POJAM I ZADACI RACUNOVODSTVA
RAUNOVODSTVO III
POJAM I ZADACI RAUNOVODSTVARaunovodstvo je sluba (aktivnost) u
preduzeu koja evidetira, sumira i intepretira ekonomske promene u
vezi sa preduzeem. Cilj je da obezbedi finansijske informacije
neophodne za donoenje ekonomskih odluka od interesa za aktivnost
preduzea.
Raunovodstvo priprema i analizira podatke o poslovanju preduzea
za:
a) korisnike u preduzeu ( za potrebe kontrole, analize,
planiranja i odluivanja) i te podatke obezbeuje upravljako
raunovodstvo.
b) za korisnike izvan preduzea(akcionari, poreski organi,
poverioci, dravni organi i dr.) te podatke obezbeuje tzv.
finansijsko raunovodstvo.
Raunovodstveno planiranje podrazumeva predvianje budueg
poslovanja.
Podaci plana se koriste prilikom ocene uspenosti poslovanja,
kada se ostvareni rezultati uporeuju sa planiranim itd.
Kontrola poslovanja predstavlja nadzor nad upotrebom i utrokom
sredstava i izvora sredsava preduzea.
Analizom poslovanja ispituju se upotreba I nain obavljanja
funkcija preduzea.
KNJIGOVODSTVO I SISTEMI KNJIGOVODSTVA
Knjigovdstvo je deo raunovodstva koje se vodi radi evidencije o
poslovanju preduzea. Evidencija se vodi u naturalnim i novanim
pokazateljima radi kontrole i pruanja informacija neophodnih za
poslovanje preduzea.
Knjigovodstvo se deli na:
1. 1.finansijsko knjigovodstvo i
2. 2.knjigovodtsvo trokova.
U finasijskom knjigovdstvu evidetiraju se:
pribavljanja i vraanja finansijskih sredstava
nabavke sredstava za rad i predmeta rada
prodaja proizvoda i usluga
utvrdjivanje rezultata poslovanja
obracun obaveza prema drutvu
Knjigovodstvo trokova obuhvata:
elemente procesa rada
trokove poslovanja poslovanje po radnim jedinicama
rezultate poslovanja radnih jedinica.
ZADACI KNJIGOVODSTVA
U najvanije zadatke knjigovodstva spadaju:
1. utvrivanje rezultata poslovanja tokom jednog vremenskog
perioda
2. utvrivanje sredstava i izvora sredstava imovine i obaveza) po
obimu i strukturi.
3. obezbeivanje podataka neophodnih za kontrolu rukovanja
imovinom preduzea,
4. obezbeivanje podataka za planiranje i analizu poslovanja
preduzea
5.obezbeivanje podataka za kontrolu dravnih organa.
PREDMET KNJIGOVODSTVA
Predmet knjigovodstva je utvrjivanje stanja ukupne imovine i
svih promena koje su poslovanjem na njoj nastale. Knjigovodstvo
treba da prui podatke iz kojih se vidi ta se desilo sa imovinom: da
li je ona poveana ili smanjena, kakve su se promene desile u
strukturi imovine i kako su prihodi i rashodi uticali na
imovinu.
Imovina se moe podeliti na: bruto i na neto imovinu. U bruto
imovinu preduzea spadaju ukupna sredstva preduzea.
Neto imovina se dobija kada se od bruto imovine oduzmu
obaveze(dugovi preduzea).
Sredstva preduzea mogu se podeliti prema obliku:na stvari, prava
i novac.
Prema kriterijumu obrta sredstva se mogu podeliti na: osnovna i
obrtna sredstva.
U osnovna sredstva spadaju: zemljite, zgrade, oprema, ureaji,
transportna sredstva, viegodisnji zasadi
U obrtna sredstva spadaju : sirovine , material, poluproizvodi,
gotovi proizvodi, roba, potrazivanja i dr.
Izvori sredstava preduzea mogu biti: sopstveni i tui.
Sopstvene izvore ine ulozi osnivaa.Tue izvore ine razne vrste
zajmova i tekuih obaveza.
SISTEMI KNJIGOVODSTVA
Razlikuju se tri sistema knjigovodstva:
knjigovdstvo paualnih obveznika,
prosto knjigovodstvo I
dvojno kjnigovodstvo.Paualni obveznici (vlasnici malih radnji)
nisu obavezni da vode ni prosto, ni dvojno knjigovodstvo. Oni vode
evidenciju naplata, evidenciju ulaza robe i eventualno evidenciju o
platama radnika. Poreska obaveza utvruje se u jednom odreenom
(paualnom) iznosu i ne zavisi od obima poslovanja.
Prosto knjigovodstvo predstavlja sistem nepotpunih
knjigovdstvenih instrumentata koji ne obuhvata sve poslovne
promene.
Dvojno knjigovdstvo predstavlja potpun i univerzalan sistem
knjigovodstvene evidencije iji je osnovni princip
dualitet(dvojnost) kontiranja i knjienja poslovnih promena.
POJAM I PODELA KNJIGOVDSTVENIH DOKUMENATA
Svaka promena na sredstvima i izvorima sredstava preduzea naziva
se poslovni dogaaj. Knjienje poslovnog dogadaja mora se sprovesti
samo na osnovu knjigovodstvenih dokumenata.
Dokument je dokaz tanosti i ispravnosti knjienja.
Knjigovodstvena dokumenta se mogu podeliti prema :
-mestu nastanka
-sadraju i
-nameni.
I Prema mestu nastanka, knjigovodstvena dokumenta mogu biti:
a)strana dokumenta -preduzee prima od svojih poslovnih partnera
i tu spadaju ulazne fakture za kupljenu robu, otpremnice
b) sopstvena dokumenta -formiraju se u preduzeu i mogu biti-
izlazna dokumenta -alju se izvan preduzea (izlazne fakture)-interna
dokumenta- nastaju,krue i ostaju u preduzeu (npr trebovanje)
II Prema sadraju dokumenta mogu biti:A) orginalna (izvorna)
dokumenta njima se dokazuje nastanak poslovnog dogaaja (npr.
faktura za prodatu robu )
B) izvedena (zbirna) dokumenta to su spiskovi, pregledi ili
specifikacije orginalnih dokumenataIII Prema nameni knjigovodstvena
dokumenta se dele:
A) pravdajua dokumenta njima se dokazuje nastanak nekog
poslovnog dogaaja( npr. priznanica)
B) neposredna dokumenta njima se olakava I ubrzava rad u
knjigovodstvu(npr nalog za knjienje).
KONTROLA KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA
Knjigovdstvena dokumenta se konroliu(pregledaju) pre
evidentiranja nastalog poslovnog dogaaja, Tu kontrolu u preduzeu
obavlja posebno lice, koje se naziva kontrolor ili likvidator.
Vrste kontrola: a)formalna kontrola
b)raunska kontrola
c)sutinska kontrola
Formalna kontrola- da bi dokument mogao biti osnov za knjienje,
mora se sastaviti na vreme, mora da sadri datum izdavanja, opis
poslovnog dogaaja, iznos, naziv preduzea, potpis i peat. Dokument
mora biti popunjen po naelima urednosti.
Glavna naela urednosti su sledea:-dokument mora biti popunjen
pisaom mainom, mastilom ili mastiljavom olovkom;
-prazan prostor na dokumentu se mora ponititi;
-pogreno ispisani brojevi ili tekst moraju se precrtati tankom
crtom, a iznad se ispise tana cifra ili tekst.
Dokumenta kojim se dokazuje kretanje novanih sredstava (uplate i
isplate) ne ispravljaju se, ve se ponitavaju i ispisuju nova.
Raunska kontrola- njom se proveravaju matematike radnje koje su
obavljene na dokumentu (sabiranje i oduzimanje, mnoenje i
deljenje)
Sutinska kontrola- ovom kontrolom se proverava da li je zista
nastao poslovni dogaaj koji se dokazuje dokumentom.
POJAM I ORGANIZACIJA INVENTARISANJA
Pre nego to pone da radi svako preduzee napravi popis svih
sredstava i izvora sredstava kojima raspolae. Postupak popisa
naziva se inventarisanje. Rezultati popisa unose se u tabelu koja
se naziva inventar.Zadatak popisa je da se utvrdi stvarno stanje
sredstava i izvora sredstava u jednom trenutku. Stvarno stanje
dobijeno popisom uporeuje se sa knjigovodstvenim stanjem radi
kontrole. Neslaganja stvarnog i knjigovodstvenog stanja iskazuju se
postojanjem manjkova i vkova na pojedinim delovima imovine.
Invetarisanje moze biti:
1) redovno 2) vanredno
3) delimino 4) potpuno
Redovno invetarisanje obavlja se na kraju poslovne godine.
Vanredno inventarisanje obavlja se prilikom statusnih promena
preduzea, prilikom likvidacije, promene cena, primopredaje dunosti
itd.
Potpuno inventarisanje predstavlja popis svih sredstava preduzea
i njihovih izvora.
Delimino invetarisanje predstavlja popis samo dela sredstava i
izvora.
Invetarisanje u preduzeima je obiman i odgovoran posao pa je
potrebno obaviti odgovarajue pripreme.
U pripreme za popis spada:
-odreivanje popisnih komisija
-napraviti plan inventarisanja
-obezbediti popisni material itdRad na invetarisanju
obuhvata:
-utvrjivanje stvarnog stanja imovine i
obaveza(merenjem,procenom, prebrojav)
-unoenje podataka u popisne liste
-unoenje knjigovodstvenih podataka u popisne liste
-obraunavanje vrednosti imovine i obaveza
-utvrivanje eventualnih razlika
-sastavljanje izvetaja
INVENTAR ILI POPISNIK
Na osnovu popisnih lista sastavlja se poseban obrazac-inventar.
U inventar se unose sva sredstva i izvori sredstava iz popisnih
lista po grupama i odreenim redosledom I to: prvo osnovna sredstva,
zatim obrtna i na kraju rezervna sredstva i sredstva zajednicke
potronje.
Inventar sadri aktivu,pasivu i rekapitulaciju.
Aktiva obuhvata sve oblike sredstava (zemljite, oprema, ureaji,
roba, novana sredstva)
Pasiva obuhvata obaveze preduzea prema treim fizikim i pravnim
licima.
U treem delu inventara- rekapitulaciji uporeuju se vrednosti
izmeu aktive i pasive. Utvrena razlika predstavlja istu
imovinu.
OBRACUN REZULTATA POSLOVANJA NA OSNOVU
INVENTARA
Za utvrjivanje finansijskog rezultata u prostom knjigovodstvu
slui inventar (popisnik). Uporeivanjem vrednosti sopstvenih
sredstava iz krajnjeg inventara sa vrednosu sopstvenih sredstava iz
poetnog inventara obraunava se finansijski rezultat poslovanja za
taj obraunski period.
S2 S1 = FP
Ako su sopstvena sredstva na kraju perioda vea od sopstvenih
sredstava na poetku perioda finansijski rezultat je pozitivan
dobitak.
S2> S1 = FPpAko su sopstvena sredstva na kraju perioda manja
od sopstvenih sredstava na poetku perioda, finansijski rezultat
poslovanja ne negativan-gubitak.
S2 < S1 = FPn
BILANS STANJA
Rec bilans je latinskog porekla i znaci vaga sa dva tasa(bi-dva,
lanks-tas)
Na levoj strani bilansa nalaze se sredstva-aktiva preduzea, a na
desnoj strani izvori sredstava-pasiva preduzea.
Sredstva-aktiva
izvori sredstava- pasiva
_________________________________________________________
1.osnovna sredstva
1.sopstveni kapital
2.obrtna sredstva
2.tuji (pozajmljeni) kapital
Oba tasa vage moraju biti jednaka- to je naelo bilansne
ravnotee.
Bilans stanja sastavlja se na osnovu glavne knjige i sadri samo
globalne, sintetizovane podatke o imovinskim delovima.
Bilans se sastavlja u formi dvostranog rauna, gde se na levoj
strain prikazuje aktiva, a na desnoj pasiva. Razlika (saldo) izmeju
aktive i pasive, odnosno imovine i dugova predstavlja sopstveni
kapital i unosi se u bilans stanja na stranu pasive jer se time
postie ravnotea i jer sopstveni kapital predstavlja izvor sredstava
koji nema rok dospea.
Sredstva preduzea (aktiva) mogu se podeliti u dve grupe: osnovna
sredstva i obrtna sredstva.
Osnovna sredstva obuhvataju imovinske delove koji imaju veliku
vrednost i dugo traju. Mogu se podeliti na svari, prava i
novac.
U obrtna sredstva spadaju ona koja imaju malu pojedinacnu
vrednost I koja kratko traju. Tu spadaju material, proizvodnja,
gotovi proizvodi, roba, kupci,tekuci racun, blagajna, I ostala
novcana sredtstva.Izvori sredstava- pasiva mogu biti sopstveni I
tui.
Sopstveni izvori sredstava javljaju se kao: akcijski
kapital,udeli drutva sa ogranienom odrovornou,dravni
kapitalTui(pozajmljeni kapital) javlja se u obliku dugoronih
finansijskih i kratkoronih finansijskih obaveza.
U dugorone finansijske obaveze spadaju: dugoroni krediti u
zemlji i inostranstvu
U kratkorone finasijske obaveze spadaju: kratkoroni krediti,
primljeni avansi, dobavljai
POJAM I VRSTE KONTA
Dvojno knjigovodstvo predstavlja potpun i univerzalan sistem
knjigovodsvene evidencije. Osnovni princip dvojnog knjigovodstva je
princip dualiteta (dvonosti) kontiranja i knjienja poslovnih
promena. Prema ovom postupku, svaka poslovna promena se kontira i
knjii tako to u istom iznosu menja stanja najmanje na dva
konta.
Sam izraz konto potie od latinske rei contus i znai broj ili
raun.
Grafiki, konta se prikazuju na razne naine.
Najjednostavniji nain je u obliku slova T, leva strana konta
obeleava se sa Duguje a desna sa Potrazuje dok se u sredini nalazi
naziv konta.
Konto po foliju ima dve naspramne strane sa indentinim kolonama:
datum, opis, iznos.
DUGUJE
POTRAUJE
datumopisiznosdatumopisiznos
Konto po pagini (jednostrani konto) ima sledee kolone: datum,
opis, iznos, stim to je kolona iznos podeljena na kolonu duguje i
potrauje Prednost ovog konta to iziskuje manje prostora.datumopis
Iznos
Duguje Potrauje
Beleenje poslovnih dogaa na kontima nazivamo knjienje ili
evidentiranje. Ovo knjienje mora tei hronoloki, tj redom kako su se
poslovni dogaaji deavali.
POSLOVNE KNJIGE DVOJNOG KNJIGOVDSTVAGLAVNA KNJIGA- SISTEMSKA
EVIDENCIJA
U glavnoj knjizi se vodi sistemska evidencija na kontima. Ona
moe biti povezana ili je u pojedinanim listovima katicama.
Nepovezani listovi kartice ine kartoteku glavne knjige.
Ona predstavlja osnovnu evidenciju u dvojnom knjigovodstvu. Svi
poslovni dogaaji koji dovode do promena na jednoj kategoriji
imovine ili obaveza obuhvataju se jednim kontom.
Raun je potpun(integralan) ako su na njemu obuhvaene sve promene
u vezi sa konkretnim sredstvima ili izvorom, prihodom ili
rashodom.
Raun je homogen ako sadri samo ekonomske promene koje su se
dogodile na sredstvima, izvorima, prihodima i rashodima koji se na
njemu vode.
Osnovu za otvaranje poslovnih knjiga ini poenti bilans, koji je
sastavljen na poetku poslovanja na bazi imovine kojom raspolae
preduzee.
PROBNI BILANS
To je tabelarni pregled svih rauna glavne knjige. Sastoji se iz
bruto bilansa koji slui raunskoj kontroli i saldo bilansa koji se
izrauje tako to se za svaki raun glavne knjige utvrdi saldo
(razlika). Saldo rauna se utvruje takoto se od zbira vee strane
konta oduzima zbir manje strane konta.PROBNI BILANS
Redni brojNaziv kontaBruto bilansSaldo bilans
dugujepotraujedugujepotrauje
Probni bilans se sastavlja po pravilu svakog meseca da bi se
skratilo vreme istrazivanja i otklanjanja uinjenih greaka pri
knjienju.
DNEVNIK-HRONOLOKA EVIDENCIJA
Dnevnik je knjiga u dvojom knjigovodsvu u kojoj se hronolokim
redom evidentiraju nastale poslovne promene.
U praksi se primenjuju razliite vrste dnevnika i to:
italijanski, ameriki, registar dnevnik itd.Italijanski dnevnik se
najese primenjuje jer je vrlo pregledan.
Red.brdatumopispoziv Iznos
DugujePotrauje
Sve poslovne promene knjie se u dnevniku i glavnoj knjizi u
istom iznosu, te je ukupan promet obeju knjiga isti, odnosno zbir
prometa dnevnika jednak je zbiru prometa glavne knjige.POJAM, VRSTA
I VREDNOST OSNOVNIH SREDSTAVA
Prema nameni koju imaju u procesu rada, sva sredstva preduzea
mogu se podeliti na osnovna i obrtna sredstva. Osnovna sredstva su
ona koja ne menjaju svoj oblik i postepeno se troe u procesu
rada.
Osnovna sredstva preduzeca mogu biti u obliku svari, prava i
novca.
U osnovna sredstva u obliku stvari spadaju: zgrade, oprema,
ureaji, poslovni inventar, transportna sredstva itd
Novcana sredstva osnovnih sredstava namenjena su kupovini
osnovnih sredstava.
Prava su: patenti, licence i osnivaka ulaganja.
Da bi se mogla voditi evidencija osnovnih sredstava, potrebno je
poznavati koje se vrednosti razlikuju kod osnovnih sredstava.
Vrednosti mogu biti:
_fakturna vrednost, tj. vrednost po kojoj je osnovno sredstvo
kupljeno od dobavljaa i nalazi se na fakturi isporuioca
-nabavna vrednost, koja se sastoji od fakturne vrednosti,
trokova dopreme, troskova montae, osiguranja itd.
-otpisana vrednost, tj deo nabavne vrednosti koji je prenet na
novi proizvod ili usluge, a odreen je visinom otpisa kooji je
utveen u predraunu na poetku godine
-sadanja ili neotpisana vrednost, koja predstavlja razliku izmeu
nabavne i otpisane vrednosti
-trina vrednost, tj. ona po kojoj bi se osnovna sredstva mogla
prodati na tritu.
EVIDENCIJA OSNOVNIH SREDSTAVA
U knjigovodstvu osnovnih sredstava primenjuje se vie oblika
aevidencije I to:
- knjiga osnovnih sredstava
- kartoteka osnovnih sredstava ( pojedinana analitika
evidencija)-zbirna (sintetika) evidencija
Knjiga osnovnih sredstava- Svako pribavljeno osnovno sredstvo
mora se evidentirati u knjiyi osnovnih sredstava hronoloki, onako
kako su pribavljena. Ona se po pravilu, vodi za itavo preduzee.
Pribavljeno osnovno sredstvo obeleava se odmah inventarskom ploicom
na kojoj se nalazi redni broj pod kojim je to osnovno sredstvo
upisano u knjigu osnovnih sredstava.
PRIMER KNJIGE OSNOVNIH SREDSTAVA
Red.
Br.Datum
nabavkeNaziv I opis
Osnovnih sredst.Nabavna
vrednostNaziv
dobavljaaStopa
amortizacijeIzlaz
Pojedinana (analitika) evidencija vodise tako to se za svako
osnovno sredstvo otvara posebna, pojedinana kartica. Skup svih
kartica ini kartoteku. Pojedinane kartice sadre ekonomske i tehnike
podatke o osnovnom sredstvu.Zbirna (sintetika) evidencija osnovnih
sredstava vodi se u finansijskom knjigovdstvu na kontima klase
O.
BLAGAJNIKO POSLOVANJE
U preduzeu se svakodnevno javlja potreba za isplatama i
naplatama u gotovom novcu. Sve isplate i naplate u gotovom novcu
obavljaju se preko blagajne.
Blagajna je deo preduzea u kojem se obavljaju blagajniki
poslovi.
U blagajnike poslove spadaju primanje, uvanje i izdavanje
gotovog novca. Ove poslove obavlja blagajnik odgovorno, struno i
savesno.
U preduzeima poslovi blagajane mogu biti tako organizovani da
pored glavne blagajne postoje i pomone koje olakavaju rad
glavne.
Pomone blagajne su:
-blajna prodavnica
-blagajna za otkup poljoprivrednih proizvoda
-porto blagajna
-transoprtna blagna
BLAGAJNIKA DOKUMENTACIJA
Sve naplate i isplate gotovog novca blagajnik sme dobavlja samo
na osnovu uredno popunjenih i kontrolisanih dokumenata. Kontrolu
blagajnike dokumentacije obavlja za to ovlaeno lice, koje se naziva
likvidator ili kontrolor.Dokumenta koja se javljaju prilikom
naplate gotovog novca su:
-nalog blagajni da naplati,
-priznanica,
-raun za prodatu robu,
-komisijski zapisnik o visku novca u blagjni
Nalog blagajni da naplati je dokument koji se popunjava uz svaki
orginalni knjigovodstveni dokument na osnovu kojeg treba izvriti
naplatu gotovog novca.
Priznanica je pravdajuci dokument koji se javlja pri naplatama i
isplatama gotovog novca, a sastavlja ga lice koje prima novac.
Obino se sastavlja u tri primerka od kojih jedan ostaje u knjizi
priznanica, drugi se alje na knjienje, a trei primerak se izdaje
licu koje je novac uplatilo.
Komisijski zapisnik o viku novca u blagajni se sastavlja kada se
utvrdi da je stvarno stanje novca u blagajni vee od raunskog
stanja.
Raun za prodatu robu je dokument koji se naziva izlazna faktura
ili prodajna faktura.Izdaje se u vie primeraka, jedan se izdaje
kupcu, drugi primerak se alje na knjienje, a trei ostaje u
bloku.
Dokumenta koja se javljaju pri isplati gotovog novca su:
-nalog blagajni da isplati
-putni nalog
-isplatna lista zarada
-priznanica
-komisijski zapisnik o manjku novca u blagajni
-raun za kupljenu robu
Nalog blagajni da isplati se izdaje uz orginalni knjigovodstveni
dokument na osnovu kojeg treba izvriti isplatu gotovog novca
Putni nalog je dokument koje se javlja kada je potrebno slubeno
otputovati u drugo mesto. U njemu se navodi ime lica koje putuje,
svrha putovanja, nain prevoza I broj dnevnica.
Platni spisak je dokument u kojem se jednom meseno obraunavaju I
iskazuju zarade zaposlenih radnika. U platnom spisku se za svakog
radnikaobraunava i iskazuje bruto zarada, porez na zaradu,
doprinosi i neto zarada.
DNEVNIK- IZVETAJ BLAGAJNE
Za dan
Red.
Br.temeljnicaOpisUlazIzlazBroj
rauna
Promet blagajne
Specifikacija
komapoeniukupnoSaldo..
Uk.naplaeno
Uk. Isplaeno
Saldo od.
Slovima====================================
==========================================
==========================================
___________________
___________________________
Kontrolisao
Blagajnik
Evidencija o isplatama I naplatama preko blagajne void se u
knjizi blagajne, ili blagajnikom izvetaju.
EVIDENCIJA POSLOVANJA PREKO IRO RAUNA
Prema naim zakonskim proisima, veina plaanja koja nastaju na
osnovu duniko-poverilakih odnosa moraju se obaviti bezgotovinskim
putem.
Da bi mogla da izvre tu svoju obavezu, sva preduzea moraju imati
iro raun otvoren kod banke.
Novano polsovanje preko iro rauna obavlja se tako to se novana
sredstva prenose sa rauna jednog preduzea (nalogodavca) na raun
drugog preduzea (korisnika) direktnim preknjiavanjem.
Da bi preduzee moglo poslovati na ovakav nain, obavezno je da
odmah posle osnivanja podnese zahtev za otvaranje iro rauna kod
ovlaene banke. Uz zahteva za otvaranje iro rauna preduzee podosi i
dokumentaciju kojom dokazuje svoj identitet i uslove za otvaranje i
to:
-reenje o upisu u sudski registar
-obavetenje nadlenog statistikog organa o razvrstavanju po
delatnostima
-zahtev za deponovanje sredstava kod banke
-kakrtone deponovanih potpisa lica ovlaenih za potpisivanje
-overu potpisa lica ovlaenih za zastupanje -dokaz o poreskom
identifikacionom broju (PIB).
Broj iro rauna sastoji se od tri grupe brojeva. Svaka od grupa
ima tano odreeno znaenje. Na primer:
150-8332-71
I grupa brojeva sastoji se od tri cifre I oznaava banku kod koje
je otvoren iro raun
II -//-
broj rauna preduzea
III -//-
kontrolni brojDOKUMENTA U VEZI SA NAPLATOM I ISPLATOM PREKO IRO
RAUNA
- INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA
Za isplate i naplate preko iro rauna koriste se razni propisani
obrasci. Ovi obrasci moraju se itko I tano popuniti, a ispravke
nisu dozvoljene. Ukoliko se pogrei prilikom popunjavanja, dokument
se mora ponititi i ispisati novi.
Gotovinski instrumenti:
1. nalog za uplatu
2. nalog za isplatu
Bezgotovinski instrumenti:1.nalog za prenos i
2. nalog za naplatu.
Nalog za isplatu je gotovinski instrument platnog prometa kojim
klijent podie sa svog rauna sredstva u gotovom novcu.
Nalog za uplatu predstavlja gotovinski instrument platnog
prometa koji se koristi ya uplatu gotovog novca kada klijent vri
uplatu na svoj iro raun kao I u sluaju kada graani plaaju obaveze u
gotovom novcu.Nalog za prenos predstavlja instrument bezgotovinskog
platnog prometa koji se koristi kada dunik nalae banci kod koje ima
raun da na teret tog rauna prenese sredstva u korist poverioca.
Nalog za naplatu je bezgotovinski instrument koji izdaje
poverilac I kojim inicira zaduenje rauna dunika I odobravanje
sredstava svom raunu.
EVIDENCIJA POSLOVNIH PROMENA NA IRO RAUNUSva preduzea su duna da
u svom knjigovodsvu evidentiraju nastale poslovne promene na iro
raunu. Zbog toga se u knjigovodstvu otvara poseban konto, ili raun
koji nosi naziv iro raun. Na ovom kontu se na osnovu dnevnog izvoda
banke knjie nastale poslovne promene.
Dnevni izvod je obrazac koji sadri podatke o stanju novanih
sredstava od prethodnog dana, zatim promene nastale tog dana
(uplate i isplate) i stanje posle nastalih promena.
POTRAIVANJA OD KUPACAKupci su dunici za primljenu, a neplaenu
robu, ili uinjene,a neplaene usluge. U kupoprodajnom ugovoru kupac
se obavezuje da e kupljenu robu platiti u za to naznaenom roku.
Vreme koje protekne od trenutka isporuke robe do trenutka
plaanja naziva se vreme potraivanja.Poslovne promene na konima
kupaca evidentiraju se na osnovu sledeih dokumenata:
rauna ili fakure
dnevno izvoda banke sa iro rauna
komisijskog zapisnika o prijemu robe
pisma o bonifikaciji
knjige izlaznih fakura
Raun ili fakura je dokument koji sasavlja dobavlja u vezi sa
prodatom robom ili pruenim uslugama. Faktura je dokaz da je
dobavlja prodao robu kupcu.
Naziv firme_____________
mesto i datum..
Adresa_________________
Matini br.______________
PIB________iro raun_____
Kupac.
Mestoulica i broj
Matini brojPIB
RAUN BR.
r.
b.ifVrsta robej.
m.Koli-
inaCena
Po j.m.rabatFakturna
cenaStopaPoreska
osnovicapdvUk.
naknada
Ukupno po optoj stopi...
Ukupno po poseb.stopi...
Napomena o poreskom
osloboenju:____________________________________
Fakturisao:
robu primio
robu izdao
____________
_______________
_______________
Komisijski zapisnik o prijemu robe se sastavlja pri utvrivanju
koliine I kvaliteta robe bez prisustva jedne od stranaka, kupca ili
prodavca.Sadri podatke o vrsti robe, danu prispea,dokumentima koja
se alju uz robu, odstupanjima u koliini ili kvalitetu, potpisi
lanova komisije.
Pismo o bonifikaciji je pismo kojim dobavlja obavetava kupca da
su njegovi navodi iz reklamacije prihvaeni i da se navedena
umanjenja odbijaju, odnosno da se odobrava popust.Knjiga izlaznih
faktura je knjiga u koju se zavode sve ispostavljene fakture.
KNJIGA IZLAZNIH FAKTURA
Redni
brojNaziv kupcaBroj
raunaDatum
izdavanjaIznos
EVIDENCIJA POTRAIVANJA OD KUPACA
Evidencija potraivanja od kupaca void se zbirno (sintetiki) i
pojedinano (analitiki).Zbirna evidencija pokazuje stanje i promene
potraivanja prema svim kupcima.
Pojedinana (analitika) evidencija pokazuje stanje I promene
potraivanja plrema jednom kupcu. Ukoliko preduzee ima vie kupaca,
za svakog otvara poseban konto I na taj nain se formira kartoteka
kupaca.
Prometni list kupaca.- Na kraju meseca usaglaava se knjienje na
pojedinanim kontima sa knjienjem na zbirnom kontu kupaca. Ovo
usaglaavanje se vri preko prometnog list kupaca.
EMATSKI PIKAZ PROMETNOG LISTA KUPACA
Naziv
kupcaDuguje Potrauje Saldo
DugujePotauje
U prometni list unose se podaci o prometu na pojedinim kontima
kupaca.
OBAVEZE PREMA DOBAVLJAIMA
U poslovnim odnosima izmeu preduzea pojavljuju se razne obaveze.
Obaveze nastaju po osnovu kupljene robe, po osnovu usluga koje je
jedno preduzee pruilo drugom, po osnovu uzetih kredita
Dobavljai su poverioci za kupljenu robu ili pruene usluge.Ako je
u momentu isporuke robe izvreno plaanje, dobavlja se ne pojavljuje
kao poverilac.Dokumentacija o evidenciji obaveza prema dobavljaima
je sledea: raun ili faktura
knjiga ulalznih aktura
komisijski zapisnik o prijemu materijala ili robe
pismo o bonifikaciji
dnevni izvod sa iro rauna
Raun ili fakturu za kupljenu robu dobavlja alje kupcu odmah
posle isporuke robe. U fakturi dobavlja navodi koliko iznosi
njegovo potraivanje za robu koju je isporuio. Ova faktura naziva se
kupovna ili ulazna faktura.
Kada kupac primi fakturu od dobavljaa evidentira je u knjizi
ulaznih faktura.KNJIGA ULAZNIH FAKTURA
Redni
brojNaziv
dobavljaaBroj
raunaDatum izdavanjaIznos
Evidencija obaveza prema dobavljaima vodi se pojedinano
(analitiki) za svakog dobavljaa, a u finansijskom knjigovodstvu
zbirno (sintetiki).Usaglaavanje obaveza i potraivanja izmeu
preduzea vodi se na obrascu koji se naziva izvod otvorenih stavki.
Izvod otvorenih stavki poverilac alje duniku. Dunik je obavezan da
ovaj obrazac vrati poveriocu, uz saglasnost da prihvata ili ne
iznose iz izvoda.
POJAM I FUNKCIJE AMBALAE
Ambalaa podrazumeva sud, omot, okvir ili material u koji je roba
upakovana.
Ona u savremenoj prodaji ima brojne i raznovrsne funkcije kao to
su:
da titi robu
da privue panju potroaa
da omogui lak izbor I pepoznavanje robe
da stvara pozitivne asocijacije o kvalitetu
da odgovara ekolokim zahtevima
da informie
PODELA AMBALAE
Ambalaa se moe podeliti:
prema materijalu od koga je napravljena (papirna,
kartonska,plastina, drvena i dr. vrsta ambalae) prema osnovnoj
funkciji ( transportna i komercijalna ambalaa)
prema obliku i konstrukciji (najee se koriste kutije, vree,
kese, boce, baloni,limenke, kante)
prema vlasnitvu ( povratna i nepovratna)
Povratnom ambalaom naziva se ambalaa koju vlasnik moe viekratno
upotrebiti.
POJAM I PODELA SITNOG INVENTARAU sitan inventar spadaju alat i
pribor iji je vek trajanja krai od jedne godine bez obzira na
vrednost. Sitan inventar mogu initi i sredstva za rad iji je vek
trajanja dui od godine dana ako im je pojedinana nabavna cena manja
od iznosa uvrenog posebnim propisima.U sitan inventar ubrajaju se
radna odea i obua, noevi, kleta, makaze, testera itd.
Za svaku promenu na sitnom inventaru mora se izdati odgovarajui
dokument.Dokumenta prilikom nabavke sitnog inventara su :
otpremnica, raun, prijemnica, komisijski zapisnik
Prilikom izdavanja sitnog inventara vode se sledea dokumenta:
trebovanje, alatne knjiice, alatne markice, bon za rashodovanje I
povratnica
KALKULACIJA CENE ROBE U RGOVINI
Roba je rezultat rada proizvodnih preduzea namenjen tritu. Da bi
trgovinsko preduzee moglo da zna po kojoj ceni e robu da proda, ono
mora da sasavi kalkulaciju cene te robe.
Kakulacija je raunski postupak izraunavanja nabavne i prodajne
cene robe.
Elementi kalkulacije su:
1 fakturna cena bez PDV
2.+ zavisni troskovi
nabavke---------------------------------------
3. = nabavna vrednost
4. + razlika u ceni robe
---------------------------------------
5. = prodajna cena bez PDV
6. + porez na dodatu vrednost
--------------------------------------
7. prodajna cena sa PDV
Fakturna cena je cena po kojoj je roba kupoljena od dobavljaa.
Ona je upisana u fakturu i mora se platiti dobavljau.
Nabavna cena se dobija kad se na fakturnu cenu dodaju zavisni
troskovi nabavke.
U zavisne troskove nabavke spdaju: utovar, istovar I pretovar
robe, carina osiguranje I dr.
Prodajna cena bez pdv dobija se kada se na nabavnu cenu doda
razlika u ceni.
Razlika u ceni robe u trgovinskim preduzeima slui za pokrie svih
trokova, za isplatu plata, za akumulaciju I za doprinose
preduzea.
Razlika u ceni u trgovini pojavljuje se u tri oblika:
slobodna razlika u ceni,
mara,
rabat.
Slobodna razlika u ceni dobija se kada se prodajna cena robe
odruje prema stanju na tritu, a na osnovu ponude I tranje.
Mara kao razlika u ceni javlja se za robu kojoj je nadleni organ
unapred odredio cenu. U ovom sluaju mara se zaraunava prema unapred
propisanoj stopi.Rabat je razlika u ceni koja je ve uraunata u
maloparodajnu cenu. Ova razlika u ceni se javlja za robu kojoj je
cenu unapred odredilo proizvodno preduzee ili nadleni organ. Rabat
se po pravilu rauna u procentu od prodajne cene I uvek se od nje
odbija.
PDV- je porez na dodatu vrednost koji zaraunava svaki uesnik u
prometu, (uvoznik ili proizvoa, trgovina na veliko, trgovina na
malo) na iznos svoje razike u ceni. Postoje dve stope 8% i 18%.
Po stopi od 8% pdv se zaraunava na:
-hleb i pecivo
-mleko i mlene proizvode
- voe i pove
- ulje, eer, brano,
-lekovi
-kolski pribor I uila
Svi ostali proizvodi oporezuju se po stopi od 18%.
Prodajna cena sa pdv se dobija kada se na prodajnu cenu doda
pdv.
DOKUMENTACIJA U EVIDENCIJI KROBE
Sve promene koje nastaju na robi moraju se u knjigovodstvu
trgovinskih preduzea evidentirati na osnovu knjigovodstvenih
dokumentata.
Dokumenta u vezi sa nabavkom robe su:
zakljunica
otpremnica
prijemnica
komisijski zapisnik o prijemu robe
ulazna faktura ili raun
kalkulacija cene trgovinske robe
Zakljunica predstavlja ugovor o kupoprodaji. U njoj jee tano
naznaena vrsta, koliina, cena, vrednost robe.
Otpremnica je dokument koji ispostavlja prodavac za prodatu
robu. U njoj je naznaena vrsta I koliina poslate robe.
Prijemnica slui kao dokument na osnovu kojeg roba ulazi u
magacin. U nju se unose podaci o stvarno prispeloj robi
Faktura ili raun sastavlja dobavlja na osnovu otpremnice I
zajedno uz robu alje kupcu.
Dokumenta u vezi sa prodajom robe su:
otpremnica,
prodajna faktura
komisijski zapisnik
pismo o bonifikaciji
EVIDENCIJA ROBE
Evidencija robe vodi se u magacinskom knjigovodstvu, robnom ,
finansijskom knjigovodstvu i u prodavnici.U magacinskom
knjigovodstvu se roba evidentira po vrsti i koliini i za svaku
vrstu robe otvara se kartica. Skup svih kartica ini kartoteku.
MAGACINSKO KNJIGOVODSTVO
Prodajna cenaNaziv___________________________
Robe____________________________
____________________________
Br.artBr.rauna_______
strana
red.
Br.datumTemeljnica Koliina
UlazIzlazstanje
U robnom knjigovodstvu roba se evidentira po vrsti koliini i
vrednosti. Roba se moe voditi po nabavnoj i po prodajnoj ceni.
Obino se vodi po nabavnoj ceni u trgovini na veliko, a po prodajnoj
ceni u trgovini na malo.
U finansijskom knjigovodstvu roba se vodi samo po vrednosti i to
zbirno na jednom kontu.Evidencija robe u prodavnici vodi se samo po
vrednosti i to zbirno.
POJAM I EVIDENCIJA PRIHODA I RASHODA
Cilj poslovanja svakog preduzea je proizvodnja dobara ili vrenje
usluga. Da bi se ostvario taj cilj preduzee troi delove imovine
kojom raspolae, zatim elektrinu energiju, radnu snagu itd. Iz ove
potronje rezultat su proizvodi ili usluge ijom prodajom preduzee
ostvaruje odreene prihode.
Cilj knjigovodstva je da uporedi prihode koji su dobijeni
prodajom proizvoda ili usluga sa rashodima koji su uloeni u njihovo
stvaranje.
Uporeivanjem prihoda i rashoda izraunava se finasijski rezultat
poslovanja. On se utvruje za odreene vremenske periode npr. meseno,
tromeseno, polugodinje i godinje .
Rashodi mogu biti redovni i vanredni. Redovni rashodi nazivaju
se troskovi I oni nastaju kao rezultat redovne aktivnosti preduzea.
To su npr. Troskovi elektrine energije, troskovi zarada, troskovi
reklame i propaganda
Vanredni i neposlovni rashodi su rashodi koji nastaju od sluaja
do sluaja ili koji nastaju kao rezultat nepredvienih okolnosti. To
su npr. kazne za privredne prestupe, penali plaeni zbog neizvrenja
obaveza, manjkovi, gubici
Prihodi takoe mogu biti redovni i vanredni.
Redovni prihodi nastaju prodajom robe i pruanjem usluga.
Neposlovni i vanredni prihodi nastaju neplaniranim i
nepredvienim aktivnostima preduzea. To su vikovi, prihodi od
smanjenja obaveza, prihodi od naknade tete
UTVRIVANJE STVARNOG REZULTATA U DVOJNOM
KNJIGOVODSTVU
Stvarno stanje imovine utvruje se popisom svih sredstava i
izvora sredstava.
Pored toga sastavlja se pregled svih obuhvaenih i neobuhvaenih
prihoda i rashoda koji ekonomski pripadaju obraunskom periodu za
koji se inventar sastavlja.
Popisom potraivanja dolazi se do podataka o kupcima koji nisu
izmirili svoje obaveze, a popisom obaveza prema dobavljaima dolazi
se do informacija prema kojim dobavljaima obaveze nisu izvrene.
Zakljuni list predstavlja proireni probni bilans, koji pored
kolona bruto i saldo bilansa, sadri i kolone bilansa stanja i
bilansa uspeha. On se sastavlja na kraju godine, kao i svaki put
tokom godine kada se ele dobiti knjigovodstveni podaci o bilansu
stanja i uspeha.
Bilans uspeha predstavlja tabelarni prikaz prihoda i rashoda u
jednom obraunskom periodu. Moe biti u obliku dvostranog ili
jednostranog pregleda.
Osnovni razlog izrade bilansa uspeha sastoji se u izraunavanju
ostvarenog finansijskog rezultata.
Ako su nastali prihodi u posmatranom obraunskom periodu vei od
nastalih rashoda dobija se pozitivan finansijski rezultat ili
dobitak.. Ako su nastali prihodi manji od nastalih rashoda dobija
se negativan finasijski rezultat ili gubitak.
Ostvareni finasijski rezultat preduzea za odreeni obraunski
period je pokazatelj efikasnosti i uspenosti poslovanja.