolj o

nekih legalno izabranih nadle`nih policijsk

SLOBODN BOSN I 8.5.2016

Svjetski je dan slobode medija- novinari Al Jazeere Balkans,od Vardara pa do Triglava,napravili su smijeanperformans - zaepili ustasamoljepljivim trakama.Odlino! Gromoglasnihnekoliko minuta to ja taforma, bunt, otpor protivguitelja medijskih sloboda.Svjetska nogometna asocijacijaFIFA kaznila je danas gazdeManchester Cityja i Paris Saint

Germaina, raskalane Arapesa pedesetak miliona dolarazbog nelojalne konkurencije -plaaju i akom i kapom, nebiraju sredstva. Nije to opas-nost, nego je realnost s kojomse ovdanje novinarstvo morapomiriti - hoemo li se prodatinetransparentnom gazdi izKatara, ili emo ostati lojalni

vlasniku iz Turske?

ÂROBNI BIJEG[to nas vi{e ubijaju, sve nas je manje

KO BI REKO DA ]E IGRAT D@EKOLjeto u zlatnoj kotlini


7/68

slu`bi. Vrlo brzo po po~etku rata pi{tolj samuredno predao legalnim organima vlasti!Srbijanska podzemna, fatalno utjecajna

bagra, pukovnici, pokojnici, nekakavDragutin Dimitrijevi} Apis, taj demon, dajeoru`je Principovim mladobosancima.

Osebujan je filmsko-televizijski esejnapravio kultni ameri~ki redatelj ROBERTALTMAN sa jasnim pou~kom: nije

problem u revolveru-pi{tolju-utoki, frka je,

drama je s onim ko ga nosi...

NEDJELJA,4. MAJ

Ne propu{tam, naravno, na Hrvatskojteleviziji, prenos obiljeàvanja godi{njicetragi~nog poku{aja bijega logora{a izusta{kog logora u Jasenovcu. Kompletandràvni vrh Hrvatske, predsjednik IVOJOSIPOVI], premijer ZORAN MILA-

NOVI], predsjednik Sabora AN\ELKOLEKO odgovorno, s pijetetom govore ouàsima koje su usta{ke vlasti Nezavisnedràve Hrvatske po~inile nad neprijateljimasvih boja i dezena na nacionalnoj, rasnoj,

poli ti~koj osnovi. Neko od govornika,mislim predsjednik Ivo Josipovi}, govori o83 hiljade ~eljadi zvjerski likvidirane uJasenovcu.

Srbijanske televizije i javne ikomercijalne, bez ~asnog izuzetka, ovakotaj tu`ni doga|aj do~aravaju: Hrvatskidràvni vrh obeleìo je u Jasenovcustradanje 700 hiljada Srba, preko 40 hiljadaJevreja, 20 hiljada Roma i ostalih...

Stra{na je, monstruozna i onespoko-

javaju}a ta srpsko-hrvatska mirnodopskaigra brojki i slova; sve pri~e o regionalnojsuradnji, dijalogu pred tom aritmetikomsmrti su besmislene.

Listao sam prije podosta godina knjigumrtvih, pobijenih, poklanih u Jasenovcu koju

je malo pred rat pedantno i sustavno napraviojugoslovenski Zavod za statistiku; boljeg ivjerodostojnijeg dokumenta jo{ nisam vidio.Me|u 80 hiljada ljudi, imenom i prezimenomnavedenih `rtava, tra io sam jednog, vrlova`nog svog daljnjeg ro|aka. I na{ao sam ga:nakon bolnog, beskona~nog niza Jevreja,Altaraca, Alkalaja, Atijasa, negdje pri dnu

stranice na{lo se mjesta i za jednog jedinogAvdi}a. U rubrici nacionalnost pisalo jeSRBIN...

PONEDJELJAK,5. MAJ

Objavio je selektor reprezentacijeBosne i Hercegovine SAFET SU[I] spisakigra~a koje }e povesti na planetarni megdanu Brazil. Na pitanje zajedljivih novinaraotkud me|u dvadesetak Zmajeva da sena|e SVEN TINO SU[I], sin njegovog

brata Seada, poslovi~no duhoviti Pape veli:

Pa, eto, ima lijepo prezime. Dovitljivo,promu}urno, u osnovi glupavo: ko bi setoga sjetio? Ju~er sam uporedno,istovremeno, gledao barem 4-5 utakmica,

poraz Atletica Madrida, gradski vje~itiderbi @eljo - Sarajevo, a pored ostalih iuàs iz Hrvatske nogometne lige u kojem jeHajduku kojem igra taj mali Su{i} poraènod neke lijeve ekipe, Istre, ~ini mi se,Zmaj Su{i} nije ulazio u igru nije se,

valjda, ukazala potreba.Safet Su{i} o~ito, i sa odre|enim

pravom, smatra da je ta nepotisti~ka,familijarna matrica, idealan, dapa~e

poèljan model dru{tvenog pona{anja uizboru kadrovsko-ljudskih resursa: Alija iBakir Izetbegovi}, Halid i Hasan êngi},Milorad i Igor Dodik, Arsen i Gabi,Radojka i Tine Sven @ivkovi}...

UTORAK,6. MAJ

Evropa je zate~ena, Amerika nemaodgovor na ukrajinski scenarij - isto~nedijelove te suverene i koliko-tolikoneovisne dràve okupirali su, kako se tooficijelno naziva, ruski separatisti kojinikako ne èle da ìve pod reìmomprofa{isti~ke i neonacisti~ke hunte izKijeva. Generalni tajnik NATO-aANDERSFOGH RASMUSSEN pokajni~ki priznajeda je potcijenjena retorika ruskog

predsjednika VLADIMIRA PUTINA kojije Ukrajinu u svakoj prigodi nazivaovje{ta~kom tvorevinom. Slabo ne{toznam o recentnim geografskim, odnosnogeopoliti~kim prilikama u Ukrajini, ali bimi moralo biti dopu{teno slobodnoasocjativno polje: ako apstrahiramo Krim,kao neprolazan, ireverzibilan ruski plijen,fakti~ko-takti~ko stanje, {ta da se radi sasamoprogla{enom Donjeckom repu-

blikom. îm se iz Ukrajine vrati mojakolegica MIRJANA HRGA, reporterka AlJazeere Balkans, morat }u je pitati ima lismisla, pije li vode analogija koju mi je

ju~er kroz u{i provukao drug iz Bijeljine:Donjecka ti je oblast, prijatelju, za Rusijuisto {to i Semberija za Srbiju.

A i onaj mra~ni tip, {ef moskovskihspecijalaca, ruski interventni drot, heroj ane zlo~inac, sa, naravski, ljudskim licem,koji je u Donjecku napokon oslobodio

promatra~e OEBS-a, nekako mi li~i naMilo{evi}evog opunomo}enika JOVICUSTANI[I]A koji je posljednji ~asoslobodio francuske pilote negdje naJahorini, Han Pijesku. Ima epohalnakarikatura objavljena u ratnom Oslobo-|enju velikog umjetnika-karikaturisteBO@E STEFANOVI]A, a na kojoj neki

jadnik iz glavnog grada ê~enije Groznogpita kolegu iz Sarajeva kakva je situacija.

U Sarajevu je GROZNO.

SRIJEDA,7. MAJ

U izvrsnoj, lijepo organiziranoj, vrnadahnutoj knjizi Ivica Osim, autMARKO TOMA[ (izdava~ Vrijeme Zenice) navodi kako je, pi{u}i zSlobodnu Dalmaciju tokom Svjetskonogometnog prvenstva u Italiji 199

godine pokojni splitski genije MILJENKSMOJE izlu|ivao svoje kolege specijalzirane sportske novinare. Smoje nije mrdaiz svoje splitske kafane, ali je pisao takvom uvjerljivo{}u da niko nije moga

posumnjati da se ne nalazi na licinomjestu, u àri{tu doga|aja u Italiji - tik dselektora [vabe Osima. Izmislio je takizma{tao, sada bi se to reklo slagao, Smojkako je dan pred kobnu utakmicJugoslavije protiv Maradonine Argentinreprezentaticiju napustio i vratio se u SplHajdukov brani~ ROBER JARNI. Tolik

je Smoje bio vjerodostojan da mu povjerovao i stru~ni stoèr gau~osa koje bio zaprepa{ten kada je Jarnija vidio nklupi stadiona u Firenzi...

BRANKO BALETI], crnogorsksrpski filmski reditelj, autor odli~nog filmSok od {ljiva i sjajnog Balkan Expressa,

jednom televizijskom dokumentarcu govokako je 1993. godine u beogradskonedjeljniku Vremenapisao tekst naslovlje(po sje}anju govorim, ne izmi{ljamKako je Eduard Limonov ubio moju tetku Sarajevu. Naveo je u tom tekstu Baleti kako mu se tetka zvala (tako i tako

koliko je godina imala (preko sedamdesetgdje je stanovala (u Hrasnom), kako nesretnica iza{la na balkon da pokupi rubli pokosi je snajper sa obli`njeg jakoneprijateljskog upori{ta. Budu}i je Balettih tragi~nih dana, mjeseci, kao i sanormalan svet vidio na televizijamruskog pisca Eduarda Limonova kako

brda iznad Sarajeva, uz RadovanKaradì}a rafala, pucketapo Sarajevizravno ga je optuìo da mu je ubio tetkPa se ubrzo oglasio Limonov, pravdaju}i da nije po Sarajevu iz seja~a smrtipucketatoga dana kada je stradala Baleti}eva tetknego mnogo-mnogo ranije, {est mjeseranije.Naravno da nisam imao nikakvu tetku Sarajevu, nemam pojma gdje je naselHrasno, samo sam tom navodnoizmi{ljotinom htio, i uspio, alarmirajavnost da svaki metak, pa i onLimonovljev, ubije ne~iju tetku, majkdijete u Sarajevu, kaè Baleti}.

Ni Smoje, ni Baleti} ni{ta nisu slagaeventualno su ne{to malo izmislili, dodanadogradili: a to je primjereno rijetkimdarovitim i dobronamjernim mangupima

u na{im redovima.



8/68


9/68


10/68SLOBODN BOSN I 8.5.20110

POLICIJSKI (MINI)STAR

Federalniministar policijePredrag Kurte{

dobio odlikovanjeEvropskogpokreta u BiH

Za razliku od njegovih kolega izSDP-a, koji su iz bro{ure tiskane predposljednju strana~ku Konvencijuizostavili Predraga Kurte{a, anga`manfederalnog ministra policije ovog jetjedna nagradio Evropski pokret u BiH.Kurte{ je dobio priznanje u kategoriji

Politi~ko- dru{tveni odgovoran partneru procesu euroatlantskih integracija,kao jedan od rijetkih ministara koji jeimao konkretne rezultate kada jeposrijedi osobna i imovinska sigurnostgra|ana. U tom su smislu istaknuteintenzivne aktivnosti Ministarstva napripremi prijedloga zakona o unutarnjimposlovima FBiH, koji je upotpunostiusagla{en sa standardima EU, {to jeeksplicitno potvrdio visoki predstavnikna sastanku ambasadora ~lanova PIC-a.Ministru Kurte{u su pripisane zasluge iza dono{enje Zakona o mati~nim

knjigama, ~ijom primjenom su gra|aniFederacije BiH po prvi put u prilici dauvjerenja iz mati~nih knjiga bez rokatrajanja dobiju u bilo kojem mati~nomuredu, bez obzira na mjestoprebivali{ta, {to je predstavljalo jedanod uvjeta postavljen u Mapi puta. (S.M.)

MINI MARKET

Kako smo i prognozirali prijemjesec dana, predsjednik Federacije BiH@ivko Budimir i potpredsjednici MirsadKebo i Svetozar Pudari} nisu ni blizudogovora o izboru novih ~lanovaKomisije za vrijednosne papire. Nakon{to je Budimir inzistirao da se za ~lanaKomisije predloì predsjednik Upravnogodbora Ameri~kog univerziteta DenisPrci}, nedavno je s prijedlogom svogkandidata iza{ao i Pudari}. Zastupaju}istrana~ke direktive SDP-a, SvetozarPudari} je traìo da se mandat u Komisiji

za vrijednosne papire FBiH produìdosada{njem predsjedniku Hasanu]elamu. Budu}i da se i za Denisa Prci}ai za Hasana ]elama veù brojne afere(sve gora od gore), potpredsjednikFederacije BiH Mirsad Kebo poru~io jekolegama da nijedan od dvojice

predloènih kandidata ne}e dobiti njegovglas!

Nadajmo se da dopredsjednik Kebone}e za predsjednika komisije predloìtiAlispahi}evog favorita Ekrema âgalja!

(S.M.)

NIKO MU NE VALJA - OSIM AGALJA

Dopredsjednik FBiH Mirsad Keboza predsjednika Komisije zavrijednosne papire predloit

e Ekrema agalja?!

îni se da je Igor Dodik, sin mo}nog tateMilorada, odustao od proizvodnje vo}a zakoju je prije nekoliko godina dobio izda{nufinansijsku potporu Investiciono-razvojne

banke RS-a u iznosu od 3 miliona KM.Profit od prodaje jabuka nije bio spektak-ularan pa se nedavno Dodik junior uz

pomo} Dodika seniora dokopao menadèr-ske pozicije u italijanskoj ispostavimultinacionalne korporacije Toshiba

Transmission & Distribution Europe.Italijanski poslodavci Igora Dodikapametno su investirali u ljudske resurse:samo nekoliko mjeseci kasnije ugovorili su

posao s Elektroprivredom RS-a vrijedan 10miliona eura, {to je tek uvertira za

predstoje}e poslove italijanske firme u RS-u,koji se procjenjuju na oko 300 milionaeura!

Dakako, pod uvjetom da tata Miloradpoliti~ki preìvi oktobarske izbore.

Zanimljivo je da na satiri~nom portaluVukajlija ve} neko vrijeme stoji novokom-

ponovana izreka NISI TI DODIKOV SIN a

u obja{njenju stoji da se ova izreka koristikada roditelji svojoj djeci poku{avaju obuz-dati potro{a~ke apetite.

- ]ale, iza{ao je novi Nokia smarphone, najnovije tehnologije, ovaj moj ve} ofucao, nosim ga 5 godina, ni klincu nvalja! Ne mogu ni{ta osim da razgovaram

- Bjeì bre, koristi taj dok se ne pokvapa nisi ti Dodikov sin, {ta misli{ da ja radicijeli mjesec za to. (M.A

OEVI I NOVCI

Uz malu pomo tate Milorada,Igor Dodik ugovorio posao

vrijedan 10 miliona eura

Predrag Kurte{


11/68

PRO ET CONTRA ELEKTRO[OKLepa Brena iBoba @ivojinovi}uhva}eni u kra|i

strujeEstradna umjetnica Lepa Brena i

njen suprug Boba @ivojinovi}uhva}eni su pro{le nedjelje u kra|istruje! Kontrolori ElektrodistribucijeBeograd su na strujomjeru veleljepneku}e @ivojinovi}evih na Beànijskoj kosna{li skinute plombe na brojilu ipresje~ene mjerne kablove, zbog ~egasu broja~i pokazivali manju potro{njustruje od realne. Kada su ih kontroloriuhvatili u kra|i, Brena i Boba su senagodili s njima i platili kaznu od 400hiljada dinara odnosno oko 75 hiljadamaraka. Procjenjuje se da je bogatibra~ni bar @ivojinovi} napravio znatnove}u {tetu Elektrodistribuciji Beogradod iznosa za koji su se nagodili saEDB-om. (M.D.)

MINI MARKET

BESIMA BORI]

Zastupnica uParlamentuFBiH

DA/NEReis Ceri} nikad nije krio svojuambiciju i vjerujem da ozbiljnorazmi{lja o kandidaturi, ali mis-lim da kao biv{i visoki vjerskidu`nosnik time moè samonanijeti {tetu i svom pozivu iIslamskoj zajednici.

JOSIPMUSELIMOVI]

Advokat

NEVjerski poglavari u 21.stolje}u trebaju raditi naduhovnoj renesansi jedneumorne i obezna|enegeneracije. Politi~kianga`man vjerskihpoglavara ne bi bio koristanza zajednicu kakva je na{a.Uvjeren sam da su togasvjesni reisi, imami, pa i

kardinali.

@ELJKO KOPANJA

DirektorNezavisnihnovina

NE@elim da vjerujem da jeMustafi ef. Ceri}u jasnoda bi to bilo protivinteresa BiH, jer bioteàlo razgovore sapredstavnicima druga dvanaroda o budu}nostizemlje. Ho}u da vjerujemda je efendiji stalo doBiH.

AMER OSMI]

Vi{i asistentna FPN-u

NEGospodin Ceri} bi, kao iostali vjerski du`nosnici kojisu u penziji, trebao daiskoristi svoj novi ìvotniperiod za promociju vjersketolerancije i multikulturaliz-ma, a ne bi trebao ulaziti nabosanskohercegova~ku

politi~ku scenu.

AHMED @ILI]

Advokat

DAVjerujem da }e se biv{i reisMustafa ef. Ceri} kandidovatiza ~lana Predsjedni{tva BiH

jer bi, uz sve hendikepe, reisMustafa ef. Ceri} bionajautenti~niji ~uvar Alijinepoliti~ke zaostav{tine me|usvim kandidatima.

JASMINDURAKOVI]

Reìser

DAMi{ljenja sam da je MustafaCeri} lik poput junaka izSelimovi}evih djela, èljan

je vlasti a ona mu do|e kaohrana. Ceri} ima osje}ajhistorijske va`nosti zasudbinu Bo{njaka, sre}om,veliki je broj Bo{njaka kojine dijele takva osje}anja

prema njemu.

Vjerujete li da e se bivi reis Mustafa ef. Cerikandidovati za lana Predsjednitva BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

Lepa Brena iBoba @ivojinovi}


Mustafa ef. Ceri}


12/68

Agenti ratne Slu`be dràvnebezbjednost i BiH (SDB), akasnije Agencije za istraìvanje idokumentaciju (AID), godinamasu pratili i prislu{kivali Senada[ahinpa{i}a [aju, premda nije poznato da je

prot iv njega ikada pokrenuta zvani~naistraga! Dokumenti s oznakom slu`benatajna, strogo povjerljivo, do kojih je do{laSlobodna Bosna, potvr|uju da je[ahinpa{i} u (po)ratnim godinama bio podstalnim {pijunskim nadzorom, kao i da jeobavje{tajna slu`ba jo{ potkraj 1995.raspolagala sasvim solidnim dokaznim

materijalom da jednog od najpoznatijihporatnih bo{nja~kih tajkuna ve} tadasmjesti iza re{etaka. I ne samo Senada[ahinpa{i}a, budu}i da su u isto vrijeme ina istom mjestu trebali zavr{iti i njegovimnogobrojni poslovni partneri, od prvogministra policije RBiH Alije Delimustafi}a,do razgranate mreè politi~kih skrbnika.Kontroverzni je biznismen, me|utim, dodanas ostao nedodirljiv, ponajvi{e zahvalju-

ju}i bliskim prijateljskim odnosima sobitelji Izetbegovi}, ocem Alijom i sinomBakirom, koji su stajali uz [aju, ~ak i kadasu se protiv njega okrenule strana~ke

kolege iz samog vrha SDA- Omer Behmen,Hasan êngi}, Bakir Alispahi}...[AJA I NJEGOVA RAJA

Iako se pretpostavlja da je u vrijememe|usobnih obra~una bo{nja~kih {pijunadosje [ahinpa{i} vol{ebno nestao izarhiva obavje{tajne slu`be, sasvim jeizvjesno da dokazi - transkripti vi{etelefonskih razgovora koji jednakokompromitiraju i [ahinpa{i}a i njegoveza{titnike u institucijama vlasti, nisuzauvijek uni{teni. Dokumentacija koja jeustupljena SB otkriva da je Senad[ahinpa{i} [aja koncem 1995. i po~etkomnaredne godine bio pod intenzivnomistragom, zbog sumnjivog utro{kadonatorskih sredstava namijenjenih za

pomo} Gora`du. Nakon {to se, zahvaljuju}ijakoj politi~koj zale|ini u SDA, u jesen1995., i to kao predstavnik kompanijeCenex, uspio nametnuti u tro~lanuKomisiju koja je odlu~ivala o raspodjelidonacija za pomo} Gora`du, [aja je

potegao sve svoje veze kako bi glavnidobavlja~ postala kompanija u vlasni{tvunjegovog prijatelja Alije Delimustafi}a.Tada je za obnovu Gora`da osigurano800.000 ameri~kih dolara, ali je glavninasredstava, kako upu}uje dokumentacija

bo{nja~ke tajne slu`be, zavr{ila na

Delimustafi}evim ra~unima. Transkripti

prislu{kivanih razgovora dokazuju, naimda se za financijske malverzacije oktro{enja donatorske pomo}i stanovnicimGora`da znalo jo{ po~etkom novemb

95., i da je Delimustafi}eva privatna firmimala monopolski status kada je posrijeisporuka namirnica. Tako u jednorazgovoru izvjesni Sejo Hadìmuratoviuposlenik Cenexa, obja{njava prijateljSve fakturi{emo mi, zna{ ono {to je [adobio 800.000 dolara. Ju~er smo, recimposlali taj med i sve to, one sijalice... Po{iz Gora`da je za svoje radnike od nas kupirobe za 175.000 maraka. Sve smo poslama sve ispraznili... Zato smo i traìli jomarmelade, ~okolade i tog meda, da svpo~istimo tamo. Gora`du je Predsjedni{tvdoniralo ~ek na 800.000 dolara i imatrojica u Komisiji. [aja je za prehranHaso Vranj je za tehni~ku robakumulatore, dijelove, a ima jo{ i tre}i ~la[aja odavde gura, sve to fakturi{e, svregularno ide na Medokine papire, kao da humanitarna, ali oni to fakturi{u Vladiobja{njavao je Hadìmuratovi}. Nekolikdana kasnije je zabiljeèno kako [ahi

pa{i} informira poslovnog suradnika Zagrebu o isporukama robe iz Cenexa zGora`de.Poslo sam jedan milion u ovhefti, jutros je oti{lo devet kamiona

pohvalio se poduzetni [ahinpa{i}.

No, da prodaja namirnica nije i{la be


STROGO POVJERLJIVO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

SLOBODNA BOSNA ekskluzivno objavljuje dokumente bive Slube dravnebezbjednosti RBiH koji potvruju da je SENAD AHINPAI AJA, ratni

logistiar, poratni tajkun i dugogodinji prijatelj ALIJE i BAKIRA IZETBEGOVIAgodinama bio pod tajnom istragom; transkripti prislukivanih razgovora otkrivajukako je aja 1995. graanima u opkoljenom Goradu i Sarajevu dopremao robu iz

firme CENEX u vlasnitvu njegovog prijatelja ALIJE DELIMUSTAFIA, zajedno sHASETOM TIRIEM pripremao obraun s KOS-ovcima i UDBA-ima, i ta mu jeBakir Izetbegovi savjetovao nakon to se poetkom 1996. OMER BEHMEN

usprotivio njegovom izboru u Glavni odbor SDA

T A K O J E G O V O R I O [ A J A

Da me predsjednik Alija nije

za{titio od Omera Behmena koji meje optuìo da sam me|unarodnikriminalac, j..o bi mu familiju...!


13/688.5.2014. I SLOBODN BOSN

DOSSIER: SENAD [AHINPA[I] [AJ

TAJNA ISTRAGATranskripti prislu{kivanih razgovora otkrivaju da suagenti SDB-a jo{ krajem 1995. imali dovoljno dokazada Senada [ahinpa{i}a [aju odmah po{alju u zatvor


14/68

STROGO POVJERLJIVO

DELIMUSTAFI] Idel kafa, {ta?[AHINPA[I] - Pa tanko!DELIMUSTAFI] Je l?[AHINPA[I] - Tanko.DELIMUSTAFI] - A {e}er?[AHINPA[I] - Pa {e}er bi i{o.DELIMUSTAFI] - Dobro, do}i }e 6.000

(tona) {e}era i ima kafe jedno 100 tona.[ahinpa{i} - Pa dobro, moè to.

Moèmo mi to za jedan mjesec uradit.DELIMUSTAFI] - Ma ne, to ja mogu

dobiti ovako zna{, to je brate od onog {tosi ga ti spasio.

[AHINPA[I] - Nemoj zezat!

DELIMUSTAFI] - Ja.[AHINPA[I] Dobro, {alji!DELIMUSTAFI] - Pa eto vidje}u ovaj,

mo`da sutra kad se budem vra}o, ako nebudem avionom, da navratim kod njega itako zna{, jer oni imaju bescarinsku zonu...

([aja se dalje konzultira s Hamom[iv{i}em, koji se tako|e nalazi upansionu Moniku Sarajevu, a zaduèn jesaobra}aj i transport u Cenexu. Traì odnjega da na|e mogu}nost slanja kamionaza Zagreb.)

DELIMUSTAFI] - Kako ide tamo,dobro?

[AHINPA[I] - Ma dobro, j... ga.DELIMUSTAFI] - Reci mi kako je

imenjak moj? (misli na Aliju Izetbegovi}a)[AHINPA[I] - Dobar ko dràva!DELIMUSTAFI] - [ta ovaj radi (misli

na Harisa Silajdì}a).[AHINPA[I] - Ma {ta }e ovaj }e ga

popu{...!DELIMUSTAFI] - Pa daj da ga

zavr{imo, nemojte dozvolit ko onaj (FikretAbdi}) da se ubije hiljadu ljudi u Kladu{i!Treba odmah ovaj...

[AHINPA[I] - (smije se)DELIMUSTAFI] - Ma, je... ti, vi ne

znate ni{ta![AHINPA[I] - (smije se)DELIMUSTAFI] - Pa dok ne osnujete

tu jedinicu...[AHINPA[I] - Ti si moja razgala u

ìvotu ba, hajde...DELIMUSTAFI] - To odmah

zavr{avajte u korijenu i idemo dalje!Ja imam ekipu, daj ti nalog!!![AHINPA[I] - [ta?DELIMUSTAFI] - Nije na onom spisku

Hasanovom bio!

[AHINPA[I] - ({uti)DELIMUSTAFI]- Onaj u Briselu, Belgiji

{to je poginuo. (Misli se vjerovatno naJusufa Juku Prazinu)

[AHINPA[I] - Ja.DELIMUSTAFI] - Nije!

[AHINPA[I]- [ta nije?!DELIMUSTAFI] - Ma nije bio on naonom spisku va{em, za odstrel!!!

[AHINPA[I] - Nego?DELIMUSTAFI]- Ma nije, sto posto znam.[AHINPA[I]- Dobro, vidje}emo.DELIMUSTAFI]- Vidi, Lagumdìja je

sad digo 9,5 miliona onih kuna, opasan jeon! Ovaj Soro{ ga i ovi trilateralciKisindèrovi ovi...

[AHINPA[I]: Vidi {ta radi, Boga ti!DELIMUSTAFI]- To su mu ovi

protestanti zna{, navalili su da razbiju tuvjeru i to, i ovaj }e izgleda zna{ dobiti

fondove neke.[AHINPA[I]- Vidi malo him se

priblazni!DELIMUSTAFI] Taj, ovaj Fikret broj

dva (misli na Harisa Silajdì}a).[AHINPA[I]- Aha.

DELIMUSTAFI]- Tog moè{ slobodnoFikret broj dva.[AHINPA[I]- Nemoj zaj.....!DELIMUSTAFI]- Pa nije daleko. Nije,

on je u ma{ini drugih.Pa to treba odmah po kratkom

postupku!!! Hajde pa ~ut }emo se.Vidi taj Mujezinovi} gore snimal kako,

ako ne snima, dobro da po~ne snimat![AHINPA[I]- E slu{aj! Je...mu ja i

djecu mu je... u kolijevci {to ih ima!DELIMUSTAFI]-Ja, eto pa vidi s tim

tamo![AHINPA[I]- Ma nek mamu snima!

PO KRATKOM POSTUPKUDelimustafi je predlagao aji da odmah zavre saSilajdiem, prije nego to im se ponovi sluaj Abdi(Razgovor Alije Delimustafi}a i Senada [ahinpa{i}a [aje, 23. januar 1996.)


PREVENTIVNO DJELOVANJEAlija Delimustafi} je predlagao Senadu [ahinpa{i}u da odmah zavr{e s Harisom Silajdì}em


15/68

administrativnih pote{ko}a, potvr|ujerazgovor izme|u Senada [ahinpa{i}a iAsima Omani}a, tada{njeg tajnikaMinistarstva financija u Vladi R/FBiH,kojem se [aja àlio da mu se vra}ajufakture, jer je doministar financija IzudinKe{etovi} birokrata. Omani} je [ahin-

pa{i}u obja{njavao da se sve nabavkemoraju vr{iti putem Direkcije robnihrezervi.

MILION MARAKA NA LERUOdobrenje pla}anja ide na teretpozicije donacije. Postoji donacija, postojepare za Gora`de. Da se ne bi pla}ali porezi,ne moè se uklju~iti trgova~ko preduze}eda tro{i te pare, jer }e morati platiti poreze.Mi imamo svoju Direkciju, na nju }e glasitifakture. Vi ste samo nabavlja~i, savje-tovao je [ahinpa{i}a prijatelj Omani}(kasnije direktor Investicijske bankeFederacije BiH). Kada je [ahinpa{i} pitaomogu li se pare uplatiti na neku poslovnu

banku, Omani} mu je odgovorio da }e utom slu~aju morati platititi porez. Ovo jejedini na~in da ne plati{ nikakve poreze,ni{ta da ne plati{ i da sve pare efikasnoupotrijebi{, sugerirao je tajnik Ministar-stva financija kako da [ahinpa{i} izbjegne

pla}anje poreza?!Iako su, u me|uvremenu, i tada{nji

bo{nja~ki ~elnici u Ministarstvu obraneR/FBiH Muhamed Leme{ i MuhamedTurkovi} upozoravali da se u Gora`du

prodaje komercijalna roba iz magacinaCenexa, [ahinpa{i} ve} po~etkomdecembra 1995. zove Enesa Delimustafi}a,

brata Alije Delimustafi}a, i javlja: Imammilion maraka gora`danskih para na leru.Treba da po~nem od ponedjeljkanapla}ivati. Obveznik je Izvr{ni odborGora`da, sto posto nema nikakvihproblema. Problemi su se, me|utim,pojavili petnaestak dana kasnije, nakon {totre}i ~lan Komisije Fikret Cocali} nije èliostaviti svoj potpis na odluku da se novac oddonacija deponira na ra~un BH Banke,tako|er u vlasni{tvu bra}e Delimustafi}.Sredstva su se trebala koristiti po nalogu

Izvr{nog odbora Okruga Gora`de, ali jeCocali} prigovarao da je roba kupovana od

privilegiranih dobavlja~a, bez po{tivanjazakonske procedure.

Tajni {pijunski arhivi razotkrili su jo{jednu mra~nu ratnu tajnu, s po~etka 1995.,

kada su Senad [ahinpa{i} [aja i njegovi

saveznici iz vojnih i policijskih strukturaplanirali pu~. Prema ispisima njihovihtelefonskih razgovora, scenarij je osmi{ljenu januaru 95., poslije sjednice Glavnogodbora SDA. Tada se [ahinpa{i}, HaseTiri}, Ismet Dahi} i Fikret Prevljaknavodno dogovaraju da sru{e Slu`bu vojne

bezbjednosti Armije BiH. Hase Tiri}, rat

zapovjednik jedinice Crni labudovi, nazvaje koncem januara [aju i kazao mu da }pohapsiti sve KOS-ovce u Armiji BiHuklju~uju}i i Dundu, kako su zvali generaRasima Deli}a. Prethodno je Tiri} otkrio d}e on u Vojnoj bezbjednosti preuzedu`nost Jusufa Ja{arevi}a. Budu}i da su dogovorili da Hase Tiri} preuzme fron

prema biv{im pripadnicima KOS-a koji zauzeli zapovjedna mjesta u Armiji BiHSenad [ahinpa{i} obe}ava da }e on doglave udba{ima, posebno Enveru Mujeznovi}u, na~elniku sarajevskog SektoSDB-a. Ubi}emo ga, majku mu j...., ka`


DOSSIER: SENAD [AHINPA[I] [AJ

DELIMUSTAFI]- Jesam te...[AHINPA[I]- Ha? [ta ima?

DELIMUSTAFI]- Evo da te ~ujem.

[AHINPA[I]- Joj frka je bila danas, up.... m.....!

DELIMUSTAFI]- Molim?

[AHINPA[I]- Napo me Omer Behmenna Glavnom odboru.

DELIMUSTAFI]- [to?

[AHINPA[I]- Eto da sam, sva{ta reko,da me INTERPOL tjera, ovako, onako, dasmo ortaci ja i ti, na kraju reko da sam sadrogom radio.

DELIMUSTAFI]- Ma Boga ti?!

[AHINPA[I]- Jeste, zdravlja mi. OndaAlija usto i povaljo Behmena ko pa~i}a. Ive~eras u osam nastavak, pa sad sekoncentri{em {ta da mu reknem, da mufamiliju j...

DELIMUSTAFI]- Je li on lud?

[AHINPA[I]- Lud, sto posto.

DELIMUSTAFI]- Ko ga je na to

nagovorio?

[AHINPA[I]: Bakir Alispahi}. Samo sezaj..., sad }e morati dati odgovor na to,zna{.

DELIMUSTAFI]- [ta, da smo ortaci?

[AHINPA[I]- Ja. I eto da se zna ko si ti,ko sam ja, da je to jedno te isto. Da jeznak jednakosti izme|u nas dvojice. Ionda Alija, a to bilo u vezi, ja kandidat za

Glavni odbor, zna{.I onda Alija se digo, reko nije to Omereprvi put da optuùje{ ljude. Ovog ~ovjekaumjesto da ga nagradimo, i za svavremena da mu odamo priznanje, miho}emo da objesimo ~ovjeka, da sesudimo. Znate koje su to rije~i.

DELIMUSTAFI]- A jesi li ti bio prisutan?

[AHINPA[I]- Nisam, sre}a, prespo ja.

DELIMUSTAFI]- Zna~i, ipak to Alija drìsve pod kontrolom.

[AHINPA[I]- Napo ga opasno. Aplauz

doìvio nevi|en.

OBRAÛN NA GLAVNOM ODBORU SDAAlija Izetbegovi je OmeraBehmena povaljo ko paia(Razgovor Alije Delimustafi}a i Senada [ahinpa{i}a [aje, 28. januar 1996.)

RATNO PROFITERSTVO: Imam milion marakagoradanskih para na leru. Treba da ponem od poned-jeljka naplaivati. Obveznik je Izvrni odbor Gorada,sto posto nema nikakvih problema

SAM PROTIV [AJEOmer Behmen se prviusprotivio [ajinojkandidaturi za ~lanaGO SDA


16/68

Tiri}. Ja }u mu glave do}i. Niko drugi Jabih ubio onoga ko bi ga pipno prije mene ,dodao je [aja, vjerojatno ne ra~unaju}i dasu Mujezinovi}evi obavje{tajci snimalicijeli razgovor.

UVOZ ROBE KROZSARAJEVSKI TUNEL SPASARatna dokumentacija SDB-a

razotkriva i kako su se [ahinpa{i},Prevljak, Haso Vranj i [efkija Okeri} u

prolje}e 1995., dok je Sarajevo jo{ bilo ublokadi, dogovarali oko uvoza Cenexove

robe u grad. Rezultat njihovih pregovora

je Protokol, koji je 11. aprila 95.potpisan izme|u Izvr{nog odboraSkup{tine Grada Sarajeva (potpisnikOkeri}) i Komande Prvog korpusa ARBiHo kori{tenju tunela za uvoz robe. Prema

potpisanom sporazumu, Izvr{n i odborGrada se obvezao da }e Prvom korpusuispla}ivati mjese~ni iznos od 460.000njema~kih maraka, a [efkija Okeri} jedogovorio sa Senadom [ahinpa{i}em dauvoznik robe bude Cenex. Dok sudogovorali zajedni~ki posao, Okeri} jeupozorio [ahinpa{i}a da se jo{ mora

izboriti s kolegama iz Okruga Sarajevo.

Ho}e Okrug da me poklopi, jadao [efkija Okeri}. Naknadno se njihovosporazumu usprotivio Huso ]esir, rat

pomo}nik komandanta 5. motorizovanbrigade, pobuniv{i se zbog zloupotrebvojnika. Ako je roba namijenjengradskoj Vladi a ne Cenexu, onda }e navojnici robu unositi besplatno, magacine Robnih rezervi, a ne Cenexova skladi{ta, prosvjedovao ]esir. Ostao je, me|utim, usamljen, jmu je odgovoreno da su aran`man vedogovorili Fikret Prevljak, Sena

[ahinpa{i} i [efkija Okeri}.


STROGO POVJERLJIVO

IZETBEGOVI]- Hej, [ajko.

[AHINPA[I]- [ta ima?IZETBEGOVI]- Selam alejkum.

[AHINPA[I]- Ma ja kandidat bio zaGlavni odbor, zna{.

IZETBEGOVI]- Ja.

[AHINPA[I]- I onda on iza{ao zagovornicu i reko - to je ~ovjek kojegINTERPOL goni, to je {vercer drogom,sva{ta na mene nagovorio. Ondapredsjednik iza{o, napo ga, reko umjestoda ~ovjeka nagradimo i da mu sezahvalimo, mi ho}emo da mu sudimo. Pa

znate koje su to rije~i, onda predsjednikpozvao onog Sulejmana Tihi}a, advokataiz Bona, koji zna za taj slu~aj, i pitao ga{ta ima tu? I ovaj ~ovjek sve fino nabrojo,intendantsku opremu, vojnu opremu...Kaè, zbog toga ga goni policija. OndaBehmen se okrenuo prema ovima, reko,hajde sad pri~ajte. Hajde Hasane, iza|i.Bila ba{ gadna scena, to je trajalo dugo,nisam ja tu bio.

IZETBEGOVI]- Kome se jo{, osimHasanu, okrenuo?

[AHINPA[I]- Pa okreno se prvim

redovima, Alispahi}u, Hasanu...Ali {ta misli{, da li da reagujem ve~erasi{ta?

IZETBEGOVI]- Ono gospodski, samogospodski. [aja zna{ da su najbolji onikoji ni{ta ne rade. Ti si najaktivniji..

[AHINPA[I]- I brate, da me sude, akoima {ta...

IZETBEGOVI]- Ja, da su ljudi koji ne{torade uvijek na tapeti...

[AHINPA[I]- Reko je to Alija, Sve jereko.

IZETBEGOVI]- I nemoj te{kih rije~i, ti recija sam jako uvrije|en, mada sam vi{enaviko da me stalno ovako neke stiùpri~e. Traì da se to s Behmenom jednomra{~isti, ili je tako, ili nije.

[AHINPA[I]- Jeste, ili je Behmen upravu, ili nije.

IZETBEGOVI]- I da traì{ komisiju SDAda utvrdi jer, reci, odavno postoje takvepri~e, ja sam svjestan toga, i kao svi ljudikoji su ne{to uradili za ovaj narod, jamoram sad tu pri~u kusati.

[AHINPA[I]- Dobro.

IZETBEGOVI]- Ali nemoj ti njega vrije|atiti si gospodin ~ovjek.

[AHINPA[I]- Pa jest, jesam senasekiro, pozelenio sam danas. Ali svaova raja su zadovoljna, ova na{a raja kojanas vole. A izgleda da se i predsjednik bionasekiro, pa mi jo{ teè bilo, {to je onmoro izlazit da me brani.

IZETBEGOVI]- Najbolji su ovi {to ni{ta nerade, i nikad ni{ta ne pogrije{e. Nemoj tida bi, onako, samo reci insistiram natome, nemoj odustajat. Ho}e{ sa namakaficu jednu popiti?

[AHINPA[I]- Hajde, do}i }u gore.

IZETBEGOVI]- Evo mi }emo sada dole,

PRIJATELJSKI SAVJET BAKIRA IZETBEGOVI]ANemoj ti aja nikog vrijeati, ti si gospodin ovjek(Razgovor Bakira Izetbegovi}a i Senada [ahinpa{i}a [aje, 28. januar 1996.)

DUGOGODI[NJE PRIJATELJSTVOSenad [ahinpa{i} i Bakir Izetbegovi}


17/68

Iako rok za pokretanje disciplinskog

postupka protiv pomo}nika u Sektoruza pravne poslove federalnogMinistarstva financija Tihomira ]urkaisti~e ovoga tjedna, sve su prilike da

ministru Anti Krajini ka`njavanje jednog odnajbliìh suradnika nije ni na kraj pameti.

Prijedlog za pokretanje disciplinskogpostupka federalnom je ministru financijaupu}en 22. aprila, ali se Krajina jo{ nijeizjasnio o optu`bama na ra~un ]urka.Pomo}nik Tihomir ]urak je, naime,

prijavljen zbog nezakonitog kori{tenjaslu`benog automobila bez slu`benog nalogaza put na relaciji Sarajevo - Livno, inapu{tanja radnog mjesta svakog petka u

podne, kada odlazi ku}i. No, premainformacijama do kojih je nedavno do{laSlobodna Bosna, disciplinski prijestupi teksu sitnica u pore|enju s kompromitiraju}imnalazima poreznika koji upu}uju da je

Tihomir ]urak zloupotrijebio slu`benipoloàj kako bi otpisao porezni dugkompaniji Ivanovi}iz Livna.

Federalno ministarstvo financija je prije trigodine, u jednom danu (4. aprila 2011.),donijelo tri rje{enja u korist firme Ivanovi},kojima su otpisana porezna dugovanja.Odlu~uju}i po àlbi vlasnika kompanije,Ministarstvo je poni{tilo rje{enja ùpanijskih

poreznih ureda iz Ljubu{kog i Livna, premakojima je tvrtka Ivanovi} na ime dodatnoutvr|enih obaveza poreza na promet i kaznenihkamata trebala platiti vi{e od 220.000 KM.

Istog je dana, uz gotovo istovjetnuargumentaciju, Ministarstvo financija FBiHponi{tilo Rje{enje @upanijskog poreznogureda u Ljubu{kom o naplati poreznog duga ikaznenih kamata u iznosu od 8.500 maraka.Tre}a odluka kojom su, tako|er, otpisanadugovanja tvrtke Ivanovi}, isto se tako odnosina Rje{enje @upanijskog poreznog ureda uLjubu{kom o utvr|enom dugu od blizu sedamtisu}a maraka. Dodajmo tome da su sva trirje{enje kona~na i da ih je potpisao federalniministar financija Ante Krajina.

Prema informacijama iz izvora bliskihporeznicima koji su imali uvida u

knjigovodstvenu dokumentaciju kompanije

Ivanovi}, uporedo s osloba|anjem pla}anjaporeznih dugovanja, ta je tvrtka otpisaladug trgovinskoj radnji Grborezi iz Livna.Prije dvadesetak dana smo, podsjetimo,objavili da je vlasnica trgovinske radnjeGrborezi Vesna ]urak, supruga pomo}nikafederalnog ministra financija Tihomira]urka, nakon zatvaranja obrta, ostaladràvi du`na 12.000 KM. No, kako stoje

stvari, gospo|a ]urak je najve}a dugovanja

imala upravo prema tvrtki Ivanovi}, ali joj velikodu{no opro{tena. Razumljivo, akse zna da je njezin mu` Tihomir ]ura

pomo}nik za pravne poslove federalnoministra financija, u ~ijoj je nadle`nostizme|u ostalog, i rje{avanje àlbi protodluka poreznih uprava. Jednu od takvàlbi je podnijela i firma Ivanovi}, kojoj u kona~nici otpisan porezni dug u izno

od 236.000 maraka?!


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

OTPIS POREZNIH DUGOVA, DOE MI, DOEM TI

Federalno Ministarstvo financija otpisalo 236.000 KMporeznih obaveza firme Ivanovi iz Livna, vlasnik

iste kompanije oprostio dugove eni pomonikaministra Tihomira urka

SUKOBINTERESATihomir ]urak jeodlu~ivao o àlbivlasnika firmeIvanovi} iz Livna,iako je znao da munjegova suprugaVesna ]urakduguje novac


18/68

Gospodine Izetbegovi}u, smjenadugogodi{njeg mo}nog strana~kog ~ovjekaBakira Alispahi}a iz Kadrovske komisijeSDA izazvala je dosta o{tra protivljenjadijela strana~kog rukovodstva. Za{to stesmijenili Alispahi}a?SDA je Bakiru Alispahi}u zaista

ukazala posebno povjerenje, dala muprednost pred mnogim zaslu`nim kadro-vima koji su od osnutka ~lanovi stranke.O~ekivali smo da }e raditi na afirmaciji i

ja~anju SDA, na slozi i jedinstvu njenogrukovodstva, da }e braniti njene interese.

Naàlost, lo{e je uzvratio. Iz intervjua kojeje davao, iz stavova koje je plasirao krozportale i nevladine organizacije ~iji jeosniva~, jasno se vidi podriva~kodjelovanje, uno{enje razdora, poku{ajikompromitacije dijela rukovodstva. Alispa-hi} je potcijenio SDA, potcijenio je ikadrovsku komisiju jer nije po{tovao

procedure rada, instalirao je vlastite

kadrove bez dogovora i odluka.

[ta je stvarna pozadina podr{keAlispahi}u dijela strana~kog rukovodstva?Uìva li Alispahi} njihovo istinsko povje-renje ili su se upla{ili za vlastitu poziciju uStranci?Nije problem u smjeni Alispahi}a.

Problem je u neutemeljenoj bojazni dijelarukovodstva SDA da se krenulo unametanje dominacije ljudi koji su bili uzmene na pro{lom kongresu i na konvenciji

stranke. Takva teza se uporno ponavlja u

posljednjim mjesecima, u vremenodsustva predsjednika Sulejmana Tihi}ali ona zaista nije utemeljena. Alispahi}evsmjenu je traìo Asim Sarajli}, jedan onajbliìh saradnika Tihi}a, podràli su mnogi u Predsjedni{tvu SDA koji su nkonvenciji imenovani na prijedlo

predsjednika Tihi}a. Alija Fitozovi}, koji zamijenio Alispahi}a u Kadrovskkomisiji, Sulejmanov je li~ni prijatelj...svakom slu~aju, moja du`nost je da vremenu koje je pred nama pokaèm da

ovakva bojazan bezrazlo`na, da ne dijelikadrove na moje i tu|e, da postoji sampodjela na vrijedne, odane, korisne i na ondruge.

TIHI] SE VRA]A KRAJEM MAJA Kakvo je zdravlje Sulejmana Tihi}aO~ekujete li njegov skori povratak politi~ki ìvot u punom kapacitetu?

Najmjerodavnija je Sulejmanova prcjena, a on procjenjuje da }e ve} krajemaja biti na poslu. Vjerovatno taj angaman u prvim mjesecima ne}e biti u punokapacitetu, ali }e biti dovoljno da bud

prisutan me|u nama.


DOKINUTO DVOVLA[]E U SDA

Razgovarao: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predsjedavajui Predsjednitva BiH i zamjenik predsjednika SDA BAKIR

IZETBEGOVI naao se posljednjih dana u ii politike javnosti zbog burne svafrakcijskih struja unutar SDA izazvane smjenom Bakira Alispahia iz Kadrovskekomisije; U razgovoru za Slobodnu Bosnu Izetbegovi govori zato je smijenjen

Alispahi, hoe li se Tihi vratiti u politiku, je li iznenaen politikom ambicijombiveg reisa Ceria, zato je Vui od jastreba postao golub mira...

INTERVIEW

Bakir Izetbegovi lan Predsjednitva BiH

Nije me iznenadila politi~kaambicija Mustafe Ceri}a:

on je bio politi~ar i u vrijemekada je bio reis!

ZVIJEZDA KOJA TAMNI:Dodika vie nita ne moevratiti na poziciju koju jeimao. Ljudi su umorni odkonflikata, neizvjesnosti izapaljiva retorika moegurnuti glasove prema

bloku koji predvodi SDS


19/688.5.2014. I SLOBODN BOSN

BAKIR IZETBEGOVIO^UVATI STRANA^KO JEDINSTVOIzetbegovi} obe}ava da }e se ubudu}e sve odluku Predsjedni{tvu SDA usvajati konsenzusom

O^UVATI STRANA^KO JEDINSTVOIzetbegovi} obe}ava da }e se ubudu}e sve odlukeu Predsjedni{tvu SDA usvajati konsenzusom


20/68

Nakon posljednje strana~kekonvencije koja je odràna umjestoredovnog kongresa uspostavljeno jesvojevrsno dvovla{}e unutar SDA. Kakofunkcionira sistem dva lidera pod jednimkrovom ?

Nije nikad bilo dvovla{}a u SDA. Tihi}je predsjednik stranke i od mene je imaosamo podr{ku. U vremenu njegovogodsustva sam zaista uloìo dosta truda da seradi jedinstveno, bez tenzija i preglasavanja.Prva prava disonancija je izazvana smjenomBakira Alispahi}a, ali smo na nju bili

prisiljeni. Stranka mora pokazati snagu,spremnost da svakog stavi na njegovomjesto. Ne moète se poigravati sa SDA,

morate cijeniti {ansu koju vam pruì najja~apoliti~ka organizacija u BiH.

Ima li SDA u ovom trenutku svogkoalicionog favorita? Kruè razne glasine:da gradite savez sa SDP-om, da ste bliski saKom{i}evim DF-om, a nije malo ni onihkoji vjeruju da ste najbliì Radon~i}evomSBB-u?Nema. Bili smo u koaliciji sa SDP-om,

ali nas je poku{ao izbaciti bez pravograzloga, tako da je ostala samo obaveza dazajedni~ki o~uvamo stabilnost u dràvi do

skorih izbora. Ne smijemo dopustitidestabilizaciju, naro~ito u finansijskomsektoru. Ve}inom se dogovaramo sa SDP-om,ali i SBB je pomogao usvajanje budèta uKantonu Sarajevo. Kanimo odràtiekvidistancu prema svima i sigurno ne}emosuàvati sebi manevarski prostor odbaciva-njem unaprijed bilo koje od navedenihstranaka.

SDA NEMA KOALICIONOG FAVORITA Poziciju svake od ovih partija odredit}e narod na izborima. Ipak, ako biste bili uprilici da birate, s kim biste najradije dijelilivlast: s Lagumdìjom, s Kom{i}em ili s

Radon~i}em?Svi smo mi rivali u politi~koj areni i

imamo istorijat me|usobne saradnje ime|usobnih sukoba. Ta rivalstva su znalakulminirati i personalnim i strana~kimanimozitetima. Dakle, nema posebnihsimpatija, afiniteta, prièljkivanih koalicija,ali ima zajedni~kih interesa, sli~nihgledanja na bitne procese. Uslov zakoaliciju je dobar izborni rezultat i {to ve}a

podudarnost programa, prioriteta. Naravno,koaliciju mogu onemogu}iti i niski udarci,laì i diskvalifikacije, ali sam uvjeren da }etoga u ovoj kampanji biti manje.

Je li na sceni svojevrsno zbijanjenacionalnih redova: srpska opozicija seudruìla i na izbore izlazi sa zajedni~kimkandidatima; hrvatske stranke okupile su seu okviru HNS-a, a i bo{nja~ke partije suuspjele dogovoriti zajedni~ki izlazak naizbore u RS-u?

Ja mislim da nije, s izuzetkom Hrvata uFederaciji BiH i Bo{njaka u RS-u.Bo{nja~ka i srpska politi~ka scena je zaista

pluralna. Imamo i sna`nu, ostvarivplatformu saradnje narodnih stranaka po

okriljem EPP-a. A njen sadràj integriraju}i, proevropski, nije na linzatvaranja i zbijanja nacionalnih redova.

U RS-u DVA BLOKA JEDNAKE SNAGE Kakav rasplet o~ekujete na srpskpoliti~koj sceni? Ho}e li udruèna opoziciporaziti Dodikov SNSD?Vjerovatno }e se voditi mrtva trka koj

}e rezultirati stvaranjem dva blokujedna~ene snage. Zanimljiva novost retorika bloka koji predvodi SDS - bazira sna ekonomskim temama, borbi protkorupcije, na smirenju tenzija, prihvatan

realnosti... to ulijeva nadu.

Ekonomske i socijalne prilikpodjednako su lo{e u svim dijelovima BiHpa ipak masovni protesti gra|ana desili sse uglavnom na dijelu BiH s bo{nja~komve}inom? Za{to?Vi{estruki i slojeviti su razlozi za t

Bo{njaci ve}inom ìve u gradovim

20

DOKINUTO DVOVLA[]E U SDA

U Sarajevu }e sredinom maja bitiodràn 5. Sarajevo Business Forum.Koji su realni dometi ovog skupa?

Dometi zavise od doma}e ponude.Uloga Business Foruma je da dovedepotencijalne investitore i partnere uSarajevo, da se ostvari kontakt, da sestvori {ansa, sve ostalo je do doma}ihprivrednika. U Bosnu i Hercegovinu je izislamskih zemalja u poslijeratnom periodu

u{lo kapitala i investicija u vrijednosti odpribli`no 1,5 milijarde KM, vi{e nego usve ostale republike biv{e Jugoslavije. Tose nije desilo samo od sebe, itekako supomogli ljudi koji su ohrabrivali i dovodiliinvestitore u BiH. Jedan od njih je iAmer Bukvi}, direktor BBI banke, kojisvake godine nanovo uloì ogromannapor u organizaciju Sarajevo BusinessForuma.

ARAPSKI KAPITAL NE ZAOBILAZI BiH

Islamske zemlje su u BiHinvestirale 1,5 milijardi KM


POVRATAK DO KRAJA MAJAPredsjednik SDA Sulejman Tihi} uskoro preuzima rukovo|enjestrankom

NEKADA[NJI SAVEZNICI, BUDU]I RIVALIMustafa Ceri} i Bakir Izetbegovi} kandidirat }e se za bo{nja~kog ~lanPredsjedni{tva


21/68


22/68

Oliver Krsmanovi} je pred SudomBiH optuèn da je tokom rata,kao pripadnik Podrinjske lake

pje{adijske brigade i jediniceOsvetnici Vojske Republike

Srpske (VRS) izvr{io i pomagao u ubistvi-ma i prisilnim nestancima nesrpskogstanovni{tva op{tine Vi{egrad. Krsma-novi} je tokom rata bio jedan od najbli ihsaradnika Milana Luki}a, kojeg je Tribunalu Haagu osudio na doìvotnu kaznu zatvo-ra. Pored ostalog, Luki} i Krsmanovi}iìvljavali su se nad djevoj~icama i

uglavnom mla|im ènama koje sudovo|ene u logor Vilina Vlas u Vi{egradu.Njih oko 200 je dovedeno u logor, ~etiri supreìvjele, a jo{ uvijek se traga za posmrt-nim ostacima ve}ine `rtava.

Krsmanovi} je sve do hap{enja unovembru 2011. godine ìvio u Vi{egradu.

Njegovo su|enje traje ve} vi{e od dvijegodine. U Vi{egradu, gdje i sada ìvi uzmjere zabrane, godinama je predstavljaostrah i trepet za sve stanovnike, a naro~itoza povratnike. Iako mu se na teret stavljajute{ka djela zlo~ina protiv ~ovje~nosti, iako

je u Srbiji, u odsustvu, osu|en na 20 godina

zbog uloge u zlo~inu po~injenom nadgrupom civila u Sjeverinu, sudije Suda BiHsu u decembru pro{le godine odlu~ile damu poklone povjerenje i dozvole da nasu|enja dolazi od ku}e.

UGRO@ENI SVJEDOCIOd 81 osobe optuène za ratne zlo~ine

pred Sudom BiH trenutno se njih 74 branisa slobode. Broj onih kojima je garanto-vano isto pravo na lokalnim sudovima jete{ko utvrditi s obzirom na veliki brojsu|enja i sudova, i ~injenicu da ne postojimjesto gdje je mogu}e dobiti zbirne infor-

macije o ovim procesima u BiH.

Praksa Suda BiH samo je prenijeta naniè sudove. Tako se ~esto optuèni zanajstra{nija djela brane sa slobode, te nasu|enja dolaze u isto vrijeme kada i svjedo-

ci ili porodice `rtava. Istovremeno, premapodacima OSCE-a koji nadzire proce-suiranje ratnih zlo~ina, postoje}i sudoviionako nemaju infrastrukturu i osoblje koji

bi se bavilo za{titom svjedoka zbog ~eganemali broj odustaje od pojavljivanja u sud-nici.

Tako se sa slobode brane i Bora Kuburi}i Radmila Banjac, biv{e pripadnice Frontaèna Petrovac pri VRS optuène predKantonalnim sudom u Biha}u za svirepratni zlo~in po~injen u ljeto 1992. godine uRadi}u kraj Bosanske Krupe. Premanavodima optu`nice, one su u julu prveratne godine zlostavljale zarobljenu ranjenu

bolni~arku, pripadnicu Armije BiH.U optu`nici se navodi kako su obje bile

u vodu na ~ijem ~elu je bila Ranka Tomi},jo{ uvijek nedostupna organima gonjenja.Sve tri zajedno su pred mje{tanima Radi}anaredile zarobljenici da se skine, puè pozemlji, a potom da sebi iskopa grobnomjesto dok su joj me|u noge stavljalegranje crnog trna, stoji u optu`nici.U jednom trenutku su pri{le Kuburi} iBanjac, i udarale o{te}enu ljeskovim{tapovima, sve dok se ne bi slomili, a zatimjoj je Banjac noèm odsjekla kosu, prave}ijoj prilikom rezanja krst na glavi, a kasnijejoj je noèm urezala krst duìnom le|a,zbog ~ega je nastupilo obilnije krvarenje.Nastavljaju}i dalje mu~enje, Kuburi} jeuzela no` i njime o{te}enoj razrezala donjidio uha, navodi se dalje. Tomi} je `rtvunakon ovog mu~enja odvela u dolinu udaljenu70 metara, gdje je izvjesni Veselko \uki}iskopao grobnu rupu, natjerao o{te}enu dalegne u nju i zatim je ubio pucaju}i iz

pi{tolja.U Tuìla{tvu BiH kaù da se mjera

pritvora predlaè ako postoji opasnost od

bjekstva osumnji~enih, kao i opasnost daSLOBODN BOSN I 8.5.20122

RATNI ZLOÎNI

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Sud Bosne i Hercegovine, ali i lokalni sudovi irom zemlje, sve rjee izrie mjerupritvora osobama optuenim za ratne zloine, na emu insistiraju rtve. Na dese-tine optuenih za najtea djela, od masovnih ubistava, muenja, silovanja ostajuna slobodi, nekada vrata do vrata sa rtvama koje trebaju svjedoiti protiv njih.rtve smatraju da je ovo jedan od dokaza da domae pravosue i dalje nije zrelo

za procesuiranje ratnih zloina

OSOBE OPTU@ENE ZA RATNEZLOÎNE I DALJE NA SLOBODI


23/68

bi boravkom na slobodi mogao/la ometaistragu, prikrivati dokaze i vr{iti utjecaj nsvjedoke ili sau~esnike. Tako|er, razlozi zpritvor su postojanje opasnosti da bi osumnji~eni boravkom na slobodi mogao ponovo po~initi kazneno djelo, ili ako zbookolnosti izvr{enja kaznenog djela, postoopasnost da bi boravak osumnji~enog nslobodi mogao izazvati uznemirenojavnosti i naru{avanje javnog reda.Odluku o pritvoru donosi sud, koji ~es

name}e razne mjere zabrane ili ograni~ennad ovim osobama, te ima ovlasti da vrkontrolu. Ali da bi sud donio odluku

pritvoru, tuìla{tvo mora priloìti dokazkoji upu}uju na to da je neka osoba predstavlja opasnost za bilo koga u dru{tvu ida postoji mogu}nost bijega.

Na samom po~etku rada Suda BiH

8.5.2014. I SLOBODN BOSN 2

ODBRANA SA SLOBODE

SUD I TU@ILA[TVO BiHOdluke o odre|ivanju pritvora optuènima

za ratne zlo~ine sve su rje|e

OLIVERKRSMANOVI]Sau~esnik Milana

Luki}a u zlo~inimau Vi{egradu brani

se sa slobode


24/68

2003. godine, sudije su se vrlo lakoodlu~ivale na odre|ivanje pritvora svimakoji su bili optuèni za ratne zlo~ine. S vre-menom su advokati odbrana vr{ili sve ve}i

pritisak na sudove te su se odluke o pritvoruprorijedile. Upu}eni tvrde da je jedan odnaj~e{}ih razloga za{to sudije ne donosetako lako odluke o pritvoru i ~injenica da sumnogi od optuènih nakon su|enjaoslobo|eni, te su se àlili zbog boravka u

pritvoru zbog ~ega im je dodijeljenaod{teta. Tako je prema pisanjima lokalnihmedija, samo u proteklih 14 mjeseci SudBiH dosudio vi{e od 270.000 KM osobamakoje su bile u pritvoru, ali su pravosna`nooslobo|ene krivice. Biv{i optuènicinaknadu su dobili zbog nano{enja du{evne

boli, naru{enog ugleda, te za nano{enjematerijalne {tete u vidu izgubljene zarade

jer nisu mogli obavljati poslove. Samo

jedan primjer je Milo{ Stupar, optuèn zagenocid, osu|en na 40 godina nepravosna`-no, a onda oslobo|en.

JAMSTVO ZA SLOBODUObrazloènja za dono{enje odluka o

pu{tanju sa slobode te{ko su dostupna

javnosti s obzirom na postojanje odluke oanonimizaciji sudskih dokumenata. Sve {tonovinari mogu je saslu{ati tuìoce koji traè

pritvor na ro~i{tu i onda pratiti {ta se de{ava

tokom su|enja s optuènim. Odluke o uki-danju ili odre|ivanju pritvora su pismene ine ~itaju se u sudnici.

Na sudu BiH u pritvoru, ~ini se izprakse, uglavnom ostaju osobe koje suisporu~ene na{im organima gonjenja izinostranstva. Takav slu~aj su trenutno

Aleksandar Cvetkovi}, optuèn za genocidu Srebrenici i isporu~en iz Izaela, te ZemirKova~evi}, optuèn za zlo~in u BosanskomBrodu i isporu~en BiH iz [vedske. U

pritvoru je tako|er i Veselin VlahovBatko, koji je nepravosna`no osu|en na 4godina zatvora za zlo~ine na Grbavici. O

je u pritvoru sve otkad je u martu 201godine isporu~en iz [panije.

Neke od osoba koje se brane sa sloboddobile su tu mogu}nost nakon {to s

poloìle jemstvo. Zulfikar Ali{pago Zukoptuèn za zlo~ine nad civilima u Trusikod Konjica, brani se sa slobode uz kaucijod 530.000 KM. Za Nihada Bojadì}odre|eno je jemstvo u visini preko 740.00KM, dok je za Edina Dèku odre|en izno

preko 600.000 KM. Obojica su optuèna zzlo~ine na podru~ju Hercegovine.

Mjere pritvora, prema sada{njoj praks

odre|uju se i osobama koje imaju dvojndràvljanstvo i porodicu u Hrvatskoj Srbiji.

Zakon defini{e pritvor kao krajnjmjeru koja se odre|uje kako bi se osigura

prisustvo optuènog na su|enju. Umjespritvora, sud moè odrediti mjere zabrankoje podrazumijevaju i zabranu napu{tanmjesta boravi{ta, oduzimanje putnih isprva, zabranu kontakata sa svjedocima

potencijalnim svjedocima ili suizvr{iocma.

Predstavnici udruènja `rtava do sadsu vi{e puta javno putem medija, ali i u sud

nicama, upozoravali na ovu praksu. EdRamili} iz Prijedora, govore}i za medije ovom problemu, rekao je kako smatra da sovakve odluke dokaz da je doma}e pravsu|e nespremno da se ozbiljno bavi pitan

jem ratnih zlo~ina. Pravo da optuèni budkod svojih ku}a dok traje proces devalvinjihovu krivicu u lokalnoj zajednicNaviknemo da ih gledamo na ulicama skoro da po~nemo suosje}ati sa njimVe}ina optuènika su porodi~ni ljudi, neimaju ~ak i unuke, njih se u lokalnim zajednicama vi{e tretira kao `rtve a stvarne `rtvostaju neprimjetne u javnom ìvotu, tvrRamuli}.


RATNI ZLOÎNI

ALEKSANDAR CVETKOVI]Optuèn za genocid u Srebrenici,jedan od rijetkih optuènih koji se

nalazi u pritvoru

U PRITVORU ODMARTA 2010.GODINEVeselin Vlahovi} Batko,ne pravomo}no osu|enna 45 godina zatvora, upritvoru je od po}etkaprocesa

PREOVLAUJUA PRAKSA: Od 81 osobe optuene za

ratne zloine pred Sudom BiH trenutno se njih 74 branisa slobode. Broj onih kojima je garantovano isto pravona lokalnim sudovima je teko utvrditi s obzirom naveliki broj suenja i sudova


25/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


26/68

Karlo Ivandi} i Kemal [alaka bilisu najbolji prijatelji. Zadnji putsu se vidjeli 4. decembra 1992.godine. Tog dana je Karlo oti{aona Otes. Nekoliko sedmica kas-

nije, njegovo tijelo, zajedno sa tijelima jo{dvadesetak saboraca, doneseno je u

jedinicu, a potom sahranjeno na grobljuLav.

Karlovo ime se negdje zagubilo u evi-denciji pripadnika Armije BiH. Izgubilo sei sa spomen-obilje`ja u Otesu, ali ga nema

ni na spomen-plo~ama postavljenim ispredosnovne {kole u koju je nekada i{ao.Jednostavno je nestao u zapetljanim labirin-tima ovda{nje birokratije. Ali prijatelji ganisu zaboravili. Njih oko 1.000 podràlo jeinicijativu koju je nedavno pokrenuoKemal da se osnovna {kola u koju su oboji-ca i{li nazove Karlovim imenom.

Za sada to nije mogu}e, ali to nikako nezna~i da oni odustaju.

PRIJATELJI ZAUVIJEKKarlo je moj najbolji drug i meni jejako bitno da se na{a {kola zove po njemu.Ja ne mogu rije~ima opisati {ta je za meneKarlo, skrivaju}i pogled pri~a Kemal.Sje}a se da je zbog Karla 1992. godineostao u Sarajevu i sa 16 godina se pridruìoArmiji BiH.Tog dana sam trebao napustitiSarajevo zajedno sa sestrom. Oti{ao sam unaselje da se pozdravim sa rajom, od kojih

su neki ve} bili vojnici. Kada sam do{ao dase pozdravim, Karlo je rekao Je li to i tiide{? Meni je bilo krivo i rekao sam mu dame vodi tamo gdje se i on prijavio u vojsku.I oti{li smo zajedno u {kolu u kojoj je bilajedinica, zaduìo PAP-ovku, a onda smomorali oti}i mojoj mami da joj kaèmo daja ne idem jer sam se priklju~io vojsci ,sje}a se Kemal.

Kemal i Karlo i{li su u osnovnu {koluna êngi} Vili koja je dobila naziv po hero-

ju iz Drugog svjetskog rata Petru I. Doki}u.Godine 1994. {kola je dobila ime OsmanaNaka{a, glavnog minijaturiste za Osmans-kog carstva. Kemal danas èli, isto kao ive}ina njihovih kom{ija i drugova iz kvar-ta, da se ta {kola zove po njihovom pri-

jatelju Karlu Ivandi}u, heroju ovog posljenjeg rata, na kojeg su jako ponosni i koji i

nedostaje.Karlova najblià porodica, majka i setra, napustila je Sarajevo prve ratne godini odselila se u Srbiju. Oca je izgubio prirata. Nakon rata majka i sestra su se vratilali nisu uspjele ostati te se vra}aju u Srbijgdje i danas ìve. Nisu traìli statu

porodice poginulog borca niti bilo kakvbeneficije koje dolaze uz status. Zovda{nju administraciju to je bilo dovoljnda Karlovo ime izbri{u ili ga zagube me|tonama nikada obra|enih dokumenat

Njegovim prijateljima je obja{njeno da to desilo jer dokumentaciju o nekom pr

padniku Armije, ili njegovoj pogibiji, modonijeti porodica, {to Ivandi}i nisu uradil

Njegovi saborci su od Op}ine Ilid`kojoj pripada Otes gdje je Karlo poginutraìli obja{enjenje za{to nema njegovoimena na spomen-obilje`ju palim borcimPomo}nik na~elnika za bora~ka pitanja i

je odgovorio da se to desilo zbog neogovornosti porodice da dostavi dokumentaciju u traènom roku, ali su poru~da su voljni to promijeniti ako im se dostaniz dokumenata o pogibiji, pripadnosArmiji, mjestu boravka 1992. jer gOp}ina Ilidà nema na spisku poginulboraca.

APSURDISTANZahtijevaju}i promjenu naziva {kol

potpisnici inicijative napisali su da je Kartokom rata pokazao neopisivu vje{tinuhrabrost, te da je zbog blage naravdobre du{e i hrabrog srca bio uzor mnog


APSURD I BIROKRATIJAPria KARLA IVANDIAje tipina sarajevska, moda i bosanskohercegovaka - oapsurdu. Karlo je Bosanac, od oca Hrvata i majke Srbijanke, koji je roen, ivio iumro za Sarajevo. Iako je bio dobrovoljac i iako je poginuo u jednoj od najteihbitaka 1992. godine, Karlovo ime nestalo je iz vojnih evidencija i nema ga naspomenicima, ali njegovi prijatelji, saborci, komije i poznanici iz kvarta se

bore protiv apsurdne birokratije i zaborava

KARLO VELIKI

Posljednja bitka zaboravljenog borca,

pokojnog Karla Ivandi}a

B R A T I M I R

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILIÎ]

KARLO IVANDI]Heroj iz kvarta


27/68

ma, ne samo svojim vr{njacima nego svimistinoljubivim, pravednim i ~estitim ljudi-ma u naselju i van njega.Zahtjev su uputili ka Kantonu, ali su

krajem marta dobili odbijenicu. U pismustoji kako je iz dostavljene dokumentacijeevidentno da se radi o hrabrom pripadnikuOruànih snaga, koji je brane}i svojudomovinu, izgubio svoj ìvot, te da pot-

puno podràvaju stanovi{te da je neophod-no da se na adekvatan na~in Sarajevo oduìi sa~uva uspomenu na Karla. Ali, u skladusa Planom provedbe Privremenog sporazu-ma o zadovoljavanju posebnih potreba iprava djece povratnika iz 2002. godinenazivi {kola su prihvatljivi samo ukolikone predstavljaju datum, doga|aj, vojnujedinicu ili vojnu li~nost iz posljednjeg rataili li~nost iz prethodnih ratova koje su nani-jele {tetu drugim narodima.

PETICIJA I OTPORIKemal je ovakav odgovor shvatio ne

samo kao uvredu za Karla nego i sve borcekoji nisu po~inili zlo~ine tokom rata, i nijega èlio prihvatiti. Ni on ni ostali potpisni-ci peticije Karlovi saboraci, sugra|ani,kom{ije i poznanici koji su podnijeli àlbuna ovakvu odluku smatraju}i da se

Privremeni sporazum ne odnosi na Karlov

slu~aj jer on nije nanio {tetu nijednomnarodu, te smatraju}i da nema zakonskeprepreke da se {kola nazove imenom biv{egu~enika koji je poginuo tokom rata. KarloIvandi} je poginuo u herojskom ~inu,spa{avaju}i civile svih narodnosti, o ~emupostoje brojna svjedo~anstva. Tako|er,niste postupili u skladu sa Zakonom oupravnom postupku ocjenjuju}i postoje}e~injenice, nego ste odluku zasnovali pret-postavljaju}i posljedicu, {to je nedopusti-vo, stoji u prigovoru. Nakon 15 dana od

podno{enja prigovora, inicijatori jo{ nisudobili odgovor nadle`nih.

Nestrpljivi i odlu~ni, pokrenuli su akci-

ju. Kemal tvrdi da nastavno osoblje {kolenema ni{ta protiv mijenjanja imena, alipredlaè da se ~uje glas Vije}a roditelja. Neprotive se ni brojni roditelji s kojima supokreta~i inicijative razgovarali. Op}inaNovi Grad im se obratila sa porukom da je{kola malo prevelik zalogaj, kako Kemaltuma~i, nude}i im mogu}nost da se umjesto{kole Karlovim imenom nazove dioGrada~a~ke ulice u kojoj je ìvio, i u kojoj

je i {kola. Kemal kaè da su prihvatilivrapca u ruci, ali da ne odustaje od {kolejer on je to zasluìo.Kako bi bili sigurni da se niko ne protivi

promjeni imena, pokreta~i inicijative anke-

tirali su roditelje djece iz ove {kole moleih da se izjasne da li imaju ne{to prot

preimenovanja {kole. Isto }e uraditi i npodru~ju mjesne zajednice me|u stanovncima sada{nje Grada~a~ke ulice, a pri

promjene naziva, jer kaù da ne èle uradti ne{to ~emu se protivi bilo ko. Kaù da }

pitati i da li neko zna da se Karlo ogrije{o nekoga i ako jeste da }e odustati.

Kemal [alaka pri~a kako su on i mnoKarlovi prijatelji, biv{i borci, nakon ra

bili èljni ìvota. Propustili smo dosta togu te skoro ~etiri godine. Nismo se iìvjelbili smo u neima{tini, nismo izlazili, putovali, i{li na koncerte... Bili smo zatvorenigradu i samo ratovali. Kada je rat stao, bsmo kao zvjeri pu{tene sa lanca i svako szabavio o sebi. Godinama se nismo previ{vra}ali u taj period. Kada sam se vratio ntu pri~u, onda sam se vratio i Karlu i shvtio {ta se sve desilo, ta velika nepravda,pokrenuo sam inicijativu za preimenovan{kole, kaè Kemal.

Sada pregovaraju sa Mjesnom zajedncom o tome koje dijelove ulice bi mog

preimenovati. Zajedno odlaze na sastanka informacije razmjenjuju putem Faceboogrupe. Glasaju za svaki prijedlog koji dob

ju. I kaù da ne odustaju od ove male,

velike borbe za sje}anje na prijatelja.


BORBA ZA SJE]ANJKEMAL [ALAKAKarlo je moj najbolji prijatelj i ovoje bitka za uspomenu na njega


28/68

Dvadeset{estogodi{nja SelmaHajdarevi} preminula je po~e-tkom januara ove godine, mjesecdana nakon {to je primljena naKliniku za neurologiju Klini~-

kog centra Univerziteta u Sarajevu. Selma

je umrla usl ijed obilnog krvarenja umozgu, a dva mjeseca nakon njene smrtiroditelji djevojke, Hadèm Hajdarevi} iAmra Sulejmanovi}-Hajdarevi}, podnijelisu krivi~nu prijavu protiv {est ljekaraKlinike za neurohirurgiju KCUS-a zbognesavjesnog lije~enja, odnosno nepri-kladnog na~ina pruànja medicinske

pomo}i.Nakon {to je iz Hitne pomo}i dovezena

u Centar urgentne medicine, Selmi jeura|en CT glave koji je pokazao krvarenjeu mozgu. Me|utim, Hajdarevi}i tvrde da su

poslije satima ~ekali na pomo} za k}erku

~ija je magnetna rezonanca, ura|ena sat i po

nakon prijema, pokazala hematom ipoja~ano krvarenje.

ZAKA[NJELE REAKCIJEOd sedam ujutro do dva sata poslijepodne

nije ura|en zahvat kojim bi Selmi bio spa{enìvot, navode roditelji u krivi~noj prijavi.Selma je bila pacijent sa verificiranomtrombocitopenijom (bolest koja dovodi dosklonosti krvarenju) i u Klini~ki centar je

dovezena sa znacima pogor{anja postoje}ebolesti i krvarenjem u malom mozgu {to su,kako isti~u Hajdarevi}i, ljekari propustili datretiraju kao po ìvot opasno krvarenje, kao ida provedu indicirani i neophodni prijem

pacijentice na Kliniku za neurohirurgiju, gdjejoj je jedino mogla biti pruèna adekvatnapomo}. Umjesto toga, Selma je poslana naKliniku za neurologiju, gdje nema uslova zahitnu intubaciju pacijenata, kao ni za potpunureanimaciju, nema respiratora, intenzivista,anesteziologa, niti uslova za hitnu hirur{kuintervenciju bilo koje vrste.

Tragi~na, prerana smrt Selme Hajda-

revi}, naàlost, pretvorena je u instrument

za sramotne me|usobne optu`be ljekaKlinike za neurohirurgiju KCUS-a, zbo

~ijih privatnih animoziteta i ratova na ovklinici ve} mjesecima vladaju haos anarhija. Umjesto da se na vanrednkonferenciji za novinare, koju su odràli

ponedjeljak, 5. maja, izjasne o navodima krivi~ne prijave Hadèma i AmHajdarevi} i objasne svoje postupke u tokSelminog lije~enja, ljekari Klinike zneurohirurgiju i ~lanovi pravnog timKCUS-a na ovaj slu~aj osvrnuli su se tek nekoliko re~enica i odlu~no negirali navodo nesavjesnom lije~enju, te ustvrdili kako sve ura|eno u skladu sa dobroljekarskom praksom i savremenim protoklima lije~enja. Ostatak susreta


KLINIKA ZA NEUROHIRURGIJU

Pi{u: MIRSAD FAZLI], MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Nakon to su knjievnik HADEM HAJDAREVI injegova supruga AMRA podnijeli krivinu prijavu

protiv est ljekara KCUS-a zbog nesavjesnog lijeenjanjihove kerke SELME, iz sarajevskog Klinikog cen-tra krenula je prava lavina meusobnih optubi za

neodgovornost, nestrunost i nepotizam; i dokljekari Klinike za neurohirurgiju prebacujuodgovornost s jednih na druge, jedan mladi

ivot je nepovratno izgubljen

GAENJEVATRELJUDSKIM

IVOTIMA VANREDNA PRESSKONFERENCIJA U KCUS-uLjekari Klinike za neurohirurgijuodlu~no negiraju bilo kakve pro-puste u lije~enju Selme Hajdarevi},i tvrde da je sve u~injeno u skladus dobrom ljekarskom praksom


29/68

novinarima potro{ili su na izno{enjbrojnih kritika i optu`bi na ra~un svo

kolege i biv{eg {efa pomenute Klinikprof. dr. Kemala Dizdarevi}a, koji je nzahtjev roditelja preuzeo lije~enje SelmHajdarevi} pet dana nakon njenog prijemu bolnicu. Naàlost, pacijentica je tada ve

bila u komi, ali je dr. Dizdarevi} unatotome, kako kaù Selmini roditelji, u~insve kako bi djevojka dobila intenzivanneophodan tretman, za {to ljekari koji su lije~ili prije njegovog dolaska nis

pokazivali nikakav interes.Prema mi{ljenju dr. Dizdarevi}

postojala je apsolutna indikacija za prijepacijentice u Jedinicu intenzivne terapiKlinike za neurohirurgiju, te uvo|enj

2

SUJETE BEZVLA[]E TRAGEDIJ


KRIVI^NAPRIJAVA ZBOG

NEODGOVORNOSTI@ivot moje k}erke mogaoje biti spa{en, tvrdiHadèm Hajdarevi}


30/68

koncentriranih trombocita u terapiju radipove}anja trombocita. Trebalo je, smatraDizdarevi}, provoditi strogo pra}enjevitalnih, fiziolo{kih i biohemijskih

parametara, neurolo{kog statusa i stanjasvijesti pacijentice, te kontrolni CT mozgasvaka dva sata. Naàlost, intenzivisti su uSelminom slu~aju zakasnili, pristupili sureanimaciji kada je srce prestalo raditi. A dasu do{li odmah, nakon prvog poziva sa

Neurologije, nedvojbeno je da pacijenticane bi doìvjela prestanak disanja i globalnuishemiju mozga koja je uzrokovala gubitakfunkcionalne mo`dane funkcije. Zadatakintenzivista je, prema mi{ljenju Dizda-revi}a, bio da odmah intubiraju pacijenticu,stabiliziraju sr~anu akciju, pozovuneurohirurga, te da se uradi hitni CT inakon dokaza progresije krvarenja i

prisustva krvi u mo`danim komorama da seoperativno na~ini drenaà krvi iz komora

mozga. Ovakav neurohirur{ki zahvat kodmladog pacijenta koji nema klini~ke znakemo`dane smrti i koji nije doìvio globalnumo`danu ishemiju zbog zastoja srca obi~nodaje vrlo povoljan rezultat i dovodi po

pobolj{anja.

O svemu tome, me|utim, ljekariKlinike za neurohirurgiju pred novinarimanisu èljeli govoriti, pravdaju}i {utnjuzakonskom obavezom da {tite povjerljivost

podataka o pacijentima. Ali zato se nisulibili da nadugo i na{iroko raspredaju o likui djelu njihovog konfliktnog kolegeDizdarevi}a.Kolega Dizdarevi} je iznio niz laì nara~un KCUS-a i svojih kolega, ali ni ujednom trenutku nije iznio stvarne ~injenicezbog kojih je smijenjen sa {efovskog mjestaKlinike, niti je naveo brojne àlbe nanjegov rad od njegovih saradnika i kolega,kaè Nenad Vanis, savjetnik za medicinske

poslove KCUS-a.Sukob izme|u Dizdarevi}a i aktuelne

uprave KCUS-a na ~elu sa direktorom prof.dr. Damirom Aganovi}em traje ve}mjesecima. Podsjetimo, nakon {to jesmijenjen sa mjesta {efa Klinike zaneurohirurgiju, donesena je pravomo}nasudska presuda kojom se upravi KCUS-analaè da dr. Dizdarevi}a vrate na tufunkciju. Presuda, me|utim, do danas nije

provedena, premda u KCUS-u tvrdedruga~ije. Pravnica Klini~kog centra DijanaKreho izjavila je kako u presudi stoji da

Dizdarevi} treba biti vra}en na funkciju kojuje obavljao po ugovoru iz 2006. godine, a toje pozicija ljekara-specijaliste, koju danasima. Dizdarevi}, s druge strane, tvrdisuprotno i ne krije ambiciju da se vrati namjesto {efa Klinike za neurohirurgiju.

U posljednja dva mjeseca prof. dr.Kemal Dizdarevi} primio je ~etiridisciplinske prijave koje potpisuju njegovekolege i ~lanovi Stru~nog tima kojiupravlja Klinikom za neurohirurgiju,imenovanog od strane generalnog direktoraAganovi}a. A u tom timu su torakalnihirurg Ademir Hadìsmailovi}, otorinola-ringolog Adnan Kapidì} i neurohirurgEldin Burazerovi} dakle, samo je dr.

Burazerovi} me|u njima kompetentan kadsu u pitanju neurohirur{ke procedure, do

nije ba{ sasvim jasno kako je i zbog ~egdoktorima Hadìsmailovi}u i Kapidì}povjereno rukovo|enje klinikom koja daleko od njihovih specijalnosti. Interesntno je da je poja~ani serijal disciplinsk

prijava protiv Dizdarevi}a uslijedio upravnakon smrti Selme Hajdarevi}, odnosnkada su ~lanovi Stru~nog tima saznali droditelji namjeravaju protiv njih i jo{ troljekara podnijeti krivi~nu prijavu, a nosnovu otpusnog pisma koje je porodiizdao Dizdarevi}. Uz pomenute ljekarHajdarevi}i su prijavu podnijeli i protiv dAvdulaha Hasanagi}a, Mersada Baru~ijedoktorice Kenane Aganovi}, suprugdirektora KCUS-a i {efice Jedinice interniti~ke intenzivne terapije.

Nakon {to je odràla lekcijpredstavnicima medija o tome kako trebali izvje{tavati o ovakvim slu~ajevim

pravnica Kreho na konferenciji za novinau KCUS-u pokazala je cijelu hrpdisciplinskih prijava protiv doktora KemaDizdarevi}a a koje se, prema njeni

30

KLINIKA ZA NEUROHIRURGIJU

Kemal Dizdarevi} odsustvovao je saposla od 10. do 13. februara, jer je bio uranije dogovorenoj pratnji pacijenta koji selije~i u Zagrebu. Odlazak dr. Dizdarevi}a,koji je, kako nezvani~no saznajemo, bio upratnji predsjednika SDA SulejmanaTihi}a, u Zagreb koordiniran je safederalnim i kantonalnim Ministarstvomzdravstva. Dizdarevi} posjeduje idokument kojim mu je direktor Klini~kogcentra Damir Aganovi} odobrio pla}enoodsustvo, ali to nije smetalo Stru~nom timu

Neurohirurgije da protiv istog podnesedisciplinsku prijavu zbog trodnevnog(ne)opravdanog odsustva, koju je Aganovi}primio i slu`beno proslijedio Dizdarevi}u.Istovremeno, menad`ment Klini~kogcentra na ~elu sa Aganovi}em upornoignorira provo|enje pravomo}ne sudskepresude o vra}anju Dizdarevi}a na ~eloKlinike za neurohirurgiju, kao i rje{enje oodbijanju prigovora u istom predmetu,zbog ~ega je direktor Aganovi} 6. februaraove godine dao izjavu Tuìla{tvu BiH.

DISCIPLINOVANJE NEDISCIPLINOVANIH

Prijava zbog odobrenog odsustva


SKANDALOZNO PONAANJE LIJENIKA: Sukob

izmeu dr. Kemala Dizdarevia, njegovih kolega i lano-va uprave KCUS-a traje ve mjesecima, za posljedicuima neodgovorno ponaanje prema pacijentima, aglavni motiv je borba za poziciju efa Klinike

PRIÂ KOJA PREDUGO TRAJEProf.dr. Kemal Dizdarevi}


31/68

rije~ima, odnose na razne povrede radnihdu`nosti. Dizdarevi}a kolege optuùju,izme|u ostalog, da ne dolazi na deùrstva,odbija radne naloge i komunikaciju sadrugim ljekarima, te da lije~i pacijenteautonomno i bez konsultacija saostalima, a na isti na~in, kaù, izdaje iotpusna pisma. Roditelji Selme Hajdarevi}u prijavi navode kako su dr. AvdulahHasanagi} i ostali nakon smrti njihovek}erke zabranili izdavanje otpusnog pisma,

iako su oni podnijeli pismeni zahtjev zaizuze}e dokumentacije koja se odnosi nalije~enje.Kona~ni neurohirur{ki nalaz, koji seodnosi na ~itav proces lije~enja od dolaskau KCUS do smrti, dobili smo od lije~nikaDizdarevi}a, koji je, na na{ zahtjev,preuzeo dalji tok lije~enja. Me|utim, trisedmice nakon toga izdat nam je druginalaz kao otpusno pismo sa potpisima dr.Avdulaha Hasanagi}a, dr. Mersada

Baru~ije, dr. Eldina Burazerovi}a, u kojeje bio izmijenjen sadràj i ta~nost slijeddoga|aja, a {to je imalo za o~igledni cilj dse prikriju gre{ke u lije~enju SelmHajdarevi}, navode u prijavi Hadèm Amra Hajdarevi}.

KAP KOJA JE PRELILA Â[UDr. Eldin Burazerovi}, me|utim, tvr

suprotno: kaè da je Dizdarevi} taj koji izmijenio ta~nost slijeda doga|aja, te dnjegovo otpusno pismo nije validno jer gnije dostavio Stru~nom timu Klinike n

potpis.Protiv Dizdarevi}a iznutra, onjegove Klinike pa nadalje, ima tolikpritu`bi i àlbi, to je more jedno, da tpredstavlja osnov ne samo za prestanaradnog odnosa po disciplinskom postupknego ~ak iziskuje i mnoge krivi~ne prijavkoje se protiv njega mogu napisatRaspolaèm ~injenicama i dokazima kosu predo~ili njegovi {efovi i drugdoktori, kaè pravnica Dijana Kreho.Kako neko ko se ne odaziva n

deùrstva, falsificira otpusna pisma i lijepacijente po vlastitoj volji, bez ikakvkonsultacija, uop}e moè biti zaposlen nklinici? Na ovo pitanje ni Kreho, ~lanovi Stru~nog tima Klinike zneurohirurgiju nisu imali konkretaodgovor, ali kaù da je slu~aj SelmHajdarevi} kap koja je prelila ~a{u kad

je rije~ o njihovoj (ne)saradnji doktorom Dizdarevi}em. Sada je n

potezu Tuìla{tvo Kantona Sarajevo ko}e dati kona~an sud o prijavi roditelja SelmHajdarevi}, ali i o prijavama koje iz KCUSa najavljuju protiv svih koji su lagali

ovom slu~aju.

SUJETE BEZVLA[]E TRAGEDIJ

Dr. Avdulah Hasanagi} kaè kako jeprotiv Kemala Dizdarevi}a krajem januarapodnio krivi~nu prijavu zbog friziranjamedicinske dokumentacije u slu~aju SelmeHajdarevi}, a vezano za otpusno pismo.

Dr. Dizdarevi} je od samogpo~etka aktivno bio uklju~en ulije~enje pacijentice sve do, naàlost,

njene smrti 5. januara. Autonomno jedonosio sve odluke vezano za njentretman. Zaklju~ke donesite sami,izjavio je Hasanagi} na press konferenciji.Me|utim, ne{to kasnije Hasanagi} je samsebe demantovao, navode}i da jeDizdarevi} u lije~enje preminulepacijentice uklju~en pet dana nakonnjenog dolaska u KCUS. A upravo su tiprvi sati nakon prijema u bolnicu biliklju~ni za Selmino preìvljavanje. Ve}prvog, kriti~nog dana dok su ~ekali naintervenciju, prema navodima dr.Dizdarevi}a, nastalo je trajno o{te}enje

mozga i sr~ani zastoj zbog kojeg jepacijentica kasnije umrla.

PET DANA MANJE-VI[EPrvi sati po prijemu u KCUS zaSelmu su bili presudni


IMA LI NEPOTIZMA U SARAJEVSKOM KLINI^KOM CENTRUSupruga direktora KCUS-a prof. dr. Damira Aganovi}a, Kenana, imenovana je za {eficu Jedinice internisti~keintenzivne terapije nakon {to je njen mu` do{ao na direktorsku poziciju

Dr. Avdulah Hasanagi}


32/68

Kada sam, pre skoro 30 godina, do{aou Srbiju, do{ao sam da sklopim mir isklonim sankcije. Kasnije su pisali da utome nisam uspeo. Ali, kada pro~itate ovuknjigu vide}ete da sam uspeo da ih dove-dem u Dejton, jer sam znao recept - kako da

natera{ Milo{evi}a, Tu|mana i Izetbego-vi}a da razgovaraju, rekao je Milan Pani}na promociji knjige Misija mira, Dejton jemoja ideja. Knjiga, ~iji je autor poznatisrbijanski novinar Manojlo Manjo Vukoti},otkriva detalje sklapanja sporazuma kojim

je zavr{en rat na prostorima SFRJ i osvjetlja-va ulogu Pani}a, biv{eg premijera SRJugoslavije u doga|ajima devedesetih. Otome da je Dejtonski sporazum sklopljen nainicijativu Pani}a, svjedo~e i brojni doku-menti ameri~ke obavje{tajne agencije(CIA), koji su nedavno objavljeni, kao i

bogata korespondencija Pani}a sa svjetskim

liderima, u kojoj je najva`nija ona sa


KROZ TAJNI ARHIV CIA-eKada je CIA skinulaoznaku tajno sakorespondencije koja jetokom rata u BiH voenaizmeu nekadanjeg

premijera SR JugoslavijeMILANA PANIA iamerikog predsjednikaBILLA CLINTONA, bivipremijer SRJ odluio jeda ovu prepisku objavi usvojim memoarima kojisu prije petnaestak dana

objavljeni u Beogradu;ova senzacionalna ispovi-jest, izmeu ostalog,otkriva kljunu Panievuulogu u organizovanjudejtonskih mirovnih pre-govora. Na list objavlju-je najzanimljivije dijelove

memoara iji je autorMANOJLO VUKOTI

Pi{e: MIRHA DEDI]

PUT DO DAYTONA BIO JE DUG I TE@AUbedio sam Milo{evi}a da u Dejtonu u interespristane na sve {to se od njega bude tra`ilo


33/68

ameri~kim predsjednikom BillomClintonom.Skidanje vela tajne s tih dokumenata bio

je razlog za nastanak ove knjige. Iz sameprepiske s Clintonom s koje je skinutaoznaka tajno vidi se kako je pripremanDayton, odnosno da je Pani} iniciraoodràvanje takve mirovne konferencije. Isam Clinton u jednom od pisama priznajeda je Dayton bio Pani}eva ideja.

Kada se pojavio u Srbiji i govorio mir,samo mir, gra|ani Srbije mislili su da nije

normalan. Pani} kaè da ga tek sada,trideset godina kasnije, gra|ani Srbijupo~inju shvatati njegovu ulogu.

Milo{evi}evu ponudu da postanesavezni premijer uslovljavao je njegovomneizostavnom ostavkom na mjestu pred-sjednika Srbije. Pani} tvrdi da je ~ak nakonvi{esatnih razgovora ubijedio Milo{evi}ada podnese ostavku. U njegovom kabinetumu je rekao:

Ti }e{ da podnese{ ostavku. Jer, onikaù da si ti krivac za sankcije. Ako tiostane{, oni }e sankcije i da poo{tre. Ja samotvorio ameri~ko-jugoslovensku banku. Ti

}e{ da vodi{ tu banku. I}i }e{ u Ameriku sa

porodicom. Da}u ti ku}u u Kaliforniji.jahtu. I kola. Plata }e ti biti 150.000 dolarSve }u da ti zavr{im {to treba, Ti }e{ postti heroj! Vrati}e{ se za koju godinu. Bi}{ef jedne velike i bogate zemljeSlaèm se!, odlu~no je rekao Milo{evi

Ruka ruci. I daj da popijemo za ovo, namejali smo se. Me|utim kada je oti{aku}i, pod uticajem svoje supruge Milo{ev

je promenio mi{ljenje.Taj papir sam mu jedno deset pu

stavljao na sto da potpi{e. Rekao je da gne}e nikad potpisati. Bilo je naro~ito drmati~no u Londonu, u vreme odràvanKonferencije. I ]osi} je bio za to da se o

povu~e. On je samo mirno pro~itao pismo, ni{ta nije komentarisao. Ali, nipotpisao. Posle Londonske konferencije njim vi{e nije bilo nikakvog normalnoodnosa. Na sastanku sa Vensom Karingtonom pitali su ga da li se slaè

pismom o deset ta~aka koje sam ja poslaUN-u, a koje je Mejdòr pomenuo nKonferenciji veoma afirmativno, govoreda }e Jugoslavija, ako tako budfunkcionisala, ponovo postati ~lame|unarodne zajednice i biti uvaàvanMilo{evi} je rekao da. Ta~ka dva odnosla se na avnojevske granice republikPrihvatio je. Kada je do{ao u Beograd, nSavet u kojem su sedeli predsednik, prem

jer, predsednici i premijeri obe republikministar odbrane, na~elnik General{taba

ministar unutra{njih poslova, sve je negrao. Jer je pravljen izve{taj za parlament kome bi to pisalo, {to mu nije odgovaraloPani}, me|utim, nije odustajao od namjeda skloni Milo{evi}a s vlasti. S tada{njina~elnikom general{taba VJ generalo@ivotom Pani}em napravio je dogovor dvojni vrh uhapsi Milo{evi}a. Me|utim, zto je traìo podr{ku zvani~nog Washintona. Pla{io se da, ukoliko Milo{evi} saznza njegovu namjeru, objesi}e na Terazijami njega i generala @ivotu Pani}a. Odmah otputovao u Washington, gdje se sreo Lawrenceom Eaglburgerom, dràvnisekretarom SAD-a, i uvjeravao ga da }e

8.5.2014. I SLOBODN BOSN 3

DAYTON NA DLAN

MIR U BOSNI BIO JE MOJA@IVOTNA MISIJA

Milo{evi} je 1993. pristao da podnese ostavku i saporodicom ode u Ameriku, ali ga je od toga odgovorila

njegova supruga MirjanaMIROVNAINICIJATIVAPani} predlaèClintonu kakoda se zaustavirat u BiH

OTVARANJE DOSJEA CIA-eVi{egodi{nja prepiska izme|u Clintona i

Pani}a o uspostavljanju mi

Slobodna Bosna 913

Documents