SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU

SLOBODA KRETANJA OSOBA U PRAVU EU

Dominik VuletićJean Monnet Katedra za pravoEkonomski fakultet ZagrebE-mail: [email protected]: http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=11172

KONCEPTUALIZACIJA

• Jedna od četiri temeljene gospodarske slobode zajamčena primarnim pravom od početaka integracije

• Komponenta kretanja radnika najrazvijeniji dio slobode kretanja osoba

• Osnovna postavka je tretiranje radnika iz drugih država članica kao tuzemnog, odnosno načelo jednakog postupanja

• Unutar slobode kretanja radnika razvilo se specijalizirano područje koje se tiče prava socijalne sigurnosti i socijalne koordinacije

• državljanstvo EU

• povezane osobe (članovi obitelji, uzdržavane osobe)

Temeljna pravna pitanja:

-Pojam radnika

-Izuzetci

-Utjecaj Povelje temeljnih prava EU

DRŽAVLJANSTVO EUROPSKE UNIJE

Lisabonski ugovor (izvadak):

Članak 20. UFEU(bivši članak 17. UEZ-a)

1. Ovime se ustanovljuje građanstvo Unije. Svaka osoba kojaima državljanstvo neke države članice građanin je Unije. Građanstvo Unije dodaje se nacionalnom državljanstvu i nezamjenjuje ga.

2. Građani Unije uživaju prava i podliježu dužnostima predviđenimaUgovorima. Oni, između ostalog, imaju:(a) pravo slobodno se kretati i boraviti na državnom području državačlanica;(b) pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i nalokalnim izborima u državi članici u kojoj imaju boravište, pod istim uvjetimakao i državljani te države;(c) pravo, na državnom području treće zemlje u kojoj država članica čiji sudržavljani nema svoje predstavništvo, na zaštitu od strane diplomatskih ikonzularnih tijela bilo koje države članice, pod istim uvjetima kao i državljanite države;(d) pravo na podnošenje peticije Europskom parlamentu, pravo naobraćanje Europskom ombudsmanu te na obraćanje institucijama isavjetodavnim tijelima Unije na bilo kojem jeziku Ugovora te pravo naodgovor na istom jeziku.

• Predmet Martínez Sala (C-85/96)

-činjenični supstrat

Diskriminatorno je tražiti od državljanina jedne države članice,koji zakonito boravi na teritoriju druge države članice, dapredoči boravišnu dozvolu, kako bi ostvario neku povlasticu kadnjezini državljani nisu obvezni učiniti isto.

• Predmet Gravier (293/83)

-činjenični supstrat

Diskriminatorno i protupravno je da se bilaterlanimmeđunarodnim ugovorom između dvije države članice rezervirapravo na stpendije za državljane tih dviju država članica uzodbijanje prijava za stipendije državljana drugih članica natemelju njihova državljanstva .

SLOBODA KRETANJA RADNIKA

Lisabonski ugovor (izvadak):

Članak 45. UFEU(bivši članak 39. UEZ-a)

1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar Unije.

2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svakediskriminacije na temelju državljanstva među radnicima izdržava članica u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja.

3. Podložno ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog poretka,javne sigurnosti ili javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pravo na:

(a) prihvaćanje stvarno učinjenih ponuda za zaposlenje;(b) slobodno kretanje unutar državnog područja država članica u tu svrhu;(c) boravak u državi članici radi zapošljavanja sukladno odredbama kojeUređuju zapošljavanje državljana te države utvrnenih zakonom i ostalimpropisima;(d) ostanak na državnom području države članice nakon prestanka zaposlenja u toj državi, pod uvjetima sadržanima u uredbama ....

4. Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na zapošljavanje u javnim službama.

Odredbe Ugovora o slobodi kretanja radnika imaju izravan horizontalan iizravan vertikalan učinak (npr. predmet Antonissen C-292/89).

Pojam radnika

Osnivačkim ugovorima nije definiran pojam radnika.

Europski sud je kroz svoju praksu utvrdio da je pojam radnikaautonomni pojam europskog prava (kad je riječ o tumačenjuodredbi europskog prava) i da stoga u tim slučajevima nisurelevantne definicije nacionalnih zakonodavstva o tome tko jeradnik.

Sud je kasnije detaljno u svojoj praksi utvrdio definiciju radnika

Pojam radnika se mora tumačiti jednako u svim državamačlanicama (predmet Inge Nolte C-317/93).

• Predmet Levin v. Staatssecretaris van Justitie (53/81)

-činjenični supstrat

Osobe koje rade samo dio radnog vremena te čija primanja suispod nacionalne granice za minimalnu plaću također suobuhvaćeni pojmom radnika kao autonomnim pojom europskogprava neovisno o definiciji nacionalnog radnog zakonodavstva tesu zaštićeni odredbama o slobodi kretanja radnika.

• Predmet Steymann v. Staatsseretataris van Justitie (196/87)

-činjenični supstrat

Sukladno dosadašnjoj praksi Sud je utvrdio da radni odnospostoji neovisno o visini naknade, te je to proširio utvrdivši da iobavljanje poslova za potrebe vjerske zajednice (sekte) njezinogčlana za koju se daje protučinidba u vidu skrbi zajednice za člana, predstavlja, ukoliko je uređen prema ekonomskim načelima, radnopravnu relevantu aktivnost u smislu slobode kretanja radnika.

• Predmet Lawrie-Bulm (66/85)

-činjenični supstrat

Pripravnik koji obavlja posao pod nadzorom nadležnih vlasti i ponalozima dodijeljenog mu mentora te koji za svoj pripravničkiposao prima određenu naknadu smatra se radnikom u smisluodredbi primarnog prava o slobodi kretanja radnika.

Europski sud je utvrdio u predmetu Bettray (344/87) da seaktivnosti vezane uz terapiju i rehabilitaciju, unatoč tome štomogu imati ekonomski karakter poput zapošljavanje liječenihovisnika iz rehabilitaciskih razloga, ne mogu svesti podradnopravnu aktivnost u smislu slobode kretanja radnika

Sumirajući temeljem sudske prakse možemo zaključiti da su bitna

obilježja pojma radnik u smislu odredbi o slobodi kretanjaradnika:-obavljanje rada za poslodavca tijekom određenogvremenskog perioda uz predviđeno ispunjenje protučinidbe

SEKUNDARNO PRAVO

Sudska praksa iz područja slobode kretanja radnika uvelike jeutjecala na razvoj sekundarnog prava koje je određenoj mjerikodificiralo dostignuća sudske prakse.

Neki važniji akti sekundarnog prava iz područje sloboda kretanjaradnika:

-Uredba 482/2011 o slobodi kretanja radnika unutar Unije-Uredba 883/2004 o kordinaciji sustava socijalne sigurnosti-Uredba 1251/70 o pravu na ostanak u državi članici pookonačanju zaposlenja

-Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija-Direktiva 2004/38/EZ o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na teritoriju država članica

Sekundarno pravno uređenje je često mijenjano i ovo su aktinovije generacije koji su zamijenili prijašnje (uglavnom izsedamdesetih i osamdesetih godina 20 st.).

Zamjetan je trend proširivanje prava i na osobe koje ne obavljajuizravno ekonomsku aktivnost (studenti, umirovljenici....).

PRAVO ODLSAKA, ULASKA I BORAVKA

Direktiva 2004/38/EZ (o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na teritoriju država članica) koja je zamijenila veći broj akata sekundarnog pravauvelike je kodificirala dosadašnju sudsku praksu.

Općenito možemo reći da postoje tri kategorije:

-boravak u državi članici do tri mjeseca (1)-boravak u državi članici od tri mjeseca do pet godina(2)-pravo trajnog boravka u državi članici (3)

1. Pravo boravka u državi članici do tri mjeseca:

Državljanin države članice(dakle, državljanin EU) podpretpostavkom da ima valjanu osobnu iskaznicu ili putovnicumože boraviti slobodno na teritoriju bilo druge države članice urazdoblju od tri mjeseca te mu ista mora odobriti pravo boravka.

Isto se odnosi na članove obitelji migrirajućih državljana EU,uključujući i one članove obitelji koji su državljani trećih država tenisu državljani EU.

Država domaćin može međutim zatražiti od osobe da prijavi svojboravak na njezinom području, no to ne smije biti izvan razumnogvremenskog i nediskriminirajućeg vremenskog prerioda

2.Pravo boravka u državi članici od tri mjeseca do pet godina :

Radnici i samozaposlene osobe koji su državljani EU imaju pravoboraviti u tom razdoblju na teritoriju bilo koje druge državečlanice.

Isto se odnosi na članove obitelji migrirajućih državljana EU,uključujući i one članove obitelji koji su državljani trećih državate nisu državljani EU.

Nastup privremene nesposobnosti za rad kao i nenamjernanezaposlenost ne dovode do gubitka prava boravka za radnike isamozaposlene te članove njihovih obitelji.

Pretpostavka: u slučaju gubitka posla radnik mora pružiti dokaz da nastavlja tražiti zaposlenje i da ima realnu mogućnost biti zaposlen.

Država domaćin može međutim zatražiti od osobe da prijavi svojboravak na njezinom području, i to unutar perioda koji ne smijebiti kraći rok od tri mjeseca od dana ulaska u državu.

Pored osobne iskaznice ili putovnice država domaćin možezatražiti uvjerenje o zaposlenju ili pak dokaz da se osobasamozapošljava.

3.Pravo trajnog boravka u državi članici:

Ukoliko državljanin jedne države članice kontinurano boravi nateritoriju druge države članice najmanje pet godina ostvarujepravo trajnog boravka u toj drugoj državi članici koja mu o tomemora na njegov zahtjev izdati službenu potvrdu.

Izbivanje od najviše šest mjeseci godišnje, u iznimnim slučajevim i do 12 uzastopnih mjeseci (trudnoća, bolest..), aukupno do dvije godine iz države domaćina, ne smatra se prekidom kontinuiranog boravka.

Isto se odnosi na članove obitelji čak i kad nisu državljani EU...

-pravo na prebivalište u drugoj državi članici imaju i umirovljenici(državljani EU) i u slučaju kad nisu bili zaposleni u državi članici ukojoj žele živjeti

-pored ovih pravila studenti državljani EU koji studiraju napriznatim visokoškolskim ustanovama , kao i članovi njihoviobitelji čak i kad nisu državljani EU, imaju pravo boravka u državičlanici u kojoj se izvodi studij

NAČELO JEDNAKOG POSTUPANJA I DOSTUPNOST TRŽIŠTA RADA

• Predmet Bosman (C-415/93)

-činjenični supstrat

Sud je već u ranijoj praksi utvrdio da je profesionalni sportekonomska aktivnost u smislu odredbi primarnog prava o

slobodikretanja radnika te da pravila profesionalnih sportskih udrugamogu ući u doseg europskog prava.

Pravila sportskih udruga, poput FIFE, koja onemogućavajuprofesionalnom nogometašu transfer iz kluba u jednoj državičlanici u klub u drugoj državi članici bez pristanka kluba ilialternativno uz plaćanje visokog novčanog iznosa u suprotnosti sslobodom kretanja radnika.

Pravila sportskih udruga koja organičuju broj stranih igrača poklubu koji sudjeluje u nogometnom prvenstvu suprutna suslobodi kretanja radnika.

• Predmet Angonese (C-281/98)

-činjenični supstrat

Pretpostavka prilaganja potvrde o poznavanju jezika koja semože dobiti u samo jednom mjestu u jednoj državi članiciprilkom prijave na natječaj za posao u trgovačkom društvu usupruotnosti otežava slobodno kretanja radnika. Samo traženjepoznavanja jezika i davanje dokaza o istom nije u suprotnosti sodredbama o slobodi kretanja radnika.

• Predmet Köbler (C-224/01)

-činjenični supstrat

Pravila države članice o povećanju plaće za sveučilišne profesoruuz uvjet 15 godišnjeg radnog staža u samo toj državi članicidvosmjerno djeluju otegotno na kretanje radnika i suprotnosti sus slobodom njiohova kretanja zajamčnom primarnim pravom.

IZUZETCI

Javna služba Javni poredak, javna sigurnost, javno zdravlje

---------------------------------------------------------------Izuzetak javne službe:

-neke države članice pokušale obuhvatiti tim izuzetkom gotovesve zaposlene u javnom sektoru.

-Sud tumačio restriktivno – zapošljavanje u pošti, medincinskihsestara te sveučilišnih profesora ne ulazi u izuzetak javne službe.

Ograničenje javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja

• Predmet Adoui (111/81)

Uskrata boravka dvjema državljankama druge države članice,koje se bave prostitucijom, zbog razloga zaštite javnog poretkanije u skladu s odredbama o slobodi kretanja radnika ukolikodržava članica ne primjenjuje represivne mjere sličnog učinkaprotiv svojih državljanja koji se bave prostitucijom.

- Ovdje se također primjenjuje proporcionalnost ograničenja- Država mora dokazati da određeno ponašanje osobe

predstavlja prijetnju nekom temeljnom interesu društva i da država poduzima mjere protiv takve aktivnosti

Kao i kod drugih sloboda treba paziti da situacija imaprekogranični element odnosno da nije riječ o internoj situacijikoja ne ulazi u doseg prava EU (pr. predmet Saunders).

SOCIJALNA SIGURNOST I KOORDINACIJA SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI

-sustavi socijalne sigurnosti i dalje ostaju dominatno podnadležnošću država članica a ne Unije - > tu nema obvezeharmonizacije ali postoji obveza koordinacije

-međutim elementi tih sustava koji imaju diskriminirajuće učiknena radnike s obzirom na njihovo slobodno kretanje moraju bitiispravljeni (pr. presuda u predmetu Pinna)

• Predmet Tershove (C-18/95)

Nacionalni propis koji zahtjeva da radnik koji radi u drugoj državičlanici plaća veće doprinose za socijalno osiguranje nego da jenastavio boravti u istoj državi članici predstavlja ograničenjeslobodi kretanja radnika.

SOCIJALNE POGODNOSTI (BENEFICIJE)

Sekundarnim pravom i sudskom praksom zajamčeno je pravomigratornih radnika na sve socijalne beneficije koje država

članicipruža svojim radnicima.

Ideja je da radnici koji migriraju ne bi smjeli biti stavljeni unepovoljniji položaj od domaćih -> mobilnost tržišta rada

Navedeno pravo na socijalne pogodnosti odnosi se na i načlanove obitelji migratornih radnika, čak i u slučajevima kad nisudržavljani EU i kad su ih nadživjeli uz neka određena ograničenja.

-primjerice djeca radnika imaju pravo na stipendije i školovanjekao i domaći državljani, imaju pravo započeti i dovršiti školovanjepod jednakim uvjetima .....

-sekundrano pravo koje regulira materiju je poprilično složeno iima dosta izuzetaka.

• Spojeni predmeti Morson i Jhanjan

-činjenični supstrat

Državljanin države članice, koji ima ujedno i dvojno državljanstvodržave koja nije članica, ne može se pozivati na prava iz slobodekretanja radnika ako ta prava nije nikad koristio odnosno ako cijelo vrijeme radi u istoj državi članici a nije migrirao u nekudrugu državu članicu radi zaposlenja. Stoga se i članovi njegoveobitelji, koji nisu državljani EU (roditelji u ovom slučaju)ne mogupozivati na prava zajamčena slobodom kretanja radnika.

-razlikovanje prema pravu (slobodi) poslovnog nastana:

Fizičke osobe: radnici (sloboda kretanja radnika) / samozaposlene osobe (sloboda poslovnog nastana)

-dio sekundranog zakonodavstva zajednički za radnike isamozaposlene osobe

pr. Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija

->razrađeni sustavi priznavanja profesionalnih kvalifikacija i za radnike i samozaposlene osobe

SCHENGENSKO PODRUČJE

-Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma iz 1985. god. jemeđunarodni multilateralni ugovor koji je sklopilo pet državačlanica 1990. god. neovisno o EEZ-u kako bi uspostavili područjebez unutrašnjih graničnih kontrola

-Razlog što je nastao izvan okvira europskog prava jestoklijevanja nekih država članica.

U međuvremenu (Ugovorom iz Amsterdama) je integriran uprimarno pravo EU te se proširio na većinu država članica pa iizvan teritorija Unije

U osnovi Schengensko područje je teritorij većeg stupnja slobodekretanja osoba gdje su ukinute sve unutrašnje granične kontrolete postoji samo kontrola vanjske zajedničke granice.

-čest je slučaj i fizičkog uklanjanja graničnih prijelaza

“granice su postale nevidljive”

Putovanje zračnim prijevozom unutar Schengesnkog područjapodrazumijeva mogućnost zrakoplovnih kompanijama dakontroliraju putne isprave u zračnim lukama prilikom ukrcavanjana let

Država članica Schengenskog područja može, zbog razloga ugroze

javne politike ili prijetnje unutarnjoj sigurnosti ,na kraće vrijeme,ponovo uvesti kontrole na granici s drugom državom članicom(primjer nogometno prvenstvo u Poljskoj)

2012. god. države članice su usuglasile da će se proširiti mogućnost suspenzije Schengenskog područja u iznimnim situacijama kada više nije moguće jamčiti sigurnost zajedničkevanjske granice.

• Schengensko područje nije istobitno s teritorijom EU:

->UK i R. Irska su odlučile ne sudjelovati u Schengenskompodručju (izvjesnost promjene u obje države)->Cipar, Rumunjska i Bugarska nisu još ispunili uvjete za ulazak uSchengensko područje->Schengensko područje pokriva i neke države koje nisu članiceUnije: članice Europskog gospodarskog područja (EEA) koje nisučlanice EU (Norveška, Island i Lihtenštajn) te Švicarsku->Vatikan, Monako i djelomično San Marino imaju otvorenegranice pa su stoga de facto unutar Schengenskog područja

SLOBODA KRETANJA OSOBA U SVJETLU PRIDRUŽIVANJA RH U PUNOPRAVNO ČLANSTVO

-prijelazna razdoblja za radnike, Finska, Švedska, Portugal, Litva,Latvija, Slovačka i Rumunjska potvrdile da neće tražiti prijelaznarazdoblja za Hrvatsku

-ne odnose se na rad u institucijama Unije

-RH izvan, ambicija do 2015. god. realno nedostižna,(međutim mogućnost putovanja samo s osobnom iskaznicom)

PITANJA I ODGOVORI