Poglavlje 3.INTERPRETIRANJE FINASIJSKIH IZVJETAJA1. Navedite
osnovne finansijske izvjetaje opte namjene!
Osnovni izlazni rezultat procesa finansijskog raunovodstva je
predstavljen u sljedeim meusobno povezanim finansijskim izvjetajima
opte namjene:
1.) Bilans stanja ili Izvjetaj o finansijskom poloaju saima
finansijski poloaj raunovodstvenog subjekta na odreeni vremenski
trenutak.
2.) Bilans uspjeha, Izvjetaj o dobitku ili Raun dobitka i
gubitka saima rezultate poslovanja za dati vremenski period.
3.) Izvjetaj o novanim tokovima saima poslovne, finansijske i
investicione aktivnosti preduzea isto kao to ono prima i isplauje
gotovinu u toku datog vremenskog perioda.
4.) Izvjetaj o promjenama na kapitalu u okviru koga se prate
promjene izmeu dva obraunska perioda na svim pozicijama koje ine
kapital.
5.) Biljeke (napomene) uz finansijske izvjetaje koje imaju za
cilj da detaljnije pojasne promjene na pojedinim pozicijama u
prethodnim izvjetajima u toku obraunskog perioda.
2. ta prikazuje bilans stanja?
Bilans stanja prikazuje imovinu, obaveze i vlastiti (vlasniki)
kapital preduzea na navedeni dan, obino na kraju izvjetajnog
perioda.
3. Definiite imovinu (sredstva), obaveze i vlastiti kapital.
Imovinu preduzea predstavljaju njegova ulaganja (ta on
posjeduje), obaveze (ta ono duguje), dok vlastiti kapital prikazuje
koliko je preduzee finansiralo ova ulaganja (imovinu).
4. Definiite normalnu materijalno-finansijsku konstituciju.
Pod normalnom materijalno finansijskom konstitucijom
podrazumijeva se optimalna veliina i struktura sredstava i izvora
sredstava u odnosu na zadatke i uslove pod kojima se oni
realizuju.
5. Koje su forme prikazivanja bilansa stanja?
Bilans, kao dvostrani pregled meusobno izravnatih veliina, moe
da se prikae :
formi konta, kao meusobno sueljavanje dviju strana, ili u
tafelnoj formi, u kojoj su veliine dviju strana poredane jedna
ispod druge.
6. ime je uslovljen finansijski poloaj preduzea?
Bilans stanja postaje jo korisniji za upravu, povjerioce,
potencijalne invastitore i ostale interesne grupe kada se njegovi
glavni elementi klasifikuju u znaajne podgrupe. Drugim rijeima, za
kvalitetnu ocjenu finansijskog poloaja nuno je poznavati osnovne
elemente imovine kao i osnovne elemente izvora te imovine.
7. Navedite i objasnite osnovne oblike kratkotrajne (obrtne)
imovine.Kratkotrajna imovina su novac i druga sredstva od kojih se
oekuje da budu pretvorena u novac, prodata, ili potroena unutar
redovnog poslovnog ciklusa preduzea ili jedne godine, u zavisnosti
od toga ta je due. Poslovni ciklus je vremenski period koji
protekne od prispijea zaliha do naplate potraivanja.
Osnovni oblici kratkotrajne imovine su:
1.) novac,
2.) kratkotrajna finansijska imovina
3.) potraivanja i
4.) zalihe.
Novac je uvijek tekua ili kratkotrajna imovina. Ovaj oblik tekue
imovine ine: gotovina u blagajni, novac na iro raunu, na deviznom
raunu i sl.
Plasmani novca na krai rok od jedne godine predstavljaju
kratkotrajnu finansijsku imovinu. Ona se sastoji od datih kredita
drugim preduzeima i od kupljenh, u pravilu, kratkoronih hartija od
vrijednosti.
Poraivanja od kupaca predstvaljaju iznose koji duguju kupci, a
nastali su od prodaje proizvoda ili od izvrenih usluga.
Zalihe su materijalni oblik tekue imovine, a sastoje se od:
zaliha sirovina i materijala, zaliha proizvodnje u toku, gotovih
proizvoda i trgovake robe. Zalihe se obino prikaziju po nabavnoj
vrijednosti odnosno cijeni kotanja.
8. Navedite i objasnite pozicije koje se ukljuuju u sastav
aktivnih vremenskih razgranienja.
U sastav aktivnih vremenskih razgranienja se ukljuuju:
- unaprijed plaeni trokovi i
- obraunati, a jo nenaplaeni prihodi.
Unaprijed plaeni trokovi su trokovi budueg perioda koji su
plaeni ali za koje kompanija nije jo dobila koristi, kao to je
unaprijed plaeni zakup, unaprijed plaeno osiguranje, unaprijed
plaeno oglaavanje, potroni materijal i sl.
Obraunati, a jo nenaplaeni prihodi su prihodi od izvrenih usluga
ili isporuenih proizvoda koji jo uvijek nisu proknjieni. Svi
prihodi koji su zaraeni (obraunati), a koji nisu evidentirani u
toku raunovodstvenog perioda zahtijevaju korektivna knjiena na
dugovnoj strani sredstava i potranoj strani prihoda.
9. Objasnite pojam dugotrajna materijalna imovina.
Predstavlja onaj dio imovine koji ima materijalni, fiziki oblik.
Ova imovina je steena radi upotrebe u redovnim poslovnim
operacijama ( a ne primarno za prodaju) u toku dueg vremenskog
perioda od redovnog poslovnog ciklusa ili jedne godine, koje god je
due. Dugotrajna materijalna imovina obuhvata zemljite, zgrade,
postrojenja, opremu, trnsportna sredstva i sl.10. Navedite i
objasnite oblike nematerijalne imovine.Tu spadaju patenti, autorska
prava, goodwill, franize, trgovake marke i tome slino.
Patent je dokument koji izdaje drava ili neko zvanino ovlateno
lice tijelo, a kojim se pronalazau proizvoda ili prozvodnog procesa
daje exkluzivno pravo da koristi ili proda inovaciju ili pravo na
nju.
Autorska prava daju njihovom imaocu exkluzivno pravo da
publikuje, produkuje i prodaje prava na intelektualno stvaralatvo,
bilo da se radi o muzikim, umjetnikim, literarnim ili dramskim
djelima.
Goodwill je neopipljiva (nedodirljiva) aktiva koja predstvalja
viak troka sticanja preduzea preko fer trine vrijednosti
idenifikovane steene neto imovine. Goodwill se evidentira i
prikazuje samo kad je on steen pri kupovini preduzea.
Franiza je ugorni sporazum, koji uz naknadu i na ogranienom
geografskom prostoru, omoguava njenom imaocu (primaocu franize) da
sa ili bez pomoi davaoc franize prodaje odreene proizvode ili
usluge, koristi odreeno trgovako ime, ili obavlja neke druge radnje
identifikovane u ugovoru o franizingu,s tim da davalac franize ne
gubi pravo vlasniva nad predmetom ugovora o franizingu.
Trgovake marke predstavljaju jednu identifikaciju (simbol, logo,
dizajn, rije, slogan, amblem, itd.) proizvoda ili usluga koji se
razlikuju kod slinih proizvoda ili usluga koje proizvode odnosno
pruaju tree strane.
11. Objasnite razliku izmeu rashoda za amortizaciju i
akumulirane amortizacije.
???
12. Objasnite pojam dugotrajna finansijska imovina.
Dugotrajna finansijska imovina su resursi koji se mogu
realizovati u novac. Meutim, pretvaranje u novac se ne oekuje
unutar jedne godine ili poslovnog ciklusa u zavisnosti ta je due.
Ova kategorija imovine uobiajeno obuhvata dionice i obveznice
drugih korporacija.
13. Objasnite raunovodstvenu metodu udjela za ulaganje u obine
dionice kompanije emitenta.
Ulaganje u obine dionice pri kojima je investitor sposoban da
izvri znaajan uticaj na poslovnu i finansijsku politiku kompanije
emitenta zahtijeva upotrebu raunovodstvene metode udjela (equity
method).
Kada se koristi metoda udjela, prihod od ulaganja se evidentira
kod investitora kad se on prikazuje kod kompanije emitenta. Iznos
priznatog prihoda je utemeljen na investitorovom procentu vlasnitva
u komapaniji emitentu. Dividende se evidentiraju kao smanjenje
vrijednosti koju sadri konto ulaganja kada se one isplauju od
strane kompanije emitenta.
14. Objasnite dvije glavne kategorije obaveza.
Obaveze su obino klasifikovane kao kratkorone ili dugorone
Kratkorone (tekue) obaveze su one obaveze ija likvidacija
zahtijeva postojee resurse, imovinu klasifikovanu kao obrtna
imovina ili kreiranje drugih kratkoronih obaveza. Najee su to
obaveze prema dobavljaima za nabavljeni materijal, robu i sl.,
obaveze za izvrene nam usluge, primljeni kratkoroni krediti s rokom
otplate kraim od jedne godine, emitovane kratkorone hartije od
vrijednosti, itd.
Meu kratkorone obaveze se esto ukljuuju i pasivna vremenska
razgranienja, mada ona mogu biti iskzana i kao zasebna pozicija.
Pasivna vremenska razgranienja ine: unaprijed naplaeni prihodi i
obraunati a neplaeni rashodi.
Obaveze koje imaju datume plaanja, ili rokove dospijea, koji su
dui od jedne godine nakon datuma bilansa stanja pojavljuju se kao
dugorone obaveze. To su uglavnom obaveze za primljene dugorone
kredite od banaka ili drugih finansijskih institucija te obaveze po
osnovu emitovanih obveznica.
15. Navedite i objasnite pozicije koje se ukljuuju u sastav
pasivnih vremenskih razgranienja.
Pasivna vremenska razgranienja ine:
Unaprijed naplani prihodi i
Obraunati a neplaeni rashodi.
Isto kao to se trokovi mogu platiti prije nego to se iskoriste,
tako se i prihodi mogu primiti prije nego to su zaraeni. Poto se
jedan dio unaprijed naplaenih prihoda ili cjelina odnosi na idui
obraunski period, pripadajui dio uplate se odlae izvan bilansa
uspjeha kako bi ovaj ostao neutralan za dio prihoda koji tome
periodu ne pripadaju.
Obraunati a neplaeni rashodi su rashodi koje je kompanija
pretprjela ali ih jo nije platila. Ovi rashodi moraju biti odraeni
na kontima sa prateim obavezama da odraze koliko se duguje i koliko
e biti isplaeno u budunosti. Korektivno knjienje zahtijeva da
rashod duguje a obaveze da potrauje. Kao obraunati a neplaeni
rashodi mogu se pojaviti: neplaene kirije za protekli obraunski
period, provizije, honorari i sl.
16. Navedite i objasnite dijelove sekcije dionika glavnica.
U osnovi dionika glavnica ili vlastiti kapital se sastoji od dva
osnovna dijela:
Uloenog kapitala i
Zaraenog kapitala.
Sekcija dionike glavnice korporacije u bilansu stanja je obino
podijeljena u tri dijela:
Dioniki kapital- nominalna vrijednost emitovanih dionica.
Premija na uplaeni kapital- primarno viak iznosa uplaenog preko
nominalne vrijednosti.
Zadrana zarada- neraspodijeljena zarada korporacije.
Korporativni dioniki kapital mogu biti ili preferencijalne ili
obine dionice.
Premija na uplaeni kapital obuhvata viak plaene cijene za
dionicu iznad njene nominalne vrijednosti.
Zadrana zarada predstvalja akumuliranu zaradu korporacije
umanjenu za podijeljene dividende dioniarima.
17. Navedite i objasnite uzroke ogranienja zadrane zarade.
Ogranienja nastaju iz jednog ili vie od sljedeih uzroka:
zakonskih, ugovornih ili dobrovoljnih.
Zakonska ogranienja. Veina zemalja zahtijeva od korporacije da
ogranii zadranu zaradu za troak kupljenih trezorskih dionica.
Ogranienje slui za odravanje netaknutog korporativnog zakonskog
kapitala koji se privremeno vodi kao trezorske dionice. Kada se
trezorske dionice prodaju, ogranienje se ukida.
Ugovorna ogranienja. Ugovori o dugoronom dugu mogu nametnuti
ogranienja na zadranu zaradu kao uslov za zajam. Ogranienja
limitiraju upotrebu korporativne imovine za isplatu dividendi.
Dobrovoljna ogranienja. Bord direktora korporacije moe
dobrovoljno kreirati ogranienja zadrane zarade za odreene svrhe.
Npr., bord moe odobriti ogranienja u svrhu budue planirane
ekspanzije. Pri smanjenju iznosa zadrane zarade raspoloive za
dividende, vie gotovine moe biti raspoloivo za planiranu
ekspanziju.
18. ta su vanbilansne stavke i zato su one vane?
Vanbilansne stavke se najee odnose na primjenu postupaka koji
omoguavaju finansiranje bez dodavanja duga u bilansu stanja, tako
da nemaju uticaja na finansijske pokazatelje ili kapacitet
uzajmljivanja preduzea.
Vanbilansno finansiranje se esto susree upravo kada se
transkacije zakupa strukturiraju kao operativni (poslovni) zakupi
prije nego kapitalni zakupi, kada je namjera uprave da stekne neko
sredstvo i izloi se obavezi bez evidentiranja i jednog i
drugog.
19. Objasniti korisnost i ogranienja bilansa stanja.
Bilans stanja omoguuje osnovu za evaluaciju kompanijine
likvidnosti, finansijske fleksibilnosti, poslovne sposobnosti i
zaraivake performanse za vremenski period. Likvidnost je sposobnost
da se plate rauni kada oni dospiju. Finansijska fleksibilnost je
sposobnost preduzea da preduzme efikasne akcije radi promjene
iznosa i vremenskog rasporeda novanih tokova tako da ono moe
odgovoriti na neoekivane potrebe i povoljne prilike. Poslovna
sposobnost se odnosi na ekonomske resurse koje kompanija moe
upotrijebiti u svojim daljnjim aktivnostima. Zaraivaka performansa
je mjera efikasnosti i efektivnosti kompanije u ostvarivanju njenih
ciljeva.
Bilans stanja ima vie ogranienja:
Bilans stanja ne odraava tekuu vrijednost ili fer trinu
vrijednost zbog toga to raunovoe primjenjuju naelo istorijskog
troka u vrednovanju i prikazivanju imovine i obaveza. To stvara
potekoe naroito u sluaju zgrada, opreme i zaliha, koje u trenutku
izrade bilansa stanja mogu imati dva, tri ili vie puta veu
vrijednost od originalnih trokova, odnosno moe biti potrebna
viestruka vrijednost originalnih trokova da bi se oni
zamijenili.
Neka vana korporativna sredstva koa je teko kvantifikovati, su
zanemarena. Npr., vrijednost ljudskih resursa komanije, ukljuujui
upravljake vjetine, je esto znaajna ali nije prikazana.
Struna prosuivanja se esto upotrebljavaju u pripremanju bilansa
stanja i mogu vjerovatno umanjiti korisnost izvjetaja.
20. Objasniti izraze duguje i potrauje na osnovnim kategorijama
bilansa stanja (sredstvima, obavezama i dionikoj glavnici).
Raunovoe koriste dvije praktine skraenice- duguje i potrauje. U
terminima kategorija bilansa stanja, zaduiti ili teretiti ukazuje
na:
Poveanje nekog sredstva
Umanjenje neke obaveze
Smanjenje neke stavke dionikog kapitala.
Potrauje ukazuje na :
Smanjenje nekog sredstva
Poveanje neke obaveze ili
Poveanje neke stavke dionike glavnice.
21. ta prikazuje bilans uspjeha?
Bilans uspjeha prikazuje uspjeh preduzea ostvaren u odreenom
posmatranom periodu. Obiljeje bilansa uspjeha je dinaminost,
odnosno kretanja koja su se dogodila u odreenom vremenskom periodu,
a u vezi su sa prihodima i rashodima.
22. Definiite termine prihodi i rashodi.
Prihod predstavlja poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog
perioda u obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenje
obaveza to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne ono u vezi
sa uplatama od strane vlasnika.
Rashod znai smanjenje ekonomske koristi kroz obraunski period u
obliku odliva ili iscrpljenja sredstava ili stvaranja obaveza to
ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi sa
raspodjelom glavnice vlasnicima.
23. U emu se ogleda razlika izmeu prihoda i novanih primitaka i
rashoda i novanih izdataka?
Izmeu prihoda i primitaka postoji razlika koja se ogleda u:
Vremenskoj nepodudarnosti prihoda i
primitaka i riziku transformacije prihoda u primitke.
Izmeu rashoda i izdataka postoji vremenska nepodudarnost i sam
rizik transormacije jednih u druge. S tim u vezi u stvarnosti
postoje sljedei sluajevi:
izdatak prethodi rashodu i
rashod prethodi izdatku.
24. Objasnite poslovne, finansijske i ostale prihode.
Poslovni (operativni) prihodi su zapravo prihodi koji se najee
pojavljuju, gotovo svakodnevno. Tipino preduzee treba da ima
dominantan udio poslovnih prihoda u ukupnom prihodu.
Poslovni dobitak (dobitak od operativnih aktivnosti) predstavlja
rezultat sueljavanja poslovnih prihoda i poslovnih rashoda.
Poslovni dobitak je jedan od najvanijih pokazatelja poslovne
uspjenosti preduzea u obraunskom periodu. Ako je finansijski
rezultat na tom nivou pozitivan, naroito ako je visok, to e znaiti
da je preduzee uspjeno poslovalo upravo u onim djelatnostima od
kojih najvie zavisi i njegova egzistencija i uspjeno poslovanje u
budunosti.
Poslovni dobitak tj., dobitak iz prednje faze treba jo
korigovati i sa drugim prihodima, odnosno rashodima. To su sljedee
grupe prihoda i rashoda:
1.) prihodi i rashodi po osnovu finansiranja i ulaganja,
2.) prihodi/dobici, odnosno rashodi/gubici do kojih je dolo
usljed promjene vrijednosti i otuenja stalnih sredstava,
3.) ostali prihodi i rashodi.
Pored prihoda i rashoda od operativne djelatnosti preduzee
ostvaruje i druge prihode i rashode kojima se koriguje dobitak
(gubitak) od operativnih aktivnosti, a rezultat korekcije je ukupan
dobitak (ili gubitak) prije oporezivanja.
Ti prihodi mogu biti po raznim osnovama, kao to su: prihodi od
ulagake djelatnosti, drugi finansijski prihodi (kamate, dividende,
kursne razlike i sl.), prihodi po osnovu promjene vrijednosti
biloke imovine, kao i od promjene vrijednosti drugih oblika stalne
imovine, dobici od prodaje stalne imovine i drugi prihodi.
U kategoriju ostalih prihoda svrstavaju se: prihodi od
subvencija, dotacija, potpora, poticaja i dr., vikovi, prihodi od
naplate tete od osiguravajuih drutava, prihodi od penala, kazni,
nagrada, naplaena prethodno otpisana potraivanja i sl.
Klasifikacija prihoda po osnovu njihovog nastanka, uz
sistematizaciju rashoda prema istom kriterijumu, omoguava
identifikovanje poslovnog rezultata, rezultata iz aktivnosti
finansiranja i rezultata iz ostalih aktivnosti preduzea. Dobitak
prije oporezivanja se dobija kao razlika ukupnih prihoda i rashoda.
Kada se od dobitka prije oporezivanja oduzme porez na dobitak, ta
razlika predstavlja neto dobitak (dobitak poslije
oporezivanja).
25. Objasnite poslovne, finansijske i ostale rashode.
Poslovni (operativni) rashodi, analogno poslovnim prihodima,
nastaju u vezi sa obavljanjem obavljanjem osnovne djelatnosti
preduzea i nalaze se u vrstoj vezi sa uincima. Poslovne rashode
ine: trokovi sadrani u prodatim proizvodima, ostali trokovi
perioda, nabavna vrijednost prodate robe i sl.
Pored navedenih tu su jo i rashodi od ulagake djelatnosti, po
osnovu kamata i drugi finansijski rashodi, gubici od umanjenja
vrijednosti stalne imovine, gubici od prodaje stalne imovine i
ostali rashodi.
Kategorija ostalih rashoda obuhvata: darovanja (donacije),
manjkove, kazne, penale i nadoknade tete, opis nenaplativih
potraivanja i ulaganja i dr.
26. Objasnite razliku u vremenskom rasporedu izmeu pravih
novanih tokova i prikazane amortizacije bilansu uspjeha.
Bilans uspjeha obino ukljuuje nekoliko negotovinskih rashoda od
kojih je najoptiji amorizacija. Kada preduzee naini izdatke za
fiksna sredstva, kao to su postrojenja i oprema, obino ne moe
ukljuiti cjelokupne rashode za ove kupovine u toku godine u kojoj
su se kapitalni izdaci desili. Umjesto toga preduzee mora alocirati
taj kapitalni izdatak na budue vremenske periode koji odraavaju
procijenjeni vijek trajanja materijalne imovine. Prema tome,
amortizacija predstavlja alociranje troka nekretnina, postrojenja i
opreme na njihov korisni vijek trajanja.
27. Koje su forme prikazivanja bilansa uspjeha?
Bilans uspjeha, kao i bilans stanja moe da bude prikazan formi
jednostranog pregleda (forma liste ili tafelna forma) i u formi
dvostranog pregleda (forma konta).
Za bilans uspjeha prikazan u formi konta obino se kae da
predstavlja pregledniji i jasniji prikaz komponenti periodinog
rezultata, kao i da se takav bilans nalazi u neposrednoj vezi sa
finansijskim raunovodstvom.
28. Objasnite vezu izmeu bilansa stanja i bilansa uspjeha.
Periodini neto dobitak (ili zarada) mjeri viak prihoda iznad
rashoda od prodaje proizvoda i usluga. Dividende mjere neto imovinu
distribuiranu dioniarima. Konto zadrana zarada u bilansu stanja
mjeri kumulativni viak zarada preko dividendi otkako je preduzee
zapoelo poslovanje.
29. Objasnite svrhu i upotrebu pojedinanih konta prihoda i
rashoda.
Da bi pomogao pripremanje bilansa uspjeha, raunovoa zadrava
pojedinana konta prihoda i rashoda u toku raunovodstvenog perioda.
Ova konta zapoinju raunovodstveni period sa saldom nula. U toku
perioda, raunovoa evidentira prihode i rashode na kontima. Na kraju
perioda, saldo na kontu ili kontima prihoda predstavlja kumulativne
periodine prihode. Slino tome, na kraju perioda, saldo na kontu ili
kontima rashoda predstavlja kumulativne periodine rashode, koje
nagomilava radi periodinog neto dobitka, u bilansu uspjeha.
Voenje odvojenih konta prihoda i rashoda u toku perioda i
prenoenje njihovih salda na konto Zadrana zarada na kraju perioda
ima isti krajnji rezultat kao odmah na poetku evidentiranja prihoda
i rashoda na kontu Zadrana zarada. Upotrebljavanje zasebnih konta
prihoda i rashoda pogoduje sastavljanju bilansa uspjeha, koji
prikazuje odreene tipove prihoda i rashoda. Kad konta prihoda i
rashoda poslue svojoj svrhi, potreba zasebnih konta za dati
raunovodstveni period prestaje. Raunovoa zakljuuje ova konta, tako
da oni poinju sljedei raunovodstveni period sa saldom nula, spremni
za knjienje prihoda i rashoda novog perioda.
30. Objasnite procedure duguje i potrauje za prihode, rashode i
dividende.Zbog toga to prihodi, rashodi i dividende poveavaju ili
smanjuju zadranu zaradu, procedure (postupci) evidentiranja za ove
stavke su iste kao za bilo koje druge transakcije koje utiu na
konta dionike glavnice.
Dionika glavnica
Smanjenja Poveanja
(Duguju) (Potrauju)
Rashodi Prihodi
Dividende Emisija dionikog
kapitala
Transakcije koje stvaraju prihode poveavaju neto imovinu
(poveavaju imovinu ili smanjuju obaveze) i poveavaju dioniku
glavnicu (DG). Uobiajeno knjienje u dnevniku za evdentiranje
transakcije prihoda je zbog toga kao to slijedi:
Imovina (I) se poveava ili se Obaveze (O) smanjuju Iznos
Prihod (DG) Iznos
Tipino knjienje za priznavanje prihoda.
Transakcije koje stvaraju rashode smanjuju neto imovinu
(smanjuju imovinu ili poveavaju obaveze) i smanjuju dioniku
glavnicu. Uobiajeno knjienje u dnevniku za evidentiranje rashoda je
zbog toga kao to slijedi:
Rashodi (DG) Iznos
Imovina (I) se smanjuje ili se obaveze (O) poveavaju Iznos
Tipino knjienje za evidentiranje rashoda.
Dividende nastaju pri smanjenju neto imovine i smanjenju dionike
glavnice. Preduzee moe isplatiti dividende u gotovini ili u
drugaijoj imovini. Uobiajeno knjienje u dnevniku za evidentiranje
objavljenih dividendi od strane borda direktora korporacije izgleda
kao to slijedi:
Zadrana zarada (DG) Iznos
Obaveza za dividende (O) Iznos
Tipino knjienje za evidentiranje objavljene dividende.
Kada preduzee isplati dividende, knjienje u dnevniku izgleda
kako slijedi:
Obaveze za dividende (O) Iznos
Gotovina (I) Iznos
Tipino knjienje za evidentiranje isplate dividende.
31. Objasnite obraun rezultata putem metode ukupnih trokova.
Sutina ove metode ogleda se u meusobnom suprostavljanju ukupnih
ulaganja koja su preduzeta u odreenom vremenskom periodu i ukupnih
uinaka koji su proistekli po osnovu takvih ulaganja, bez obzira da
li su svi ti uinci (proizvodi i usluge) prodati ili se nalaze na
zalihi. Za potrebe ove metode ukupna ulaganja su obuhvaena u
finansijskom raunovodstvu na raunima poslovnih rashoda. Ovi rashodi
su tamo ralanjeni o vrstama, a meu njima se, po pravilu, istiu
nabavna vrijednost prodate robe, trokovi materijala, trokovi
amortizacije, trokovi zarada, trokovi goriva i energije, trokovi
proizvodnih usluga, trokovi neproizvodnih usluga i sl.
Najvaniji problemi u primjeni ove metode obrauna poslovnog
rezultata proistiu iz injenice to su svi uinci koji su proizvedeni
mogu ali i ne moraju biti u cjelosti prodati na tritu. Primjena
metode ukupnih trokova je najjednostavnija u situaciji kada su svi
proizvedeni uinci u odreenom obraunskom periodu bili istovremeno i
prodati u tom periodu.
Prema definiciji ove metode ukoliko se radi o sluaju da je obim
proizvodnje vei od obima prodaje, tada je u obraun poslovnog
rezultata potrebno ukljuiti utvreni viak proizvedenih uinaka bez
obzira to on jo uvijek nije naao put do potroaa. Ukoliko se se,
pak, radi o sluaju da je obim proizvodnje manji od obima prodaje,
tada je potrebno taj viak prodatih uinaka iskljuiti iz obrauna
poslovnog rezultata.
32. Objasnite obraun rezultata putem metode trokova prodatih
uinaka.
Sutina ove metode ogleda se u tome da ona do poslovnog rezultata
dolazi putem direktnog sueljavanja prihoda od prodatih uinaka
(proizvoda, usluga, robe), sa jedne strane, i trokova koji su
sadrani u tim prodatim uincima, sa druge strane. Pri primjeni ove
metode obrauna periodinog rezultata pojavljuju se komplikacije u
vezi sa utvrivanjem trokova koji su sadrani u prodatim uincima. Meu
tim trokovima jasno se uoavaju trokovi proizvoda i trokovi
perioda.
Trokovi proizvoda obuhvataju samo dio ukupnih trokova i to onaj
dio trokova kojije nastao u fazi proizvodnje (najee su to trokovi
nabavke, trokovi tehnikog upravljanja proizvodnjom, trokovi glavne
i pomone proizvodnje djelatnosti). Ovi trokovi se putem posebnih
obrauna koji se deavaju izvan finansijskog raunovodsva vezuju za
proizvodne uinke.
Pored trokova proizvodnje moraju biti ukljueni i tzv.
neproizvodni trokovi. Oni obuhvataju trokove marketinga, trokove
opteg uravljanja i administracije i eventualno, trokove istraivanja
i razvoja. Pri obraunu poslovnog rezultata, njihov cjelokupni iznos
se mora nadoknaditi u periodu kada su ti trokovi nastali, to je
razlog zbog koga ovaj dio trokova i nazivamo rashodima
perioda.Prednost ove metode ogleda se u jasnom izraavanju strukture
trokova po funkcijama i njihovom stepenastom pokriu prihodima, iz
ega proizilazi vie slojeva rezultata, meu kojima su od posebnog
znaaja bruto dobitak na prodaji, dobitak iz poslovanja, ukupan
dobitak prije oporezivanja i dobitak za raspodjelu.
33. ta su latentne rezerve?
Latentne rezerve predstavljaju sastavni dio sopstvenog kapitala
koji nastaje usljed razlika izmeu knjigovodstvenih vrijednosti i
viih stvarnih vrijednosti imovine u aktivi, s jedne strane, i niih
stvarnih vrijednosti obaveza u pasivi, s druge strane.
34. Objasnite vrste latentnih rezervi prema uzroku njihovog
nastajanja.
1.) Prinudne latentne rezerve. Ovaj tip latentnih rezervi
nastaje automatski, primjenom zakonskih propisa o bilansiranju. U
tom sluaju se latentne rezerve najee pojavljuju kao razlika izmeu
nabavnih vrijednosti i zakonski dopustivih najviih vrijednosti.
2.) Procijenjene latentne rezerve. Do pojave ovog tipa latentnih
rezervi dolazi usljed postojanja prava izbora izmeu razliitih
zakonski doputenih vrijednosti ili usljed stvarne procjene u
sluajevima kada to prilike zahtijevaju. U ovom sluaju se pojavljuju
dvije vrste latentnih rezervi: latentne rezerve po pravu izbora i
latentne rezerve zasnovane na ocjeni. (1) Latentne rezerve po pravu
izbora proistiu iz injenice da preduzee moe u okviru datih
vrijednosti i dozvoljenih metoda, samo da odlui po kojim
vrijednostima i kojim metodama procjenjivati pojedine imovinske
dijelove. (2) Latentne rezerve zasnovane na ocjeni (acovanju)
pojavljuju se zbog nesigurne budunosti i nejasnoa na tritu. Iz ovih
nesigurnosti potiu rizici. Teinu tih rizika treba procjenjivati, a
iz te procjene mogu da proisteknu tri vrste latentnih rezervi: (1)
iz potcjenjivanja perioda koritenja, (2) iz precjenjivanja date
vrijednosti i (3) iz precjenjivanja visine pokria
(rezervisanja).
3.) Latentne rezerve po slobodnoj volji se pojavljuju u svim
onim sluajevima kada se vrijednost koja odgovara propisima o
procjenjivanju samovoljno potcjenjuje. To se postie ili
izostavljanjem pojedinih vrijednosti iz bilansa ili ukljuivanjem u
rashode nabavljenih vrijednosti, umjesto da se aktiviraju.
35. ta su skriveni gubici?Skriveni gubici predstavljaju
povlaenje dobitka iz buduih obraunskih perioda u postojei obraunski
period i zbog toga je u postojeem obraunskom periodu skriven
gubitak ili dobitak iskazan u veem iznosu od stvarne realne
vrijednosti.
36. Navedite i objasnite tri osnovna razloga pojavljivanja
latentnih rezervi:
1.) Nemogunost tane raspodjele trokova izmeu obraunskih perioda.
Ovaj sluaj pojavljivanja latentnih rezervi vezan je, u prvom redu,
za podruje ocjenjivanja smanjenja vrijednosti fiksnih sredstava,
koje, inae predstavlja jedno od najkomplikovanijih podruja u
oblasti raunovodstva. Latentne rezerve se pojavljuju najee u vezi
sa netanom raspodjelom trokova investicija (amortizacije) izmeu
obraunskih perioda.
2.) Primjena naela opreznosti. Ukoliko se predvieno poveanje
cijena ne ostvari ili se postojea tendencija zaustavi i vrati na
poetni nivo, bilans sastavljen u prethodnom periodu uz uvaavanje
principa opreznosti, dakle sa potencijalno moguim rezervama, postat
e realan. Meutim ako se predvien porast cijena nastavi, bilans e
biti nerealna, i sadrat e u sebi latentne rezerve.
3.) Svjesne manipulacije u cilju ostvarenja poslovno-politikih
tenji. Latentne rezerve mogu da nastanu kao rezultat svjesnih tenji
odgovornih lica u preduzeu. Postoji vie motiva za ovaj izvor
latentnih rezervi, a neki od njih su: smanjenje poreza, pripremanje
eventualnih malverzacija, berzanske pekulacije.
37. Navedite i objasnite najvanije motive za skrivanje
gubitaka.
1.) elja da se sauva dobar glas preduzea. Gubitak se ponekad
skriva u elji da se sauva dobar glas preduzea, to je popraeno
vjerom da e se u narednim poslovnim periodim ostvariti dobitak
kojim e se pokriti skriveni gubitak.
2.) Berzanske pekulacije. U nekim sluajevima preduzee koje ima
skrivene gubitke ne samo da ne iskazuje gubitak, ve prikazuje ak i
dobitak koji dijeli dioniarima.
3.) Interesi menadmenta. Razlog skrivanja gubitaka mogu da budu
i interesi menadmenta. Naime, direktor koji naputa preduzee nastoji
ak i po cijenu skrivanja gubitaka da prikae to vei dobitak.
38. Navedite najvanije razloge za ukidanje latentnih
rezervi.
1.) Savladavanje povremenih kriznih situacija ukljuujui i pokrie
prolaznih gubitaka.
2.) Poveanje sredstava za interno finansiranje.
3.) Popravljanje finansijske strukture.
4.) Uravnoteenje periodinih rezultata u cilju realizacije
ciljeva na podruju politike dividendi.
39. Navedite i objasnite etiri uobiajna tipa novanog toka.
Neto novani tok = Neto dobitak + Nenovane stavke
esto poznat u investicionom ciklusu kao zaraeni novac, neto
novani tok (net cash flow) je predvien za mjerenje poslovanjem
stvorenog novca, tako da je razliit od zarade- hvale vrijedan cilj.
Problem sa neto novanim tokom kao mjerom stavranja novca jeste da
on implicitno pretpostavlja da i obrtna sredstva i kratkorone
obaveze preduzea nisu povezani sa poslovanjem ili da se ne
mijenjaju u odreenom vremenskom periodu.
Obuhvatnija mjera stvaranja novca je zbog toga novani tok od
poslovn aktivnosti (cash flow from operating activities), koji se
pojavljuje u izvjetaju o novanim tokovima.
Novani tok od poslovnih aktivnosti= Neto novani tok
+/- Promjene tekue imovine i obaveza
Trea, ak jo obuhvatnija mjera novanog toka popularna meu
finansijskim strunjacima je
Slobodni novani tok= Ukupan novac raspoloiv za vlasnike i
kreditore
poslije finansiranja svih invsticionih aktivnosti koje se
isplate
Slobodni novani tok (free cash flow) proiruje novani tok
odposlovnih aktivnosti pomou priznavanja da izvjesni novac koji
preduzee stvara mora biti nanovo uloen u preduzee, u obliku
kapitalnih izdataka, da bi podrao rast.
Jo jedan iroko upotrebljavani novani tok je:
Diskontovani novanani tok= Iznos novca danas koji ima istu
vrijednost
kao budui tok novanih primitaka i izdatakaDiskonotovani novani
tok (discounted cash flow) se odnosi na grupu postupaka za
analiziranje investicionih prilika koje uzimaju u obraun vremensku
vrijednost novca. Standardni pristup za vrednovanje ulaganja i
peduzea koriste postupak diskontovanja novanog toka za izraunavanje
sadanje vrijednosti projektovanih slobodnih novanih tokova.
40. Navedite tri glavne sekcije izvjetaja o novanim tokovima
preduzea.
1.) Izvjetaj o promjenama na kapitalu
2.) Izvjetaj o zadranoj zaradi i
3.) Biljeke uz finansijske izvjetaje.
41. Objasnite izvjetaj o promjenama na kapitalu.
Osnovna svrha izvjetaja o promjenama na kapitalu jeste da prikae
vezu izmeu bilansa uspjeha i bilansa stanja. U izvjetaju o
promjenama na kapitalu prikazuju se poveanja ili smanjenja kapitala
koja mogu da nastanu kao posljedica transakcije sa dioniarima
(emisija novih dionica, emisiona premija, otkup dionica, isplata
dividendi), iskazivanje to dobitka ili gubitka u datom obraunskom
periodu, pripisa efekata revalorizacije, poveanja ili smanjenja
nerasporeenog dobitka, promjena na poziciji rezerve, kao i promjena
koje su posljedica uticaja izmjena u raunovodstvenim politikama na
kapital preduzea.
42. Koju informaciju omoguava izvjetaj o zadranoj zaradi?
Izvjetaj o zadranoj zaradi prikazuje promjenu saldu na kontu
zadrana zarada u toku perioda. Zadrana zarada ili dobitak
predstavlja dio tekue ostvarene zarade koja se ne isplauje kroz
dividende, ve se reinvestira unutar preduzea. Iznos zadrane zarade
se poveava s poveanjem ostavrenog dobitka, a smanjuje za iznos
ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi.
Vano je podvui da upotreba neto dobitka predstavlja dalekosenu
poduzetniku odluku u okviru politike preduzea. Pomou nje se
otkrivaju budui rizici i osiguravaju budue anse.
Dividenda je direktna isplata korporacije njenim dioniarima. Sve
dividende osim dividendi u obliku dionica smanjuju ukupnu doniku
glavnicu preduzea.
43. Objasnite formulu za izraunavanje iznosa zadrane zarade na
kraju obraunskog perioda.
Formula za izraunavanje iznosa zadrane zarade na kraju
obraunskog perioda glasi:
Zadrana zarada na kraju perioda = Zadrana zarada na poetku
perioda
+ Neto zarada
- Dividende
Iznos zadrane zarade se poveava s poveanjem ostavrenog dobitka,
a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih
dividendi.
44. Objasnite pojam dividendi u obliku dionica.
Dividenda u obliku dionica ili dividendne dionice predstavljaju,
sa razlogom, izdavanje od korporacije njenih vlastitih obinih
dionica za njene obine dioniare. Korporacije ponekad emituju
dividende u obliku dionica kada one ele da naprave distribuciju
svojim dioniarima ali ne ele distribuirati imovinu ili nemaju
dovoljno imovine za distribuciju.
Dividende u obliku dionica se mogu takoe upotrijebiti za
smanjenje trine vrijednosti dionica korporacije, to ih ini
raspoloivim za vei broj potencijalnih investitora i pruaju nadu u
poveanu potranju za dionicama.
45. Zato su potrebne biljeke (napomene) uz finansijske
izvjetaje.
Raunovodstveni sitem mora pruiti relevantnu informaciju sa to je
mogue veom preciznou i pouzdanou da bi korisnici finansijskih
izvjetaja vjerovali njegovom informacionom sadraju.
Biljeke (napomene) uz finansijske izvjetaje predstvaljaju
detaljniju dopunu i razradu podataka iz finansijskih izvjetaja.
46. Navedite i objasnite dvije osnovne vrste biljeki uz
finansijske izvjetaje.
To su:
1.) Biljeke koje objanjavaju kljune raunovodstvene metode
preduzea.
2.) Biljeke koje obuhvataju dodatna saoptenja koja se ne mogu
vidjeti u finansijskim izvjetajima, a koja su vana za njihovo
razumijevanje.
Prva grupa biljeki obuhvata metodu obrauna nabavne cijene
prodate robe, metodu amortizacije i tome slino. U ovu grupu biljeki
pored kljunih raunovodstvenih metoda, mogu se svrstati druge
raunovodstvene pretpostavke i procjene od koji se polazilo u izradi
finansijskih izvjetaja.
U drugoj grupi biljeki navodi se, sljedee: datumi dospijea,
kamatne stope, date hipoteke i druge vrste osiguranja, kao i ostale
pojedinosti u vezi dugoronih zajmova, pojedinosti o zakljuenim
leasing poslovima, pojedinosti u vezi s planom poslovanja dionicama
ili planom prodaje dionica zaposlenim u preduzeu, stanje veih tubi
i drugih pravnih postupaka protiv peduzea.
47. Objasnite pojam revizije.
Pojam revizije razliiti autori i institucije definiu na razliite
naine. Ono to se moe kao zajedniko uoiti za sve definicije revizije
je sljedee:
Revizija se usmjerava prvenstveno na raunovodstvene izvjetaje,
bilans stanja i raun dobitaka/gubitaka.
Revizijom raunovodtsvenih izvjetaja elimo se uvjeriti da li na
poten i objektivan nain prikazuju finansijsko stanje preduzea.
Kao kriterijum objektivnosti uzimaju se dosljedna i korektna
primjena opteprihvaenih raunovodstvenih naela i standarda.
injenino stanje se provjerava prikupljenim dokaznim materijalom
ijom se meusobno usporedbom dolazi do odreenih zakljuaka.
Kao dokazni materijal uzimaju se knjigovodstvene isprave,
raunovodstvena evidencija, obrauni i predrauni, informacije i
objanjenja ljudi iz preduzea i izvan njega.
48. Navedite temeljne elemente revizorskog izvjetaja.
est zahtijevnih elemenata u revizorskom izvjetaju imaju poseban
znaaj:
1.) datum,
2.) za koga je pripremljen,
3.) identifikovanje ispitivanih izvjetaja,
4.) izvjetaj s obzirom na domet ispitivanja,
5.) upuivanje na fer predstavljanje u skladu sa opteprihvaenim
raunovodstvenim naelima, i
6.) peat i potpis revizora.
49. Navedite i objasnite vrste miljenja koje revizor u svom
izvjetaju moe izraziti o realnosti i objektivnosti finansijskih
izvjetaja.
1.) Pozitivno miljenje. Kada se ocjenjuje da finansijski
izvjetaji posmatrani u cjelini ne obmanjuju, ve nasuprot da na
objektivan i poten nain prikazuje poslovnu uspjenost i finansijsko
stanje daje se pozitivno miljenje.
2.) Pozitivno miljenje s odreenom rezervom. Ovo miljenje
revizora ukazuje na neke okolnosti koje su bile prisutne pri
obavljanju revizije, a koje revizor smatra da mora navesti.
3.) Uskraeno miljenje. Ukoliko su postojala znaajna ogranienja
prilikom izvoenja revizije ili, pak, neizvjesnosti i neodreenosti u
takvom stepenu koje ne daju pouzdanu podlogu u pogledu
objektivnosti i korektnosti finansijskih izvjetaja, tada revizor
moe uskratiti miljenje.
4.) Negativno miljenje. Kada se ocjenjuje da finansijski
izvjetaji ne predstavljaju korektnu, objektivnu i potenu sliku
poslovanja i finansijskog stanja, tada revizor daje negativno
miljenje.
50. ta obuhvata tipini godinji izvjetaj?
Godinji izvjetaji rezimira finansijske rezultate njenog godinjeg
poslovanja i njene planove za budunost. Osnovna funkcija godinjeg
izvjetaja je da prikae finansijske informacije, gotovo sve koje su
proizvod korporativnog raunovodstvenog sistema.
Sljedee pozicije su tradicionalno finansijski dijelovi godinjeg
izvjetaja:
1.) najvaniji finansijski dogaaji,
2.) pismo za dioniare,
3.) menaderski izvjetaj,
4.) revizorski izvjetaj,
5.) finansijski izvjetaji (i menaderska analiza) i
6.) dodatne finansijske informacije.
51. Definiite meuizvjetaje i navedite vanije upotrebe i ciljeve
meuizvjetavanja.
Meufinansijski izvjetaji su izvjetaji koji pokrivaju periode
krae od jedne godine, kao to su mjesec ili kvartal godine.
Meuizvjetaji se smatraju sastavnim dijelom godinjeg izvjetajnog
perioda i ne razmatraju se kao zasebno (nezavisni) vremenski
periodi.
Vanije upotrebe i ciljevi meuizvjetavanja obuhvataju
sljedee:
1.) Procjenu godinjih zarada.
2.) Prikazivanje projekcija i predvianja.
3.) Identifikovanje prekretnica u poslovanju i finansijskom
poloaju.
4.) Ocjenu ostvarenja uprave za vremenski period krai od jedne
godine.
5.) Dodatak informaciji koja je predstavljena u godinjem
izvjetaju.Poglavlje 5.RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA1.
Objasnite pojam finansijskog pokazatelja (racio brojeva).
Stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili vie izvjetaja, ili
nekom kombinacijom trinih i podataka iz finansijskih izvjetaja
dobija se broj koji se naziva pokazatelj, racio ili
koeficijent.
Racio brojevi olakavaju analizu finansijskih izvjetaja zbog toga
to oni prikladno sumiraju podatke u formu koja je laka za
razumijevanje, tumaenje i uporeivanje. Racio brojevi predstvljaju
smjernice ili preice koje su korisne za procjenu finansijskog
poloaja kompanije i njenog poslovanja kao i za poreenje s
rezultatima iz prethodnih godina ili rezultatima drugih
kompanija.
2. Navedite i objasnite faze provoenja racio analize
finansijskih izvjetaja.
1.) Faze izbora potrebnih racio brojeva.
2.) Faze obauna vrijednosti izabranih racio brojeva
3.) Faze povezivanja, poreenja i tumaenja njihovih
vrijednosti.
Problem izbora potrebnih racio brojeva nije, naalost, mogue
otkloniti izborom jednog superiornog pokazetelja jer on zapravo ne
postoji. Na ovaj problem je stoga potrebno gledati kao na sklapanje
mozaika, pri emu je nekada potrebno sloiti mnogo sliica, odnosno
racio brojeva, kako bi itava slika o odreenom fenomenu postala to
jasnija.
Kada je rije o drugoj fazi racio analize finansjskih izvjetaja,
odnosno fazi obrauna izabranih racio brojeva, treba istai da je u
mnogim sluajevima kalkulacija odreenih racio brojeva predstavljena
na razliite naine, to moe da iskrivi zakljuke u vezi sa onim zbog
ega su ti racio brojevi prvobitno izabrani. Da se to ne bi desilo
potrebno je obezbijediti vjerodostojnost i konzistentnost
finansijskih izvjetaja.
Konano trea faza racio analize finansijskih izvjetaja, koja je
po mnogo emu najvanija faza ove analize, obuhvata interpretaciju
dobijenih vrijednosti. Ova faza je sraunata na tumaenje ta dobijene
vrijednosti pokazuju, kakva je njihova informativna vrijednost, za
ta ih kako treba upotrijebiti i sl.
3. Navedite i objasnite upozorenja koja treba imati na umu kada
se upotrebljavaju racio brojevi.
1.) Podrite objektivan stav. Ne koristite racio brojeve za
podupiranje unaprijed odreenih zakljuaka. Koristite ih kao pomo
boljem razumijevanju vaeg preduzea.
2.) Ne upotrebljavajte pogrene iznose. Npr., kada traite
procentualno promjenu iznosa od dva eura, kao to je poveanje cijene
sa 2 eura na 3 eura, iznos koji trebate komparirati je razlika
izmeu dva iznosa u eurima, to je 1 euro.
3.) Ne inite besmisleno uporeivanje podataka. Npr., uzmite
zalihe i podijelite ih sa premijom na uplaeni kapital. Ovaj racio
broj se lako izraunava ali on nema znaenje u poslovanju
preduzea.
4. Nabrojite i objasnite temeljne grupe finansijskih
pokazatelja.
1.) Pokazatelji likvidnosti.
2.) Pokazatelji upravljanja dugom (zaduenosti).
3.) Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti,
aktivnosti).
4.) Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) i
5.) Pokazatelji finansijskih trita.
5. Nabrojite i objasnite pokazetelje likvidnosti.
Likvidnost preduzea danas se najee definie kao njegova
sposobnost da o roku isplauje svoje dospjele obaveze, odnosno kao
sposobnost bezuslovnog izmirivanja obaveza u svakom trenutku
njihovog dospijea. Ova je sposobnost odreena time da li preduzee
ima novac u banci ili oekuje da generie novac (kod prodaje
proizvoda i kod naplate potraivanja od kupaca) u dovoljnom iznosu
da plati svoje raune kako oni dospijevaju.
Najee korteni pokazatelji likvidnosti su:
opti racio likvidnosti,
rigorozni racio likvidnosti,
racio novane likvidnosti i
odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive.
Opti racio likvidnosti- esto se naziva i racio tekue
likvidnosti. Izraunava se dijeljenjem obrtnih sredstava (koja
obuhvataju gotovinu, utrive hartije od vrijednosti, potraivanja i
zalihe) sa kratkoronim obavezama:
Opti racio likviosti = Obrtna sredstva / Kratkrorone obavezeOpti
racio likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri obrtna sredstva pokrivaju
kratkorone obaveze, odnosno u kojoj mjeri neto obrtna sredstva
(obrtna sredstva minus kratkorone obaveze) daju sigurnost da e sve
kratkorone obaveze biti podmirene. Direktna veza izmeu opteg racia
likvidnosti i neto obrtnih sredstava najbolje se moe uoiti iz
sljedeih relacija:
Opti racio likvidnosti > 1 slijedi Neto obrtna sredstva >
0Opti racio likvidnosti = 1 sijedi Neto obrtna sredstva = 0
Opti racio likvidnosti < 1 slijedi Neto obrtna sredstva <
0
Ako je opti racio likvidnosti vei od 1, to znai da su neto
obrtna sredstva pozitivna, te da se moe oekivati da e kratkorone
oabaveze biti pokrivene vrijeme. Ako je racio opte likvidnosti 1,
to znai da su neto obrtna sredstva 0, odnosno da su obrtna sredstva
jednaka kratkoronim obavezama, a stalna imovina jednaka dugoronim
izvorima finansiranja. Ako je opti racio likvidnosti manji broj od
1, to znai da su neto obrtna sredstva negativna (kratkorone obaveze
su vee od obrtnih sredstava).
Iznos empirijskog mjerila za oaj racio tei da bude vezan
popularnog iznosa 2:1.
Previsok opti racio likvidnosti upuuje na slabo upravljanje
krakotrajnom imovinom, nekuretne zalihe ili pak slabo koritenje
kratkoronih kredita. Ukoliko ovaj racio pokazuje silazan trend,
onda on upozorava da kratkorone obaveze rastu i/ili da se
kratkotrajna imovina smanjuje, ili pak da kratkorone obaveze rastu
bre od kratkotrajne imovine.
Nizak racio moe upuivati na to da je potrebno poveati ulaganje u
neki od oblika kratkotrajne imovine, ili da neki od oblika
kratkoronih obaveza treba smanjiti. Ako je opti racio likvidnosti
nizak, preduzee se nalazi u situaciji da ivi samo od danas do
sutra, to znai da je prisiljeno primjenjivati neekonomske mjere,
koje gotovo uvijek negativno utiu na stabilnost i profitabilnost
poslovanja.
Rigorozni racio likvidnosti- poznat takoe i kao racio redukovane
likvidnosti, racio ubrzane likvidnosti ili ljuti test likvidnosti.
Pozicije gotovina, utrive hartije od vrijednosti i potraivanja od
kupaca se ponekad nazivaju brza aktiva, pri emu izraz brza naglaava
neposrednu ili skoro neposrednu likvidnost.
Rigorozni racio likvidnosti se koristi za procjenu moe li
preduzee udovoljiti svojim kratkoronim obavezama upotrebom svoje
najlikvidnije imovine. Izraunava se prema sljedeem obrascu:
Rigorozni racio likvidnosti = Obrtna sredstva Zalihe /
Kratkorone obaveze
Kompanija treba odravati rigorozni racio likvidnosti, odnosno
racio ubrane likvidnosti tako da on nije niti previe nizak, niti
previe visok. Racio koji je previe visok ukazuje na neefikasnost
upotrebe resursa. Racio koji je previe nizak signalizira mogue
nedostatak gotovine.
Racio novane likvidnosti- predstavlja oprezniju mjeru
likvidnosti nego to su to opti ili rigorozni racio likvidnosti.
Racio novane likvidnosti obuhvata samo gotovinu i utrive hartije od
vrijednosti u brojniku:
Racio novane likvidnosti = Gotovina + Utrive hatije od
vrijednosti / Kratkorone obaveze
Analiza racia novane likvidnosti moe se koristiti za ocjenu
likvidnosti kada preduzee treba platiti veinu ili sve kratkorone
obaveze samo gotovinom u kratkom roku.
Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive- izraunava se
dijeljenjem neto obrtnih sredstava sa ukupnom aktivom.
Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive = Obrtna sredstva
Kratkorone obaveze
/ Ukupna aktiva
Ovaj racio omoguava dodatnu informaciju o likvidnosti zbog toga
to on ukazuje na procenat neto obrtnih sredstava kojeg sadri ukupna
aktiva preduzea. Vii racio ukazuje na jai poloaj likvidnosti.
6. Nabrojite i objasnite pokazatelje zaduenosti.
Najznaajniji pokazatelji upravljanja dugom su:
1.) Odnos ukupnog duga i dionike glavnice.
2.) Odnos ukupnog duga i ukupne imovine.
3.) Odnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije i
4.) Racio pokria kamata.
Odnos ukupnog duga i dionike glavnice- je osnovni odnos unutar
strukture izvora imovine (pasive), a izraunava se prema sljedeem
obrascu:
Odnos ukupnog duga i dionike glavnice = Ukupni dug / Dionika
glavnica
Ekstremno nizak racio moe znaiti da je uprava preduzea previe
finansijski oprezna. Ovo moe ukazivati da preduzee nije doseglo
svoj puni profitni potencijal, tj., profitni potencijal od
leverida.
Odnos ukupnog duga i ukupne imovine- pokazuje koliki se dio
imovine preduzea finansira iz pozajmljenih izvora (kratkoronih i
dugoronih).
Odnos ukupnog duga i ukupne imovine = Ukupni dug / Ukupna
imovinaOdnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije- moe se jo
nazvati i udjel tueg kapitala, bavi se samo dugoronom
kapitalizacijom preduzea, pri emu se kao dugorona kapitalizacija
uzimaju i sopstveni kapital i dugoroni dug.
Odnos dugoronog duga i ukupne kapitalizacije = Dugoroni dug /
Ukupna kapitalizacijaRacio pokria kamata- pokuava da ocijeni koliko
ima sigurnosti u zaraivakoj moi kompanije, u obliku koji prikazuje
isplate kamata. Ovaj racio pokazuje da li je preduzee zaradilo
dovoljno poslovnog dobitka, odnosno dobitka prije kamata i poreza
(EBIT), za odreeni period izvjetavanja, da komotno plati svoje
trokove kamata, ili su njegovi trokovi kamata visoki u odnosu na
veliinu poslovnog dobitka, tako da bi pad poslovnog dobitka imao
znaajan uticaj na dobitak raspoloiv za obine dionice.
Racio pokria kamata = Poslovni dobitak / Trokovi kamata7.
Objasnite poslovni, finansijski i kombinovani leverid.
Finansijski leverid je finansijski postupak koji upotrebljava
uzajmljenu gotovinu ili preferencijalne dionice (pozicije koje
ukljuuju fiksne trokove finansiranja) da bi se poboljao prinos na
ulaganje u dioniku glavnicu.
Poslovni leverid je baziran na vezi izmeu prihoda od prodaje
preduzea i njegove zarade prije kamata i poreza. Poslovni leverid
se pojavljuje kada preduzee ima relativno velik iznos fiksnih
trokova u svojim ukupnim trokovima.
Ukupni leverid odraava uticaj poslovnog i finansijskog leverida
na ukupni rizik preduzea (stepen nesigurnosti povezan sa sposobnou
preduzea da pokrije svoje obaveze sa fiksnim plaanjima).
8. Nabrojite i objasnite pokazatelje aktivnosti.
1.) Koeficijent obrta potraivanja od kupaca.
2.) Koeficijent obrta zaliha.
3.) Koeficijent obrta fiksnih sredstava i
4.) Koeficijent obrta ukupne imovine.
Koeficijent obrta potraivanja od kupaca- izraunava se
dijeljenjem neto prihoda od prodaje na kredit sa prosjenim saldom
neizmirenih potraivanja od kupaca.
Koeficijent obrta potraivanja od kupaca = Neto prihodi od
prodaje na kredit
/ Prosjean saldo potraivanja od kupacaKoeficijent obrta
potraivnja od kupaca pokazuje prirodnu mo ulaganja u potraivanja od
kupaca, odnosno koliko svaki euro prosjenog stanja potraivanja od
kupaca donosi eura neto prihoda od prodaje.
Koeficijent obrta potraivanja od kupaca mjeri koliko su puta
rauni potraivanja od kupaca preduzea generisani i naplaeni u toku
godine. Vii koeficijent obrta potraivanja od kupaca implicira da je
preduzee efikasnije upravljalo svojim raunima potraivanja od
kupaca. Nizak ili opadajui koeficijent obrta potraivanja od kupaca
moe ukazivati na to da preduzee ili postaje labavo u svojim
nastojanjima da naplati potraivanja od kupaca ili ne otpisuje
potraivanja koja su postala krajnje nenaplativa.
Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima- utvruje se na
sljedei nain:
Koeficijent obrta obaveza prema dobavljaima = Vrijednost
godinjih nabavki materijala i usluga / Prosjean saldo obaveza prema
dobavljaimaOvaj koeficijent mjeri koliko su puta obaveze preduzea
prema dobavljaima bile stvorene i plaene u tok godine. Dokle god
preduzee plaa svoje raune pravovremeno i udovoljava finansijskim
obavezama prema svojim dobavljaima, nii koeficijent obrta obaveza
je bolji.
Koeficijent obrta zaliha- otkriva uestalost obrta zaliha u toku
godine. On se izaunava dijeljenjem cijene kotanja realizovanih
proizvoda sa prosjenim saldom zaliha:
Koeficijent obrta zaliha = Cijena kotanja realizovanih proizvoda
/ Prosjean saldo zalihaUopte to je obrt zaliha vei, to je
upravljanje zalihama efikasnije, tj., zalihe su svjeije i
likvidnije. Meutim, treba imati u vidu da visok koeficijent obrta
zaliha ponekad ukazuje i na postojanje neaurnosti u nabavkama. S
druge strane realtivno nizak koeficijent obrta zaliha esto je znak
vika zaliha, sporog rjeavanja zaliha ili starih zaliha.
Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha (prosjeno vrijeme
zadravanja u preduzeu, prosjena starost zaliha) se identifikuje na
sljedei nain:
Prosjean period trajanja jednog obrta zaliha = 360 dana /
Koeficijent obrta zalihaKoeficijent obrta fiksnih sredstava-
ukazuje na to koliko je efikasno uprava preduzea upotrebljavala
njegova neto fiksna sredstva radi stvaranja neto prihoda od
prodaje. Izraunava se pomou formule:
Koeficijent obrta fiksnih sredstava = Neto prihodi od prodaje /
Prosjena neto fiksna sredstvaNizak ili opadajui stepen obrta
fiksnih sredstava moe ukazivati na poveanje priprema preduzea za
budui rast. S druge strane, preduzee moe sasjei svoje troenje
kapitala ukoliko je blia perspektiva za njegove proizvode slaba.
Takvo djelovanje bi moglo da vodi ka poveanju koeficijenta obrta
fiksnih sredstava.
Koeficijent obrta ukupne imovine- pokazuje koliko efikasno
uprava upotrebljava ukupnu imovinu radi stvaranja neto prihoda od
prodaje. Koeficijent obrta ukupne imovine pokazuje koliko euro
prosjene ukupne imovine (aktive) stvara eura neto prihoda od
prodaje.
Koeficijent obrta ukupne imovine = Neto prihodi od prodaje /
Prosjena ukupna imovinaVii koeficijent obrta imovine generalno
indicira efikasniju upotrebu imovine preduzea. Preduzea sa starijim
postrojenjima i opremom e imati vii stepen koeficijenta obrta
imovine budui da je spomenuta imovina potcijenjena i prikazana u
bilansu stanja po niskoj knjigovodstvenoj vrijednosti, posebno
unutar perioda visoke inflacije.
9. Nabrojite i objasnite pokazatelje profitabilnosti.
Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su sljedei:
1.) Stopa poslovnog dobitka.
2.) Stopa neto dobitka.
3.) Stopa prinosa na ukupnu imovinu i
4.) Stopa prinosa na vlastiti kapital (dioniku glavnicu).
Stopa poslovnog dobitka- poznata i kao operativna profitna mara
izraunava se dijeljenjem poslovnog (operativnog) dobitka sa neto
prihodima od prodaje.
Stopa poslovnog dobitka = Poslovni dobitak / Neto prihodi od
prodajeStopa neto dobitka- poznata i kao neto profitna mara,
pokazuje koliki je ostvareni neto dobitak po euru neto prihoda od
prodaje.
Stopa neto dobitka = Neto dobitak / Neto prihodi prodajeNiska
stopa neto dobitka rezultat je (1) relativno niskih cijena i/ili
(2) relativno visokih trokova u odnosu na ostvarenu prodaju.
Stopa prinosa na ukupnu imovinu- mjeri uspjenost preduzea pri
upotrebi imovine radi generisanja zarada nezavisno od toga kako je
finansirana ta imovina.
Stopa prinosa na ukupnu imovinu = Poslovni dobitak / Prosjena
ukupna imovinaStopa prinosa na vlastiti kapital- je relativan odnos
neto dobitka i prosjenog vlastitog kapitala.
Stopa prinosa na vlastiti kapital = Neto dobitak / Prosjeni
vlastiti kapitalROE pokazuje koliko je dobro menadment upotebljavao
resurse dioniara da bi stvorio neto dobitak.
10. Objasnite Du Pont sistem analize i koristi od njegove
upotrebe.
Osnovna Du Pont formula dovodi u vezu stopu neto dobitka sa
koeficijentom obrta ukupne imovine i proizvod ove dvije veliine
daje stopu neto prinosa na ukupnu imovinu.
Stopa neto prinosa na ukupnu imovinu = Stopa neto dobitka
(koeficijent obrta ukupne imovine)Proirena Du Pont formula dovodi u
vezu stopu neto prinosa na ukupnu imovinu sa stopom prinosa na
vlastiti kapital na sljedei nain:
Stopa prinosa na vlastiti kapital = (Stopa neto prinosa na
ukupnu imovinu) (Multiplikator vlastitog kapitala)Multiplikator
vlastitog kapitala se izraunava na nain kako slijedi:
Multiplikator vlastitog kapitala = Prosjena ukupna imovina /
Prosjeni vlastiti kapitalOvaj multiplikator pokazuje koliko je na 1
vlastitog kapitala angaovano prosjene ukupne imovine.
Proirena Du Pont formula u analizu profitabilnosti ukljuuje i
finansijsku strukturu, koja se u ovom sluaju definie kao odnos duga
i vlastitog kapitala. Pored ispitivanja uticaja efikasnosti
upravljanja trokovima i efikasnosti koritenja ukupne imovine na
rentabilnost poslovanja preduzea, mogue je ispitati i efekat
finansijskog leverida na stopu prinosa na vlastiti kapital.
Du Pont sistem analize trpi neke prigovore, ali mu se priznaju i
neke prednosti. Prigovara mu se da:
1.) Formiranje elemenata pojedinih pokazatelja nije tako
jednostavno kako se na prvi pogled ini. To je uslovljeno nainom
obrauna trokova jer ovaj sistem koristi cijenu kotanja.
2.) Sistem je relativno malen, pa ni analiza ne moe biti naroito
duboka.
3.) On uvodi kratkorono razmiljanje jer je jednostrano
orijentisan na kratkorono maksimaliziranje rentabilnosti. U njemu
se ne mogu nai pokazatelji koji bi obavjetavali o sigurnosti
ciljnog dobitka, inovaciji proizvoda, istraivanju i dr.
Kao prednosti navodi se to to je vrlo pregledan, transparentan i
elastian, to omoguava poboljanje i razvitak.
11. Nabrojite i objasnite pokazatelje trine vrijednosti.
Uobiajeno koriteni pokazatelji trine vrijednosti su:
1.) Odnos izmeu trine cijene dionice i zarade po dionici.
2.) Odnos izmeu trine i knjigovodstvene vrijednosti.
3.) Divdendni prinos i
4.) Racio plaanja dividendi.
Odnos izmeu trine cijene dionice i zarade po dionici- popularno
nazvan P/E racio predstavlja jedan iroko koriten pokazatelj koji se
zasniva na kombinovanju trinih i informacija sadranih u
finansijskim izvjetajima.
P/E = Trina cijena dionice / Zarada po dioniciP/E racio ukazuje
na to koliko su investitori spremni da plate za 1 zarade po
dionici. On omoguuje vanu indikaciju o tome kako trite opaa rast i
profitne prilike preduzea. Preduzea visokog rasta sa jakim buduim
profitnim prilikama e imati vii P/E racio od preduzea sa niim
oekivanim rastom i profitima.
Prihvaena mudrost jeste da nizak P/E moe ukazivati na
potcijenjenost dionica, dok visok P/E racio moe ukazivati na
precijenjenost dionice.
Odnos izmeu trine i knjigovodstvene vrijednosti- se dobije kada
se trina cijena obine dionice preduzea podijeli sa raciom
knjigovodstvena vrijednost po dionici. Racio knjigovodstvena
vrijednost po dionici se dobije kada se iznos obine dionike
glavnice iz bilansa stanja preduzea podijeli sa brojem obinih
dionica u prometu.
Racio knjigovodstvena vrijednost po dionici = Obina dionika
glavnica / Broj obinih dionica u prometuRacio trina/knjigovodstvena
vrijednost = Trina cijena dionice / Knjigovodstvena vrijednost
dionceKada je trina cijena dionice vea od knjigovodstvene
vrijednosti dionice, analitiari esto zakljuuju da trite vjeruje da
budue zarade preduzea vrijede vie od likvidacione vrijednosti
preduzea.
Dividendni prinos- se izraunava dijeljenjem dividende po obinoj
dionici preduzea sa trinom cijenom njegove obine dionice.
Dividendni prinos = Dividenda po obinoj dionici / Trina cijena
dionceDividendni prinos pokazuje, dakle, stopu prinosa na dioniku
glavnicu (bez kapitala za preferencijalne dionice) posmatranu sa
aspekta trine cijene dionice. To je znaajan pokazatelj zarade
dioniara jer se pretpostavlja da on moe prodati dionicu po trinoj
vrijednosti i prava zarada u tom trenutku je upravo dio od te
vrijednosti. Dividendni prinos predstavlja dio ukupnog prinosa
doniara, drugi dio ukupnog prinosa dioniara je porast cijene.
Racio plaanja dividendi- predstavlja odnos izmeu isplaene novane
dividende po dionici i zarade po dionici.
Racio plaanja dividendi = Novana dividenda po dionici / Zarada
po dioniciPolitika dividendi ima uticaja kako na sektor u kome
posluje kompanija, tako i na prihvaene poslovne srategije.
Brzorastue kompanije imaju veliku potrebu za gotovinom i one po
pravilu isplauju manje na ime dividendi.
12. Zato su analiza trenda i usporeivanje sa djelatnou vani za
analizu finansijskih pokazatelja?
Analiza trenda pomae analitiarima da opaze da li se tekua
finansijska situacija kompanije poboljava ili pogorava. Analiza
trenda je jedan dragocjen dio racio analize. Ona pomae menaderima
da uoe pogorani poloaj i da preduzmu korektivne mjere ili
identifikuju snage kompanije.
Drugi nain za prosuivanje da li je racio broj preduzea isuvie
visok li isuvie nizak jeste da se on uporeuje sa racio brojevima
ostalih preduzea u djelatnosti. Ovaj tip uporeivanja precizira
odstupanja od norme to moe ukazivati na probleme.
13. Objasnite potencijalne probleme i ogranienja racio
analize.
Neki potencijalni problemi i ogranienja se ogledaju u
sljedeem:
1.) Veina velikih preduzea posluje sa brojnim razliitim
divizijama (odjeljenjima) u dosta razliitim djelatnostima i u
takvim sluajevima je teko otkriti znaenje datih prosjeka
djelatnosti u svrhu uporeivanja. Ovo tei da uini racio analizu
korisnijom za mala, striktno fokusirana preduzea nego za jedno
veliko multidivizionalno.
2.) Najvei broj preduzea eli da bude bolje od prosjeka, tako da
so dostizanje prosjene peformanse nije nuno dobro. Kako cilj svakog
preduzea treba da budu to je mogue vee performanse, moda je panju
prilikom benchmarking analize bolje usmjeriti na ostvarenje
liderskog preduzea u djelatnosti.
3.) Inflacija jako deformie bilans stanja preduzea- evidentirane
vrijednosti se esto bitno razlikuju od pravih vrijednosti. Racio
analiza za jedno preduzee u toku vremenskog perioda, ili uporedna
analiza preduzea razliitih starosti, mora biti interpretirana sa
prosuivanjem.
4.) Sezonski faktori mogu tako deformisati racio analizu. Naime,
neke pozicije naroito one kratkorone, mogu biti pod izuzetno
velikim uticajem tzv., sezonske komponente.
5.) Preduzea mogu upotrijebiti postupak uljepavanja izloga da bi
nainila da njihovi finansijski izvjetaji izgledaju
ubjedljivije.
6.) Razliita raunovodstvena praksa moe deformisati uporeivanja.
Metode vrednovanja zaliha i amortizacije mogu uticati na
finansijske izvjetaje i otuda deformisanje poreenja izmeu
preduzea.
7.) Teko je generalizovati da li je odreeni racio broj dobar ili
lo. Naprimjer, visok racio tekue likvidnosti moe ukazivati na jak
poloaj likvidnosti, to je dobro, ili na previe gotovine, to je
loe.
8.) Preduzee moe imati neke racio brojeve koji izgledaju dobro i
ostale koji izgledaju loe, to pravi tekoe u iskazivanju da li je
preduzee u ravnotei, u jakom ili slabom poloaju.
14. Objasnite specifinosti finansijske analize malog
preduzea.
Pri analiziranju finansijksog poloaja malih preduzea, racio
analiza se koristi kao poetna taka. Meutim, analitiar mora takoe:
(1) da ispita kvalitet finansijskih podataka, (2) da osigura da je
preduzee dovoljno raznovrsno da se odupre mijenjanju kupovnih
navika kupaca, (3) da osigura da preduzee ima napravljen plan za
nasljeivanje njegovog upravljanja.
Prvi problem bankara je vjerovatno to to e se suoiti, za razliku
od veih klijenata banke, sa malim preduzeem koje moe da nema
obezijeene revidirane finansijske izvjetaje. Ako je preduzee malo
ono moe imati istorijske finansijske izvjetaje samo za jednu
godinu, ili moda ni to.
Uprkos datom setu finansijskih pokazatelja, malo preduzee moe
biti rizinije odjednog velikog. esto mala preduzea proizvode jedan
proizvod ili se jako oslanjaju na samo jedno kupca, ili jedno i
drugo.
Poveanje kredita malim preduzeima, a naroito malim vlastito-
upravljanim preduzeima, esto ukljuuje jo i druge rizike koji su
mali problem za vea preduzea. Naime, rije je o pouzdanosti u
pogledu upravljanja jednog kljunog pojedinca ija bi neoekivana smrt
mogla prouzrokovati da preduzee propadne.
Zakljuimo na kraju, pri odreivanju kreditnog boniteta malog
preduzea, finansijski analitiar mora vidjeti iznad racio brojeve i
analizirati odrivost rasta proizvodnje, klijenata, menadmenta i
trita preduzea. Racio analiza je samo jedan korak u kreditnoj
analizi.
15. U emu se sastoji slabost univarijacione analize u predvianu
finansijske neprilike preduzea?
Univarijaciona analiza pomae da se identifikuju faktori koji su
povezani sa finansijskom neprilikom i otuda je ona nuan korak u
poetnom razvoju teorije rizika. Meutim, univarijaciona analiza ne
osigurava nain mjerenja relativnog znaaja pojedinanih racio brojeva
finansijskih izvjetaja ili njihovu kombinaciju kada se procjenjuje
rizik.
16. Navedite i objasnite modele MDA koji se koriste u svrhu
predvianja finansijske neprilike preduzea.
Moda najpoznatiji model MDA za predvianje steaja je Altman-ov
Z-score. On se izraunava na sljedei nain:
Z-score = 1,2 X1 + 1,4 X2 + 3,3 X3 + 0,6 X4 + 1,0 X5
X1 = Neto obrtni kapital / Ukupna imovina
X2 = Zadrane zarade / Ukupna imovina
X3 = Zarada prije kamata i poreza / Ukupna imovina
X4 = Trina vrijednost vlasnike glavnice / Knjigovodstvena
vrijednost obaveza
X5 = Prihodi od prodaje / Ukupna imovina.Ono to nam ne smije
nikako da promakne jeste injenica da Altman-ov model ne treba
shvatiti kao supstitut za tradicionalnu analizu finansijskih
pokazatelja, ve samo kao dopunu spomenute analize. Ovaj model se
preporuuje kao komplementarni za: (1) procjenu poslovnih kredita,
(2) upravljanje potraivanjima, (3) interne kontrolne procedure, (4)
strategije ulaganja i sl.
Trebamo pomenuti i Taffler-a, koji je izveo sljedei model:
Z = Co + C1Profit prije poreza / Kratkorone obaveze + C2Obrtna
imovina / Ukupne obaveze
Prema Taffler-u pozitivan Z score znai da je preduzee zdravo, u
najmanje prosjenom izrazu. Negativan Z score implicira relativno
visok rizik od propasti. Kao to se moglo i oekivati to je vii ili
nii Z score, snanije je ukazivanje na potencijalno preivljavanje
ili propast preduzea.
17. Navedite i objasnite prednosi i slabosti MDA.
Prednosti:
1.) Ona povezuje viestruke finansijske racio brojeve
istovremeno.
2.) Ona priprema odgovarajue koeficijente radi spajanja
samostalnih varijabli.
3.) Ona se lako pimjenjuje kad se razvije poetni model.
Nedostaci:
1.) Istraiva ne moe biti siguran da model MDA ukljuuje sve
relevantne finansijske racio brojeve koji prave razliku.
2.) Istraiva mora subjektivno procijeniti vrijednost skora koji
najbolje razlikuje preduzea koja su u neprilici od onih koja to
nisu.
3.) Razvijanje i primjena modela MDA zahtijeva od preduzea da
objelodane neophodne informacije za izraunavanje svakog pojedinog
finansijskog racio broja.
4.) MDA pretpostavlja da je svaki finansijski racio broj za
preduzea koja su u nevolji i za ona koja to nisu normalno
distribuiran.
18. Objasnite logit model za predvianje finansijske neprilike
preduzea.
Logit analiza ne zahtijeva da podaci pokazuju u pozadini
statistike osobine opisane naprijed za MDA. Osim toga, logit
analiza omoguava vjerovatnou steaja umjesto brojanog skora
dobijenog kod MDA.
Razvijanje logit modela slijedi slinu proceduru kao MDA:
1.) Poetno izraunavanje velike grupe finansijskih
pokazatelja.
2.) Smanjenje grupe finansijskih pokazatelja na podgrupu koja e
najbolje odvojiti preduzea u finansijskoj neprilici i ona koja nisu
i
3.) Specifikacija koeficijenata za svaku obuhvaenu
varijablu.
Vjerovatnoa steaja preduzea = 1 / 1 + e na y,Gdje je e priblino
jednako 2, 718282. Eksponent y je multivarijaciona funkcija koja
obuhvata konstantu i koeficijente za grupu objanjavajuih varijabli
(tj, pokazatelja finansijskih izvjetaja).
Poglavlje 6IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA1. Navedite i objasnite
dva glavna razloga usljed kojih se prihodi i rashodi prikazani u
periodinom bilansu uspjeha razlikuju od iznosa periodinih novanih
primitaka i izdataka.
1.) Preduzee mjeri neto dobitak upotrebljavajui akrualnu osnovu
raunovodstva. Priznavanje prihoda se obino ne podudara sa primicima
novca od kupaca. Slino tome, priznavanje rashoda se nuno ne
podudara sa isplatama novca dobavljaima, zaposlenim i ostalim
povjeriocima.
2.) Preduzee dobija novac iz izvora koji nisu direktno povezani
sa poslovanjem, ko to je izdavanje dionikog kapitala ili obveznica.
Slino tome, preduzee obavlja novane isplate za takve stvari kao to
su dividende i nabavka opreme koje nisu povezane direktno sa
poslovanjem u toku tekueg perioda. Ove investicione aktivnosti
finansiranja takoe generiu ili upotrebljavaju novac.
2. Ukratko objasnite svrhu izvjetaja o novanim tokovima.
Osnovna svrha izvjetaja o novanim tokovima jeste da omogui
informaciju o novanim primicima i novanim izdacima nekog subjekta u
toku perioda.
Sekundarni cilj je da omogui informaciju o poslovnim,
investicionim i finansijskim aktivnostima subjekta u toku
perioda.
Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje novane primitke, novane
izdatke i neto promjenu u novcu (gotovini) koja vodi porijeklo od
poslovnih, investicionih i finansijskih aktvnosti preduzea u toku
perioda u obliku koji usklauje poetni i krajnji gotovinski
saldo.
3. ta u izvjetaju o novanim tokovima obuhvata pojam novani
tok?
Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje novane tokove koji se
odnose na poslovne, investicione i finansijske aktivnosti
preduzea.
Izvjetaj o novanim tokovima omoguava odgovore na sljedea
pitanja:
1.) Odakle je gotovina dola u toku perioda?
2.) Zata je bila upotrijebljena gotovina u toku perioda?
3.) Kolika je bila promjena u saldu gotovine u toku perioda?
4. Definiite ekvivalente gotovine i navedite tri primjera.
Ekvivlenti gotovine su kratkorona visoko likvidna ulaganja koja
su:
1.) Brz pretvoriva u poznate iznose gotovine.
2.) Zbog toga to je blizu njihov rok dospijea, njihova trina
vrijednost je relativno neosjetljiva na promjene u kamatnim
stopama.
Ekvivalenti gotovine obuhvataju kratkorone finansijske
instrumente trita novca, komercijalne zapise i dravne obveznice
koje se mogu pretvoriti u gotovinu.
5. Navedite dva primjera novanih primitaka i novanih izdataka za
svaku od sljedeih kategorija: (a) poslovne aktivnosti, (b)
investicione aktivnosti i (c) finansijske aktivnosti.
Poslovne aktivnosti preduzea bi mogle obuhvatati novane tokove
od:
a.) Novanih primitaka od prodaje proizvoda i usluga, prihoda od
dividendi, prihoda od kamata.
b.) Novanih izdataka za zalihe, plate, rashod za porez, rashod
za kamate i ostale rashode.
Investicione (ulagake) aktivnosti obuhvataju:
a.) Novane primitke od prodaje postrojenjske imovine i ulaganja
u hartije od vrijednosti ili naplate zajmova nainjenih od strane
subjekta.
b.) Novane izdatke za kupovinu postrojenjske imovine, kupovinu
ulaganja ili hartija od vrijednosti i zajmove nainjene od strane
subjekta.
Finansijske aktivnosti povlae za sobom pozicije obaveza i
vlasnike glavnice i obuhvataju:
a.) Novane primitke od prodaje dionikog kapitala i emisije
obveznica te ostalih kratkoronih i dugoronih uzajmljivanja.
b.) Novane izdatke za kupovinu trezorskih dionica, otplatu
glavnice od uzajmljivanja i gotovinske dividende.
6. Objasnite veze izmeu tokova neto dobitka i novanih tokova od
poslovanja, investiranja i finansiranja u razliitim fazama ivotnog
ciklusa proizvoda.
Pomoni okvir za potpunije razumijevanje veza izmeu tokova
dobitka i novanih tokova je koncept ivotnog ciklusa proizvoda iz
marketinga i makroekonimije. Pojedinani proizvodi (dobra i usluge)
se kreu kroz etiri vie li manje identifikovane faze: uvoenje, rast,
zrelost i opadanje.Duina ovih faza i proimanje ciklusa prihodima se
mijenja u zavisnosti od vrste proizvoda. Obino je mogue
identifikovati njegovu fazu da li je on u poetnom ili kasnijem
dijelu te faze.
Neto gubici se obino deavaju u fazama uvoenja i poetnog rasta
zbog toga to prihodi ne pokrivaju trokove dizajniranja i lansiranja
novih proizvoda. Neto dobitak dolazi do vrhunca u toku faze
zrelosti i onda poinje njegovo opadanje.
Tokom faze uvoenja i faze poetnog rasta, negativni novani tok od
poslovanja rezultira od novanih izdataka potrebnih za lansiranje
proizvoda. Negativni novani tok od investicionih aktivnosti se
takoe deava tokom ovih poetnih faza radi izgradnje proizvodnih
kapaciteta. Relativna veliina ovog negativnog novanog toka za
investicione aktivnosti zavisi od stepena kapitalne intenzivnosti
preduzea.
Kako se faza rasta ubrzava, poslovi postaju unosni i poinje
stvaranje gotovine. Ipak, preduzea moraju upotrebljavati stvorenu
gotovinu za finansiranje potraivanja od kupaca i stvaranje zaliha
za oekivane vie nivoe prodaje u budunosti. Velina negativnog
novanog toka iz investicionih aktivnosti zavisi od stope rasta i
stepena kapitalnog intenziteta.
Kako se proizvodi kreu kroz fazu zrelosti, obrazac novanog toka
se dramatino mijenja. Poslovanje postaje neto dobavlja gotovine, a
oboje je zbog toga to trite prihvata proizvode i to obrtni kapital
treba izravnati. Tokom kasnije faze zrelosti, neto novani tokovi od
investicionih aktvnosti mogu ak pozitivno promijeniti smjer budui
da novani primici od prodaje nepotrebne opreme premauju nova
ulaganja.
U toku faze opadanja, novani tokovi od poslovnih i investicionih
aktivnosti se smanjuju kao to se smanjuje prodaja. Preduzea vraaju
svoj preostali dug.
7. Objasnite postupak identifikovanja novanih tokova.
Ovaj koncept moe biti lake shvaen poou razmiljanja u izrazima
veza izmeu imovine, obaveza i vlasnike glavnice u bilansu stanja.
Ukupna imovina mora biti uvijek jednaka ukupnim obavezama plus
vlasnika glavnica u bilansu stanja. Inae, bilans stanja nije
doveden u ravnoteu.
Imovina = Obaveze + Vlasnika glavnicaUkratko postoje tri glavna
izvora novanih primitaka: (1) prodaja imovine drugaije od gotovine,
(2) poveanje obaveza i (3) poveanje vlasnike glavnice. Postoje
takoe tri odgovarajua novana izdatka: (1) kupovina imovine drugaije
od gotovine, (2) smanjenje obaveza i (3) smanjenje vlasnike
glavnice.
8. Objasnite postupak pripremanja izvjetaja o novanim tokovima
od bilansa stanja.
Prvi korak u sastavljanju izvjetaja o novanim tokovima jeste da
se dodaju dvije dodatne kolone u bilansu stanja. Ove kolone e
odraziti promjene iz protekle godine. Promjene nisu prikazane za
meuzbirove i ukupne sume, ve samo za pojedinane stavke. Promjene
mogu onda biti ukljuene u jednostavni izvjetaj o novanim
tokovima.
U svakoj su koloni novaani tokovi podijeljeni u tri kategorije:
(1) vlasnika glavnica, (2) obaveze i (3) ostala imovina.
Sastavljanje izvjetaja o novanim tokovima je jednostavno pitanje
prenoenja promjena u stavkama bilansa stanja (izuzev za gotovinu) u
odgovarajue kolone i kaegorije u izvjetaju o novanim tokovima.
9. Ukratko objasnite razliku izmeu direktne i indirekne metode
izraunavanja neto novanog toka od poslovnih aktivnosti.
Direktna metoda klsifikuje poslovne novane tokove u gotovinu
dobijenu od kupaca, dobijene dividende, gotovinu isplaenu
dobavljaima i zaposlenim i isplaene kamate i poreze.
Indirektna metoda poinje sa neto dobitkom preduzea, koji je
baziran na akrualnoj osnovi raunovodstva, i pravi etiri tipa
prilagoavanja da bi ustanovila novane tokove od poslovnih
aktivnosti, to je neto dobitak prema gotovinskoj osnovi
raunovodstva.
Jedina je razlika izmeu metoda u tretiranju novanih tokova od
poslovnih aktivnosti.
10. Koji su glavni izvori (primici) gotovine u izvjetaju o
novanim tokovima? Koje su glavne upotrebe (izdaci) gotovine?
Ako je kompanija uzajmljivala gotovinu ili emitovala jo dionica,
ova aktivnost bi bila novani primitak iz finansijskih aktivnosti.
Obrnuto, isplate zajmova i otkup dionica ili isplata dividendi
predstavlja novani izdatak.
11. Gdje je rashod za amortizaciju prikazan u izvjetaju o
novanim tokovima kada se upotrebljava indirektna metoda?
Indirektna metoda dodaje rashod za amortizaciju neto dobitku u
svrhu izraunavanja gotovine pribavljene od poslovanja.
12. Da li je dugorono vanije da preduzee ima pozitivan novani
tok iz poslovnih, investicionih ili finansijskih aktivnosti?
Zato?
13. Zato je izvjetaj o novanim tokovima koristan? Koje kljune
informacije on izraava?
1.) Sposobnost subjekta da stvara budue novane tokove. Primarni
cilj finansijskog izvjetavanja jeste da omogui informacije koje
stvaraju mogunost za predvianje iznosa, vremenskog rasporeda i
neizvjesnosti buduih novanih tokova.
2.) Sposobnost subjekta da isplauje dividende i podiruje
obaveze. Ako kompanija nema adekvatnu gotovinu, zaposleni ne mogu
biti isplaeni, dugovi olakani, dividende isplaene ili oprema
steena. Izvjetaj o novanim tokovima ukazuje na to kako je gotovina
koritena i njene izvore.
3.) Razloge za razliku izmeu neto dobitka i neto novaog toka od
poslovnih aktivnosti. Iznos neto dobitka je vaan, zato to on
omoguava informaciju o uspjehu ili neuspjehu preduzea od jednog
perioda do drugog.
4.) Transakcije investiranja gotovine i finansiranja gotovinom u
toku perioda. Pomou ispitivanja investicionih aktivnosti kompanije
i njenih finansijskih transakcija, italac finansijskog izvjetaja
moe bolje razumjeti zbog ega se su imovina i obaveze poveale ili
smanjile u toku perioda.
14. Objasnite upotrebu informacija o novanom toku u racio
analizi.
Racio brojevi novanog toka mogu pomoi u evaluiranju finansijske
performanse kompanije u terminima snage i slabosti, finansijskog
upravljanja, politike investiranja, profitabilnosti,
djelotvornosti, izvora gotovine i adekvatnosti gotovine.
Podaci o novanom toku se mogu koristiti u predvianju steaja i
finansijske neprilike. Razvijanjem referentnih veliina za svaki
racio broj novanog toka u odreenoj djelatnosti moe uiniti racio
brojeve znaajnijima.
15. Navedite i ukratko objasnite primjere prirodnih veza izmeu
bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o novanim tokovima.
1.) Veza bilansa stanja. Prvo se prikazuje nekoliko
strukturalnih veza izmeu bilansa stanja i druga dva izvjetaja.
2.) Prodajni ciklus. Zatim se prikazuje prodajni ciklus opisujui
ove ponovljene finansijske izvjetaje knjienjima koje kompanija mora
nainiti da bi izvjetavala o prihodima od prodaje primila
uplatu.
3.) Ciklus rashoda. Zatim slijede dokumentovana knjienja za
prodajne, opte i administrativne rashode i njihovu kasniju
isplatu.
4.) Ciklus ulaganja. Onda se prikazuje povezana knjienja koja se
dovode u vezu sa ulaganjem kapitala i duga.
5.) Nabavka sredstava/Amortizacija. Na kraju se prikazuju
knjienja za nabavku sredstava i amortizaciju.
Poglavlje 14.- FINANSIJSKI MENADMENTPROCJENA VRIJEDNOSTI
PREDUZEAProcjena vrijednosti preduzea jeste kompleksan i delikatan
posao. Korektna procjena vrijednosti preduzea zahtjeva angaovanje
eksperata vie struka u emu posbnu ulogu imaju ekonomski, a naroito
finansijski strunjaci. Ti strunjaci odgovarajuim metodama
procjenjuju vrijednost preduzea. Na vrijednost preduzea obino se
gleda sa aspekta budue koristi koju bi investitoru (kupcu preduzea)
donjeo uloeni kapital u kupovinu preduzea. U principu polazi se od
nezavisnog procjenjivaa koji procjenjuje objektivnu vrijednost
preduzea. Ta objektivna vrijednost preduzea moe posluiti kao poetna
vrijednost u pregovorima o kupoprodaji preduzea.
DEFINICIJA VRIJEDNOSTI PREDUZEAPrema Helfert-u najvaniji
koncepti vrijednosti su:
Ekonomska vrijednost temelji se na sposobnosti pojedinog oblika
imovine ili pak preduzea kao cjeline da svome vlasniku odnosno
vlasinicima u budunosti osigura pritjecanje neto novanih tokova
nakon oporezivanje. Ekonomska vrijednost bilo kojeg dobra moe se
definisati kao iznos novca koji je kupac spreman dati sada- njegovu
sadanju vrijednost-u zamjenu za model oekivanih buduih novanih
tokova.
Trina vrijednost je vrijednost ma koje pozicije imovine ili
skupa imovine koja je ostvarena na organizovanom tritu ili izmeu
privatnih osoba u slobodnim transakcijama bez prisile. Ova
vrijednost predstavlja samo trenutnu saglasnost dvije ili vie
osoba. Trina vrijednost je podlona raznovrsnim silama koje djeluju
na tritu.Knjigovodstvena vrijednost imovine ili obaveza je ona
vrijednost koja je navedena u bilansu stanja na odreeni dan.
Likvidaciona vrijednost je koncept koji se primjenjuje u sluaju
kada preduzee mora likvidirati dio imovine ili svu svoju imovinu. U
sutini radi se o procjeni moguih efekata od prodaje imovinskih
oblika preduzea. Zbog kratkoe vremena za procjenu i prodaju u
postupku likvidacije najee se postie nia cijena imovinskih oblika
od one koja bi se postigla u uslovima normalne prodaje na
tritu.Raskomadana vrijednost kao varijanta koncepta likvidacione
vrijednosti najee je povezana sa aktivnostima preuzimanja ili
rastruktuiranja preduzea. Ovaj koncept vrijednosti polazi od
prepostavke da zbir ekonomske vrijednosti pojedinanih djelova
preduzea sa vie djelatnosti nadilazi vrijednost preduzea kao
cjeline.Reprodukciona vrijednost vezana je za prosuivanje o novanom
iznosu koji je potreban za zamjenu odreenog oblika imovine sa
identinom vrstom imovine. Utvrivanje reprodukcione vrijednosti
vezano je veikim djelom za rad osoba tehnike struke. Moe se rei da
reprodukciona vrijednost predstavlja samo jednu kontrolu za troak u
procjenjivanju trine vrijednosti imovine preduzea koje stalno
posluje.Jamstvena vrijednost odnosno vrijednost kolaterala je
vrijednost imovinskih oblika koji se koriste kao jamstvo kod
dobijanja zajma. Vrijednost jamstva predstavlja gornju granicu do
koje se pravni subjekt moe zaduivati na osnovu zalaganja odreene
vrijednosti imovine.
Oporeziva vrijednost utemeljena je na lokalni zakonskim aktima
kao osnovicama za oporezivanje imovine. Upotreba ovog koncepta
vrijednosti ograniena je na prikupljanju prihoda od
poreza.Procjenjena vrijednost se primjenjuje u situaciji kad
imovina to se procjenjuje nema jasnu odredivu trinu vrijednost.
Ovaj koncept vrijednosti esto se koristi u transakcijama koje
obuhvataju znatne iznose. Procjenjenu vrijednost utvruju
nepristrasni eksperti pri emu tanost procjene zavisi od njihove
strunosti.
Vrijednost uz pretpostavku neogranienog vremena poslovanja je
vrijednost primjenjivanja na ekonomsku vrijednost preduzea u
neogranienom vremenu poslovanja od koga se oekuje stvaranje niza
buduih novanih tokova koje kupac mora vrednovati da doe do cijene
za preduzee kao cjelinu.
RAZLOZI ZA VREDNOVANJE PREDUZEAMogu se identifikovati tri
osnovne grupe razloga za vrenje procjene vrijednosti
preduzea:Poslovni razlozi procjene vrijednosti preduzea vezani su
za nastup individualnih preduzea na tritu i funkcionisanje trita u
cjelini. Da bi opstala preduzea su prisiljena da se stalno
prilagoavaju zahtjevima trita i konkurencije. U tom procesu dolazi
do: pribavljanja finansijskih sredstava emisijom vrijednosnih
papira, spajanja preduzea, kupovine odnosno prodaje preduzea ili
njegovog djela, razdvajanja preduzea, zamjena duga za udjel u
vlasnitvu, zajednikim ulaganjem, izdvajanja preduzea u zakup is l.
u svim navedenim sluajevima neophodno je utvriditi vrijednost
preduzea.Fiskalni razlozi za procjenu vrijednosti preduzea zavise
od poreskog sistema i druge dravne regulative koja ima za cilj da
titi funkcionisanje odreenog privrednog sistema. Osnovni fiskalni
razlog za procjenu vrijednosti preduzea je utvrivanje poreske
osnovice koja slui za obraun raznih vrsta poreza. Pravni razlozi za
procjenu vrijednosti preduzea mogu da nastanu u sluajevima kada
preduzee nije u stanju da odgovori svojim finansijskim obavezama pa
se steknu uslovi za prinudno poravanjanje, steaj ili
likvidaciju.
RAZVOJ VREDNOVANJA PREDUZEAPostoje dvije razvojne faze u
vrednovanju preduzea:Prva faza (faza statikog i objektivnog
gledanja na preduzee) je karakteristina po tome to je kao
vrijednost preduzea bila tretirana vrijednost opipljive imovine
kasnije vrijednost iste imovine. U drugoj razvojnoj fazi
vrednovanja preduzea (faza dinamikog i subjektivnog gledanja na
preduzee) preduzee se tretira kao i svaka druga roba na tritu. Ono
se posmatra kao ekonomska cjelina ija se vrijednost odreuje polazei
od procjene njegove poslovne uspjenosti. Drugim rijeima,o
vrijednosti preduzea se razmilja kao i o vrijednosti njegovih
poslova, odnosno njeogovih poslovnih operacija.
PREDMET PROCJENE VRIJEDNOSTI PREDUZEAPolazei od
pojednostavljenog bilansa stanja preduzea kao predmet procjene moe
se pojaviti:
Ukupni kapital preduzea
Dugoroni kapital preduzea
Sopstveni kapital preduzea.Struktura kapitala preduzea moe se
prikazati pomou sljedeih jednakosti:
Ukupni kapital= Sopstveni kapital + Ukupne obaveze
Dugoroni kapital= Sopstveni kapital + Dugorone obaveze
Sopstveni kapital= Ukupni kapital - Ukupne obavezePRISTUPI
PROCJENI VRIJEDNOSTI PREDUZEA
Potrebno je razlikovati dva glavna pristupa procjeni vrijednosti
preduzea, a to su:
Statiki (raunovodstveni)
Dinamiki (poslovni).
Za prvi pristup je prihvatljiviji naziv statiki nego
raunovodstveni jer bolje objanjava sutinu ovog pristupa. Ovo zbog
injenice to se kod ovog pristupa ne koriste samo raunovodstvene
metode i podaci nego i metode tehniko-tehnoloke procjene
funkcionalnih sposobnosti graevina, opreme i sl. Sem toga zajednika
karakteristika svih metoda procjene vrijednosti preduzea unutar
ovog pristupa je ta da se stvarna cijena sredstava i obaveza
utvruje na oreeni datum to znai da je naglaen statiki znaaj
pristupa procjenjivanja vrijednosti preduzea.
Dinamiki pristup procjeni vrijednosti preduzea poiva pak na
sposobnosti preduzea da stvara poslovne rezultate u budunosti. Ovaj
pristup pokriva planski horizont poslovanja preduzea u budunosti,
uzima u obzir i uinke svih inputa ( radnici, organizacija,
tehnologija i sl.) vodi rauna o tipinim kretanjima na tritu i o
vremenskim preferencijama vlasnika preduzea jer koristi tehniku
svoenja na sadanju vrijednost. Ovaj pristup ima prednosti u odnosu
na druge jer u granicama mogunosti predvianja dogaaja u budunosti
osigurava najtanije rezultate procjene vrijednosti preduzea.
Navedeni pristupi lako mogu meusobno da budu kontradiktorni, to
implicira izbor kombinovanog pristupa procjeni.
METODE ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI PREDUZEA
Ako se poe od statikog i dinamikog pristupa procjene vrijednosti
preduzea ili njihove kombinacije mogue je razlikovati tri grupe
metoda za procjenu vrijednosti preduzea, a to su:
Statike metode
Dinamike metode
Kombinovane metode.
Statike metode za procjenu vrijednosti preduzea obuhvataju:
Metodu knjigovodtsvene vrijednosti preduzea
Metodu korigovane knjigovodtsvene vrijednosti preduzea
Metodu reprodukcione vrijednosti preduzea
Metodu likvidacione vrijednosti preduzea.
Dinamike metode za procjenu vrijednosti preduzea obuhvataju:
Metodu kapitalizacije neto dobitka:
Metodu kapitalizacije stabilizovanog ostvarenog neto dobitka
Metodu kapitalizacije stabilizovanog oekivanog neto dobitka
Metodu kapitalizacije ponderisanog neto dobitka
Metodu kapitalizacije rastueg neto dobitka
Diskontu metodu:
Metodu diskontovanja neto dobitka
Metodu diskontovanja istog novanog toka
Kombinovane metode za procjenu vrijednosti preduzea
obuhvataju:
Metodu srednje vrijednosti
tutgartsku metodu
Metodu multiplikacije (P/E)
Metodu procjene goodwill-a
STATIKE METODE ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI PREDUZEA
Statike ili pomone metode za procjenu vrijednosti preduzea
temelje se na vrijednostima imovine i obaveza na odreeni datum. Do
vrijednosti preduzea dolazi se na osnovu pojedinanog vrednovanja
svake pozicije imovine ili obaveza pri emu njihova razlika
predstavlja vrijednost sopstvenog kapitala odnosno preduzea. Veliki
je nedostatak statikih metoda to kod utvrivanja vrijednosti
preduzea ne uzimaju u obzir presudne faktore poslovne uspjenosti a
time i vrijednosti preduzea. Navodimo neke od njih:
Bilans stanja ne sadri vrijednost organizacionog kapitala
tj.sposobnosti menadmenta ili radnika za ostvarivanje poslovnih
rezultata.
Bilans stanja ne sadri podatke o lokacionim prednostima ili
nedostatcima ( blizina prodajnog trita ili izvora sirovina).
Bilans stanja ne sadri podatke o kvalitetu i cijeni neophodnih
energenata za funkcionisanje preduzea.
Bilans stanja ne sadri podatke o sposobnosti istraivako-razvojne
funkcije koja moe izumima znaajno poveati rentabilnost preduzea u
prvoj fazi koritenja izuma.
Bilans stanja ne sadri podatke i o nekim drugim faktorima koji
odluuju o stepenu uspjenosti poslovanja a nisu u sastavu imovine i
obaveza.
Prosuivati vrijednost preduzea kako se to ini u bilansu prema
zbiru njeg