Finansijski menadment Prof. dr. Mirko Pulji Maj 2007. godine Ispitna pitanja za Finansijski menadment 1. Cilj poslovanja preduzea Cilj preduzea je maksimiziranje bogatstva sadanjih vlasnika preduzea, a to su vlasnici obinih dionica. U okviru ovog cilja menader moe nastaviti poveavati profit normalnim izdavanjem dionica, te tako dobiven novac ulagati u trezorske zapise. Za veinu preduzea to bi rezultiralo smanjenju udijela svih vlasnika u profitu, a to znai da e se smanjiti Zarada Po Dionici (EPS). Zbog toga se maksimiziranje zarade po dionici esto zagovara kao takozvani nain maksimizacije profita. Ipak maksimiziranje zarade po dionici nije potpuno prikladan cilj jer ne odreuje rokove i trajanje oekivanih prinosa. Drugi nedostatak maksimizacije zarade po dionici kao cilja poslovanja jeste Rizik. Neki investiciski projekti su riziniji od drugih. Ovisno o iznosu duga u odnosu na glavnicu u strukturi kapitala kompanije, kompanija e se smatrati vie ili manje rizinom. Trei nedostatak, ako je maksimizacija zarade po dionici jedini cilj preduzee nikad nee isplatiti dividendu. Zbog navedenih razloga cilj maksimizacije zarade po dionici ne mora biti isti kao i cilj maksimizacije trine cijene dionice. Trina cijena dionice je osnovna procjena vrijednosti odreenog preduzea na tritu. Ona uzima u obzir sadanju i oekivanu buduu zaradu po dionici, vremenski razmak, trajanje i rizik tih zarada, dividendnu politiku preduzea. Trina cijena slui kao barometar uspjenosi poslovanja. 2. Profesionalna orijentacija finansijsko-raunovodstvenog ekonomiste Racunovodstvo i revizija: - Ovlasteni revizor, - Certificirani racunovodja, - Certificirani rac.tehnicar Trziste kapitala: - Investicijski savjetnik, - Broker-diler Aktuar, Poreski savjetnik.
Broker - posrednik na trzistu vrijednosnih papira, koji nastupa u svoje ime, ali za racun klijenta, sto znaci da je njegova osnovna djelatnost da izvrsava naloge kupovine ili prodaje vrijednosnih papira. Diler - trguje u svoje ime i za svoj racun. To znaci da se on pojavljuje direktno kao trgovac, a ne kao posrednik u kupoprodaji vrijednosnih papira. Dileri cesto mogu biti i market makeri. Finansijski analiticar - analizira poslovanje odredjene kompanije ili banke, kao i njene zaposlene. On trazi aktivnosti koje treba unaprijediti i identificira podrucja superiornog poslovanja unutar analiziranog subjekta. Aktuar - osoba specijalizirana za izracun rizika i vjerovatnoce nastanka nekog dogadjaja koja svoja znanja upotrebljava u finansijskim i poslovnim problemima, posebno onim koji ukljucuju neizvjesne buduce dogadjaje. Primjenjuje aktuarsku matematiku, a posebno teoriju vjerovatnoce,
www.meshan.cjb.net
1
statistiku, finansijsku matematiku na probleme osiguranja, investicija, finansijskog menadzmenta i sl. Strucnjaci za investicijsko bankarstvo - djeluju na trzistu kapitala, a osnovni zadaci su im asistiranje klijentima pri izdavanju obveznica i dionica kako bi prikupili novi kapital, pruzanje savjeta o mogucnostima na finansijskim trzistima, te poslovnim fuzijama i akvizicijama. Investicioni savjetnik - fizicko lice koje savjetuje pri investiranju u vrijednosne papire, pri njihovoj kupovini ili prodaji i ostvarivanju prava. Postoje tacno odredjeni uslovi za dobijanje dozvole kako bi se moglo baviti ovim poslom, a uslove propisuje Komisija za vrijednosne papire. Poreski savjetnik - pruza mogucnost poreskim obveznicima da na strucan i profesionalan nacin dobiju savjete iz oblasti poreskog i carinskog zakonodavstva. 3. Simetrija i asimetrija interesa vlasnika i menadera firme Odvajanje vlasnitva od menadmenta stvara situaciju u kojoj menadment moe najbolje djelovati u vlastitom interesu, umjesto u interesu dioniara. Menadere moemo zamisliti kao Agente vlasnika. Dioniari, nadajui se da e agenti raditi u njihovom najboljem interesu, prenose pravo donoenja odluka na njih. Dioniari motiviraju agente kroz opcije na dionice, bonuse i privilegije (skupocijeni uredi i automobili kompanije). Nadzor se provodi obavezivanjem agenata, kontrolom privilegija menadmenta, recenzijom finansijskih izvjetaja i ograniavanjem menaderskih odluka. Neki predlau da vlasnici primarno ne nadziru menadere ve da to obavlja trite rada menadera. Ako na tritu rada menadera vlada konkurencija u preduzeu i oko njega ono e samo disciplinirati menadere. Teorija posredovanja naglaava da agenti mogu imati razliite ciljeve u odnosu na dioniare. Dioniari mogu uvjeriti sami sebe da e menaderi donijeti odluke koje e maksimizirati njihovo bogatstvo samo ako su menaderi motivirani i samo ako ih se nadzire. 4. Poslovna preokupacija finansijskog menadera Kategorije poslova kojima se bavi finansijski menadzer Poslovi u firmi koje obavlja FM Finansijski poslovi sa finansijskim institucijama Poslovi FM-a na finansijskim tritima Restruktuiranje firme ili firmi koje mogu biti interesantne FM Poslovi sa posebnim finansijskim institucijama Poslovi sa dravom i prema dravi Poslovi sa inostranim partnerima Skupina poslova koji se odnose na samu strukturu finansijskog menadzera
Prva skupina poslova- Najvanija, najkompleksnija, najzahtjevnija. Oduzima najvie panje FM-a. Prosjecna vrijednost firme, odnosno procjena vrijednosti imovine Osiguranje, pribavljanje potrebnih sredstava za finansijske i poslovne aktivnosti firme Pracenje realizacije tekuce i razvojne politike Analiza poslovnih i finansijskih pozicija firme Pracenje izmirenja finansijskih obaveza firme
www.meshan.cjb.net
2
5. Mjesto i uloga finansijskog menadmenta u upravljanju firmom FIRMA TRITE
TA Gotivina VP Potrazivanje zalihe
Z Obaveze do1god Dobavljaci Banke Zaposleni Drzava
FMFA Aktive
RIzik/prinos D.Z Ob. Duze od 1god Dugorocni krediti K Pasive
Cijena Dionicavrijednost firme
TA-Tekuca aktiva FA- Fiksna imovina Z- Zaduzenost D.Z- Dugorocno zaduzenje K- Kapital Sistemski rizik se jos naziva i neizbjezivi rizik, tj rizik prati ulaganje u dionice. Nesistemski rizik se moze izbjeci/ublaziti diverzifikacijom.
6. Poslovna i finansijska okolina -POSLOVNA OKOLINA U SADu su tri osnovna oblika poslovne organizacije: Preduzee u vlasnitvu pojedinca - vlasnik ima pravo na svu imovinu i osobno je odgovoran za sve dugove preduzea. Vlasnik ne plaa odvojene poreze na dohodak, on dodaje profit ili oduzima gubitak iz poslovanja kad odreuje osobni porezni dohodak. jednostavnost osnivanja ovog preduzea je njegova najvea prednost. Osnovni mu je nedostatak to je vlasnik osobno odgovoran za sve obaveze preduzea. drugi je problem ovog preduzea poveanje kapitala. Budui da su uspjeh i ivot preduzea vezani za samo jednu osobu ono nije tako atraktivno za vjerovnike. Trei nedostatak je tea provedba prenosa vlasnitva. Ortakluk - u ortakluku se takoer ne plaaju porezi na dobit, pojedini partneri svoj dio dobiti ili gubitka iz poslovanja ukljuuje u svoj oporezivi dohodak. U opem ortakluku svi partneri imaju neogranienu odgovornost, snose zajedniku odgovornost za obavze ortakluka. Ugovorom o ortakluku odreuju se prava svakog partnera, raspodjela profita, ulog svakog partnera itd. Pravno ortakluk se raspada ako jedan od partnera umre ili se povue, a ortakluk se najee koristi kod uslunih djelatnosti. Partneri sa ogranienom odgovornosti ulau kapital, te imaju ogranienu odgovornost i prema iznosu uloenog kapitala ne mogu izgubiti vie nego to su uloili. Partneri sa ogranienom odgovornou mogu biti samo investitori koji sudjeluju u raspodjeli gubitka ili profita (koristi se esto kod finansiranja graevinskih projekata). Korporacija - je zakonski stvoren Umjetni Subjekt, koji moe posjedovati imovinu i stvarati obaveze. Glavno je svojstvo ovog oblika poslovne organizacije pravna odvojenost korporacije od njezinih vlasnika. Vlasnika je odgovornost ograniena ulozima. Samo vlasnitvo se dokazuje dionicama, a dionice se veoma lako prenose. Besmrtnost kompanije korporacija moe egzistirat ak i ako vlasnici
www.meshan.cjb.net
3
umru ili prodaju svoj udio (to nije sluaj kod preduzea u vlasnitvu pojedinca i ortakluku). Nedostatak korporacije se odnosi na Porez. Korporacijski profiti su podloni dvostrukom oporezivanju. -FINANSIJSKA OKOLINA Sva preduzea posluju unutar finansijskog sistema koji se sastoji od mnotva institucija i trita. Finansijsko trite jesu sve institucije i postupci koji povezuju kupce i prodavce finansijskih instrumenata. Svrha finansijskih trita je efikasna alokacija tednje krajnjim korisnicima. Finansijska trita mogu se podijeliti na Trite Novca i Trite Kapitala. Trite novca se odnosi na kupovinu i prodaju kratkoronih korporacijskih i vladinih dunikih vrijednosnih papira. Trite kapitala se bavi relativno dugoronim dunikim i vlasnikim obveznicama i dionicama. Unutar trita novca i kapitala postoje primarno i sekundarno finansijsko trite. Primarno finansijsko trite je trite na kojem se prvi put kupuju i prodaju novi vrijednosni papiri, tj trite novih emisija. Sekundarno finansijsko trite je trite postojeih a ne novi vrijednosnih papira. Tok sredstava od tedia ka investitorima u realnu imovinu moe biti direktan, a ako postoje finansijski posrednici taj tok moe biti i indirektan. Finansijski Posrednici su finansijske institucije koje primaju novac od tedia i ta sredstva koriste za odobravanje zajmova i druge finansijske investicije u njihovo ime. Finansijskih institucije su Komercijalne Banke, tedne Institucije, Osiguravajua Drutva, Penzijski Fondovi, Finansijske Institucije i Uzajamni Fondovi. Depozitne institucije komercijalne banke najvaniji su izvor sredstava za preduzea u cijelini. Banke od pojedinaca, kompanija i vlada primaju depozite, te za uzvrat odobravaju zajmove. Osiguravajua drutva bave se prikupljanjem periodinih uplata od onih koje osiguravaju u zamjenu za osiguranje isplata ako nastanu sluajevi obino sa neeljenim posljedicama. Ostali finansijski posrednici penzioni fondovi i ostali mirovinski fondovi primaju doprinose od zaposlenih i poslodavaca. Te doprinose fondovi investiraju, te umirovljenim radnicima periodino isplauju kumulativne iznose ili anuitete. Znai finansijsko posrednitvo je proces u kojem tedie deponiraju sredstva kod finansijskih posrednika, radije nego da direktno kupuju dionice i obveznice, te doputaju posrednicima pozajmljivanje krajnjim investitorima. Odreene finansijske institucije obavljaju potrebnu brokersku funkciju. Kada brokeri spoje strane koje trebaju stedstva sa onima koje imaju tednju, oni djeluju kao agenti ili posednici. Investicijski Bankari su posrednici koji su ukljueni u prodaju korporacijskih dionica i obveznica. To je finansijska institucija koja kupuje po fiksnoj cijeni na fiksni datum nove vrijednosne papire za daljnju prodaju. Hipotekarni bankari su finansijske institucije koje kupuju hipoteke prvenstveno za daljnu prodaju. Kupovine i prodaje finansijske aktive obavljaju se na sekundarnom tritu. Transakcije na tom tritu ne poveavaju ukupan iznos finansijske aktive u prometu, ali poveavaju likvidnost aktive i poboljavaju kvalitet primarnog trita. 7. Alokacija sredstava i oekivani prinos Alokacija sredstava u ekonomiji primarno se radi na osnovi cijene izraene u terminima oekivanog prinosa. Ekonomske jedinice koje trebaju sredstva moraju ponuditi viu cijenu od ostalih da bi ih dobile. Iako na proces alokacije utjee racioniranje kapitala, vladine restrikcije, i institucionalna ogranienja, oekivani prinos ini primarni mehanizam kojim se ponuda i potranja za odreenim finansijskim instrumentom dovode u ravnoteu na finansijskim tritima. Ako se rizik smatra konstantnim, ekonomske jedinice koje su voljne platiti najvii oekivani prinos, one su koje imaju pravo upotrijebiti sredstva. Ako se ljudi ponaaju racionalno ekonomske jedinice koje nude najvie cijene imat e i najbolje investicijske mogunosti iz ega proizilazi da e se tednja alocirati na najbolji mogui nain. Proces kojim se alocira tednja ne provodi se samo na osnovi oekivanog prinosa, ve i na osnovi rizika. Trino uvjetovana zamjena izmeu rizika i prinosa vei rizik vrijednosnice, vei oekivani prinos mora se ponuditi investitoru. Ako bi sve vrijednosnice imale potpuno jednake karakteristike rizika, osiguravale bi jednake oekivane prinose ako su trita u ravnotei. 8. Vremenska vrijednost novca UKAMAIVANJE -je izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova, odnosno to je svoenje gotovinskih iznosa na neki budui datum. Godinje ukamaivanje-Glavnica uveana za iznos kamate prethodne godine predstavlja osnovicu za raunanje kamate za narednu godinu, i tad se rauna kamata na kamatu, a to je sloeno ukamaivanje. Pored ove, postoji i jednostavna(prosta) kamata-kamata koja se plaa, odnosno obraunava samo na poetni iznos Efektivna kamatna stopa
www.meshan.cjb.net
4
Razliite tipove investicija najee karakteriu razliiti periodi ukamaivanja. Ako elimo uporeivati investicije koje karakteriu razliiti periodi ukamaivanja, tad moramo razlikovati nominalnu, odnosno kotiranu kamatnu stopu i efektivnu kamatnu stopu. Efektivna kamatna stopa je stopa sa godinjim ukamaivanjem jednaka kamatnoj stopi sa ispodgodinjim ukamaivanjem. Ona osigurava iste godinje kamate kao i nom. kamatna stopa uz obraun kamata za m perioda godinje. DISKONTOVANJE Diskontovanjem se izraunava sadanja vrijednost buduih novanih tokova. Kamatna stopa koja se koristi za izraunavanje sadanje vrijednosti naziva se diskontna stopa. Kod diskontovanja budue novane tokove korigujemo (umanjujemo) za iznos diskonta.Posljedica ucestalijeg obracuna kamata je veci iznos diskonta,manja sadasnja vrijednost buducih novcanih tokova.
9. Vrijednosni papiri: vrste i znaajFinansijski instrumenti mogu imati formu vrijednosnih papira ili da proizilaze iz depozitno-kreditnih odnosa komercijalnih banaka. Mogu biti u obliku novca, vlasnickih i dugovnih instrumenata. Zato vrijedonosni papiri predstavljaju dug ili vlasnistvo tj pretrazivanje Osnovna podjela vl. papira: a) dugovni b) vlsnicki Instrumenti trzista novca predstavljaju najlikvidnije vr. papire s rokom dospijeca do 1.godine. Smatraju se najblizim supstitutom novca. Imaju nizak prinos novca, malen rizik. Primjeri najvaznijih instrumenata trzista novca: - bankarski akcepti - blagajnicki zapisi - komercijalni zapisi - ugovori o otkupu tzv. repo ugovori - depozitni certifikati Instrumenti trzista kapitala su oni papiri koji imaju rok dospijeca duzi od 1 god. Obuhvataju sve dugorocne obveznice i dionice. Moguce je razlikovati sljedece instrumente duga: a) drzavne vr. papire b) vr. papire koje emituju preduzeca i drugi privredni subjekti Prema roku dospijeca: -dugorocni -srednjorocni -kratkorocni vr.papiri Prema karakteru kamata imamo: a) obveznicu s fiksnom kamatnom stopom b) obveznicu s varijabilnom kam. stopom c) obevznicu bez kamatne stope Prema porijeklu: a) domace obveznice b) inostrane obveznice c) euroobveznice Prema nacinu osiguranja: a) osigurane b) neosigurane Prema sistemu amortizacije: a) obv.sa jednokratnim dospijecem b) obv.sa visestrukim dospijecem c) obv.sa kombinovanim dospijecem Njacesci tip je ova s fiksnom kam.stopom. Obveznice su instrument duga imaju rok dospijeca. Dionice su vlasnicki fin.instrument nemaju rok dospijeca, kvalifikuju se u dvije grupe: - obicne - preferencijalne Izvedeni vr.papiri su fin.derivati predstavljaju prava na druge oblike finansijske aktive. Finansijski derivati su izazvali krupne promjene na trzistu najrazvijenijih zemalja. Izvedeni vr.papire se smatraju katalizatorima razvoja fin.trzista. Cetiri osnovna izvedena vr. papira: - forward - futures
www.meshan.cjb.net
5
-
option swap
10. Koncepti procjene vrijednosti d.d. Likvidacijska vrijednost je iznos novca koji bi se mogao dobiti kada bi se kada bi se imovina ili dio imovine prodala izvan poslovne organizacije. Ta je vrijednost izrazito oprena vrijednosti kod neogranienog vremenskog poslovanja preduzea, to predstavlja iznos za koji bi se preduzea moglo prodati sve dok posluje kontinuirano. Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake, ponekad je kompanija stvarno vrijednija mrtva nego iva. Knjigovodstvena vrijednost imovine jeste raunovodstvena vrijednost imovine troak imovine umanjen za akumuliranu amortizaciju. Knjigovodstvena vrijednost preduzea jednaka je dolarskoj razlici izmeu ukupne imovine preduzea i njegovih obaveza i prioritetnih dionica koje se nalaze u bilansu stanja. Poto se knjigovodstvena vrijednost temelji na istoriskim vrijednostima ona moe imati vrlo malo veze sa trinom vrijednou imovine ili preduzea. Trina vrijednost imovine je trina cijena po kojoj se trguje imovinom na otvorenom tritu. Trina Vrijednost vrijednosnice je trina cijena vrijednosnice, a Stvarna Vrijednost vrijednosnice je ona cijena vrijednosnice koja bi trebala biti, s obzirom na sve relevantne faktore kod procijene vrijednosti, odnosno stvarna vrijednost vrijednosnice je njezina ekonomska vrijednost 11. Vrednovanje obveznica Obveznica je vrijednosnica koja odreeni iznos kamate plaa investitoru, iz razdoblja u razdoblje, sve dok je ne povue kompanija koja ju je emitirala. Nominalna vrijednost obveznice je obino iznos od 1000$ po obveznici, koja gotovo uvijek ima naznaku o vremenu dospijea, a to je vrijeme kada je kompanija obavezna isplatiti imatelju obveznice nominalnu vrijednost instrumenta. Kuponski kamatnjak ili nominalni godinji kamatnjak naveden je na obveznici, i to je iznos godinje plaene kamate podjeljen nominalnom vrijednou obveznice. U procjeni vrijednosti obveznice najvanije je diskontovanje, te novani tokovi koje bi imatelj vrijednosnice dobio tijekom ivota instrumenta. Obveznice koje daju vjenu rentu orginalno je izdala vlada velike britanije radi konsolidiranja javnog duga. Sadanja vrijednost obveznice koja daje vjenu rentu (nikad ne dospijeva) jednaka je kapitaliziranoj vrijednosti beskonanog toka isplate kamata. Obveznice sa kuponom i kamatnjakom razliitim od nule ako obveznica ima konano dospijee, onda pri procjeni vrijednosti obveznice moramo razmatrati ne samo tok kamate ve i konanu vrijednost ili vrijednost na dan dospijea (nominalnu vrijednost). Kod Obveznica bez Kupona nema periodinih isplata kamata, ve se one prodaju uz veliki diskont od svoje nominalne vrijednosti. Kupac takve obveznice ostvaruje prihod koji se sastoji od postepenog poveanja vrijednosti obveznice u odnosu na njenu poetnu kupovnu cijenu koja je nia od nominalne, sve dok se ne otkupi po nominalnoj vrijednosti na dan dospijea. Vjena renta je obini anuitet ije isplate ili primitci nekad ne prestaju. Odreivanje sadanje vrijednosti ove posebne vrste anuiteta, nalazi svoju primjenu i kod procjene vrijednosti beskonane obveznice (konzole) i kod prioritetne dionice. Konzola je obveznica koja nikad ne dospijeva, izdata od vlade Velike Britanije. Veina prioritetnih dionica daje fiksnu dividendu u pravilnim razmacima. Prioritetne dionice nemaju naznaen datum dospijea, te uz datu karakteristiku fiksnih isplata sline su obveznicama koje daju vjenu rentu. 12. Vrednovanje dionica Procjena vrijednosti prioritetnih dionica - veina prioritetnih dionica daje fiksnu dividendu u pravilnim razmacima. Prioritetne dionice nemaju naznaen datum dospijea, te uz datu karakteristiku fiksnih isplata sline su obveznicama koje daju vjenu rentu. Procjena vrijednosti obinih dionica posljednih se godina sve vie prihvaa ideja da bi se pojedine obine dionice trebale analizirati kao dio ukupnog portfelja obinih dionica koje investitor moe imati. Drugim rijeima investitora toliko ne zanima porast ili pad vrijednosti odreene dionice, koliko ono to se dogaa sa ukupnom vrijednosti njihovog portfelja. Model diskontovanja dividenti primjenjuje se za izraunavanje stvarne vrijednosti obine dionice oekujui rast buduih dividendi uz primjenu odgovarajueg diskontnog kamatnjaka.
www.meshan.cjb.net
6
13. Stope povrata uloenih sredstava Dobitak do dospijea (YTM) je oekivana stopa prinosa na obveznicu ako je kupljena po tekuoj trinoj cijeni i ako se dri do dospijea, poznata je kao i interna stopa rentabilnosti obveznice. Matematiki, to je diskontni kamatnjak koji izjednauje sadanju vrijednost svih oekivanih isplata kamata i isplatu glavnice (nominalnu vrijednost) na dan dospijea s tekuom trinom cijenom obveznice. Precizno izraunavanje dobitka do dana dospijea veoma je sloeno, priblino ga moemo odrediti uz Interpolaciju (procjena nepoznatog broja koji se nalazi negdje izmeu dvaju poznatih brojeva), tj postupak pokuaja-i-pogreke 14. Tumaenje standardne devijacije kao mjere rizika Za prinose obinih dionica neprekidna je raspodjela realnija pretpostavka, jer su mogui mnogobrojni ishodi, poevi od velikih gubitaka do velikih dobitaka. Normalna (neprekidna) raspodjela vjerovatnoe prinosa je simetrina i zvonkolika. 68% raspodjele se nalazi u podruju jedne standardne devijacije (desno ili lijevo) oekivanog prinosa. 95% nalazi se u dviju standardnih devijacija, i vie od 99% nalazi se u podruju triju standardnih devijacija. Odreivanjem odstupanja od oekivanog prinosa u razmacima standardne devijacije, moemo odrediti vjerovatnost da e stvarni prinos biti vei ili manji od bilo kojeg odreenog iznosa. Standardna devijacija prinosa je nestabilna mjera rizika. Moe se upotrijebiti kao apsolutna mjera odstupanja prinosa to je standardna devijacija vea, neizvjesnost stvarnog ishoda je jaa; i za odreivanje vjerovatnosti da e stvarni ishod biti vei ili manji od odreenog iznosa. Sve dok je razdioba prinosa relativno simetrina standardna devijacija djeluje. to je standardna devijacija vea, vea je i vjerovatnost velikih razoarenja.
15. Stavovi investitora prema riziku
16. Rizik i prinos portfolija vrijednosnih papiraInvestitori vrlo rijetko ulau cijelo svoje bogatstvo u samo jednu imovinu ili investiciju. Oni radije konstruiraju Portfolio (kombinacija dviju ili vie vrijednosnica ili sredstava) ili Skup investicija. Oekivani prinos na portfolio je ponderisani prosjek oekivanih prinosa na vrijednosnice koje ine portfolio. Ponderi su jednaki udjelu ukupnih sredstava uloenih u svaku vrijednosnicu (suma pondera mora biti 100%). Standardna devijacija nije ponderirani prosjek standardnih devijacija na pojedine vrijednosnice. Kovarijansa je statistika mjera koja pokazuje do kojeg se stupnja dvije varijable kreu zajedno. Pozitivna vrijednost znai da se, u prosjeku, one kreu u istom smijeru. Koeficijent korelacije je standardizirana statistika mjera linearne veze izmeu dviju varijabli. 17. CAPM Model procjene kapitalnih sredstava-CAPM, odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa od rizinog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trine ravnoteze. U takvim uslovima oekuje se od investicije da obezbijedi prinos koji je proporcionalan veliini sistemskog rizika. Rizinost ulaganja determiniu 2 faktora: beta koeficijent kao mjera sistemskog rizika ulaganja u odnosu na diverzificirani portfoio predstavljen indexom posmatranog trita, dok je rizinost samog trita opisana premjom za rizik, koja je razliita za razliita trita. 18. SML Ako predpostavimo da su finansijska trita efikasna i da su investitori u cijelosti efikasno diverzificirani, nesistemski rizik je manji problem. Glavni rizik koji je povezan sa dionicom postaje njezin sistemski rizik. to je beta dionice vea to je vei odnosni rizik i prinos te dionice. Smjer trinih vrijednosnica (SML) je smjer koji opisuje linearnu vezu izmeu oekivanih stopa prinosa za pojedine vrijednosnice i portfolie i sistemskog rizika mjerenog betom. ak i kada ne postoji rizik investitori e www.meshan.cjb.net
7
ipak oekivati da budu kompenzirani za vremensku vrijednost novca. Kako rizik raste, raste i stopa prinosa 19. Pokazatelji likvidnosti, zaduenosti i solventnosti Pokazatelji likvidnosti -obuhvataju: 1. Pokazatelje utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive Tekua likvidnost (= tekua aktiva/tekua pasiva) -ukazuje na odnos raspoloivosti tekuih sredstava u odnosu na tekue obaveze. Poeljno je da odnos TS naspram TO bude 2:1 tzv. pravilo palca (rule of tumb). Visoka vrijednost ovog omjera ukazuje na neefikasnu upotrebu kapitala, dok suvie mala na nelikvidnost preduzea. Radno raspoloivi kapital (= tekua aktiva - tekua pasiva) -ukazuje na pozitivno(negativno) prekoraenje tekue aktive nad tekuom pasivom Ubrzana likvidnost (= tekua aktiva - zalihe/tekua pasiva) -rigorozniji pokazatelj likvidnosti po kome se zalihe i proizvodnja u toku ne moe lako pretvoriti u likvidna sredstva te ih izuzimaju iz tekuih sredstava. Razlika tekue aktive I zaliha predstavlja: novac+utrivi VP+potraivanje od kupaca. Poeljan odnos je 1:1. 2. pokazatelje utemeljene na mogunosti pretvaranja tekue aktive u novac broj obrta zaliha (= trokovi za prodate zalihe/prosjeno stanje zaliha) -pokazuje koliko se puta prosjena vrijednost zaliha pretvori u potraivanja od kupaca u toku 1 poslovne godine. prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca (= potraivanje od kupaca/ (ukupna naplaena potraivanja tokom perioda/365 dana) -daje informaciju kada e potraivanja od kupaca stvarno biti naplaena. Pokazatelji solventnosti -izraava poslovno stanje preduzea koje uslovljava manji ili vei obim sredstva odreenog stepena likvidnosti u odnosu na odreeni obim obaveza s odgovarajuim rokom dospjea. Poslovno stanje moze biti ne/solventno, a sredstva mogu imati vei ili manji stepen likvidnosti. U kratkom roku, likvidnost i solventnost ne moraju biti meusobno usklaene, jer nelikvidno preduzee moe biti solventno i obrnuto. Opri oblik izraavanja stepena solventnosti preduzea je: S O (S-raspoloiva novana sredstva na odreen dan O-ukupno dospjele obaveze tog dana) Polazei od prethodnog obrazca mogue je definisati: optimalnu solventnost (raspoloiva novana sredstva koji preduzee uspjeva podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve solventnosti za sluaj neoekivanih obaveza) pretjeranu solventnost (raspoloiva novana sredstva premauju njegove obaveze) graninu solventnost (raspoloiva novana sredstva jednaka dospjelim obavezama plaanja, u sluaju nenadane obaveze preduzee postaje insolventno) privremenu insolventnost (ukoliko preduzee nema dovoljno sredstava da podmiri dospjele obaveze dolazi u stanje insolventnosti privremeno ili trajno) trajnu insolventnost preduzea Analiza solventnosti je dakle usmjerena na dugoronu finansijsku stabilnost preduzea, a predmet su finansijska struktura i struktura ukupne aktive i pasive. Pokazatelji zaduenosti -izraavaju u kojoj mjeri se preduzee koristi tuim finansijskim sredstvima. Koeficijent finansijske poluge utvruje se na osnovu podataka iz bilansa stanja ili bilansa uspjeha a obuhvata sljedee pokazatelje: a) koeficijent zaduenosti ukupan dug (kratkorone +dugorone obaveze)/ukupna aktiva b) odnos ukupnog duga prema nominalnom kapitalu ukupan duga/nominalni dioniki kapital, poeljan to manji odnos c) koeficijent pokrivenosti kamata profit prije oporezivanja i plaanja kamate/kamate, iz bilansa uspjeha
www.meshan.cjb.net
8
d) koeficijent pokrivenosti fiksnih obaveza (profit+plaajne zakupnine)/(kamate+plaanje zakupnine-prioritetne dividende prije oporezivanja-amortizacija prije oporezivanja)
20. Pokazatelji aktivnosti -koliko efikasno preduzee koristi svoja raspoloiva sredstva stavljajui u odnos pojedine pozicije aktive s prihodom koji se ostvaruje. Najee se koriste: a) prosjean vremenski period naplate (neto potreivanje od kupaca/(godinji obim peodaje na kredit/360), koristi podatak o ukupnoj prodaji b) koeficijent obrta zaliha (cijena kotanja prodatih proizvoda/prosjene zalihe), pokazuje kvalitet zaliha i upravljanja istim c) koeficijent obrta fiksnih sredstava (prihod od prodaje/fiksna sredstva), pokazuje efikasnost upotrebe fiksnih sredstava d) koeficijent obrta ukupne aktive (prihod od prodaje/ukupna aktiva), najiri kvalitativni indikator uspjenosti poslovanja preduzea
21. Pokazatelji profitabilnosti -izraava uspjenost upravaljanja preduzeem, stavljajui u odnos profit s prihodom od prodaje, ukupnim sredstvima i nominalnim dionikim kapitalom. Rentabilnost se moe izraziti sljedeim pokazateljima: a) koeficijent mare bruto profita (bruto profit/prihod od prodaje) (bruto profit = prihod od prodaje - cijena kotanja prodatih proizvoda), pokazuje maru koja preduzeu ostaje na raspolaganju za pokrie tekuih izdataka, ovaj odnos direktno odraava politiku cijena i trokova preduzea b) koeficijent mare prinosa (profit poslije oporezivanja/prihod od prodaje), pokazuje koliko jedinica profita ostaje od svake jedinice ostvarenih prihoda, nakon oduzimanja poreza i drugih vezanih in/direktnih izdataka c) koeficijent prinosa ukupnih sredstava (profit poslije oporezivanja/ukupna sredstva), pokazuje produktivnost ukupne aktive pa ga mnogi smatraju najboljim pokazateljem sposobnosti upravljanja preduzeem d) koeficijent prinosa vlastitog kapitala (profit poslije oporezivanja/vlastiti kapital), pokazuje koji vlasnici preduzea ostvaruju na svoj finansijski ulog, predstavljajui na taj nain pokazatelj finansijske uspjenosti upravljanja kapitalom. 22. Upravljanje obrtnim sredstvima: likvidnost vs. profitabilnost 23. Finansiranje tekue imovine: kratkoroni vs. dugoroni izvori 24. Upravljanje gotovinom Preduzea, kao i fizike osobe, dre gotovinu kako bi obavila transakcije, te zbog pekulativnih motiva i motiva opreza. Upravljanje gotovinom podrazumjeva efikasno prikupljanje, raspodjelu, te privremeno investiranje gotovine. Proraun gotovine je izuzetno vaan dio tog sistema, i govori na koliko e mo gotovine vjerovatno imati, kad e mo je vjerovatno imati, i koliko dugo. Uz proraun gotovine preduzee treba imati sustavne informacije o gotovini kao i neku vrstu kontrolnog sustava. Potrebno je dobivati esta izvjea, uglavnom svakodnevno, o stanju novca na svakom od bankovnih rauna preduzea, o plaanjima gotovinom, o prosjenim dnevnim stanjima, te o poloajima utrivih vrijednosnica koje posjeduje. Takoer je vano imati informacije o glavnim predvienim primanjima i davanjima gotovine. Sve ove informacije su bitne za efikasno upravljanje gotovinom. Postoje razne metode naplate i izdataka to ih preduzee koriste da bi poboljali efikasnost upravljanja gotovinom. Preduzee e obino imati koristi od ''ubrzanog'' primanja
www.meshan.cjb.net
9
gotovine, i ''usporavanja'' isplate gotovine. Preduzee eli ubrzati naplatu svojih potraivanja, tako da to prije moe imati koristi od novca. Isto tako, preduzee eli platiti svoje obaveze to je kasnije mogue, a da se odri kreditni poloaj preduzea sa dobavljaima, tako da moe maksimalno iskoristiti novac koji ve ima. Da bi ubrzalo naplaivanje, preduzee moe koristiti mogobrojne metode, ukljuujui kompjuterizirano izdavanje rauna, prethodno odobreno dugovanje i ''zakljuane pretince''. Velika preduzea e se vjerovatno pozabaviti procesom koncentriranja gotovine kako bi poboljale kontrolu nas korporativnom gotovinom, smanjile neaktivna stanja gotovine, te osigurala uinkovitije kratkorono ulaganje. 25. Upravljanje portfolijem utrivih vrijednosnih papira Preduzea nastoje odravati neku ciljanu razinu gotovine kako bi zadovoljila svoje potrebe za stanjima transakcija i / ili kompenzacija. Nakon toga preduzea investiraju u kratkorone utrive vrijednosnice. Portfolio kratkorono utrivih vrijednosnica se sastoji iz tri dijela. Jedan dio bi se sastojao od utrivih vrijednosnica u slubi rezerve za gotovinski raun kompanije. Ovaj dio portfolia moemo nazavati brzo unovivi dio, jer ako kompanija nae da joj je stanje gotovine na poetku dana manje od poeljnog, neke bi se od tih vrijednosnica mogle brzo prodati da se stvori gotovina. Drugi dio portfolia sastoji se od utrivih vrijednosnica koje se dre za podmirenje ''kontroliranih'' (ili znanih) odliva. Preduzee unaprijed zna i kontrolira svoje tromjesene isplate dividendi i poreza. Preduzee se moe pripremiti za te kontrolirane odlive postupnom akumulacijom sredstava, ali umjesto toga moe lako zaraivati kamatu ako se privremeno investira u utrive vrijednosnice. Trei dio portfolia je slobodni gotovinski dio, a to je svota izdvojenih utrivih vrijednosnica koja nije ni za podmirenje gotovinskog rauna niti tvrtkinih kontroliranih isplata. Jednostavno to je dodatna gotovina koju je preduzee kratkorono uloilo. Prije kupovine vrijednosnica menader mora shvatiti kako svaka potencijalna kupovina vrijednosnice utie na odreene kljune varijable, meu kojima su najvanije sigurnost, utrivost, prinos i dospjee. Sigurnost (glavnice) se odnosi na vjerovatnost povrata iste svote novca koja je orginalno bila investirana. Utrivost je sposobnost prodati znaajniji dio vrijednosnica u kratkom rokuna sekundarnom tritu bez znaajnijih promjena cijene. Prinos vrijednosnice vezan je za kamatu i / ili aprecipaciju glavnice koju daje vrijednosnica. Menader portfolia mora biti svjestan rizika kamatnjaka (ili dobitka), a to je varijabilnost trine cijene vrijednosnice zbog promjene kamatnjaka. Dospijee se odnosi na vrijeme trajanja vrijednosnice. Obino to je dui rok dospijea, to je vei prinos, ali i vea izloenost riziku prinosa. 26. Politike kreditiranja i naplate Politika naplate i kreditiranja kompanije ukljuuje nekoliko odluka: 1. Kvaliteta prihvaenog kupca; 2. Duljina kreditnog razdoblja; 3. Veliina gotovinskog popusta koji dajemo; 4. Bilo kakvi posebni uslovi, poput sezonskih datiranja; te 5. Razina trokova naplate. U svakom sluaju odluka mora ukljuiti usporedbu moguih dobitaka zbog promjene politike s trokovima te promjene. Optimalne bi politike naplate i kreditiranja bile one za koje je granina dobit jednaka graninom troku. Da bi maksimizirala profit koji proizilazi iz politike naplate i potraivanja, kompanija bi ih trebala izmjenjivati dok ne postigne optimalno rijeenje. Za veinu varijabli politike, profit se poveava sporije do odreene take, a zatim se smanjuje kako se politika mijenja od nenaporne do potpuno naporne. Kada nema standarda kreditiranja (tj. kad su prihvaeni svi kreditni zahtjevi) prodaja je maksimizirana, no to je umanjeno velikim gubitcima na loe dugove kao i oportunitetnim trokom odravanja veoma velikog poloaja potraivanja. Kako se standardi kreditiranja koriste, a kupci odbijaju, prihodi od prodaje opadaju, ali isto tako opada prosjeno razdoblje naplate, i gubitci na loim dugovima. Budui da to posljednje dvoje opada bre nego prodaja, profit raste.
27. Analiza podnositelja kreditnog zahtjeva Kompanija mora ocijeniti pojedinog podnositelja kreditnog zahtjeva i razmotriti mogunosti loeg duga ili sporog plaanja. Ocjenjivanje kreditne sposobnosti ukljuuje tri koraka: 1. Prikupljanje podataka o podnositelju zahtjeva; 2. Analiziranje tih podataka kako bi odredili kreditnu sposobnost podnositelja; i 3. Donoenje odluke o kreditu.
www.meshan.cjb.net
10
Izvori informacija Brojni servisi osiguravaju informacije o preduzeima, no za neke je kupce, posebno one male, troak prikupljanja takvih podataka moda vei nego potencijalna profitabilnost tog kupca. Kompanija koja daje kredit moda se mora zadovoljiti ogranienim brojem informacija na osnovu kojih treba temeljiti odluku. Uz troak, kompanija mora misliti na vrijeme koje je potrebno da bi se istraio podnositelj zahtjeva za kredit. Analitiar kreditne sposobnosti moe koristiti jedan ili vie od slijedeih izvora informacija: Finansijska Izvjea u vrijeme mogue prodaje, prodava moe zatraiti finansijska isvjea, jedno od najpoeljnijih izvora informacija za kreditnu analizu. Revidirana izvjea su poeljnija. Kreditno Rangiranje i Izvjea kreditna rangiranja su dostupna kod raznih agencija koja se bave izvjeivanjem o kreditnoj sposobnosti. Bankovna Provjera veina banaka ima kreditne odjele koji e osigurati informaciju o njihovim komercijalnim komitentima. Telefonom ili pismom banci kod koje predavatelj zahtjeva za kredit ima raun analitiar moe prikupiti podatke poput prosjenog gotovinskog stanja, dogovora o zajmovima, iskustvu itd. Provjera u Industriji kreditne se informacije esto razmjenjuju izmeu kompanija koje prodaju istom kupcu. Vlastito Iskustvo Kompanije esto e kreditni odjel pripremiti pisanu ocjenu o kvaliteti uprave kompanije kojoj je odobren kredit. Te su ocjene vrlo vane jer se odnose na orginalna ''tri K'' kreditne analize: Karakter (volju dunika da podmiri kreditne obaveze); Kapacitet (dunikovu sposobnost da namakne gotovinu); i Kapital (dunikovu neto vrijednost i odnos neto vrijednosti prema njegovim dugovima). Kreditna analiza Ako se na temelju prvih kreditnih podataka, veliki kupac uini relativno riskantan, analitiar zahtjeva za kreditiranje e htjeti pribaviti jo podataka. Analitiar e posebno biti zainteresiran za podnositeljevu likvidnost, te sposobnost plaanja rauna na vrijeme. Uz analizu finansijskog izvjetaja analitiar e razmotriti jo znaaj kompanije i njezina menadementa, finansijsku snagu kompanije itd. Dosljedni istraivaki postupak koliinu prikupljenih podataka trebalo bi odrediti u odnosu na oekivani profit od neke narudbe i trokova istraivanja. Svaki dodatni stadij istraivanjaima svoju cijenu, koja se moe opravdati samo ako prikupljeni podatci imaju znaenje u mjenjanju predhodne odluke. Odluka o kreditu i kreditna linija Kada je analitiar dobio sve dokaze i analizirao ih, morala se donijeti odluka o kupcu. Kod prve prodaje, prva je odluka koju je trebalo donijeti bila da li poslati robu i odobriti kredit. Ako su mogue ponovne narudbe, kompanija e vjerovatno htjeti odrediti postupke tako da ne mora potpuno ocjenjivati odobravanje kredita svaki put kad stigne narudba. Jedan od naina odreivanja postupka je Kreditna Linija za nekog kupca koja zapravo predstavlja maksimalno dopustivu granicu dugovanja kompaniji. U biti ona je maksimalno izlaganje riziku koje e kompanija podnijeti zbog nekog kupca. 28. Upravljanje zalihama Zalihe stvaraju vezu izmeu proizvodnje i prodaje proizvoda. Proizvodna kompanija za vrijeme proizvodnje mora imati odreenu koliinu zaliha poznatu kao proizvodnja u toku. Iako druge vrste zaliha, prevozne, sirovinske, gotovih proizvoda, nisu potrebne u najstroijem smisluone daju kompaniji odreenu fleksibilnost. Sirovine daje preduzeu fleksibilnost kod nabave. Bez njih preduzee mora kupovati sirovine strogo u skladu s planom proizvodnje. Prednosti poveanih zaliha su da preduzee moe uticati na ekonomije proizvodnje i nabave, te bre moe ispunjavati narudbe. Oiti su nedostatci ukupni troak dranja zaliha, ukljuujui trokove uskladitenja i uvanja, te potrebni prinos koji je vezan u zalihama. Zalihe bi se trebale poveavati sve dok ostvarena uteda prelazi ukupan troak dranja dodatnih zaliha. ABC Metoda Kontrole Zaliha jeste metoda koja poblie kontrolira skuplje nego jeftinije zalihe. Klasificirajui ih u skupinu ''A'', koju ine relativno mali dio artikala, ali imaju veu ukupnu vrijednost zaliha, treba vrlo esto provjeravati te zalihe, a ''B'' i ''C'' artikli mogu imati mnogo manje rigorozne, i ne tako este provjere. Ekonomska Koliina Narudbe (EOQ) je koliina zaliha nekog artikla koji treba naruiti kako bi se minimizirao ukupni troak zaliha tokom planskog razdoblja preduzea. Optimalna Koliina Narudbe -optimalna koliina artikla koji treba naruiti na zalihi u bilo kojem vremenu jest ona koliina Q koja minimizira ukupne trokove zaliha tokom naeg planskog razdoblja. Taka Narudbe nekog artikla jeste onaj nivo do kojeg zalihe mmoraju pasti da se treba izdati nova narudba za popunjenje tog artikla. Tano Na Vrijeme (Just In Time) je pristup upravljanja zaliha po kojem se zalihe stiu i ubacuju u proizvodnju upravo u trenutku kad su potroene. 29. Spontani izvori finansiranja i ugovorno finansiranje
www.meshan.cjb.net
11
Kratkorono se potraivanje moe kategorizirati prema spontanosti izvora sredstava. Obaveze prema dobavljaima i akumulirani rashodi klasificiraju se kao spontani jer nastaju prirodno iz svakodnevnih transakcija tvrtke. Njihova veliina u prvom redu zavisi o nivou djelovanja preduzea. Kako se djelovanje proiruje te se obaveze obino poveavaju. Iako se svi spontani izvori finansiranja ponaaju na taj nain, ipak postoji odreeni stepen slobode preduzea da odlui o udjelu takvog finansiranja. Pored spontanog postoji i formalno finansiranje. To su ugovoreni (ili vanjski) izvori finansiranja koji se sastoje od odreenih kredita trita novca, te zajmova. Spontani izvori finansirnja su, po pravilu, besplatni. Stoga dui rokovi izmirenja obaveza znae manje koritenje kredita, a samim tim i trokovi finansiranja e biti nii. Ugovorno finansiranje je specifican izvor finansiranja i obuhvata poslove:faktoringa,forfetinga,lizinga i fransizinga. Faktoring -je kupovina potraivanja gdje na osnovu ugovora o faktoringu prodavac potraivanja nudi na otkup sva svoja potraivanja nastala isporukom roba i usluga, dok se kupac potraivanja obavezuje sva ta potraivanja otkupiti i u odreenom postotku odmah platiti. Ovdje se radi o prvoj kupovini kojom potraivanja postaju vlasnitvo faktor-preduzea na koje prelazi obaveza voenja svih knjigovodstvenih poslova i poslova naplate potraivanja. Na taj nain kupac proizvoda ili usluga postaje dunik faktor-preduzea, prema kojem izvrava odreene obaveze po osnovu otkupljenih potraivanja. Sutina faktoringa se sastoji u tome da prodavac potraivanja vrlo brzo moe dobiti i koristiti novana sredstva koja mu stavlja na raspolaganje faktoring-preduzee Forfeting - je otkup potraivanja poduzetnika od strane banke, odnosno finansijske institucije za koje se naplauje odreena provizija, u obliku diskontovane isplate samog potraivanja. Njaee ga obavljaju poduzetnici koji posluju s inostranstvom te ele naplatiti svoja potraivanja prije isteka datog otplatnog roka kako bi oslobodili novana sredstva za dalje poslovanje. Posao forfetinga ispunjava 2 funkcije: finansiranje i prenos rizika. Potraivanja i pogodnosti za posao forfetinga imaju rok dospijea izmu najmanje 6 mjeseci i najvie 6 godina. radi se o prodaji kratkorone neosigurane aktive, radi ostvarivanja prijevremene naplate ili umanjenja rizika nenaplate. Lizing Lizing aranman je takva transakcija na osnove koje jedan privredni subjekt, umjesto da kupi investicionu opremu koja mu je potrebna, obraa se lizing preduzeu koje mu tu opremu daje u zakup na odreeni rok. Zavisno od toga na koje se vrijeme oprema uzima u zakup, postoje: Operativni (poslovni) lizing se temelji na ugovor o zakupu. Tim ugovorom vlasnik nekretnine, maine ili opreme-davalac lizinga, prenosi drugoj strani-primaocu lizinga, pravo na upotrebu dotinog dobra, na odreeni rok, uz ugvorenu naknadu. Rok zakupa mu je raletivno kratak u odnosu na ivotni vijek dobra. Finansijski (kapitalni) lizing se takoe temelji na ugovor o zakupu, gdje je rok koritenja opreme, nekretnine ili dobra, prilino jednak procijenjenom ivotnom vijeku dotinog dobra. Primalac kapitalnog lizinga stie gotovo ista prava kao da je sam vlasnik tih dobara. Obaveze proizale iz ovog ugovora su dugorone finansijske obaveze. Franizing Iako su franizing aranmani prvenstveno trgovaki posao, mogu predstavljati i pogodan oblik za nagaovanje sredstava partnera iz inostranstva. Prema vrsti, franizing se moe klasifikovati kao: o Franizing u domenu distribucije, kojie se ugovara izmeu proizvoaa i trgovca, to ukljuuje exkluzivno pravo trgovine, exkluzivno pravo distribucije ili registrovanu trgovaku marku, zatim o Poslovni franizing, koji ukljuuje ukupni poslovni koncept, prodaju poslovnog ili marketing sistema. Prema subjektima koji su ukljueni u franizing aramane, postoji: Domai i Meunarodni franizing.
30. Upravljanje potraivanjima
www.meshan.cjb.net
12
31. Objavljivanje informacija i izvjetavanje d.d. Tri su osnovna nacina informsanja: Objavljivanje informacija (disclosure) Izvjestavanje (reporting) Neposredno informisanje dionicara Disclosure- stavljanje na uvid medijima informacije o stanju u dd. Objavljuju se infromacije interesantne najsiroj javnosti o dd, poslovanju dd, znacajnim dogadajima Izvjestavanje- obaveza dd da regulator trinog kapitala dostavlja onsovne finansijske izvjetaje. Izvjestavanje regulatora u poslovanju dd znaci dostavljanje regulatoru osnovnih finansijskih izvjestaja kojima se predstavlja dd (bilans stanja, bilans uspjeha, racun gotovine, racun kapitala, racun politike gotovine..) Postoje neke zemlje gdje se regulacija obavlja od strane samo jedne institucije (engleskaFinanical services authority). U Hrvatskoj su izvan tog modela samo banke, one su pod kontrolom Narodne Hrvatske banke. Kod nas je ta regulacija decentralizovana-za svaki segment postoji odredjena regulativna institucija. Kod nas banke svoje finansijske izvjetaje dostavljaju agenciji za bankarstvo, osigur. Drustva agenciji za soiguranje na nivou entiteta... Neposrendo informisanje dionicara o poslovanju dd 8 dana prije odrzavanja skupstine moraju se naci svi finansijski izvjestaji koje dionicari mogu analizirati, citati, porediti.... Nekoliko osnova po kojima se informisu dionicari: 1) Osnivanje dd- cin o kome se informacije moraju objaviti u medjima i o kojoj se mora izvjestiti regulator. Dionicari se informisu o osnivanju dd (upisuju se u knjigu emitenta) 2) Poslovanje dd 3) Promjene visine i vlasnicke strukture kapitala (smanjenje, povecanje). Npr. Investitor koji stekne vise od 5% dionickog kapitala tu informaciju mora objaviti u medijima 4) Restrukturiranje dd-pripajanje, akvizicija, spajanje 5) Izvjestavanje o dogadajima koji bitno uticu na poslovanje dd 6) Prestanak rada dd 7) Sazivanje skupstine dionicara Izvori informacija o stanju ili poslovanju dd Finansijski izvjestaji Strucne i psolovne publikacije Mediji Informacije nekih vladinih agencija Misljenje nezavisnog revizora, postoje tri nacina
-Pozitivno (dobar signal investitorima)
www.meshan.cjb.net
13
-Negativno (los signal investitorima) -Suzdrzano (los signal investitorima)
Korisnici informacija o dd Dionicari Povjerioci (banke) Finansijski analiticari i finansijski savjetnici Zaposleni
Vlada i njene institucije Sindikati Mediji Uprava dd 32. Izvjetaji berze Izvjestaj sa berze ima nekoliko osnovnih elemenata po osnovu kojih investitor odlucuje u trgovanju VP-a, 1 High 72 2 Low 48 3 Stock AT&T 4 simbo l T 5 Div 1,32 6 Yld(%) 1,8 7 P/E 21 8 Vol 66,776 9 Hihg price 73 10 Low price 71 11 Last price 73 12 Net chg +1
1- High- Najvisa cijena dionice u predhodnoj godini ili predhodnom periodu (npr pola god) 2Low- najniza cijena dionice u predhodnoj godini ili periodu Razlika iumedu high i low je vaznija za investitore nego razlika u dnevnoj promjeni cijene. 3- Stock- Ime dionickog drustva o cijoj se dionici radi 4- Simbol- Simbol dionice o kojoj se radi 5- Div- Trenutna dividenda dionice o kojoj se radi. Dividende su po definiicji niske i nece puno uticati na odluku o investiranju 6- YLD- prinos na dionicu o kojoj se radi izrazen u procentima 7- P/E pokazuje koliko je puta vise u odnosu na zaradu (dividendu) investitor voljan da plati za dionicu o kojoj se radi. Ako je nizak ovja koeficijent treba prodavati dionice. 8- Vol- broj dionica kojima se trgovalo tog dana 9- High price- Najvisa cijena tog dana 10- Low price-najniza cijena tog dana 11- Last price-zadnja cijena kojom se trgovalo tom dionicom tog dana 12- Net chg- neto promjena cijene u odnosu na predhodni dan
www.meshan.cjb.net
14
Simbol n pored elementa stock oznacava da je izvrsena nova emisija dionica. Kod ove emisije cijene tih dionica padaju za 3% i to je los signal za investitore. Simbol x (ex dividend) oznacava da dionica ne nosi pravo glasa na sljedecoj skupstini (45 dana) ali da nosi pravo na dividendu. Investitor da bi imao pravo glasa mora posjedovati dionice 45 dana prije odrzavanja skupstine. 33. Diskontne metode (NPV, IRR i IP) Neto sadanja vrijednost (NPV) investicijskog prijedloga sadanja je vrijednost neto tokova novca iz prijedloga minus poetni izdatak novca iz prijedloga. NPV je pristup diskontovanog toka novca ocjene isplativosti ulaganja. Ako je neto sadanja vrijednost projekta jednaka ili vea od nule, projekat se prihvaa; a ako ne, on se odbacuje. Drugim rijeima projekat e biti prihvaen ako je sadanja vrijednost primitka novca, vea od sadanje vrijednosti izdatka novca. Interna stopa prinosa (IRR) za investicijski prijedlog diskontna je stopa koja izjednaava sadanju vrijednost neto tokova novca s poetnim izdatkom novca. Kriterij prihvaanja koji se obino primjenjuje s metodom interne stope prinosa je da se usporedi interna stopa prinosa, i zahtjevana stopa prinosa, poznata kao granica odbacivanja ili granina stopa prinosa. Granina stopa prinosa je minimalna zahtjevana stopa prinosa na investiciju analiziranog diskontovanog toka novca, tj stopa uz koju je projekat prihvatljiv. Indeks profitabilnosti (PI) ili odnos koristi i troka projekta odnos je sadanje vrijednosti buduih neto tokova novca i poetnog izdatka novca na projekt. Sve do je indeks profitabilnosti jednak ili vei od jedan, investiciski je prijedlog prihvatljiv.
34. Potekoe kod procjene projekata i racioniranje kapitala Neovisni projekat je onaj projekat ije prihvaanje (ili odbacivanje) ne sprijeava prihvatanje drugih projekata koji se razmatraju. Za uobiajeni neovisni projekt metode IRR, NPV i PI dovele bi do iste odluke prihvatanju ili odbacivanju. Nekoliko razliitih tipova projekata predstavljaju potencijalne potekoe analitiaru pri ocjeni isplativosti ulaganja. Ovisni (uvjetni) projekt, je projekt ije prihvatanje ovisi o prihvaanju jednog ili vie drugih projekata. Uzajamno iskljuiv projekt je onaj projekt ije prihvaanje iskljuuje prihvaanje jednog ili vie alternativnih projekata. Kada su dva ili vie investiciskih prijedloga uzajamno iskljuivi tako da moemo izabrati samo jedan, rangiranje prijedloga na osnovi metoda IRR, NPV, PI moe dati proturijene rezultate. Ako su projekti na temelju tih metoda razliito rangirani, konflikt e u rangiranju nastati zbog jedne ili kombinacije triju projektnih razlika: 1. Razmjer investiranja trokovi projekta se razlikuju; 2. Obrazac toka novca vremenski se rasporedi tokova novca razlikuju. npr. Tokovi novca jednog projekta rastu tokom vremena, dok se tokovi drugog smanjuju; 3. Vijek projekta projekti nemaju jednak vijek trajanja. 35. Troak duga i troak povlatenih dionica 36. Troak glavnice 37. Ponderisani prosjeni troak kapitala 38. Ogranienja kod izrauna ponderisanog prosjenog troka kapitala 39. CAPM: Zahtijevane stope prinosa za posebne projekte i posebne grupe Kada postojei investicijski projekti preduzea i investicijski prijedlozi koji se razmatraju nisu slini s obzirom na rizik, upotreba troka kapitala preduzea kao jedinog kriterija prihvaanja nije dovoljna. Tada moramo formulirati poseban kriterij prihvaanja za odreeni projekt. Jedan od naina za takvu procjenu oslanja se na model finansijske imovine (CAPM) Ako pretpostavimo da se projekt potpuno finansirati glavnicom i da se informacije o beti mogu primjeniti na situacije kada se sve finansira glavnicom, ta e nam pojednostavljenja uzrokovati da ukupni troak kapitala preduzea jednostavno bude troak njegove glavnice. Za takvo preduzee, CAPM pristup za odrevanje zahtjevanog prinosa jednak je odreivanju troka dionikog kapitala preduzea. Umjesto razmatranja oekivanog odnosa
www.meshan.cjb.net
15
izmeu dodatnog prinosa na obine dionice i prinosa na trini portfolio, razmatra se oekivani odnos izmeu dodatnih prinosa na projekt i prinosa na trini portfolio. Kriterij prihvatanja tada bi bio da e se investirati u projekt ako je njegov oekivani prinos vei ili jednak od zahtjevanog prinosa
40. Procjena projekata na osnovu njihovog ukupnog rizika Ako preduzee uvodi projekt kod kojeg je vjerovatno da su budui tokovi novca vrlo korelirani s onima postojee imovine, ukupni e se rizik preduzea poveati vie nego da uvodi projekt koji ima niski stepen korelacije s postojeom imovinom. Stoga preduzee moe traiti projekte koji bi se mogli kombinirati tako da smanjuju relativni rizik preduzea. Kombinacija projekata na nain da se smanji rizik poznata je kao diverzifikacija. Oekivana je vrijednost neto sadanje vrijednosti za kombinaciju (portfolio) investiciskih projekata, jednostavno suma razliitih oekivanih vrijednosti neto sadanje vrijednosti, koja se diskontira po bazinoj stopi. Korelacija izmeu oekivanih neto sadanjih vrijednosti razliitih investicija moe biti pozitivna, negativna ili nula. Korelacija 1 pokazuje da se neto sadanje vrijednosti dviju investicija mjenjaju proporcionalno. Koeficijent korelacije -1 pokazuje da one suprotno variraju u tano istom omjeru. Korelacija 0 pokazuje da su one nezavisne ili nepovezane. 41. Poslovna poluga 42. Analiza take pokria Analiza take pokria je tehnika za prouavanje odnosa izmeu fiksnih trokova, varijabilnih trokova, profita i koliine prodaje. Taka pokria (koliinska) govori nam koja je koliina prodaje potrebna da bi ukupni prihodi bili jednaki ukupnim trokovima poslovanja ili da bi poslovni profit bio jednak nuli. Ona moe biti izraena u jedinicama ili u dolarskom prihodu od prodaje. Taka pokria (vrijednosna) esto je korisno izraunavanje take pokria na osnovu dolarskog prihoda od prodaje, umjesto u jedinicama. U sluaju da preduzee prodaje vie proizvoda to je neophodno 43. Stepen poslovne poluge (DOL) Stepen poslovne poluge (DOL) je postotna promjena poslovnog profita preduzea (EBIT) koja proizilazi iz promjene proizvodnje (prodaje) za jedan posto. to se pomiemo dalje od take pokria preduzea, apsolutna vrijednost poslovnog profita ili gubitka je vea, to je relativna osjetljivost poslovnog profita na promjene u proizvodnji (prihodu od prodaje) mjerena DOLom manja. Postoji linarna veza izmeu profita i proizvodnje i nelinarna veza izmeu DOLa i proizvodnje. Poznavanjem DOLa preduzea menader bi unaprijed znao kakav je uticaj potencijalne promjene prihoda od prodaje na poslovni profit. 44. EBIT EPS analiza take pokria EBIT je dobit prije oduzimanja kamat i poreza, a EPS je zarada po dionici. EBIT ESP taka indiferencije je nivo EBITa koja daje isti nivo EPSa za dvije ili vie strukture kapitala. EBIT ESP analiza take pokria je analiza efekata finansijskih alternativa na zaradu po dionici. Taka pokria je nico EBITa gdje je EPS jednak za dvije ili vie alternativa. EBIT ESP analiza take pokria, ili analiza indiferentnosti koristi se za prouavanje efekata finansijskih alternativa na zaradu po dionici. to je vei oekivani nivo EBITa, pod pretpostavkom da je ona iznad take indiferencije, jai je poticaj za
www.meshan.cjb.net
16
upotrebu finansiranja zaduivanjem ako su sve ostale stvari nepromjenjene. EBIT ESP je metoda koja se upotrebljava za odreivanje odgovarajueg iznosa duga koji preduzee moe podnijeti.
45. Stepen finansijske poluge (DFL) Stepen finansijske poluge (DFL) je postotna promjena zarade po dionici (EPS) preduzea koja proizilazi iz promjene u poslovnom profitu (EBIT) za jedan posto. DFL se na odreenom nivou poslovnog profita rauna tako da se poslovni profit dijeli sa dolarskom razlikom izmeu poslovnog profita i iznosa poslovnog profita prije oporezivanja koji je potreban da bi se pokrili ukupni fiksni trokovi finansiranja. esto se smatra da je finansiranje povlatenim dionicama manje rizino od finansiranja dugom za preduzee eminenta. S obzirom na rizik novane insolventnosti, to je vjerovatno tano. Ali DFL govori da e relativna promjena EPSa biti vea kod finansiranja povlatenim dionicama, ako je sve ostalo nepromjenjeno. Finansijski rizik je dodatna kolebljivost zarade po dionici (EPS), i rizik mogue insolventnosti koji je uzrokovan upotrebom finansijske poluge. 46. Ukupna poluga Kada se finansijska poluga kombinuje sa poslovnom polugom, dobiveni se rezultat zove ukupna (ili kombinirana) poluga. Efekat kombiniranja finansijske i poslovne poluge dvostupno je poveanje svake promjene u prihodu od prodaje u veu relativnu promjenu zarade po dionici. Kvantitativna mjera osjetljivosti zarade po dionici preduzea na promjenu u prihodu od prodaje preduzea zove se stepen ukupne poluge (DTL). Ukupna poluga je upotreba i fiksnih trokova poslovanja i finansijskih trokova poslovanja. Stepen ukupne poluge (DTL) je postotna promjena zarade po dionici (EPS) preduzea koja proizilazi iz promjene proizvodnje (prihoda od prodaje) za jedan posto. On je takoer jednak stepenu poslovne poluge (DOL) preduzea, pomnoenom s njegovim stepenom finansijske poluge (DFL) kod odreenog nivoa proizvodnje (prihoda od prodaje). Stepen ukupne poluge bio bi vei bez finansijske poluge to su vei finansijski trokovi prije oporezivanja
47. Mogunost tokova novca u podmirenju duga 48. Ostale metode analiziranja finansijske strukture preduzea 49. Pristup neto poslovne dobiti (NOI) 50. Tradicionalni pristup teoriji strukture izvora finansiranja 51. Modigliani Miller (M&M) teorija strukture izvora finansiranja Modigliani i Miller (M&M) su u svom izvornom djelu tvrdili da pristup pomou neto poslovne dobiti objanjava odnos izmeu finansijske poluge i troka kapitala. M&M su tvrdili da se ukupni rizik za vlasnike vrijednosnica nemjenja promjenom u strukturi kapitala preduzea. M&M teza temelji se na ideji da bez obzira na to kako se podijeli struktura kapitala preduzea izmeu, duga, glavnice, i ostalih potraivanj, ouvana je investicijska vrijednost. Dva preduzea koja su jednaka u svim aspektima, osim u strukturi kapitala, moraju imati jednaku ukupnu vrijednost. Ako ne mogua je arbitraa, i njezino e postojanje uvjetovati da se na tritu ta dva preduzea prodaju po jednakoj vrijednosti. Drugim rijeima arbitraa iskljuuje mogunost da se savreni supstituti prodaju po razliitim cijenama na istom tritu. (Arbitraa je pronalaenje dviju imovina koje su u biti jednake i kupovanje jeftinije i prodaja skuplje). 52. Argumenti protiv M&M ova procesa arbitrae 53. Efekat poreza i struktura izvora finansiranja 54. Optimalna struktura izvora finansiranja
www.meshan.cjb.net
17
Pod optimalnom konstrukcijom finansiranja moe se podrazumjevati ona struktura izvora sredstava pri kojoj se ostvaruje najpovoljnija kombinacija rentabilnosti, likvidnosti i sigurnosti poslovanja, te stabilnost finansiranja. To je ona kombinacija izvora sredstava pri kojoj se osigurava najjeftinije finansiranje, a da se pri tome ne dovodi u pitanje uredno izmirenje dospjelih finansijskih obaveza, sigurnost i stabilnost poslovanja, te finansijske pretpostavke za permanentni razvoj preduzea. mogue je definisati odreena pravila pri nastojanju da se uspostavi optimalna struktura kapitala: 1. Prije angaovanja dopunskih sredstava za finansiranje preduzea treba razmotriti racionalnost koritenja postojeih sredstava i mogunost da se nova sredstva efikasno upotrijebe; 2. Dugorona ulaganja finansirati iz dugoronih izvora ukoliko ne postoji apsolutna izvjesnost u pogledu mogunosti konverzije nekog kratkoronog izvora u dugorono u krajnjem preriodu; 3. Ne smije se prekoraiti onaj stepen zaduenosti koji ugroava samostalnost odluivanja, likvidnost i kreditnu sposobnost; 4. Kod finansijski rizinih poslova treba se osigurati na vlastite izvore; 5. Pri odreivanju optimalnog stepena zaduenosti treba se koristiti instrument finansijske poluge. Dva pitanja koja se tiu globalnih odnosa u finansijskoj strukturi su optimalna kombinacija vlastitih i tuih izvora finansiranja, i optimalna kombinacija dugoronih i kratkoronih izvora sredstava. 55. Politika dividendi Dividenda= zarada dionicara. Moze biti oppreziva u razvijenom svijetu. Ipslacena u gotovini, a moze i u dionicama pa se zove dionicka dividenda. Po osnovu dividende se moze izracunati vrijednost dionice. Politike dividendi: 1-Prva varijanta jeste politika kontinuirane dividende, neovisno o rezultatima poslovanja. Investitorima se dopada, imponira ih!
Divdenda
Vrijeme 2-Politika rastuce dividende. Emitent u pocetku ide sa nizom vrijednoscu dividende i vremenom se povecava. Stalno povecanje div za 5%. Emitenti racunaju na ocekivanja investitora
Dividenda
www.meshan.cjb.net
18
Vrijeme 56. Politika opadajuce dividende. U pocetku se zele investitori animirati, ali vremenom iznos dividende pada. Prihvatljivi efekat visine dividende- daj mi sad. Sticanje navike da se ne prodaju dionice Grafikon obavezno, isti fazon samo prema dole 57. Politika koja se vodi srazmjerno rezultatima poslovanja . Dividenda ide srazmjerno sa zaradama. Krece se putanjom zarada, tj dijelu sudbinu zarada. Zarada otisla u minus, dividenda se moze isplatiti iz ranije zadrzane dobiti. Ne smije se smanjiti osnovni kapital na racun isplate dividende.
58. Politika koja se zasniva na tome da svake godine skupstina oslucuje hoce li se isplacivati dividenda. 56. Informacijsko-signalizirajui uinci Nekoliko je osovnih informacija koje mogu predstavljati signal investitoru pri investicijkom odlucivanju. Informacije mozemo nalaziti u finansijskim izvjestajima kompanija, dnevnoj stampi i drugim medijima. Mozemo ih dobijati putem izjave nekih vaznih ljudi ili cuti na ulici, kafani (od poznanika). Imamo 6 skupina izvora informacija Emisija VP Moze se posmatrati kao emisija dionica i emisija obveznica. Emisija dionica je nepovoljna poruka investitoru, koja mu govori da bude oprezan. Pri novoj emisji dionica cijena opada za oko 3%. Emisija obveznica je pozitivna poruka investitorima da kupuju dionice tog emitenta. Tu se radi o pojacavanju dejstva finansijske poluge, pretpostavlja se: ako se problem rjesava klasicnim zaduzivanjem da je kompanija bonitetna jer banka nece odobriti kredit nekom preduzecu bez boniteta Dividenda
www.meshan.cjb.net
19
Kompanija koja po povecava dividendu ili najavi isplatu dividende ili isplacuje dividendu svake godine salje pozitivne signale investitorima i raste cijena dionice. Investitori starije dobi ne vole rizikovati , vole sigurne prinose. Obrnuto kompanija koja ne isplacuje dividendu svake godine, signalizira nesigurnost za investiranje i pada cijena dionice. Objava kompanije o zaradana Kod nas moze negativno uticati ako jedna kompanija prikazuje dobre plate. U svijetu je suprotno. Npr ako coca cola kaze da su zarade vishe nego ocekivane to je povoljan signal. Suprotno-negativan signal Restruktuiranje Pozitivan signal, dobra poruka investitorima jer u takvim slucajevima cijena dionica raste. Take-overi, mergeri, akvizicije... Vlastite dionice Ako se kupuju, salje se dobra poruka investitorima, Ako se prodaju, los signal. Gornji plafon za posjedovanje dionica je 10% Izjava visokog duznosnika Ima izuzetno vazan uticaj na investitore. Ako ono izjavi da je privreda u doborm stanju, napretku to je pozitivan signal i raste cijena dionica. Ako izjavi da je privreda pred recesijom, onda je to los signal.
57.
Finansijske inovacije
Unaprijedjenje finansijskog poslovanja. Mogu se prouciti kroz historiju razvoja novca. Roba-metalni novac-depozitni novac-kreditni novac-elektronski novac. Elektronski novac-Posljednja rijec u inoviranju novca Finansijske inovacije-kreditne i debitne kartice CHIPS- Klirinska kuca putem koje se obavljaju transakcije, prebijaju se i samo se salda prenose na racune. FEDWIRE Sistem u kome se obavlja paltni promet u SAD-U SWIFT- Udruzenje putem kojeg se obavljaju transakcije. Formiran od strane americkih banaka. Povezano vishe od 5000 banaka. Nizak rizik-Platni promet se obavlja samo u jednoj banci (duznik i povjerilac imaju racun u istoj banci) Srednji rizik- Kad se racuni nalaze kod dvije banke Visoki rizik- karaktristican za paltni promet sa inostranstvom, radi se o deviznim placanjima. WESTERN UNION- Najbrzi nacin slanja-primanja sredstava Sekjuritizacija-banka na osnovu koletarela emituje duznicke VP-e, zbog toga sto ih odma moze prodati i doci do gotovine
www.meshan.cjb.net
20
Zakljuno s brojem 57. Literatura:
1. James C. Van Horne, John M. Wachowicz, Jr., Osnove financijskog menedmenta,deveto izdanje, MATE, 2002.
2. Predavanja i vjebe iz Finansijskog menadmenta
www.meshan.cjb.net
21
