-
Latentne rezerve Latentne rezerve
NNastaju bilo potcenjivanjem aktive, bilo precenjivanjem
pasive.Nije re o tome da se kroz bilans ukaeastaju bilo
potcenjivanjem aktive, bilo precenjivanjem pasive.Nije re o tome da
se kroz bilans ukae da neto ne postoji; svaka pozicija je u bilansu
dokazana, ali osnovica po kojoj je vrena procena nijeda neto ne
postoji; svaka pozicija je u bilansu dokazana, ali osnovica po
kojoj je vrena procena nije bila najpreciznija, tako da u preduzeu
mogu da postoje bilo latentne rezerve, bilo skrivenibila
najpreciznija, tako da u preduzeu mogu da postoje bilo latentne
rezerve, bilo skriveni gubici.Latentne rezerve i skriveni gubici
javljaju se kao razlika izmeu stvarnog i inventarnoggubici.Latentne
rezerve i skriveni gubici javljaju se kao razlika izmeu stvarnog i
inventarnog bilansa.bilansa.Problem latentnih rezervi je usko
povezan sa pitanjem procenjivanja. Problem latentnih rezervi je
usko povezan sa pitanjem procenjivanja.
VRSTE LATENTNIH RVRSTE LATENTNIH REZERVIEZERVI
1)1)prinudne latentne reterve,prinudne latentne
reterve,2)2)procenjene latentne rezerve prema pravu izbora,
iprocenjene latentne rezerve prema pravu izbora, i3)3)latentne
rezerve po slobodnoj voljilatentne rezerve po slobodnoj
voljiPrinudne latentne rezervePrinudne latentne rezerve nastaju
automatski, primenom nastaju automatski, primenom ((porast cena
kada su dnevne cene vee odporast cena kada su dnevne cene vee od
nabavnih, a za preduzee su trokovi nabavke gornja granica
procenjivanja)nabavnih, a za preduzee su trokovi nabavke gornja
granica procenjivanja)Procenjene latentne rezerveProcenjene
latentne rezerve pojavljuju se usled postojanja prava izbora izmeu
razliitih zakonski pojavljuju se usled postojanja prava izbora
izmeu razliitih zakonski doputenih vrednosti ili usled stvarne
procene (acovanja), u sluajevima kada to prilike
zahtevaju.doputenih vrednosti ili usled stvarne procene (acovanja),
u sluajevima kada to prilike zahtevaju.Latentne rezerLatentne
rezerve po slobodnoj voljive po slobodnoj volji pojavljuju se u
svim onim sluajevima kada se vrednost koja pojavljuju se u svim
onim sluajevima kada se vrednost koja odgovara propisima o
procenjivanju ili naelima urednog knjigovodstva samovoljno
potcenjuje.odgovara propisima o procenjivanju ili naelima urednog
knjigovodstva samovoljno potcenjuje.
Skriveni gubiciSkriveni gubici
nastaju precenjivanjem aktive, ili potcenjivanjem pasivenastaju
precenjivanjem aktive, ili potcenjivanjem pasiveGubitakGubitak se
nalazi u aktivi i ako on treba da postane skriven, onda je potrebno
da ostale pozicije aktive se nalazi u aktivi i ako on treba da
postane skriven, onda je potrebno da ostale pozicije aktive
apsorbuju jedan njegov deo. Usled toga, svako precenjivanje aktive
ima kao posledicu skrivanjeapsorbuju jedan njegov deo. Usled toga,
svako precenjivanje aktive ima kao posledicu skrivanje gubitaka.
gubitaka.
Uzroci latentnih rezervi i SGUzroci latentnih rezervi i SG-
berzanske pekulacije i razne poslovne malverzacije- berzanske
pekulacije i razne poslovne malverzacije- - problem podele trokova
izmeu obraunskih periodaproblem podele trokova izmeu obraunskih
perioda koji su uslovljeni kako faktorima koji utiu na koji su
uslovljeni kako faktorima koji utiu na njihovo troenje tako i
primenom razliitih metoda obrauna amortizacije.njihovo troenje tako
i primenom razliitih metoda obrauna amortizacije.- - primena
principa opreznostiprimena principa opreznosti. Nastaju po osnovu
zakonskih propisa (prinudnim putem) o obavezi ili. Nastaju po
osnovu zakonskih propisa (prinudnim putem) o obavezi ili zabrani
bilansiranjuzabrani bilansiranju- - razne poslovno-politike
tenjerazne poslovno-politike tenje. Naime, preduzee koje u tekuoj
godini stvara latentnu rezervu u. Naime, preduzee koje u tekuoj
godini stvara latentnu rezervu u stvari odlae podelu jednog dela
dobitka za kasnije.stvari odlae podelu jednog dela dobitka za
kasnije.
1
-
Stvarni znaaj skrivanja dobitka i gubitkaStvarni znaaj skrivanja
dobitka i gubitka
Preduzee koje je izvrilo potcenjivanje robe na taj nain to je
zalihe obraunalo po 20 din., umesto 30Preduzee koje je izvrilo
potcenjivanje robe na taj nain to je zalihe obraunalo po 20 din.,
umesto 30 din/kg. i tako smanjilo dobitak od 200.000 din. na
100.000 din. prilikom prodaje mora realizovatidin/kg. i tako
smanjilo dobitak od 200.000 din. na 100.000 din. prilikom prodaje
mora realizovati latentnu rezervu u iznosu od 100.000 din. Zbog nie
procene zaliha robe ono ipak nee tu robu prodatilatentnu rezervu u
iznosu od 100.000 din. Zbog nie procene zaliha robe ono ipak nee tu
robu prodati po nioj ceni, ve po onoj koju moe da ostvari na tritu.
Preduzee moe da odlae prodaju te robe,po nioj ceni, ve po onoj koju
moe da ostvari na tritu. Preduzee moe da odlae prodaju te robe, ali
jednom ali jednom mora doi do objektiviranja latentne rezervemora
doi do objektiviranja latentne rezerve..Slian je sluaj i sa
skrivenim gubitkom. Ako je preduzee potcenilo svoju obavezu u
stranom novcu iSlian je sluaj i sa skrivenim gubitkom. Ako je
preduzee potcenilo svoju obavezu u stranom novcu i na taj nain
imalo skriveni gubitak u iznosu od 300.000 din., njegova se
situacija stvarno noje nitana taj nain imalo skriveni gubitak u
iznosu od 300.000 din., njegova se situacija stvarno noje nita
izmenila. Ono e morati jednog dana da izvri isplatu svoje obaveze u
stranoj valuti, morae da nabaviizmenila. Ono e morati jednog dana
da izvri isplatu svoje obaveze u stranoj valuti, morae da nabavi
devize i tom prilikom platie stvarni kurs. Tada bezuslovno devize i
tom prilikom platie stvarni kurs. Tada bezuslovno mora da doe do
objektiviranja skrivenogmora da doe do objektiviranja skrivenog
gubitkagubitka.Ako latentne rezerve i skriveni gubici stvarno ne
menjaju finansijsku situaciju preduzea, to ne.Ako latentne rezerve
i skriveni gubici stvarno ne menjaju finansijsku situaciju
preduzea, to ne znai da one ne mogu da uticati na poslovanje
preduzea i da time izazovu izmenu u finansijskojznai da one ne mogu
da uticati na poslovanje preduzea i da time izazovu izmenu u
finansijskoj situaciji.Latentne rezerve odnosno skriveni gubici
moraju najkasnije prilikom likvidacije doi dosituaciji.Latentne
rezerve odnosno skriveni gubici moraju najkasnije prilikom
likvidacije doi do izraaja - ukazuje na njihov tranzitorni efekat.U
razvijenim zemljama zapada preduzea vode politikuizraaja - ukazuje
na njihov tranzitorni efekat.U razvijenim zemljama zapada preduzea
vode politiku latentnih rezervi iz vie razloga: latentnih rezervi
iz vie razloga: pitanje porezapitanje poreza i b i berzanske
spekulacije, malverzacijeerzanske spekulacije, malverzacijeSlini su
Slini su motivimotivi i kad je u pitanju i kad je u pitanju
skrivanje gubitka: pitanje poreza, berzanske spekulacije i interesi
skrivanje gubitka: pitanje poreza, berzanske spekulacije i interesi
raznih direktoraraznih direktora
Osnovni zahtevi realnosti i ispravnosti bilansaOsnovni zahtevi
realnosti i ispravnosti bilansa
Osnovni bilansni zahteOsnovni bilansni zahtevi realnosti i
ispravnosti, obuhvataju u principu vi realnosti i ispravnosti,
obuhvataju u principu problematiku procenjivanjaproblematiku
procenjivanja bilansnih pozicijabilansnih pozicija i ispravnosti
bialnsa.Procenjivanje bilansnih pozicija sastoji se u primeni
odreenih i ispravnosti bialnsa.Procenjivanje bilansnih pozicija
sastoji se u primeni odreenih cena na odgovarajue materijalne i
ostale poslovno-ekonomske veliine preduzea.cena na odgovarajue
materijalne i ostale poslovno-ekonomske veliine preduzea.Pri
procenjivanju sePri procenjivanju se potuju opti principi i metodi
procenjivanja pojedinih pozicija bilansa, zakonodavstvo i interna
aktapotuju opti principi i metodi procenjivanja pojedinih pozicija
bilansa, zakonodavstvo i interna akta preduzea o procenjivanju.Osim
pojedinih bilansnih pozicija predmet procenjivanja moe biti
ipreduzea o procenjivanju.Osim pojedinih bilansnih pozicija predmet
procenjivanja moe biti i preduzee u celini.preduzee u celini.
Problem prProblem procenjivanja bilansnih pozicijaocenjivanja
bilansnih pozicija
Principi procenjivanja bilansnih pozicija znae, primeniti
odreene cene na odgovarajue materijalne iPrincipi procenjivanja
bilansnih pozicija znae, primeniti odreene cene na odgovarajue
materijalne i ostale vrednosti, poslovno-ekonomske veliine. Ima vie
metoda procenjivanja, vie cena, koje seostale vrednosti,
poslovno-ekonomske veliine. Ima vie metoda procenjivanja, vie cena,
koje se primenjuju pri procenjivanjuprimenjuju pri
procenjivanju.Procenjivanje u bilansu ima karakter procene
pojedinih pozicija bilansa po.Procenjivanje u bilansu ima karakter
procene pojedinih pozicija bilansa po odgovarajuim
cenama.odgovarajuim cenama.Prema autorima: dr P. Gerstner, L.
Mayer, H. Knoll, H. reinheimer i U. FrancPrema autorima: dr P.
Gerstner, L. Mayer, H. Knoll, H. reinheimer i U. Franc pri pri
procenjivanju bilansnih pozicijaprocenjivanju bilansnih pozicija
primenjuju se primenjuju se nabavna, odnosno cena kotanja, dnevna i
nianabavna, odnosno cena kotanja, dnevna i nia
2
-
cenacena.Procenjivanje po nabavnoj ceni, odnosno ceni kotanja,
zasptupljeno je kod autora: R. Boland i C..Procenjivanje po
nabavnoj ceni, odnosno ceni kotanja, zasptupljeno je kod autora: R.
Boland i C. BlindBlind..Po K. Vasiljeviu procenjivanje bilansnih
pozicija ini se, po principu nabavne cene, korekturePo K.
Vasiljeviu procenjivanje bilansnih pozicija ini se, po principu
nabavne cene, korekture principa nabavne cene, dnevne cene,
funkcionalne i likvidacione cene.principa nabavne cene, dnevne
cene, funkcionalne i likvidacione cene.Metoda procenjivanja
bilansnihMetoda procenjivanja bilansnih pozicija teoretski i
praktino svodi se na procenjivanje po nabavnoj i dnevnoj ceni, i
njihovimpozicija teoretski i praktino svodi se na procenjivanje po
nabavnoj i dnevnoj ceni, i njihovim varijantamavarijantama
Procenjivanje po nabavnoj ceniProcenjivanje po nabavnoj ceni
Proceniti osnovna, vanposlovna i obrtna sredstva po nabavnoj
ceni znai proceniti po kojoj suProceniti osnovna, vanposlovna i
obrtna sredstva po nabavnoj ceni znai proceniti po kojoj su
nabavljene, odnosno po toj ceni se i evidentiraju u
preduzeunabavljene, odnosno po toj ceni se i evidentiraju u
preduzeu.ta predstavlja nabavna cena - Prema.ta predstavlja nabavna
cena - Prema jednom stavu, pod nabavnom cenom se podrazumeva
fakturna cena dobavljaa, a prema drugomjednom stavu, pod nabavnom
cenom se podrazumeva fakturna cena dobavljaa, a prema drugom
fakturna cena uveana za trokove nabavke (trokove dopreme, utovara,
pretovara, carine) i lagerovanjafakturna cena uveana za trokove
nabavke (trokove dopreme, utovara, pretovara, carine) i lagerovanja
(uskladitenja, nabavne slube).(uskladitenja, nabavne slube).Nabavna
cena, kao najstariji nain procenjivanja, ima svojih pozitivnih
iNabavna cena, kao najstariji nain procenjivanja, ima svojih
pozitivnih i negativnih crta.najlaka je za odreivanje i najlake se
moe kontrolisati, s obzirom da se sredstvanegativnih crta.najlaka
je za odreivanje i najlake se moe kontrolisati, s obzirom da se
sredstva preduzea vode po ovoj ceni, na osnovu fakturnog iznosa,
uveanog za nastale zavisnepreduzea vode po ovoj ceni, na osnovu
fakturnog iznosa, uveanog za nastale zavisne
trokove.trokove.Nestabilnost cena, dovodi do nepovoljnih posledica
u pogledu procenjivanjaNestabilnost cena, dovodi do nepovoljnih
posledica u pogledu procenjivanja, to izaziva, to izaziva sumnju u
tanost procenjivanja po nabavnoj ceni, jer se nabavne cene stalno
menjaju. U takvoj situacijisumnju u tanost procenjivanja po
nabavnoj ceni, jer se nabavne cene stalno menjaju. U takvoj
situaciji pribegava se iznalaenju povoljnijih reenja, u smislu
umanjenja fluktacije cena. Ppribegava se iznalaenju povoljnijih
reenja, u smislu umanjenja fluktacije cena. Pribegava seribegava se
procenjivanju po metodama, koje se zasnivaju na principu nabavne
cene,procenjivanju po metodama, koje se zasnivaju na principu
nabavne cene, te zato imaju karakter varijanti te zato imaju
karakter varijanti nabavne cene.nabavne cene.Varijante nabavne
cene: prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni
(FIFO),Varijante nabavne cene: prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj
nabavnoj ceni (FIFO), poslednja ulazna jednaka prvoj izlaznoj
nabavnoj ceni (LIFO), najvina ulazna jednaka prvoj
izlaznojposlednja ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni
(LIFO), najvina ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni (HIFO),
po metodi prosene nabavne cene i koeficijenta za
revalorizaciju.nabavnoj ceni (HIFO), po metodi prosene nabavne cene
i koeficijenta za revalorizaciju.
Prva ulazna jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceniPrva ulazna
jednaka prvoj izlaznoj nabavnoj ceni FIFO FIFO
Materijal nabavljen po jednoj ceni odlazi u proizvodnju po ceni
po kojoj je nabavljen sve dok se time neMaterijal nabavljen po
jednoj ceni odlazi u proizvodnju po ceni po kojoj je nabavljen sve
dok se time ne iscrpu sve zalihe; tek posle toga dolazi do
rasodovanja po ceni druge nabavke itdiscrpu sve zalihe; tek posle
toga dolazi do rasodovanja po ceni druge nabavke itd..Ako cene u
svom daljem kretanju pokazuju tendenciju porasta ili pada to se
odraava na procenjivanjeAko cene u svom daljem kretanju pokazuju
tendenciju porasta ili pada to se odraava na procenjivanje zaliha i
trokova materijalaKada cene rastu, zalihe materijala procenjuju se
po docnijim nabavnimzaliha i trokova materijalaKada cene rastu,
zalihe materijala procenjuju se po docnijim nabavnim cenama, koje
su najblie dnevnoj, ali s obzirom na to da cenama, koje su najblie
dnevnoj, ali s obzirom na to da nabavne cene i dalje rastu, dolazi
do pojavenabavne cene i dalje rastu, dolazi do pojave potcenjivanja
vrednosti zaliha, tj. pojave skrivenog dobitka.potcenjivanja
vrednosti zaliha, tj. pojave skrivenog dobitka.Obrnuto, kada cene
opadaju dolazi doObrnuto, kada cene opadaju dolazi do precenjivanja
vrednosti zaliha, tj. pojave skrivenih gubitaka. Kada cene rastu
trokovi materijalaprecenjivanja vrednosti zaliha, tj. pojave
skrivenih gubitaka. Kada cene rastu trokovi materijala obraunavaju
se po ranijim nabavnim cenama, te je njihov iznos manji, tj.
podcenjeni su, to znaiobraunavaju se po ranijim nabavnim cenama, te
je njihov iznos manji, tj. podcenjeni su, to znai pojavu skrivenih
gubitaka.Obrnuto kada cene opadaju, trokovi su vii, tj. precenjeni
su, a to znaipojavu skrivenih gubitaka.Obrnuto kada cene opadaju,
trokovi su vii, tj. precenjeni su, a to znai pojavu skrivenog
dobitka.pojavu skrivenog dobitka.
LIFO metodaLIFO metodaprocenjivanje trokova
materijaprocenjivanje trokova materijala vri po poslednjim a zaliha
po ranijim nabavnim cenama.la vri po poslednjim a zaliha po ranijim
nabavnim cenama.
3
-
poslednja cena po kojoj materijal ulazi u magacin je prva cena
po kojoj izlazi iz magacina uposlednja cena po kojoj materijal
ulazi u magacin je prva cena po kojoj izlazi iz magacina u
proizvodnju.proizvodnju.Ova metoda u prvi plan stavlja raun
uspeha.Ova metoda u prvi plan stavlja raun uspeha.
HIFOHIFO metodametodasastoji u tome to se obraun trosastoji u
tome to se obraun trokova materijala vri po najvioj ulaznoj
nabavnoj ceni.kova materijala vri po najvioj ulaznoj nabavnoj
ceni.Znai da je najvia cena materijala istovremeno i prva cena po
kojoj se vri procena utrokaZnai da je najvia cena materijala
istovremeno i prva cena po kojoj se vri procena utroka
materijala.Tek nakon iscrpljene koliine po toj ceni, sledi obraun
po prvoj nioj.materijala.Tek nakon iscrpljene koliine po toj ceni,
sledi obraun po prvoj nioj.Primena ovog principa dolazi do izraaja
kada se cene na tristu esto menjaju, padaju i rastu.NaPrimena ovog
principa dolazi do izraaja kada se cene na tristu esto menjaju,
padaju i rastu.Na osnovu ovakvog principa, ukoliko osnovu ovakvog
principa, ukoliko cenecene pokazuju tendenciju pokazuju tendenciju
porasta,porasta, povoljnije je procenjivanje sa povoljnije je
procenjivanje sa stanovita obrauna trokova materijala, jer se
zalihe materijala procenjuju po najniima nabavnimstanovita obrauna
trokova materijala, jer se zalihe materijala procenjuju po najniima
nabavnim cenama, a obraun trokova materijala po najviim nabavnim
cenama, koje se vie pribliavajucenama, a obraun trokova materijala
po najviim nabavnim cenama, koje se vie pribliavaju
dnevnim.dnevnim.
Metoda prosene nabavne ceneMetoda prosene nabavne ceneSastoji se
u primeni prosenih nabavnih cena (aritmetika odnosno ponderisana
sredina ) na sirovine,Sastoji se u primeni prosenih nabavnih cena
(aritmetika odnosno ponderisana sredina ) na sirovine, materijal,
sitan inventar, ambalau i sl. kao i robu, ukoliko se vodi po
nabavnim cenama.materijal, sitan inventar, ambalau i sl. kao i
robu, ukoliko se vodi po nabavnim cenama.Iznalaenje prosene nabavne
cene posle svake nabavke, znai da se sa svakom nabavkom, ukoliko
seIznalaenje prosene nabavne cene posle svake nabavke, znai da se
sa svakom nabavkom, ukoliko se nabavne cene menjaju, menja i
prosena nabavna cena, po kojojnabavne cene menjaju, menja i prosena
nabavna cena, po kojoj se vri procenjivanje zaliha i trokovase vri
procenjivanje zaliha i trokova materijalamaterijalaProsena nabavna
cena na kraju meseca, odgovara vrednosti ukupne nabavke u toku
meseca, u odnosuProsena nabavna cena na kraju meseca, odgovara
vrednosti ukupne nabavke u toku meseca, u odnosu na ukupno
nabavljene koliine:na ukupno nabavljene koliine:530.000 : 500 =
1.060 (prosena nabavna cena na kraju meseca)530.000 : 500 = 1.060
(prosena nabavna cena na kraju meseca)UTROENO:UTROENO:300 kom300
kom = 310.000 (po prva ulazna jednako prvoj izlaznoj)= 310.000 (po
prva ulazna jednako prvoj izlaznoj)300 kom * 1.060300 kom * 1.060 =
318.000 (prosena nabavna cena na kraju meseca)= 318.000 (prosena
nabavna cena na kraju meseca)+ 8.000 (korektura trokova)+ 8.000
(korektura trokova)
Metoda koeficijenata za revalorizacijuMetoda koeficijenata za
revalorizaciju
Sastoji se u usaglaavanju nabavne i dnevne cene, primenom
odreenih koeficijeSastoji se u usaglaavanju nabavne i dnevne cene,
primenom odreenih koeficijenata na nabavnunata na nabavnu cenu.To
se postie na taj nain to se nabavne cene pojedinih sredstava mnoe
sa jedinstvenim ilicenu.To se postie na taj nain to se nabavne cene
pojedinih sredstava mnoe sa jedinstvenim ili razliitim
koeficijentima koji treba da izraze stepen rasta cena koje prati
statistika.Cena koja se dobijarazliitim koeficijentima koji treba
da izraze stepen rasta cena koje prati statistika.Cena koja se
dobija primenom koeficijenata naziva se revalorizaciona.primenom
koeficijenata naziva se revalorizaciona.Revalorizaciona cena se
najvie primenjuje kod osnovnih sredstavaRevalorizaciona cena se
najvie primenjuje kod osnovnih sredstava
Procenjivanje po dnevnoj ceniProcenjivanje po dnevnoj ceni
Nastala kao posledica negativnih strana primene nabavnih cena u
domenu procenjivanja.Nastala kao posledica negativnih strana
primene nabavnih cena u domenu procenjivanja.
4
-
Proceniti odreene vrste sredstava po dnevnoj ceni znai proceniti
ih po trinoj ceni na odreeniProceniti odreene vrste sredstava po
dnevnoj ceni znai proceniti ih po trinoj ceni na odreeni
dan.Prednost dnevne cene to se moe lako kontrolisati i utvrditi.
Meutim, to nije uvek sluaj. Itekakodan.Prednost dnevne cene to se
moe lako kontrolisati i utvrditi. Meutim, to nije uvek sluaj.
Itekako se moe vetaki delovati na porast cena krajem godine. Kao
posledica takve situacije i tenje zase moe vetaki delovati na
porast cena krajem godine. Kao posledica takve situacije i tenje za
povoljnije reenje procenjivanja po dnevnoj ceni, pristupilo se
primeni povoljnije reenje procenjivanja po dnevnoj ceni, pristupilo
se primeni prosene dnevne ceneprosene dnevne cene
Procenjivanje po nioj ceniProcenjivanje po nioj ceni
Princip nie cene poiva na komparaciji nabavnih i dnevnih cena.Po
ovom principu pri procenjivanjuPrincip nie cene poiva na
komparaciji nabavnih i dnevnih cena.Po ovom principu pri
procenjivanju bilansnih pozicija treba se opredeliti za onu cenu
koja je nia bez obzira kakav karakter ima.Uslov zabilansnih
pozicija treba se opredeliti za onu cenu koja je nia bez obzira
kakav karakter ima.Uslov za primenu ove metode procenjivanja je
postojanje obe cene, jer bez toga nema mogunosti za izbor
nieprimenu ove metode procenjivanja je postojanje obe cene, jer bez
toga nema mogunosti za izbor nie cene.cene.
Analiza bilansa uspehaAnaliza bilansa uspeha
Pojam i forma prikazivanja bilansa uspehaPojam i forma
prikazivanja bilansa uspehaZnaaj BU naglo poinje da raste u Znaaj
BU naglo poinje da raste u drugoj deceniji dvadesetog vekadrugoj
deceniji dvadesetog veka sa razvojem novih preduzea, sa razvojem
novih preduzea, konkurencije, i porastom znaaja poslovnog rezultata
za budunost firme.Bilans uspeha predstavljakonkurencije, i porastom
znaaja poslovnog rezultata za budunost firme.Bilans uspeha
predstavlja finansijski izvetaj u kome su prikazani finansijski
izvetaj u kome su prikazani prihodi i rashodi za dati obraunski
periodprihodi i rashodi za dati obraunski period iz ijeg
sueljavanja iz ijeg sueljavanja se utvruje rezultat koji moe biti
pozitivan i negativan.Bilans uspeha moe biti prikazan u formise
utvruje rezultat koji moe biti pozitivan i negativan.Bilans uspeha
moe biti prikazan u formi jednostranog pregledajednostranog
pregleda (forma liste ili tafelna forma) i u (forma liste ili
tafelna forma) i u formi dvostranog pregledaformi dvostranog
pregleda (forma konta).Za (forma konta).Za bilans uspeha u bilans
uspeha u formi kontaformi konta obino se kae da je pregledniji,
jasniji iskaz komponenti periodinog obino se kae da je pregledniji,
jasniji iskaz komponenti periodinog rezultata, kao i da je u
neposrednoj vezi sa knjigovodstvomrezultata, kao i da je u
neposrednoj vezi sa knjigovodstvom
Metode prikazivanja prihoda i rashodaMetode prikazivanja prihoda
i rashoda
Rashodi i prihodi mogu da se prikazuju u bilansu uspeha u
nesaldiranim i saldiranim iznoRashodi i prihodi mogu da se
prikazuju u bilansu uspeha u nesaldiranim i saldiranim
iznosima.sima.U prvom sluaju (nesaldiranim iznosima) bilans uspeha
se sastavlja po bruto, a u drugim sluajevimaU prvom sluaju
(nesaldiranim iznosima) bilans uspeha se sastavlja po bruto, a u
drugim sluajevima (saldiranim iznosima) po neto principu.U bilansu
uspeha sainjenom po (saldiranim iznosima) po neto principu.U
bilansu uspeha sainjenom po bruto principubruto principu ne
kompenziraju ne kompenziraju se pojedine vrste prihoda i rashoda ve
se svaka vrsta prihoda i rashoda iskazuje posebno.se pojedine vrste
prihoda i rashoda ve se svaka vrsta prihoda i rashoda iskazuje
posebno.Bilans uspeha sastavljen po Bilans uspeha sastavljen po
neto principuneto principu moe da bude sastavljen na razliite
naine. moe da bude sastavljen na razliite naine.Sadraj bilansa
uspeha na osnovu naih propisaSadraj bilansa uspeha na osnovu naih
propisaBilans uspeha sadri:Poslovne prihode, rashode i
rezultat,Finansijske prihode, rashode i rezultat,Ostali prihode,
rashode i rezultat iUkupni rezultat pravnog lica.Prihodi i rashodi,
dakle, po svom karakteru mogu biti poslovni, finansijski i
ostali.
5
-
Poslovni i finansijski prihodi i rashodi imaju atribut
redovnih.Poslovni su rezultat osnovne delatnosti preduzea i stalnog
su karaktera.Finansijski nastaju kao rezultat finansijskih
transakcija preduzea sa okruenjem.Vanredni prihodi i rashodi
nastaju kao rezultat vanrednih aktivnosti preduzea.
Poslovni rashodiPoslovni rashodiPoslovne rashode (Poslovne
rashode ( trokove perioda)trokove perioda) ine: nabavna vrednost
prodate robe, trokovi materijala, trokovi ine: nabavna vrednost
prodate robe, trokovi materijala, trokovi zarada, naknada zarada i
ostali lini rashodi, trokovi proizvodnih usluga, trokovi
amortizacije izarada, naknada zarada i ostali lini rashodi, trokovi
proizvodnih usluga, trokovi amortizacije i rezervisanja nezavisno
od momenta plaanja. Korekturom smanjenja odnosno poveanja
vrednostirezervisanja nezavisno od momenta plaanja. Korekturom
smanjenja odnosno poveanja vrednosti zaliha nedovrene proizvodnje i
gotovih proizvoda, pri utvrivanju trokova perioda, uz poveanje
zazaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, pri utvrivanju
trokova perioda, uz poveanje za iznos nabavne vrednosti prodate
robe i materijala, upotpunjava se celina poslovnih rashoda.iznos
nabavne vrednosti prodate robe i materijala, upotpunjava se celina
poslovnih rashoda. Rashodi finansiranja Rashodi finansiranjaRashodi
finansiranjaRashodi finansiranja obuhvataju rashode iz odnosa sa
povezanim preduzeima, kamate, negativne obuhvataju rashode iz
odnosa sa povezanim preduzeima, kamate, negativne kursne razlike,
rahode po osnovu efekata valutne klauzule, rashodi od uea u gubitku
zavisnihkursne razlike, rahode po osnovu efekata valutne klauzule,
rashodi od uea u gubitku zavisnih pravnih lica i zajednikih
ulaganja koji se obraunavaju korienjem metoda udela i ostali
finansijskipravnih lica i zajednikih ulaganja koji se obraunavaju
korienjem metoda udela i ostali finansijski rashodi.rashodi.
Neposlovni ili vanredni rashodiNeposlovni ili vanredni
rashodiVanredne (neposlovne ili ostale) rashodeVanredne (neposlovne
ili ostale) rashode ine gubici po osnovu rashodovanja i prodaje
nematerijalmih ine gubici po osnovu rashodovanja i prodaje
nematerijalmih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme, gubici
po osnovu prodaje uea u kapitalu i hartija odulaganja, nekretnina,
postrojenja i opreme, gubici po osnovu prodaje uea u kapitalu i
hartija od vrednosti, gubici od prodaje materijala, manjkovi,
rashodi po osnovu efekata ugovorene zatite odvrednosti, gubici od
prodaje materijala, manjkovi, rashodi po osnovu efekata ugovorene
zatite od rizika, koji ne ispunjavaju uslove da se iskau u okviru
revalorizacionih rezervi, rashodi po osnovurizika, koji ne
ispunjavaju uslove da se iskau u okviru revalorizacionih rezervi,
rashodi po osnovu direktnih otpisa potraivanja, rashodi po osnovu
rashodovanja zaliha materijala i robe, ostalidirektnih otpisa
potraivanja, rashodi po osnovu rashodovanja zaliha materijala i
robe, ostali nepomenuti rashodi.nepomenuti rashodi.
Poslovni prihodiPoslovni prihodi
Poslovni prihodi sadrePoslovni prihodi sadre: prihode od prodaje
robe, prihode od prodaje proizvoda i usluga, prihode od: prihode od
prodaje robe, prihode od prodaje proizvoda i usluga, prihode od
aktiviranja uinaka, promenu vrednosti zaliha, prihode od premija,
subvencija, dotacija, donacija i ostaliaktiviranja uinaka, promenu
vrednosti zaliha, prihode od premija, subvencija, dotacija,
donacija i ostali poslovni prihodi koji su obraunati u
knjigovodstvenoj ispravi, nezavisno od vremena naplate.poslovni
prihodi koji su obraunati u knjigovodstvenoj ispravi, nezavisno od
vremena naplate.Finansijski prihodiFinansijski prihodiFiFi
nansijski prihodinansijski prihodi obuhvataju: prihode od kamata,
pozitivne kursne razlike, prihode po osnovu efekata obuhvataju:
prihode od kamata, pozitivne kursne razlike, prihode po osnovu
efekata valutne klauzule, prihode od uea u dobitku zavisnih pravnih
lica i zajednikih ulaganja, kao i ostalevalutne klauzule, prihode
od uea u dobitku zavisnih pravnih lica i zajednikih ulaganja, kao i
ostale finansijske prihode.finansijske prihode.Neposlovni i
vanredni prihodNeposlovni i vanredni prihodiiOstale prihode
ineOstale prihode ine: dobici od prodaje nematerijalnih ulaganja,
nekretnina, postrojenja i opreme, dobici: dobici od prodaje
nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja i opreme, dobici
od prodaje uea i dugoronih hartija od vrednosti, dobici od prodaje
materijala, vikovi, naplaenaod prodaje uea i dugoronih hartija od
vrednosti, dobici od prodaje materijala, vikovi, naplaena otpisana
potraivanja, prihodi po osnovu efekata ugovorene zatite od rizika,
prihodi od smanjenjaotpisana potraivanja, prihodi po osnovu efekata
ugovorene zatite od rizika, prihodi od smanjenja obaveza, prihodi
od ukidanja dugoronih rezervisanja i ostali prihodi.obaveza,
prihodi od ukidanja dugoronih rezervisanja i ostali prihodi.
6
-
Analiza rashoda bilansa uspehaAnaliza rashoda bilansa uspeha
Pojam rashoda obuhvata sve izdatke koji prate poslovanje
preduzea. Rashodi preduzea se dele naPojam rashoda obuhvata sve
izdatke koji prate poslovanje preduzea. Rashodi preduzea se dele na
poslovne, finansijske i ostale. Svi oni su uslovljeni osnovnom
delatnou preduzea. Razgranienjeposlovne, finansijske i ostale. Svi
oni su uslovljeni osnovnom delatnou preduzea. Razgranienje izmeu
pojma rashoda i trokova se zasniva na stavu da oizmeu pojma rashoda
i trokova se zasniva na stavu da onaj deo rashoda koji je vezan za
proizvodnjunaj deo rashoda koji je vezan za proizvodnju proizvoda,
koji moe biti ukalkulisan u cenu kotanja ini kategoriju
trokovaproizvoda, koji moe biti ukalkulisan u cenu kotanja ini
kategoriju trokova..Elementi rashodneElementi rashodne strane
bilansa uspeha - baziraju se na preuzimanju vrednosti iz bilansa
stanja po onim vrednostima postrane bilansa uspeha - baziraju se na
preuzimanju vrednosti iz bilansa stanja po onim vrednostima po
kojima se one tamo bilansiraju (npr. po planskim cenama)Proces
preuzimanja vrednosti iz bilansa stanjakojima se one tamo
bilansiraju (npr. po planskim cenama)Proces preuzimanja vrednosti
iz bilansa stanja odvija se na dva mogua naina:odvija se na dva
mogua naina: Prvi:Prvi: smanjenje vrednosti neke realne imovine
smanjenje vrednosti neke realne imovine Drugi: Drugi: formiranje
neke obaveze formiranje neke obavezeBilans uspeha na rashodnoj
strani prima elemente bilansa stanja kojima se smanjuje njihova
vrednost,Bilans uspeha na rashodnoj strani prima elemente bilansa
stanja kojima se smanjuje njihova vrednost, ili pak vri njegovo
tereenje putem poveanja obaveza.Bilans uspeha prima elemente
bilansa stanjaili pak vri njegovo tereenje putem poveanja
obaveza.Bilans uspeha prima elemente bilansa stanja onakve kakvi su
bez obzira na to da li oni stvarno treba takvi da buduonakve kakvi
su bez obzira na to da li oni stvarno treba takvi da buduTrokovi se
iskazuju u bilansu uspeha nezavisno od toga da li su uopte
uslovljeni odvijanjem biloTrokovi se iskazuju u bilansu uspeha
nezavisno od toga da li su uopte uslovljeni odvijanjem bilo kakvih
procesa u preduzeu. Dovoljno je samo da su oni nastali.kakvih
procesa u preduzeu. Dovoljno je samo da su oni nastali.
Elementi prihodne strane bilansa uspehaElementi prihodne strane
bilansa uspeha
Kod prihodne strane bilansa uspeha znaajno je da se vrednosni
iskazi objektiviziraju i iskau poKod prihodne strane bilansa uspeha
znaajno je da se vrednosni iskazi objektiviziraju i iskau po
segmentima i nosiocima trokova, odnosno prihodasegmentima i
nosiocima trokova, odnosno prihoda.Uslovi prodaje se ugrauju u
prihodnu stranu.Uslovi prodaje se ugrauju u prihodnu stranu bilansa
uspeha ako se radi o prodaji na popust ili o bilo kakvim
bonifikacijama problemi u praksi:bilansa uspeha ako se radi o
prodaji na popust ili o bilo kakvim bonifikacijama problemi u
praksi:-prodaja koja se realizuje pod specifinim
okolnostima-prodaja koja se realizuje pod specifinim okolnostima
(npr. multilevel marketing)(npr. multilevel marketing)-realizacija
pod povlaenim komercijalnim uslovima-realizacija pod povlaenim
komercijalnim uslovima- prihodi se naplauju avansno- prihodi se
naplauju avansnoU svim ovakvim sluajevima javlja se nepotpuna slika
za analitiko zakljuivanje, pa se ovakvi bilansiU svim ovakvim
sluajevima javlja se nepotpuna slika za analitiko zakljuivanje, pa
se ovakvi bilansi
moraju preureivati kada se formira valjan analitiki zakljuak i
ocena poslovnepolitikemoraju preureivati kada se formira valjan
analitiki zakljuak i ocena poslovnepolitikeAnaliza rezultata
poslovanjaAnaliza rezultata poslovanja
Prema klasinom shvatanju primarni cilj poslovanja preduzea je da
maksimizira profit u koristPrema klasinom shvatanju primarni cilj
poslovanja preduzea je da maksimizira profit u korist vlasnika
kapitalavlasnika kapitala;;je maksimiranje rentabilnosti poslovnih
ulaganjaje maksimiranje rentabilnosti poslovnih ulaganja..Sa
aspekta vremenaSa aspekta vremena u teoriji se razlikuju u teoriji
se razlikuju totalni i periodini rezultat preduzeatotalni i
periodini rezultat preduzeaSa prostornog aspektaSa prostornog
aspekta rezultat se moe odnositi na rezultat se moe odnositi na
preduzee u celini ili na njegove organizacionepreduzee u celini ili
na njegove organizacione delovedelovePrema porekluPrema poreklu
rezultat moe biti rezultat moe biti poslovni, finasijski i
vanredniposlovni, finasijski i vanredniPo Po svomsvom karakteru
karakteru rezultat moe biti rezultat moe biti uporediv i
neuporediv, realizovan i nerealizovan, naplaen iuporediv i
neuporediv, realizovan i nerealizovan, naplaen i nenaplaen,
pozitivan i negativannenaplaen, pozitivan i negativanI konano,
rezultat preduzea moe biti I konano, rezultat preduzea moe biti
pozitivan i negativan.pozitivan i negativan.
7
-
Analizom dobitkaAnalizom dobitka se izvode konstatacije o
realnosti njegovog obrauna i karakteru, o njegovom obimu se izvode
konstatacije o realnosti njegovog obrauna i karakteru, o njegovom
obimu u tekuoj godini, kao i trendu njegove dinamike u odnosu na
prethodnu godinu.u tekuoj godini, kao i trendu njegove dinamike u
odnosu na prethodnu godinu. Raspodela finansijskog rezultata
Raspodela finansijskog rezultata
Preduzeu ostaje onaj deo profita koji dobije u raspodeli sa
dravom-Preduzeu ostaje onaj deo profita koji dobije u raspodeli sa
dravom- neto dobitneto dobit..Neto dobit se rasporeuje na:Neto
dobit se rasporeuje na:Deo na ime dividende (zarada investitora)Deo
na ime dividende (zarada investitora)Deo na ime participacije
zaposlenih;Deo na ime participacije zaposlenih;Deo na ime jaanja
fondova preduzea;Deo na ime jaanja fondova preduzea;Deo na ime
ostalih namena;Deo na ime ostalih namena;Deo koji ostaje privremeno
nerasporeen.Deo koji ostaje privremeno nerasporeen.
Posledice neregularnosti finansijskog rezultataPosledice
neregularnosti finansijskog rezultata
Ako se Ako se u bilansu uspeha umanje rashodiu bilansu uspeha
umanje rashodi finansijski rezultat biti vei finansijski rezultat
biti vei nego to bi realno trebalo danego to bi realno trebalo da
bude.Posledica - oni trokovi koje je trebalo ukljuiti u bilans
uspeha zadravaju se na zalihamabude.Posledica - oni trokovi koje je
trebalo ukljuiti u bilans uspeha zadravaju se na zalihama
materijalnih vrednosti, ili pak na nekoj neiskazanoj obavezi u
bilansnoj pasivi (zalihe repromaterijala ilimaterijalnih vrednosti,
ili pak na nekoj neiskazanoj obavezi u bilansnoj pasivi (zalihe
repromaterijala ili drugih materijalnih vrednosti su skuplje i sa
veom vrednou se unose u bilans stanja). Narednidrugih materijalnih
vrednosti su skuplje i sa veom vrednou se unose u bilans stanja).
Naredni obraunski period e biti tereen veim trokovima pa e
finansijski rezultat perioda biti manji nego toobraunski period e
biti tereen veim trokovima pa e finansijski rezultat perioda biti
manji nego to bi trebalo da bude.Ako se bi trebalo da bude.Ako se
prihodi iskazuju nerealno vie,prihodi iskazuju nerealno vie, to
znai da e to znai da e potraivanje od kupca popotraivanje od kupca
po osnovu prodaje biti fiktivno uveanoosnovu prodaje biti fiktivno
uveano
Metode obraunavanja rezultata (metode sainjavanja bilansa
uspeha)
Obraunavanje periodinog rezultata u bilansu uspeha pretpostavlja
suprostavljanje meusobno uporedivih veliina (prihoda i
rashoda).Uporedivost se ne postavlja kao pitanje samo kada su
proizvedene i prodate koliine u obraunskom periodu jednake.Poto se,
po pravilu, proizvedene i prodate koliine ne podudaraju, one se
moraju raunski dovesti u sklad da bi periodini rezultat mogao da
bude obraunat.To se moe postii primenom dve glavne metode
bilansiranja rezultata, i to:1) Metoda ukupnih trokova, i2) Metoda
prodatih trokova
Metoda ukupnih trokova (raun uinaka)
MUT se zasniva na stavu da kriterijum za povezivanje sa
prihodima predstavljaju ukupni trokovi perioda (ne trokovi prodatih
proizvoda).Poslovni rezultat se utvruje suprostavljanjem svih
rashoda obraunskog perioda i svih uinaka istog perioda.U bilansu
uspeha sainjenom po MUT na strani
8
-
rashoda iskazuju se ukupni rashodi a na strani prihoda se
iskazuju ukupni prihodi ostvareni u toku perioda.Problem s primenom
MUT nastaje kada se prodaja koliinski ne podudara sa proizvodnjom u
istom periodu, odnosno kada postoje promenjive zalihe
uinaka.Raunska uporedivost (u pogledu njihove koliinske komponente)
rashoda i prihoda ostvaruje se na taj nain to se prihodima od
prodaje dodaje poveanje zaliha uinaka (ako je u toku perioda dolo
do poveanja), a oduzima smanjenje stanja zaliha (ako su zalihe
uinaka u toku perioda smanjene).Ukljuivanje promene stanja zaliha u
prihode moe biti shvaeno i kao indirektna korektura ukupnih rashoda
perioda, ime se oni svode na rashode prodatih uinaka.Sadrina
bilansa uspeha, dakle, zavisi od metoda po kojima je sainjen i
naina ukljuivanja poreza i doprinosa na finansijski rezultat u
bilansu uspeha.Ako se bilans uspeha sainjava po metodi ukupnih
trokova mogua je primena ili bruto ili neto principa.Neto princip
metode ukupnih trokova Po neto principu iz bilansiranja se
iskljuuju poetne i krajnje zalihe materijala i trgovake robe i
nabavka materijala i trgovake robe u toku obraunskog perioda.Bilans
uspeha po neto principu metode ukupnih trokova moe da se saini na
tri naina:1) sa korekcijom na strani prihoda,2) sa korekcijom na
strani rashoda i3) sa korekcijom na obe strane.
Metoda prodatih trokova (uinaka) - Raun prodajeMetoda prodatih
trokova (uinaka) - Raun prodaje
Prema ovoj metodi uspeh obraunskog perioda utvruje se
suprostavljanjem prihoda od prodaje proizvoda sa rashodima prodatih
proizvoda (ne svih rashoda perioda, nego pored onih razgranienih po
vremenskom kriterijumu jo samo rashoda koji su nastali po osnovu
prodaje proizvoda, usluga, robe).Trokovi prodatih proizvoda zovu se
jo i puna cena kotanja prodatih proizvoda. Nju ine proizvodna cena
kotanja (trokovi proizvodnje) prodatih proizvoda i poslovni trokovi
perioda koji se u datoj fazi prodaje vezuju za prodate proizvode.Po
ovoj metodi sadrinu bilansa uspeha ine prihodi od prodaje proizvoda
i trokovi prodatih proizvoda, a ne ukupni uinci perioda i ukupni
trokovi preduzea, pa u bilansu uspeha nisu potrebne nikakve
korekcije na strani prihoda za promenu zaliha uinaka u toku
perioda; to ostaje u krugu rauna stanja.Rezultat obraunat po MPT se
smatra nepotpunim periodinim rezultatom, jer nedostaju prihodi i
rashodi koji se odnose na neprodate zalihe.Da bi raun uspeha postao
potpun te da bi se iz njega mogao sagledati uticaj promene stanja
zaliha poluproizvoda i gotovih proizvoda na visinu ostvarenog
rezultata, a da se pri tome ne izae iz okvira ove metode ine se
razne adaptacije rashodne strane rauna uspeha.Tako se npr. ukupnim
rashodima proizvodnje odnosnog perioda, korigovanim za promene
stanja zaliha nedovrene proizvodnje, dodaju trokovi upravljanja i
prodaje i vrednost zaliha gotovih proizvoda na poetku perioda.
9
-
Doterivanje rauna uspeha po metodi prodatih trokova je uobiajena
praksa uanglosaksonskim zemljama, naroito u SAD.Bilansi uspeha se
prikazuju obavezno u formi liste, to odgovara metodi, ali uz
isticanje poetnih zaliha gotovih proizvoda, trokova ostvarene
prozvodnje, i zaliha gotovih gotovih proizvoda na kraju godine,
tako da prvi deo rauna uspeha izgleda:
Ralanjavanje u raunu uspeha
Sutina ralanjavanja u raunu uspeha je u segmentiranju ukupnog
(bruto) rezultata prema unapred izabranim kriterijumima.Zahtev
kontrole ostvarenog uspeha namee potrebu ralanjavanja ukupnog
uspeha prema podrujima njegovog nastanka (izvora uspeha).Nezavisno
od metode po kojoj je sainjen bilans uspeha, prihodi mogu da budu
bilansirani po sistemu fakturisane ili naplaene realizacije.Raun
uspeha po metodi ukupnih trokovaIzgradnja rauna uspeha po ovoj
metodi pretpostavlja na samom poetku: 1) izbor forme prikazivanja i
2) izbor varijante metode ukupnih trokova.U upotrebi su obe forme i
to forma konta i forma liste.Metoda ukupnih trokova ima dve osnovne
varijante. Prva bi se mogla nazvati metodom punih ukupnih trokova,
druga metodom nepotpunih ukupnih trokova.Sutina prve je u tome to
se na strani rashoda ne pojavljuje skontirana potronja materijala,
nego se iskazuje poetno stanje zaliha, ukupna nabavka perioda i
korekcija zaliha na kraju perioda. Na taj nain, na strani rashoda
se ne prikazuje bruto kretanje nabavke, to je zgodna informacija za
kontrolu ulaganja u poslovni proces. Na strani prihoda pojavljuje
se korektura zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda.Druga
varijanta ove metode se razlikuje od prve po tome to se na strani
rashoda ne prikazuje bruto nabavka materijala sa korekturom zaliha,
nego samo skontirana potronja materijala.
Meusobna uslovljenost bilansa stanja i uspehaBilans stanja i
uspeha predstavljaju dva meusobno povezana, ali po funkcijama
razliita finansijska izvetaja.Bilans uspeha se zatvara na taj nain
to se kao njegov krajni rezultat javlja dobitak ili gubitak,
odnosno ni jedno ni drugo ako je rezultat nula.Bilans uspeha se
zatvara na taj nain to se kao njegov krajni rezultat javlja dobitak
ili gubitak, odnosno ni jedno ni drugo ako je rezultat nula.U
sluaju pozitivnog finansijskog rezultata dobitak se evidentira na
strani pasive bilansa stanja i na rashodnoj strani bilansa
uspeha.Obrnuto, u sluaju negativnog finansijskog rezultata gubitak
se evidentira u aktivi bilansa stanja i na prihodnoj strani bilansa
uspeha.
Analiza rauna
Knjigovodstveni sistem raspolae knjigovodstvenim raunima
(kontima ili samo raunima) koji u znaajnoj meri pojednostavljuju
nain voenja knjigovodstvene evidencije.Osobenost
10
-
knjigovodstvenog rauna u tradicionalnom obliku je njegova
dvostranost. Kao to bilans ima levu i desnu stranu obeleenu po
konvenciji aktiva i pasiva isto tako i rauni imaju levu i desnu
stranu koje se po konvenciji obeleavaju sa duguje i
potrauje.Razlikuju se rauni bilansa stanja i rauni bilansa
uspeha.Rauni bilansa stanja prikazuju pojedine oblike imovine i
kapitala preduzea. U zavisnosti od karaktera imovine, odnosno
kapitala koji prikazuju, rauni se dele na aktivne, pasivne i
aktivnopasivne.
Analiza aktivnih rauna
Klasa 0: Neuplaeni upisani kapital i stalna imovina00 Neuplaeni
upisani kapital01 Nematerijalna ulaganja02 - Nekretnine,
postrojenja, oprema i bioloka sredstva03 Dugoroni finansijski
plasmani
Klasa 1: Zalihe10 Zalihe materijala11 Nedovrena proizvodnja12
Gotovi proizvodi13 - Roba14 Nekretnine pribavljene radi prodaje15
Dati avansiKlasa 2: Kratkorona potraivanja, plasmani i gotivina20
Potraivanja po osnovu prodaje21 Potraivanja iz specifinih poslova22
- Druga potraivanja23 Kratkoroni finansijski plasmani24 Gotovinski
ekvivalenti i gotovina27 Porez na dodatu vrednost28 Aktivna
vremenska razgranienja29 Gubitak iznad visine kapitalaRauni rashoda
koji, takoe, imaju aktivan karakter su sledei:Klasa 5: Rashodi50
Nabavna vrednost prodate robe51 Trokovi materijala52 Trokovi
zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi53 Trokovi proizvodnih
usluga54 Trokovi amortizacije i rezervisanja
11
-
55 Nematerijalni trokovi56 Finansijski rashodi57 Ostali
rashodi58 Rashodi po osnovu obezvreenja imovine59 Vanredni rashodi
i prenos rashodaKlasa 8: Vanbilansna evidencija88 Vanbilansna
aktiva
Analiza pasivnih rauna
Klasa 3: Kapital30 Osnovni i ostali kapital31 Neuplaeni upisani
kapital32 - Rezerve33 Revalorizacione rezerve34 Nerasporeena
dobit35 - GubitakKlasa 4: Dugorona rezervisanja i obaveze40
Dugorona rezervisanja41 Dugorone obaveze42 Kratkorone finansijske
obaveze43 Obaveze iz poslovanja44 Obaveze iz specifinih poslova45
Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada46 Druge obaveze47 Obaveze
za porez na dodatu vrednost48 Obaveze za ostale poreze, doprinose i
druge dabine49 Pasivna vremenska razgranienja
Dodatni finansijski izvetajiDodatni finansijski izvetaji
DDva tipa ili dve metode analize likvidnosti zasnovane na
veliini novanog tokava tipa ili dve metode analize likvidnosti
zasnovane na veliini novanog toka::-- Prva se zasniva na veliini
novanog toka (cash-flow) a Prva se zasniva na veliini novanog toka
(cash-flow) a-- druga na svim finansijskim tokovima (funds flow).
druga na svim finansijskim tokovima (funds flow).
Izvetaj o novanim tokovima (cash flow)Izvetaj o novanim tokovima
(cash flow)
Koncept cash flow analize je novijeg daKoncept cash flow analize
je novijeg datumatuma ((pedesetih godin nastaje)pedesetih godin
nastaje)
12
-
Danas se koristi u velikom broju zemalja kao sredstvo za procenu
prinosne snage i za procenuDanas se koristi u velikom broju zemalja
kao sredstvo za procenu prinosne snage i za procenu finansijske
snage preduzeaCash flow je viak prihoda koji je po odbitku poreza
na dobitak, slobodanfinansijske snage preduzeaCash flow je viak
prihoda koji je po odbitku poreza na dobitak, slobodan za isplatu
dividendi, uea u dobitku, investiranje u osnovna sredstva i
dospelih dugoronih zajmova.za isplatu dividendi, uea u dobitku,
investiranje u osnovna sredstva i dospelih dugoronih
zajmova.Ukoliko postoji neupotrebljeni cash flow on poveava obrtna
sredstva i koristi se za isplatuUkoliko postoji neupotrebljeni cash
flow on poveava obrtna sredstva i koristi se za isplatu kratkoronih
obaveza, za ulaganje u zalihe, za profitabilno plasiranje ili
poveanje rezervikratkoronih obaveza, za ulaganje u zalihe, za
profitabilno plasiranje ili poveanje rezervi gotovine.injenica da
postoji nesklad izmeu gotovine i rezultata je uticala da se
ustanovi potreba zagotovine.injenica da postoji nesklad izmeu
gotovine i rezultata je uticala da se ustanovi potreba za njihovim
posebnim utvrivanjem i prezentiranjem.njihovim posebnim utvrivanjem
i prezentiranjem.
Namene i sadraj aktivnosti izvetaja o novanim tokovimaNamene i
sadraj aktivnosti izvetaja o novanim tokovimaCash flow izvetava o
svim novanim aktivnostima (primanjima i isplatama) preduzea
tokomCash flow izvetava o svim novanim aktivnostima (primanjima i
isplatama) preduzea tokom odreenog perioda.On objanjava uzroke koji
su doveli do novanih promena istovremeno pruajuiodreenog perioda.On
objanjava uzroke koji su doveli do novanih promena istovremeno
pruajui informacije o poslovnim, finansijskim i investicionim
aktivnostimaNa visinu gotovine u preduzeuinformacije o poslovnim,
finansijskim i investicionim aktivnostimaNa visinu gotovine u
preduzeu utiu odluke koje proistiu iz poslovnog upravljanja i iz
finansijskog upravljanja.utiu odluke koje proistiu iz poslovnog
upravljanja i iz finansijskog upravljanja.Osnovne aktivnosti
:Osnovne aktivnosti :Poslovne aktivnostiPoslovne aktivnosti su
glavne aktivnosti preduzea koje donose prihod i druge aktivnosti,
osim onihsu glavne aktivnosti preduzea koje donose prihod i druge
aktivnosti, osim onih koje su aktivnosti investiranja i aktivnosti
finansiranja. Re je, dakle, o aktivnostima ili transakcijamakoje su
aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja. Re je, dakle, o
aktivnostima ili transakcijama koje utiu na bilans uspeha.koje utiu
na bilans uspeha.Investicione aktivnostiInvesticione aktivnosti su
sticanje i otuivanje dugoronih sredstava i drugih ulaganja koaj
nisusu sticanje i otuivanje dugoronih sredstava i drugih ulaganja
koaj nisu ukljuena u gotovinske ekvivalente.ukljuena u gotovinske
ekvivalente.Finansijske aktivnostiFinansijske aktivnosti su
aktivnosti koje dovode do promena u visini i sastavu sopstvenog
kapitala isu aktivnosti koje dovode do promena u visini i sastavu
sopstvenog kapitala i obaveza preduzea po osnovu uzetih
zajmova.obaveza preduzea po osnovu uzetih zajmova.
Gotovinski priliviGotovinski prilivi Gotovinski odliviGotovinski
odliviPoslovne aktivnostiPoslovne aktivnosti Naplata od
kupcaNaplata od kupca Got.isplate dobavlj.Got.isplate dobavlj.
Naplacene kam.i dividendeNaplacene kam.i dividende Got.isplate
zaposlenimaGot.isplate zaposlenimaOstala poslovna primanjaOstala
poslovna primanja Plaena kam.i poreziPlaena kam.i porezi
Ost.poslovne got.isplateOst.poslovne got.isplateInvesticione
aktivnostiInvesticione aktivnosti Prodaja imovine,postrojenja
iProdaja imovine,postrojenja i
opremeopremeKupovina imovine postrojenja iKupovina imovine
postrojenja i
opremeopremeProdaja hov koje nisuProdaja hov koje nisu
got.ekvivalentigot.ekvivalentiKupovina hov koje nisuKupovina hov
koje nisu
got.ekvivalentigot.ekvivalentiPrimanje od otplata zajmaPrimanje
od otplata zajma zaduivanjezaduivanje
Finansijske aktivnostiFinansijske aktivnosti Gotov.pozajmice od
poverilacaGotov.pozajmice od poverilaca Otplata pozajmljenih
iznosaOtplata pozajmljenih iznosaEmitovanje hovEmitovanje hov Otkup
deoniarskih akcijaOtkup deoniarskih akcijaDeoniarskog
kapitalaDeoniarskog kapitala Isplata dividendiIsplata dividendi
Izrada izvetaja o novanim tokovima je jednostavna i praktino
obuhvata dve faze:
13
-
1)prvo,navedu se aktivnosti koje poveavaju gotovinu(tj prilivi
gotovog novca) i oni koji smanjuju gotovinu (tj odlive gotovog
novca)2)drugo,izvri se klasifikacija svakog priliva i odliva
gotovog novca u jednu od tri kategorije prema vrsti aktivnosti koja
je to prouzrokovala:poslovne aktivnosti,investicione ili
finansijske aktivnosti.
Metode izvetavanja o novanim tokovima Metode izvetavanja o
novanim tokovima
1. metoda indirektnog utvrivanja tokova gotovine i gotovinskih
ekv1. metoda indirektnog utvrivanja tokova gotovine i gotovinskih
ekvivalenata (indirektna metoda)-ivalenata (indirektna
metoda)-osnovno obeleje indirektnog metoda ogleda se u tome to se
tokovi gotovine i ekvivalenti gotovine izosnovno obeleje
indirektnog metoda ogleda se u tome to se tokovi gotovine i
ekvivalenti gotovine iz poslovanja utvruju polazei od neto
dobitkaposlovanja utvruju polazei od neto dobitka2. metoda
direktnog utvrivanja tokova gotovine i gotovinskih ekvivalenata
(direktna metoda)-2. metoda direktnog utvrivanja tokova gotovine i
gotovinskih ekvivalenata (direktna metoda)-identifikacija gotovine
i got.ekviv.iz poslovanja se vri na bazi bruto tokovaidentifikacija
gotovine i got.ekviv.iz poslovanja se vri na bazi bruto
tokovaUtvrivanje cash flow i u jednom i u drugom sluaju se vri
raunski na osnovu podataka iz bilansaUtvrivanje cash flow i u
jednom i u drugom sluaju se vri raunski na osnovu podataka iz
bilansa stanja i bilansa uspehastanja i bilansa uspeha
ITG po metodi direktnog utvrivanja tokova gotovine iz
poslovanjaITG po metodi direktnog utvrivanja tokova gotovine iz
poslovanja
Prema direktnoj metodi, informacije o glavnim stavkama bruto
priliva gotovine i bruto odliva gotovinePrema direktnoj metodi,
informacije o glavnim stavkama bruto priliva gotovine i bruto
odliva gotovine mogu da se utvrde na jedan od sledeih naina:mogu da
se utvrde na jedan od sledeih naina:-iz raunovodstvene evidencije
preduzea; ili-iz raunovodstvene evidencije preduzea;
ili-usklaivanjem prodaje, trokova prodatih proizvoda (prihodi od
kamate i slini prihodi i rashodi-usklaivanjem prodaje, trokova
prodatih proizvoda (prihodi od kamate i slini prihodi i rashodi
kamata i sline naknade za finansijske institucije) i drugih stavki
bilansa uspeha za:kamata i sline naknade za finansijske
institucije) i drugih stavki bilansa uspeha za:promene u stanju
zaliha i poslovnih potraivanja i obaveza u toku perioda;druge
negotovinske stavke; i-ostale stavke, gde uinci gotovine
predstavljaju tokove gotovine iz aktivnosti investiranja ili-ostale
stavke, gde uinci gotovine predstavljaju tokove gotovine iz
aktivnosti investiranja ili finansiranja.finansiranja.
Meuzavisnost IOGT i bilansa stanjaMeuzavisnost IOGT i bilansa
stanjaRavnotea u bilansu stanja se moe predstaviti sledeom
jednainom:Ravnotea u bilansu stanja se moe predstaviti sledeom
jednainom:Aktiva (A) = Obaveze (L) + Akcionarski udeo (SE)Aktiva
(A) = Obaveze (L) + Akcionarski udeo (SE)Gotovina + Bezgotovinska
sredstva = Obaveze + Akcionarski udeo[2]Gotovina + Bezgotovinska
sredstva = Obaveze + Akcionarski udeo[2]Gotovina = Obaveze +
Akcionarski udeo Bezgotovinska sredstvaGotovina = Obaveze +
Akcionarski udeo Bezgotovinska sredstvaBilo koja promena () u
gotovini mora biti praena promenom jedne ili vie stavki na desnoj
strani daBilo koja promena () u gotovini mora biti praena promenom
jedne ili vie stavki na desnoj strani da bi jednaina ostala u
ravnotei:bi jednaina ostala u ravnotei:
Gotovina = Obaveza (L)+ Akcionarskog udela (SE) Bezgotovinskih
sredstava(NCA) Gotovina = Obaveza (L)+ Akcionarskog udela (SE)
Bezgotovinskih sredstava(NCA) Iz navedenog proizilazi da je:Iz
navedenog proizilazi da je:
Promena u gotovini = Promena u svim bezgotovinskim
stanjimaPromena u gotovini = Promena u svim bezgotovinskim
stanjima
14
-
U knigovodstvu je mogue napraviti pregled svih posloU
knigovodstvu je mogue napraviti pregled svih poslovnih transakcija
tokom poslovne godine. Pregledvnih transakcija tokom poslovne
godine. Pregled onih transakcija koje ukljuuju gotovinu su oznaene
sa zvezdicom (*):onih transakcija koje ukljuuju gotovinu su oznaene
sa zvezdicom (*):*2. Naplate potraivanja*2. Naplate potraivanja*5.
Plaanja dugovanja dobavljaima*5. Plaanja dugovanja dobavljaima*7.
Isplata plata*7. Isplata plata*8. Priznavanje nastale kamate i
isplata*8. Priznavanje nastale kamate i isplata*9. Priznavanje i
isplata poreza na dohodak*9. Priznavanje i isplata poreza na
dohodak*11. Nabavka osnovnih sredstava za gotovinu*11. Nabavka
osnovnih sredstava za gotovinu*12. Prodaja osnovnih sredstava po
knjienoj vrednosti*12. Prodaja osnovnih sredstava po knjienoj
vrednosti*13. Izdavanje dugoronog duga*13. Izdavanje dugoronog
duga*14. Emitovanje obinih akcija*14. Emitovanje obinih akcija*15.
Objava i isplata dividendi*15. Objava i isplata dividendi
Izraunavanje gotovinskih tokova iz investicionih i finansijskih
aktivnostiIzraunavanje gotovinskih tokova iz investicionih i
finansijskih aktivnosti
Uobiajena pravila koja se koriste prilikom provere stUobiajena
pravila koja se koriste prilikom provere stanja gotovine a na bazi
analize promena uanja gotovine a na bazi analize promena u stavkama
bilansa stanja su sledea:stavkama bilansa stanja su sledea:1.
Poveanja u gotovini (gotovinski prilivi) proistiu iz:1. Poveanja u
gotovini (gotovinski prilivi) proistiu iz:-Poveanja u obavezama ili
akcionarskog udela-Poveanja u obavezama ili akcionarskog udela-
Smanjenja u bezgotovinskoj aktivi- Smanjenja u bezgotovinskoj
aktivi2. Smanjenja u gotovini (gotovinski odlivi) proistiu iz:2.
Smanjenja u gotovini (gotovinski odlivi) proistiu iz:- Smanjenja u
obavezama ili deoniarskom kapitalu- Smanjenja u obavezama ili
deoniarskom kapitalu- Poveanja u bezgotovinskoj aktivi- Poveanja u
bezgotovinskoj aktivi moe se uoiti da su na gotovinske tokove iz
investicionih aktivnosti ( odliv) i finansijskih aktivnosti moe se
uoiti da su na gotovinske tokove iz investicionih aktivnosti (
odliv) i finansijskih aktivnosti
( priliv) kompanije uticale promene na sledeim pozicijama: (a)
osnovna sredstva, (b) dugorone( priliv) kompanije uticale promene
na sledeim pozicijama: (a) osnovna sredstva, (b) dugorone obaveze i
(c) deoniarski kapital.obaveze i (c) deoniarski kapital.
a. a. Neto osnovna sredstva povealaNeto osnovna sredstva poveala
su se za priliv u 20x2. Tri stavke obino objanjavaju promene: (1)
su se za priliv u 20x2. Tri stavke obino objanjavaju promene: (1)
steena aktiva, (2) steena aktiva, (2) prodajaprodaja aktive (asset
disposition), i (3) troak amortizacije za taj period. Stoga je:
aktive (asset disposition), i (3) troak amortizacije za taj period.
Stoga je:Poveanje u neto aktivi imovine (postrojenja) =
(Acqusisitions) nabavke prodaje (disposals) rashodPoveanje u neto
aktivi imovine (postrojenja) = (Acqusisitions) nabavke prodaje
(disposals) rashod amortizacijeamortizacijeElementi u ovoj jednaini
objanjavaju investicione aktivnosti kompanije. Praenje gotovinskih
tokovaElementi u ovoj jednaini objanjavaju investicione aktivnosti
kompanije. Praenje gotovinskih tokova iz investicionih aktivnosti
zahteva osnovno poznavanje aktivnosti iz te godine. Ponekad imate
samoiz investicionih aktivnosti zahteva osnovno poznavanje
aktivnosti iz te godine. Ponekad imate samo nepotpune informacije a
sami morate da doete do nepoznatih vrednosti. Na primer, moda
znatenepotpune informacije a sami morate da doete do nepoznatih
vrednosti. Na primer, moda znate poveanje u neto aktivi
postrojenja, nabavke novih osnovnih sredstava, i rashod
amortizacije a da nepoveanje u neto aktivi postrojenja, nabavke
novih osnovnih sredstava, i rashod amortizacije a da ne znate o
prodaji aktive kompanije. kompanija je poveala knjigovodstvenu
vrednost za iznos prodateznate o prodaji aktive kompanije.
kompanija je poveala knjigovodstvenu vrednost za iznos prodate
aktive to znai da se knjigovodstvena vrednost imovine slae sa
prodatom vrednosu. No, u praksi suaktive to znai da se
knjigovodstvena vrednost imovine slae sa prodatom vrednosu. No, u
praksi su veoma esta odstupanja knjigovodstvenih od prodatih
vrednosti kao posledica prodaja koje mogu bitiveoma esta odstupanja
knjigovodstvenih od prodatih vrednosti kao posledica prodaja koje
mogu biti vee ili manje od knjigovodstvene vrednosti.vee ili manje
od knjigovodstvene vrednosti.b. b. Dugorona obaveza (dug) Dugorona
obaveza (dug) je poveana. Ovo poveanje je nastalo zbog novog
dugoronog duga kojije poveana. Ovo poveanje je nastalo zbog novog
dugoronog duga koji je izdat finansijska aktivnost koja je poveala
gotovinu.je izdat finansijska aktivnost koja je poveala
gotovinu.
15
-
c. Poveanje c. Poveanje u u deoniarskom kapitaludeoniarskom
kapitalu moe da se objasni pomou tri faktora: (1) emitovanjem moe
da se objasni pomou tri faktora: (1) emitovanjem deoniarskih
akcija, (2) neto dobitkom (ili gubitkom), (3) dividendama. Stoga
je:deoniarskih akcija, (2) neto dobitkom (ili gubitkom), (3)
dividendama. Stoga je:Poveanje u akcionarskom udelu = Novo
emitovanje + Neto dobitak DividendePoveanje u akcionarskom udelu =
Novo emitovanje + Neto dobitak DividendeDakle, finansijske
aktivnosti koje utiu na gotovinu su emitovanje novih deonica i
isplata dividendi uDakle, finansijske aktivnosti koje utiu na
gotovinu su emitovanje novih deonica i isplata dividendi u
gotovini.gotovini.Bezgotovinske investicione i finansijske
aktivnostiBezgotovinske investicione i finansijske aktivnosti
kompanija nije imala nikakve bezgotovinske investicione ili
finansijske aktivnosti. Da bismo ilustrovalikompanija nije imala
nikakve bezgotovinske investicione ili finansijske aktivnosti. Da
bismo ilustrovali injenicu da bezgotovinske investicione i
finansijske aktivnosti ne utiu na izvetaj o novaniminjenicu da
bezgotovinske investicione i finansijske aktivnosti ne utiu na
izvetaj o novanim tokovima pretpostavimo da je kompanija imala
sledee aktivnosti:tokovima pretpostavimo da je kompanija imala
sledee aktivnosti:Nabavila je osnovna sredstva emitovanjem obinih
akcija.Nabavila je malu zgradu potpisavi hipotekuNabavila je
osnovna sredstva emitovanjem obinih akcija.Nabavila je malu zgradu
potpisavi hipoteku na odreeni iznosKonvertovala je dugoroni dug u
obine akcije.na odreeni iznosKonvertovala je dugoroni dug u obine
akcije.
IONT po metodi indirektnog utvrivanja tokova gotovine iz
poslovanja IONT po metodi indirektnog utvrivanja tokova gotovine iz
poslovanja
Indirektna metoda polazi od toga da se neto novani tok od
poslovnih aktivnosti utvruje usklaivanjemIndirektna metoda polazi
od toga da se neto novani tok od poslovnih aktivnosti utvruje
usklaivanjem neto dobitka ili gubitka za uinke:neto dobitka ili
gubitka za uinke:- - zaliha i slinih elemenata,zaliha i slinih
elemenata,- - nenovanih stavki (amortizacija, provizija, odreeni
porezi) i drugo, inenovanih stavki (amortizacija, provizija,
odreeni porezi) i drugo, i- - svih drugih stavki za koje se novani
uinci ulau ili finansiraju novani tokovi.svih drugih stavki za koje
se novani uinci ulau ili finansiraju novani tokovi.Izrada izvetaja
o novanim tokovima po indirektnoj metodi se zasniva na prethodno
sainjenomIzrada izvetaja o novanim tokovima po indirektnoj metodi
se zasniva na prethodno sainjenom bilansu stanja i bilansu
uspeha.Sastavljanje izvetaja po ovoj metodi poinje preuzimanjem
bilansu stanja i bilansu uspeha.Sastavljanje izvetaja po ovoj
metodi poinje preuzimanjem neto dobitkaneto dobitka iz bilansa
uspeha, kao glavnog priliva gotovine iz poslovanja.Zatim se prave
dodaci ili odbici zaiz bilansa uspeha, kao glavnog priliva gotovine
iz poslovanja.Zatim se prave dodaci ili odbici za promene u
odgovarajuim stanjima aktive ili obaveza, to jest za stavke koje
razliito utiu na netopromene u odgovarajuim stanjima aktive ili
obaveza, to jest za stavke koje razliito utiu na neto dobitak i
neto gotovinski tok.dobitak i neto gotovinski tok.
Dobici i gubiciDobici i gubici - koji se pojavljuju u bilansu
uspeha takoe ne utiu na tokove gotovine iz poslovnih - koji se
pojavljuju u bilansu uspeha takoe ne utiu na tokove gotovine iz
poslovnih aktivnosti i treba ih iskljuiti iz ovog odeljka izvetaja
o tokovima gotovine.aktivnosti i treba ih iskljuiti iz ovog odeljka
izvetaja o tokovima gotovine.Gotovinske naplate nastale iz otuenja
imovine koji su rezultirali dobicima ili gubicima prikazani su
uGotovinske naplate nastale iz otuenja imovine koji su rezultirali
dobicima ili gubicima prikazani su u investicionom odeljku izvetaja
o gotovinskim tokovima.Na primer, uinvesticionom odeljku izvetaja o
gotovinskim tokovima.Na primer, u bilansu uspeha je prikazala
bilansu uspeha je prikazala dobitak u prodaji investicija, i ovo je
oduzeto od neto prihoda s ciljem da prizna neto prihod kao
netodobitak u prodaji investicija, i ovo je oduzeto od neto prihoda
s ciljem da prizna neto prihod kao neto tok gotovine iz poslovnih
aktivnosti.Isto tako, je pokazan gubitak na prodaji imovine, i to
je dodatotok gotovine iz poslovnih aktivnosti.Isto tako, je pokazan
gubitak na prodaji imovine, i to je dodato na neto prihod u cilju
priznavanja neto prihoda kao neto tokova gotovine iz poslovnih
aktivnosti.na neto prihod u cilju priznavanja neto prihoda kao neto
tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti.
Promene u tekuoj imoviniPromene u tekuoj imovini - Umanjenja kod
tekue imovine, sem u gotovini, imaju pozitivne efekte na -
Umanjenja kod tekue imovine, sem u gotovini, imaju pozitivne efekte
na tokove gotovine, a poveanja u tekuoj imovini imaju negativne
efekte na tokove gotovine.Na primer,tokove gotovine, a poveanja u
tekuoj imovini imaju negativne efekte na tokove gotovine.Na primer,
osvrnimo se na bilans stanja i bilans uspeha za Ryan
Corporationosvrnimo se na bilans stanja i bilans uspeha za Ryan
Corporation u primeru 1. i 2. Neto prodaja je uu primeru 1. i 2.
Neto prodaja je u 200X1 bila USD 698.000 i smanjenje potraivanja od
kupaca je iznosilo USD 8.000.Dakle gotovinska200X1 bila USD 698.000
i smanjenje potraivanja od kupaca je iznosilo USD 8.000.Dakle
gotovinska naplata od prodaje je bila USD 706.000 a kalkulisana je
na sledei nain:USD 706.000 = USD 698.000naplata od prodaje je bila
USD 706.000 a kalkulisana je na sledei nain:USD 706.000 = USD
698.000 + USD 8.000+ USD 8.000Naplate su bile USD 8.000 vie
negNaplate su bile USD 8.000 vie nego prodaje zabeleene te godine.o
prodaje zabeleene te godine.
16
-
Zalihe robeZalihe robe mogu biti analizirane na isti nain. Na
primer zalihe su poveane za USD 34.000 od 20X0 mogu biti
analizirane na isti nain. Na primer zalihe su poveane za USD 34.000
od 20X0 do 20X1. Ovo znai da je Ryan Corporationdo 20X1. Ovo znai
da je Ryan Corporation potroila USD 34.000 vie u gotovini za
kupovine negopotroila USD 34.000 vie u gotovini za kupovine nego to
je bilo ukljueno u cenu prodate robe u bilansu uspeha. Kao rezultat
ovog troenja, neto prihod jeto je bilo ukljueno u cenu prodate robe
u bilansu uspeha. Kao rezultat ovog troenja, neto prihod je vei od
neto tokova gotovine iz poslovnih aktivnosti, tako da se USD 34.000
moraju oduzeti iz netovei od neto tokova gotovine iz poslovnih
aktivnosti, tako da se USD 34.000 moraju oduzeti iz neto
prihoda.Primenjujui istu logiku, umanjenje od USD 4.000 kod
prihoda.Primenjujui istu logiku, umanjenje od USD 4.000 kod
aktivnih vremenskih razgranienjaaktivnih vremenskih razgranienja
(avansno plaenih trokova) dodato je neto prihodu u cilju
prilagodjavanja neto prihoda neto tokovima(avansno plaenih trokova)
dodato je neto prihodu u cilju prilagodjavanja neto prihoda neto
tokovima gotovine iz poslovanja.gotovine iz poslovanja.
Promene u tekuim obavezamaPromene u tekuim obavezama - imaju
suprotan efekat na tokove gotovine od onih u promenama - imaju
suprotan efekat na tokove gotovine od onih u promenama tekue
imovine. Poveanja u tekuim obavezama dodata su neto prihodu a
smanjenja u tekuimtekue imovine. Poveanja u tekuim obavezama dodata
su neto prihodu a smanjenja u tekuim obavezama su oduzeta od neto
prihoda da bi uskladila neto prihod sa neto tokovima gotovine
izobavezama su oduzeta od neto prihoda da bi uskladila neto prihod
sa neto tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti.Koristei se istom
logikom, poveanje od USD 3.000 u poslovnih aktivnosti.Koristei se
istom logikom, poveanje od USD 3.000 u akumuliranimakumuliranim
obavezamaobavezama dodaje se na neto prihod i umanjene od USD 2.000
u dospelim obavezama iz poreza na dodaje se na neto prihod i
umanjene od USD 2.000 u dospelim obavezama iz poreza na prihod se
oduzima od neto prihoda da bi se uskladio neto prihod sa neto
tokovima gotovine iz poslovnihprihod se oduzima od neto prihoda da
bi se uskladio neto prihod sa neto tokovima gotovine iz poslovnih
aktivnosti.aktivnosti.
Raspored gotovine iz poslovnih aktivnosti - Raspored gotovine iz
poslovnih aktivnosti - U rezimeu primera 3. se pokazuje da je
korienjemU rezimeu primera 3. se pokazuje da je korienjem
indirektne metodeindirektne metode neto prihod od USD 16.000 uvean
priznavanjem stavki iji je ukupan zbir od USD neto prihod od USD
16.000 uvean priznavanjem stavki iji je ukupan zbir od USD 14.000 i
na taj nain se dobijaju neto tokovi gotovine iz poslovnih
aktivnosti od USD 30.000. Ovo14.000 i na taj nain se dobijaju neto
tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti od USD 30.000. Ovo znai, da
iako je neto prihod bio USD 16.000, Ryan Corporation je zapravo
imala neto tokove gotovineznai, da iako je neto prihod bio USD
16.000, Ryan Corporation je zapravo imala neto tokove gotovine
raspoloive iz poslovnih aktivnosti aktivnosti od USD 30.000 za
korienje u cilju kupovine imovine,raspoloive iz poslovnih
aktivnosti aktivnosti od USD 30.000 za korienje u cilju kupovine
imovine, smanjenju dugova ili plaanju dividendi.smanjenju dugova
ili plaanju dividendi.Sumiranje usklaivanjaSumiranje usklaivanja -
Efekti stavki bilansa uspeha koji ne - Efekti stavki bilansa uspeha
koji ne utiu na tokove gotovine mogu biti sumirani, na sledei
nain:utiu na tokove gotovine mogu biti sumirani, na sledei
nain:
Odreivanje tokova gotoviOdreivanje tokova gotovine iz
investicionih aktivnostine iz investicionih aktivnostiBilans stanja
iz primera 1. pokazuje da Ryan Corporation ima dugorono investiranu
imovinu iBilans stanja iz primera 1. pokazuje da Ryan Corporation
ima dugorono investiranu imovinu i postrojenjsku imovinu, ali ne
kratkorone investicije. Bilans uspeha u primeru 2. pokazuje da
Ryanpostrojenjsku imovinu, ali ne kratkorone investicije. Bilans
uspeha u primeru 2. pokazuje da Ryan Corporatin, takoe, ima stavke
koje se odose na investicije u formi dobitka u obliku prihoda na
prodajuCorporatin, takoe, ima stavke koje se odose na investicije u
formi dobitka u obliku prihoda na prodaju investicija, i gubitak na
prodaji poslovne imovine. Stavke na dnu primera 2. koje su vezane
zainvesticija, i gubitak na prodaji poslovne imovine. Stavke na dnu
primera 2. koje su vezane za investicione aktivnosti u
20X1su:kupljene investicije u iznosu od $78.000investicione
aktivnosti u 20X1su:kupljene investicije u iznosu od $78.000prodate
investicije za $102. 000 koje kotaju $90.000,kupljena poslovna
imovina u iznosu od $120prodate investicije za $102. 000 koje
kotaju $90.000,kupljena poslovna imovina u iznosu od $120
000,prodata poslovna imovina koja kota $10.000 sa akumuliranim
umanjenjem vrednosti od $ 2.000 za000,prodata poslovna imovina koja
kota $10.000 sa akumuliranim umanjenjem vrednosti od $ 2.000 za
$5.000.izdatih $100.000 obveznica po nominalnoj vrednosti u
bezgotovinsku zamenu za poslovnu$5.000.izdatih $100.000 obveznica
po nominalnoj vrednosti u bezgotovinsku zamenu za poslovnu
imovinuimovinu
Investicije Investicije da bi se objasnilo umanjenje investicija
korporacije za potrebno je izvriti analizuda bi se objasnilo
umanjenje investicija korporacije za potrebno je izvriti analizu
poveanja i umanjenja investicionog rauna u cilju odreivanja efekata
na raun gotovine. Kupovinepoveanja i umanjenja investicionog rauna
u cilju odreivanja efekata na raun gotovine. Kupovine poveavaju
investicije, a prodaje ih smanjuju poveavaju investicije, a prodaje
ih smanjuju
17
-
Poslovna imovina - Poslovna imovina - U sluaju poslovne imovine,
neophodno je objasniti promene kod oba rauna:U sluaju poslovne
imovine, neophodno je objasniti promene kod oba rauna: raunu
imovine i odnosnom raunu akumuliranog umanjenja vrednosti.raunu
imovine i odnosnom raunu akumuliranog umanjenja vrednosti.Kupovine
uveavaju poslovnu imovinu, a prodaje umanjuju poslovnu
imovinu.Kupovine uveavaju poslovnu imovinu, a prodaje umanjuju
poslovnu imovinu.Akumulirana amortizacija je poveana za iznos
trokova amortizacije a umanjena iskljuenjemAkumulirana amortizacija
je poveana za iznos trokova amortizacije a umanjena iskljuenjem
amortizacije povezane sa poslovnom imovinom koja je
prodata.amortizacije povezane sa poslovnom imovinom koja je
prodata.
Odreivanje tokova gotovine iz finansijskih aktivnosti Odreivanje
tokova gotovine iz finansijskih aktivnosti Stavke iz primera 2 koje
se odnose se na finansijske aktivnosti Ryan Corporation u 20X1
su:Stavke iz primera 2 koje se odnose se na finansijske aktivnosti
Ryan Corporation u 20X1 su:5. izdatih $100.000 obveznica u
nominalnoj vrednosti za bezgotovinsku razmenu za poslovnu
imovinu;5. izdatih $100.000 obveznica u nominalnoj vrednosti za
bezgotovinsku razmenu za poslovnu imovinu;6. otplata $50.000
obveznica po nominalnoj vrednosti po dospeu;6. otplata $50.000
obveznica po nominalnoj vrednosti po dospeu;-izdato 15.200 akcija
od $5.00 nominalne vrednosti u vrednosti obinih akcija za
$150.000-izdato 15.200 akcija od $5.00 nominalne vrednosti u
vrednosti obinih akcija za $150.000-plaene dividende u gotovini u
iznosu od $8.000-plaene dividende u gotovini u iznosu od
$8.000Obine akcije - Obine akcije - Kao i poslovna imovina odnosni
rauni akcija akcionara treba da budu analiziraniKao i poslovna
imovina odnosni rauni akcija akcionara treba da budu analizirani
zajedno. Na primer uplaeni kapital iznad nominalne vrednosti,
zajedniki treba da bude ispitivan sazajedno. Na primer uplaeni
kapital iznad nominalne vrednosti, zajedniki treba da bude
ispitivan sa obinim akcijama. Godine 20X1 raun obinih akcija Ryan
Corporation je povean za $76.000 iobinim akcijama. Godine 20X1 raun
obinih akcija Ryan Corporation je povean za $76.000 i uplaeni
kapital iznad nominalne vrednosti, zajedniki povean za $74.000.Ova
poveanja suuplaeni kapital iznad nominalne vrednosti, zajedniki
povean za $74.000.Ova poveanja su objanjena stavkom 7, koja navodi
da je Ryan Corporation izdala USD15.200 deonica stoka zaobjanjena
stavkom 7, koja navodi da je Ryan Corporation izdala USD15.200
deonica stoka za USD150.000. Promena koja belei priliv gotovine je
sledea:USD150.000. Promena koja belei priliv gotovine je
sledea:
Nerasporeena dobitNerasporeena dobit neke stavke koje su uticale
na nerasporeenu dobit su ve analizirane. Na neke stavke koje su
uticale na nerasporeenu dobit su ve analizirane. Na primer, u
sluaju Ryan Corporation, neto prihod je korien kao deo analize
tokova gotovine izprimer, u sluaju Ryan Corporation, neto prihod je
korien kao deo analize tokova gotovine iz poslovnih
aktivnosti.Jedina stavka koja nije objanjena a koja je od uticaja
na nerasporeenu dobit Ryanposlovnih aktivnosti.Jedina stavka koja
nije objanjena a koja je od uticaja na nerasporeenu dobit Ryan
Corporation je plaanje od $8000 u dividendiama u gotovu - (stavka
8.) to se reflektuje u sledeojCorporation je plaanje od $8000 u
dividendiama u gotovu - (stavka 8.) to se reflektuje u sledeoj
transakciji.transakciji.
Racio analiza likvidnostiNajoptija definicija likvidnosti
privrednog subjekta svodi se na njegovu sposobnost da izmiri svoje
obaveze.Likvidnost preduzea se ne sme nikako izjednaavati sa
likvidnou imovine.Likvidnost imovinskih delova (sredstava,
ulaganja) tie se njihovog stanja i oekivane raspoloivosti u novanom
obliku.U zavisnosti od toga da li se imovinski delovi u uslovima
normalnog odvijanja poslovno-finansijskih procesa, obrnu odnosno
pretvore u gotovinu, vri se podela ukupne imovine preduzea na
obrtnu (tekuu) imovinu i stalnu (fiksnu) imovinuNa osnovu
likvidnosti imovine ne moemo ocenjivati likvidnost preduzea dok ne
uzmemo u obzir visinu i rokove dospea obaveza preduzea.Likvidnost
preduzea nije statiki ve dinamiki fenomen. Dinamiki gledano,
likvidnost preduzea se obezbeuje stalnom usklaenou novanih priliva
u preduzee i novanih odliva po osnovu isplata dospelih obaveza
preduzea.
Racjia likvidnosti preduzea
18
-
Uvid u likvidnost poslovanja dobija se, u principu, kroz
sagledavanje odnosa odreenih sredstava i obaveza.U zavisnosti od
toga ta se uzima za sredstva kao likvidna masa, a ta za obaveze i
na koji nain, razlikuju se i oblici likvidnosti.Merenje kratkorone
likvidnosti preduzea se sprovodi uporeivanjem vrednosti obrtne
imovine sa kratkoronim obavezama. Na osnovu navedenih principa i
vrsta likvidnosti, kao minimum za praenje platene sposobnosti
poslovanja, u analizi godinjih rauna uobiajeno se koriste sledei
statiki testovi likvidnosti. To su:1.Racio tekue likvidnosti,
odnosno test likvidnosti na bazi tekue (obrtne) imovine preduzea,
2. Racio redukovane likvidnosti, test likvidnosti na bazi tekue
(obrtne) imovine umanjene za zalihe.3. Racio likvidnosti na bazi
novanog toka iz poslovanja, test likvidnosti na bazi tekue (obrtne)
imovine umanjene za zalihe i potraivanja.4. Racio prinosa neto
obrtnih sredstava, test likvidnosti na bazi tekue (obrtne) imovine
umanjene za tekue obaveze i prihoda od prodaje.
Racio tekue likvidnosti (RTL)Meri se odnosom ukupne obrtne
(tekue) imovine i svih kratkoronih obaveza na bilansni dan. Tekua
(obrtna) imovinaRTL = -------------------------------------
Kratkorone obavezeU vrednost brojioca (tekue aktive) moramo
ukljuiti stanja svih zaliha (materijala, nedovrene proizvodnje i
gotovih proizvoda ili trgovake robe ako je preduzee ima), sve date
avanse za budue kupovine materijala, usluga ili robe i sva
kratkorona aktivna vremenska razgranienjato se tie kratkoronih
obaveza dolaze u obzir sve obaveze koje imaju taj karakter, obaveze
iz poslovnih odnosa, kratkorone finansijske obaveze i ostale tekue
obaveze.Standard za veinu preduzea je da vrednost racia likvidnosti
bude vea od 1,00.Da bi se mogao doneti sud o likvidnosti preduzea
mora se razjasniti pitanje likvidnosti sredstava koja ine imovinu.
Uproeno reeno, sva imovina koja u nekom preduzeu postoji kad-tad e
se unoviti, dakle prodati posredno ili neposredno. Zato se sva
sredstva koja se javljaju u bilansnoj aktivi mogu razvrstati po
kriterijumu unovivosti priblino na sledei nain:-novani
oblik;-promptno unoviva aktiva;-aktiva unoviva u roku od 30
dana;-aktiva unoviva u roku od 30-60 dana;-aktiva unoviva u roku od
60-90 dana itd.Raspored likvidnosti sredstava u normalnim
okolnostima je sledeci:Novac>hov>roba i gotovi
proizvodi>poluproizvodi>repromaterijal>os Racio redukovane
(rigorozne) likvidnosti Kratkorona potra. i plasmani + Got. i
gotov. ekvival.RRL =
-------------------------------------------------------------------------------,
ili
Kratkorone obavezeKratkorone obaveze
19
-
Obrtna sredstva - ZaliheObrtna sredstva - Zalihe
RRL = -----------------------------------------RRL =
----------------------------------------- Kratkorone
obavezeKratkorone obavezeBez stalnog prisustva makar gvozdenih
zaliha (nivo ispod kojeg zalihe ne smeju da padnu) nema
kontinuiteta poslovanja preduzea. Zbog toga rigorozniji test
likvidnosti zahteva iskljuivanje zaliha iz brojioca za raunanje
racia likvidnosti.Ako vai generalno pravilo za ovaj odnos od 1:1,
to bankari rado koriste kao orijentacionu vrednost u odluivanju o
kratkoronom kreditiranju preduzea, onda vrednost ovog koeficijenta
ispod 1 ukazuje da je preduzee ulo u zonu u kojoj poinje da raste
opreznost poverilaca.U praksi se mogu sresti i preduzea koja imaju
konstantan racio tekue, ali opadajui racio redukovane likvidnosti.
Ovo bi trebalo da bude upozoravajui signal, jer predstavlja
konstantan rast zaliha na utrb potraivanja.
Racio likvidnosti na bazi novanog toka iz poslovanja Novani tok
iz poslovanjaRLNT =
-------------------------------------------------- Prosene
kratkorone obavezeNovani (gotovinski) tok iz poslovanja predstavlja
priliv gotovine iz poslovnih operacija preduzea nakon zadovoljenja
potreba finansiranja tekue (obrtne) imovine i podmirenja poslovnih
obaveza.Ovaj racio nam pokazuje sa koliko je dinara novanog toka iz
poslovanja preduzea pokriven svaki dinar prosenih obaveza u toku
godine.Zasnovan na tokovima gotovine i prosenom stanju kratkoronih
obaveza, on je, oigledno, manje statian od prethodna dva racia
likvidnosti.
Racio prinosa neto obrtnih sredstavaProistie iz odnosa tekue
(obrtne) imovine umanjene za tekue obaveze i prihoda od
prodaje.Naime, neto obrtna sredstva predstavljaju razliku izmeu
obrtne imovine i kratkoronih obaveza preduzea (sa pozicije aktive),
odnosno viak dugoronog kapitala (sopstvenog i tueg) sa kojim
preduzee raspolae. Neto obrtna
sredstvaRPNOS=---------------------------x100 Prihodi od prodajeDok
RTL i RRL koriste iskluivo vrednosti iz bilansa stanja, kod racija
prinosa neto obrtnih sredstava se ukljuuje i jedna vrednost iz
bilansa uspeha.Racio prinosa neto obrtnih sredstava je u mogunosti
da prikae trend koji su RTL i RRL propustili. Mogue je imati ak i
stabilna oba prethodna racija, a da racio prinosa neto obrtnih
sredstava bude opadajui. Ovo se deava kada prodaja ima visoku stopu
rasta, a nivo neto obrtnih sredstava ostaje nepromenjen. Tada se
moe govoriti o moguoj pojavi overtrading-a.Izraz overtrading se
upotrebljava za opisivanje situacije kada nema dovoljno sredstava u
bilansu stanja da podri postojei nivo poslovne razvijenosti
preduzea.Javlja se u preduzeima koja su rasla prebrzo ili koja
imaju nedovoljno kapitala.Simptomi koji se javljaju su stalni
nedostatak gotovog novca koji dolazi do izraaja u svakodnevnom
poslovanju
20
-
Poslovni leverid
Poslovni leverid je jo jedna od analitikih tehnika koja se
zasniva na ispitivanju trokova preduzea. Poslovni leverid
predstavla odnos izmeu fiksnih trokova i ukupnih trokova preduzea.
Poslovni leverid je u uskoj vezi sa poslovnim rizikom, tj. rizikom
uslovljenim postojanjem fiksnih trokova (koji su konstantni sa
porastom ili padom obima prodaje).
Faktor poslovnog leveridaFaktor poslovnog leverida moe se
izraunati iz odnosa mare pokrie i poslovnog rezultata
(dobitka).
Procenat promene poslovnog dobitkaFaktor poslovnog leverida =
----------------------------------------------- Procenat promene
mare pokriaFinansijski leveridFinansijski leverid akcenat stavlja
na finansijsku strukturu odnosno na prirodnu tenju svakog poslovnog
subjekta da "iskoristi" pogodnosti koje mu prua legislativa jedne
drave u pogledu vrednovanja kamata na pozajmljena sredstva.
Efekat finansijskog leverida
Kombinovani (sloeni) leverid se meri pomou faktora kombinovanog
leverida koji pokazuje dejstvo ukupnog rizika (poslovnog i
finansijskog), tako da svako poveanje obima prodaje direktno utie
na poveanje neto-dobitka i stope prinosa na sopstvena poslovna
sredstva. Pri tome, vai i obrnuto.faktor kombinovanog ili sloenog
leverida, a koji je jednak proizvodu poslovnog leverida i
finansijskog leverida, to se izraava sledeom formulom :Faktor
kombinovanog leverida = Faktor poslovnog leverida x Faktor
finansijskog leverida
Racio duga prema kapitalu
Racio duga prema kapitalu je jedan od fundamentalnih mera u
korporativnim finansijama. On predstavlja veliki test za
finansijsku snagu preduzea i pokazuje u kojoj meri kompanija
koristi dug kao izvor finansiranja. Iako je njegova primena veoma
iroka pojavljuje se pod razliitim imenima i izraunava se razliitim
metodama.Iako sama ideja o izvoenju i sutini ovog racija deluje
veoma jednostavno potekoe se javljaju u dve sporne oblasti i to
u:oblasti definisanja duga,oblasti odreivanja formule za
izraunavanje racia duga prema kapitalu.Povodom prvog pitanja
nailazimo na razliita znaenja pojma duga:Dugoroni zajmovi
(obaveze)Dugoroni i kratkoroni zajmovi (sve obaveze sa kamatom)
21
-
Dugoroni zajmovi plus sve kratkorone obaveze (ukupan dug)
Metode izraunavanja racia dug/kapital
Metod 1 Racio dug/kapital (D/E - Debt to Equity)Ovo je klasian
pristup i ima najiru primenu. Racio dug/kapital se izraunava
poreenjem svih obaveza koje sadre i kamatu sa osnovnim kapitalom
preduzea. Kada se navede racio duga prema kapitalu, bez navedenog
metoda, smatra se da se koristio ovaj metod.Racio dug/kapital =
Ukupan dug / Osnovni kapital
Metod 2 Kapital naspram ukupne imovineRe je o metodu koji nije u
estoj upotrebi. Naime, racio dug/kapital se dobija poreenjem
osnovnog kapitala sa ukupnim sredstvima. Rezultat koji se dobija
predstavlja skoro recipronu vrednost rezultata iz metoda 3.Racio
dug/kapital = Osnovni kapital / Ukupna sredstva
Metod 3 - Ukupan dug / ukupan kapitalRe je o metodu koji daje
jasnu sliku pasive u bilansu stanja. Potrebni podaci za njegovo
izraunavanje se relativno lako izvlae i iz najsloenijih
knjigovodstvenih rauna.Racio dug/kapital = Ukupna sredstva/ Osnovni
kapital
Znaaj racia dug/kapitalRaciju dug/kapital pridaje se mnogo
znaaja jer ukoliko neto krene u neeljenom smeru preduzee eRaciju
dug/kapital pridaje se mnogo znaaja jer ukoliko neto krene u
neeljenom smeru preduzee e imati dugoroan problem koji moe postati
i krajnji.Opte je pravilo da to je vei dug vei je iimati dugoroan
problem koji moe postati i krajnji.Opte je pravilo da to je vei dug
vei je i rizik.Kada preduzee podigne zajam, preuzima obavezu
otplate (odliv gotovine) na neki unapredrizik.Kada preduzee podigne
zajam, preuzima obavezu otplate (odliv gotovine) na neki unapred
definisani vremenski period. Situacija koja utie na pojavu i
poveanje finansijskog rizika je kadadefinisani vremenski period.
Situacija koja utie na pojavu i poveanje finansijskog rizika je
kada preduzee nema zagarantovan priliv gotovine u nekom periodu a
ima konstantan odlivpreduzee nema zagarantovan priliv gotovine u
nekom periodu a ima konstantan odliv gotovine.Postavlja se pitanje
koji su razlozi za ulazak preduzea u ovakve aranmane?Uticaj
razliitihgotovine.Postavlja se pitanje koji su razlozi za ulazak
preduzea u ovakve aranmane?Uticaj razliitih vrednosti racija duga
prema kapitalu na stopu prinosa na akcijski kapitalvrednosti racija
duga prema kapitalu na stopu prinosa na akcijski kapital.Ako kao
primer uzmemo preduzee koje raspolae sa sopstvenim i pozajmljenim
kapitalom u ukupnom iznosu od USD 100.000, prodajom od USD 120.000
i operativnim profitom od USD 15.000 (porez je zanemaren, a kamatna
stopa je fiksirana na 10%), efekat koji stvaraju razliiti nivoi
leverida prema deoniarima je sledei:Prvo emo analizirati samo jedan
nivo leverida iz razloga demonstracije funkcionisanja. Ukoliko
imamo ukupnu imovinu u gore spomenutom iznosu, bez pozajmljenog
kapitala, stopa prinosa na uloeni kapital je 15%. Ukoliko preduzee
pak raspolae sa istim iznosom od ega je 80% sopstvenog kapitala i
20% pozajmljenih sredstava i ostvari isti obim prodaje stopa
prinosa na uloeni kapital je sledea: USD 15.000 - USD 2.000
(kamata) = USD 13.000; to nas dalje dovodi da je SPUK
16,25%.Izuzetne stope prinosa na uloeni kapital se mogu ostvariti i
kod veoma zaduenih preduzea. Cena ovako visokih stopa prinosa se
plaa dodatnim poveanjem rizika poslovanja.
22
-
Racio solventnosti preduzeaPod solventnou preduzea podrazumevamo
njegovu sposobnost da o roku podmiruje trokove kamata i otplate
dugoronih obaveza prema ugovorenoj dinamici.Brojni su i sloeni
inioci dugorone finansijske sigurnosti preduzea. To su: sredstva,
odnosno vrednost i struktura imovine kojom preduzee raspolae,
struktura izvora finansiranja, ili ukupnog kapitala preduzea
(vlasnikog i poverilakog), rentabilnost preduzea, odnosno njegova
zaraivaka mo.Najvaniji indikatori za analizu solventnosti su: racia
pokria imovine i racia izvora finansiranja.
Racia pokria imovineU testiranju solventnosti preduzea preko
njegove imovinske pozicije posluiemo se: raciom pokria stalne
imovine kapitalom (sopstvenim), raciom pokria stalne imovine i
zaliha kapitalom i dugoronim obavezama, raciom pokria zaliha neto
obrtnim kapitalom i raciom pokria obrtne imovine neto obrtnim
kapitalom.
Racio pokria stalne imovine kapitalom (sopstvenim)
Kapital-neuplaceni upisani kapital-gubitakRacio pokria stalne
imovine=------------------------------------------------------
Stalna imovinaStalna imovina ukljuuje dugorona ulaganja(osnivaka
ulaganja,odloeni trokovi istraivanja i razvoja,odloene trokove
probne proizvodnje,koncesije,patente,licence i
sl.prava,gudvil)osnovna sredstva(zemljite,graevine,oprema itd)i
dugorone finansijske plasmane.U osnovi ovog racija se nalazi zahtev
da stalna imovina bude finansirana prevashodno iz sopstvenog
kapitala.V