TEMA BR
PREDMET PROUAVANJA KOLSKE PEDAGOGIJE kolska pedagogija prouava
onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku populaciju
(osnovna i srednja kola)
Koristi dostignua pedagogije i njenih grana i svih drugih
znanosti.
kolska pedagogija kao grana ope pedagogije treba predstavljati
vrijednost s ciljem i motivacijom, a to e se ostvariti u onoj mjeri
u kojoj se bude razvijala kreativnost. Kreativnost je svojstvena
svim ljudima, od roenja do duboke starosti, ali u razliitom
opsegu.
kolska pedagogija istie kreativnost kao egzistencijalnu potrebu
savremenog ovjeka.
Odgajati za kreativnost s aspekta drutvenih potreba ima
polivalentni karakter, a to je: Nauiti uenike da bolje upoznaju
sebe, Sposobnost objanjavanja dilema, Formulacije, transformacije,
Izvoenje principa,Visoka razina motivacije, Kreativni izgraeni
stavovi.Kreativni nastavnik u procesu odgoja i obrazovanja je
najbolja pretpostavka za ostvarenje pedagoke doktrine o
samostalnom, istraivakom i kreativnom radu uenika.On ima zadatke da
pripremi mlade za kreativan i produktivan ivot, koje e donijeti
nove promijene u drutvu.
Kreativna nastava ne promatra se samo s pozicije znanosti ve i s
pozicije umjetnosti.
kolska pedagogija pomae u izgradnji HOMO-CREATOR-a (
ovjek-stvoritelj) i HOMO IURIS (ovjek nezavisan-samostalan) koji je
potreban drutvu.2. ZADACI KOLSKE PEDAGOGIJE
Osnovni zadatak je da pomogne u osposobljavanju uitelja da
shvati i razumije genezu kole, uvjete po kojim se odvija uinkovita
edukacija, zajednike uloge u procesu odgoja, nastave i uenja.
Jedan od zadataka kolske pedagogije odnosi se na stvaranje
uvjeta uitelju da svoje pouavanja transformira u META UENJE (uenje
uenja).
Najbitniji zaatak kolske pedagogije je dolaenje do istine u
kolskom odgoju. To e se realizirati u izuavanju pedagokih
pojava.Poseban zadatak odnosi se na prouavanja prakse kolskog
odgoja, jo jedan zadatak odnosi se na primjenu savremene
metodologije u istraivanju problema.
Jedan od zadataka odnosi se i na potrebu da kola omogui ueniku
novi izbor svoje budue profesije.
Takoer, jedan od posebnih zadataka odnosi se na sagledavanje
odnosa izmeu odgoja u koli i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa
i uinaka.
Pedagogija ima stalni zadatak-prouavanja pedagogijski
zakonitosti, uvjeta pod kojima se odgaja u koli, ciljeva, zadataka,
metoda i sredstava.
KOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA U SUSTAVU
PEDAGOGIJSKI ZNANOSTI
kolska pedagogija je grana i znanstvena disciplina pedagogija. U
sustavu pedagokih disciplina govorimo o: kolskoj pedagogiji
obiteljskoj pedagogiji
predkolskoj pedagogiji
visokokolskoj pedagogiji
domskoj pedagogiji
surdopedagogiji
tiflopredagogiji
logopediji i dr...
KOLSKA PEDAGOGIJA I DRUGE ZNANOSTI
Didaktika - opa znanost o nastavi
Antropologija - znanost o ovjeku
Kibernetika - znanost o takonima upravljanja
Ekologija - prouava meusobne odnose ivih bia i njihove
sredine
Ergologija - istrauje kako ovjek utie na rad
Viktimologija - prouava rtve, kako se postaje rtva i koji su
uvjeti da do njih ne doe
METODOLOGIJA KOLSKE PEDAGOGIJE
Metodologija je znanost kojom se istrauju stanja, pojave i
dogaaji objektivnog svijeta. Spoznajni proces sastoji se od
teorijskog miljenja i empirijskog doivljaja. Da bi se moga odabrati
odgovarajua metoda potrebno je upoznati predmet istraivanja i vrstu
istraivanja.Fundimentalna istraivanja pronalaze osnovne zakonitosti
na kojim ase zasniva odgojna djelatnost u koli.Operativna
istraivanja su via od fundimentalnih. Njima se istaruju konkretni
procesi i situacije.Primjenjena/akciona/razvojna/istraivanja su
vrlo znaajna za odgojno-obrazovnu praksu. U njih su pored istraivaa
ukljueni i edukatori iz neposredne nastavne prakse.u ovom
istraivanju nastavnici su istraivai u koli. Za njih akciona
istraivanja trebaju postati nain razmiljanja te sustavnog
procjenjivanja onog to se deava u razredu i koli. Npr.praenje i
vrednovanjeneke radnje i sl.Primjeri moguih akcionih
istraivanja:
- na koji nain moemo poboljati kvalitete roditeljskih
sastanaka
- kako da bolje iskoristimo ispitivanja na satu kao oblik uenja
i uinaka.
- na koji nain nastavnici mogu suraivati kako bi poboljali
kriterije ocjenjivanja uenika
Efekti ukljuenja nastavnika u akciona istraivanja u koli:
- stvara se vea kolegijalnost
- gaji osjeaje ovlatenosti
- takva uloga daje vee samopouzdanje
- pogoduje boljoj nastavnoj praksiTakoer imamo i teorijska i
empirijska israivanja.
Teorijska istraivanja je plod misaone analize
podataka.Empirijska istraivanja odnose se na prouavanje empirije,
prakse, iskustava, tj. pedagoke stvarnosti.
Longitudinalno i transferzalno istraivanje promatrapojave u
razliitoj ravni.Longitudinalna istraivanja odnosi se na hronoloko
praenje neke pojave. Npr. prati se kreativnost jedne generacije
uenika, njihov kreativni rad od I do VIII razreda, ista
generacija.
Ako tu kreativnost pratimo i u svim IV i VII razredima onda to
nazivamo i transferzalno istraivanje
Istraivake metode:Povijesna metoda omoguava nam prikupljanje
podataka o koli jo iz davne prolosti. Sve to je vezano za rad kole,
njenu organizaciju, nastavnike, uenike...saznajemo istraivajui
pomou ove metode. Na ovaj nain j emogue pratiti odreenu odgojnu
pojavu kroz dui vremenski period. Npr. poloaj uenika u nastavnom
procesu i sl. Brojni su izvori kojima se slue istraivai kada se
odlue za primjenu ove metode. Tako imamo: biografije i
autobiografije pojedinihljudi (istraivaa, knjievnika, umjetnika,
nastavnika), druge knjige, knjievna djela, zapisnici, izvjetaji,
asopisi, novine, filmovi itd.
Deskriptivno-analitika metoda se najee primjenjuje u kolskoj
pedagogiji. Ovom metodom se istrauju i opisuju odreeni podaci
(poloaj uenika u procesu uenja i pouavanja) i pronalaze se
odgovarajue kauzalne veze.Ova metoda je posebno znaajna za
kompariranje pedagokih pjava. Za ovu metodu posebno su vezani
odgovarajui postupci (tehnike) i instrumenti.
Eksperimentalna metoda primjenom ove metode u istraivanju se
namjerno izazivaju odreene pedagoke pjave uvoenjem eksperimentalnog
faktora i prati se nejgova efikasnost. Formiraju se dvije grupe:
kontrolna i eksperimentalna grupa. U eksperimentalnoj grupi se
uvodi eksperimentalni faktor, ija se efikasnost eli
utvrditi.Istraivaki postupci:
Promatranje instrument promatranja se naziva protokol
promatranja. Pedagoka pojava se promatra i biljei na azliie naine
(video zapisi, magnetofonsko snimanje, obino zapisivanje podataka).
Promatranje moe biti namjerno, sistematsko, a moe biti nenamjerno
nesistematsko. Promatranje se organizira sukladno prethodno
odreenim predmetom, cijem i zadacima. Zatim se odreuje mjesto i
vrijeme promatranja, nain voenja zabiljeki, duina trajanja, podaci
o subjekti koji je predmet promatranja (opserviranja). Prethodno je
potrebno sainiti obrazac protokola promatranja.
Intervju porazumijeva direktan razgovor intervjuera (nastavnika)
i respodenta (uenika). Moe biti standardizirani (voeni) i slobodni
(nestandardizirani). Kod standardiziranog pitanja se unaprijed
precizno formiraju i sustavno biljee odgovori respodenta. Kod
nestandardiziranog intervjua pitanja se jasno i precizno formiraju,
ali se njihova formacija moe modificirati. Prema svojoj namjeni
intervju moe biti gnoseologijski /spoznajni (esto se upotrebljava u
naunim istraivanjima), terapeutski (djelovanje na respodenta putem
razgovora) i informativni (prikupljanje podataka i
informacija).
Anketiranje provodi se pomou instrumenta koji se naziva upitnik.
Kod anketiranja se provodi pismeno ispitivanje. Pomou upitnika se
moe ispitati veliki broj ispitanika i u tome se ogleda njegova
ekonominost i predanost u odnosu na intervuiranje.
PRVOBITNA ZAJEDNICA
NEOSVJETENA KOLAOdgoj i kola prate ovjke atokom cijele njegove
povijesti. Prva neosvjetena kola nastala je u procesima ivota i
rada prve do danas nepoznate privredne i drutvene organizacije
ivota u prvobitnoj zajednici.ivjei uz odrasle, mlai ovjek od prvih
dana opstanka ljudskog rodaui, usvaja odreena znanja, radne vjetine
i druga iskustva ivljenja.Ta se prva kola utemeljila na neposrednoj
i izravnoj komunikaciji u kojoj su odrasli nesvjesno demonstrirali
mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih oponaanjem usvojili. O
neosvjetenoj koli govorimo kao neorganiziranom prenosu ivotnih
iskustava unutar uobiajne organiziranosti ivota.Zahvaljujui
mogunosti komunikacije ovjek se uspio izdvojiti iz ostatka svijeta.
Bio je to prvi korak na putu prema koli.INICIJACIJAKao vid odgojne
institucije funkcionirala je institucija incijacije u kojoj su
stariji lanovi pripremali mladie za ispi zrelosti, a to su inile
iskusnije ene kod djevojaka. Prvi uitelji iz tog doba bili su
veterani (za mukarce) i matrone (za djevojke).Svake godine bi u
svakom plemenu veterani odvodili prispjele novicijate na odabrana
mjesta i u odreeno vrijeme i obuavali bi ih o svemu to je rod i
pleme uspjelo u svom dugogodinjem radu saznati i
otkriti.Inicijacija je prelazni obili izmeu neosvjetene i osvjetene
kole. Nakon tih obuavanja odravali bi se rigorozni ispiti i u
stanitu plemena predviena je velika svetkovina povodom proglaenja
mladih za punopravne lanove zajedniceOTKRIE PISMATrea velika etapa
u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada je
ovjek ovladao pismom kao sredstvom komunikacije, mogle su se
prenositi velike koliine informacija.Prve kole mnogi povjesniari
pedagogije nazivaju pisarskim kolama, jer je ovjek uenjem pisma tek
bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. U Sumeru je
bilo klinasto pismo, u Egiptu hijeroglifi, u Kini kinesko
pismo.
ROBOVLASNIKO DRUTVOArheoloka istraivanja pokazuju da se prve
kole javljaju u Sumeru (Akad) 3.500 stare ere.. Prvi profesionalni
odgajatelj nazivao se umia, to je znaili brat, prijatelj, onaj koji
pouava. Uila su se slova, itanje, pisanje i razgovor o proitanom.
Pisalo se na glinenim ploicama
INDIJA (HINDUSI)Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja.
Hinduski modeli kole su temeljni moeli od kojih se kola u svijetu
dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i meditaciji.
KINA (KINESKA KOLA)
Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je
bila najdemokratinija kola u cijelom starom svijetu, jer je
omoguavala svima da stiu znanja i vjetine. Uitelji su samo uili i
pouavali uenike. Uenici nisu dobivali svjedodbe, niti su se
obavljali suvini ispiti, nego su to obavljale posebne komisije.
EGIPAT (EGIPATSKA PISARSKA KOLA)Bila je teokratska i smjetena u
sastavu glavnih hramova. kole su u Egiptu uglavnom sluile za
podmlaivanje inovnikog aparata. Postojale su otvorene mjesne kole i
kole internatskog tipa. U kolu se kree sa otprilike 5 godina. Prvo
se uilo itati i pisati, a pisali su crnom ili crvenom tintom.
Obrazovanje nije samo obuhvatalo ueje gramatike i pisanja nego i
mnogih drugih sadraja iz prakse. Pisalo se na votanim tablicama, a
kasnije na papirusu. U Egiptu je postojala i visoka kola za
kolovanje vieg sveenikog stalea ( ljenika i sl..)GRKA (ATINA I
SPARTA)Najvii domet u razvoju kole postigli su Grci. Sparta i Atina
su bile ne tako prostorno udaljene jedna od druge, ali samo
geografski, dok su ekonomske, politike, drutvene i kulturne prilike
bile vrlo razliite, to je utjecalo i na odgojni sustav. Zajednika
im je crta to je odgoj bio namjenjen iskljuivo za djecu
robovlasnika.
ATINA (Atinska kola-odgojni cilj kakokogatija) Atinski idol
odgoja bio je KALOKAGATIJA (jedinstvo ljepote i dobrote) i iz njega
su se izvodili nastavni sadraji koji su inili program obuavanja. Na
osnovu Aristotelova uenja izvrili su klasifikaciju ontogeneze na
etiri etape od poetka 7. godine: djetinjstvo, mladost, zrelost i
starost. Do 7. godine djeca su odgajana u obitelji. Dok su
djevojice dalje ostajale kod kue da bi se odgajale pod majinskim
nadzorom u kuanskim poslovima, ali i u pjesmi i plesu. Od tada su
mukarci (djeaci) odlazili u kole koje su bile ivotne. Pohaali su
kole gramatista i kitarista. U koli gramatista uili su itanje,
pisanje i raunanje. U koli kitarista uili su sviranje na liri (sa 4
i 7 ica), pjevali lirske i epske pjesme, te plesali. Sa 13. godina
djeaci su ili u kolu PALESTRE (kola borbe), bogatiji su svoju djecu
slali u GIMNAZIJE. U njma se mlade uila aritmetici, filozofiji i
umjetosti.Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel visoku
kolu gdje se izuavala filozofija, etika, estetika, logika i
prirodne znanosti. Iz Male Azije dovodili su uitelje govornitva.
Najpoznatiji su bili Protagora, Gorgija i Hipija. Stalno su
putovali i irili svoje znanje, te ga prenosili na druge.
SPARTA (cilj odgoja:vojniki odgoj)
Odgoj u Sparti bio je u rukama drave, koju su sainjavali
SPARTIATI, a u potinjenom poloaju bili su PERIJECI. Sparta je zbog
opih prilika u kojima se nala postavila ko cilj vojniki odgoj, kako
bi mlade bila spremna za ratovanje i odbranu zemlje. Broj
robovlasnika u odnosu na broj robova bio je daleko manji, pa je
zbog toga trebalo podizati sposobne mladie (ali i djevojke). Cilj
odgoja u Sparti je odgajanje snanog, hrabrog i okrutnog vojnika.
Drava je u svemu brinula o odgoju djece robovlasnika. Do 7. godine
djeca su ostajala kod kue (obiteljski odgoj). Poslije 7. godine
djeca bi odlazila u javne odgojne institucije gdje su ostajali do
18. godine. Najvea panja se polagala tjelesnom vjebanju s ciljem da
se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u vojnikom logoru
sa slabom hranom i loom odjeom. Najvie su bile zastupljene
gimnastike vjebe, borbene vjebe s orujem, tranje i skakanje. Djeaci
su uili i borbene pjesme i muziku. U lov na robove ili su mladii u
dobi od 18 do 20 godine. Zvali su se EFEBI, nakon toga postajali su
vojnici. Djevojke su se odgajale javno, pod dravnim nadzorom. RIM (
elementarne, gramatike i govornike kole)
Odgoj u starom Rimu bio je pod utjecajem grkog odgoja. Prve
ELEMENTARNE KOLE pojavile su se u Rimu oko 5. st.p.n.e. najvie se
razvijao domoljubivi odgoj. Uei zakone 12 tablica trebalo je
razvijati i uvrivati pravnu dravu da bi robovlasnici znali
koristiti svoja prava. Pored elementarnih kola osnivaju se i
GRAMATIKE KOLE gdje se posebno izuavao latinski i grki jezik.Za
potrebe puanstva javljaju se i retorske GOVORNIKE KOLE u kojima se
osim govornike vjetine izuavaju jo filozofija, pravo, matematika i
astronomija. Najznaajniji Rimski pedagoki teoretiar bio je Marko
Fabije Kvintilijan. U svom poznatom djelu Obrazovanje govornika
iznosi odgojni cilj i metode pouavanja. Odgoj treba poeti u
najmlaim godinama. U tom dobu treba paziti na ispravan govor, a
igra ima veliku ulogu u jaanju duhovnih funkcija. Razradio je
metode nastave maternjeg jezika.Rimljani su usavravali antika
znanja u poznate programe TRIVIJUM (gramatika, retorika i
dijalektika) i KVADRIVIJUM (aritmetika, geometrija, astronimija i
muzika)FEUDALNO DRUTVOPOJAVA KRANSTVA : Demokratizacija kole i
obrazovanja. Na razvoj srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo
je kranstvo. Kranstvo je uvelo pojam demokratizacije kole, jer je
kola bila dostupna svima, ne samo djeci feudalaca nego i kmetova,
koja su sa djecom svojih gospodara mogla pohaati SAMOSTANSKE i UPNE
KOLE.SAMOSTANSKE KOLEImala je dva programa: za pripremanje sveenika
(scola interior) i za svjetovni stale i puk. kole su se plaale, a
kmetska djeca su mogla pohaati samo crkvene kole besplatno i
spremati se za sveeniki poziv. Odgoj u feudalnom drutvu ima staleki
karakter. Cilj odgoja svjetovnog plemstva bio je vitez: snaan,
lijep i vjet radnik. Budui vitez treba nauiti sedam vitekih vjetina
i vrlina (septem artes probitates): jahanje,plivanje, rukovanje
kopljem, lov na divlaj, gaanje strijelom, sastavljanje i pjevanje
stihova. To je bio sustav vitekog odgoja. Svaki vitez je trebao
imati vrline: odanos senioru, pobonost, osjeaj asti, okrutnost
prema kmetovima. Do 12.st. vitezovima nije bila potrebna pismenost.
Mnogi carevi su bili nepismeni. Crkva se prva zanimala za kolstvo u
srednjem vijeku. Bilo je vie vrsta crkvenih kola. Katedralne kole
bile su locirane u veim gradovima. U njima se uilo itanje, pisanje,
horsko pjevanje, gramatika, kasnije su ove kole bile otvorene za
laiku mlade (za laike). Javlja se u osnovnim kolama koja ubrzo
postaje uzor za tip kole u cijelo svijetu. Osnovni elementi ove kle
kojoj je zaetnik J.A. Komenski su : predmeti, nastavne jedinice,
nastavni sat, kolsko zvono, raspored sati... Dolazi do osnivanja
univerziteta. kolski sustav se usavrava, pa se jo izuava skupina
predmeta pod zajednikim nazivom septem artes mechanicae (pomorstvo,
trgovina, graditeljstvo, poljoprivreda, medicina i ). Svi gradovi u
Evropi imali su univerzitete: Bolonja, Oxford, Pariz, Lisabon, Rim,
Be i dr. javljaju se imena koja se zalau za pravo na odgoj sve
djece: Komenski, Rable, Roterdamski, Erazmo i dr. U Francuskoj,
Pruskoj, Australiji i Rusiji mo plemstva slabi, pa se carevi i
kraljevi sve vie oslanjaju na ekonomsku pomo graanstva. Graanski
stale je iznudio otvaranje gimnazija i strunih kola, ali zahtjevao
i ope, obavezno i besplatno kolovanje za svu djecu.KAPITALISTIKO
DRUTVO BUROASKA PEDAGOGIJA 17. I 18. ST.JAN AMOS KOMNSKYBuroazija
je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie
strune kole i sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih
zanatlija buroazija je otvorila takav tip kola koje su pripremale
iskljuivo za proizvodnju, za razne djelatnosti. Sadraj obrazovanja
takve djece bio je vrlo siromaan. U 17. stoljeu se sa svojim
pedagokim idejama javlja Jan Amos Komenski. On je traio ope,
besplatno i jedinstveno kolovanje , vrstu organizaciju nastavnog
rada, realiziranja potrebnih sadraja itd.Djeca su do 6. godine
ostajala u obitelji, od 6. do 12. pohaala su kolu maternjeg jezika,
od 12. do 18. godine gimnaziju gdje se izuava gramatika, retorika,
etika, muzika. Od 18. do 20. djeca su mogla pohaati akademiju koja
je imala teoloki, pravni i medicinski fakultet. Zahvaljajui
Komenskom obrazovanje i otvaranje kola se javlja kao veliki
drutveni i pedagoki pokret, svjesna evolucija u odgoju.JOHAN
LOCKE:Pie o odgoju razuma, tjelesno i moralnom odgoju. On je
detaljno obradio teoriju tjelesnog odgoja. Zalagao se za privatni
odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog uenika. Nastavnik treba
biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost savladavanja samog
sebe. Poznato mu je djelo Misli o odgoju.AN AK RUSO:Vjerovao je u
mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa svojim djelom Emil postao
poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od djeteta onako
kakvo ono jeste. Dijete treba da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj
treba da bude priroda, zatim iskustvo, a tek onda ljudi. Njegov
Emil do 12. godine ne ide u kolu, a kada u 12-toj poe u kolu, uenje
e se zasnivati na njegovoj radoznalosti.PEDAGOGIJA
19.STOLJEAKARAKTERISTIKE 19. STOLJEA: XIX stoljee bilo je veoma
burno. Dolazi do znaajne diferencijacije. Dolazi do porasta ope
povijesti. Trai se besplatna obavezna osnovna kola za sve, koja e
ii u korak s vremenom. Uticaj Pestalocijeva uenja vodio je
demokratski orijentiranoj koli. XIX stoljee izlazi s idejama
socijalista utopista i to je stoljee pedagokih klasika: Pestaloci,
Frebel, Herbart, Uinski i Spenser. Iz ovog stoljea Evropa izlazi s
uvjerenjem o potrebi za vrstim kolski sistemom u okviru nacionalne
drave osnovne kole. Osnovna kola postaje mnogo organizovanija
odgojno-obrazovna institucija koja zasniva svoje djelovanje na
praktinim potrebama ivota.JOHAN FRIDRIH HERBART:Smatra se osnivaem
pedagogije kao nauke. Nakon zavretka studija odlazi u Bern i tu se
upoznaje s Pestalocijem i prihvaa njegove odgojne metode. Kada se
vratio u Njemaku poeo je iriti njegove ideje. Postao je poznat po
svojim djelima Opa pedagogija i Opa praktina filozofija. Osnovao je
eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s domom. Tu je napisao
psiholoka djela: Udbenik za psihologiju i Psihologija kao nauka. U
odgoju on razlikuje tri glavna podruja: upravljanje, nastavu i
disciplinu. Najznaajnija sredstva upravljanja su autoritet. Nastava
prolazi kroz etiri stupnja: jasnost, asocijaciju, sistem i
metode.JOHAN HENRIH PESTALOCI:Smatrao je da odgoj treba biti u
funkciji promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu djecu i
pripremu za rad. Svako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak je
kole da pokrene te sile.Sadraj nastave treba se zasnivati na tri
osobine: ime, broj i oblik.poznata su mu pedagoka djela Veernji
sati jednog pustinjaka, Leonardo i Getruda, a posebno djelo Kako
Getruda pouava svoju djecu.Govori o tri ovjekove sile: pamet, srce
i ruke i se ih treba uzgajati u pravcu ovjeije linosti.FRIDRIK
FREBEL:Ubraja se meu najpoznatije Pestalocijeve uenike sljedbenike.
Iao je u posjetu Pestalociju i ostao tamo 2 godine. Uio je da odgoj
djeteta treba biti u skladu sa njegovim radom. Glavno mi je djelo
Odgoj ovjeka. Osnovao je zabavite za djecu. Posvetio se izradi
djeijih igraaka.UINSKI:Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod
djece, koju treba razvijati aktivnim uenjem. Zalagao se za naelo
zornosti u nastavi, a i razradio je metodiku nastave maternjeg
jezika, jedan je od najveih didaktiara i metodiara.PEDAGOGIJA
20.STOLJEA. KARAKTERISTIKE 20.STOLJEAOvo stoljee karakterizira
mnotvo modernih pedagokih okuaja u modeliranju kole. Zahtijeva se
kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e stavljati uenika u
aktivan odnos prema uitelju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili
su se John Dewey i Georg Kertentajner. Cilj odgoja po Kertentajneru
je upotrebljivi graanin. Djelo: kola i drutvo. Amerki pedagog Dewey
smatra zadatkom odgoja djece u duhu klasne harmonije tj. odvraanje
naroda od revolucije. Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova
(individualna, socijalna, moralna...) To je vrijeme nastanka i
eksperimentalne pedagogije: August Loy, Binet, Thordike Edward,
Neuman...Znaajno za sve ove smjerove da ponekad jedni drugima
proturijee, da zastupaju sasvim razliita gledita, da je naao klju
svih pedagokih problema, a svaki se pribliava istini iz drugog
vidnog kutka. Nastaje vrijeme reformskih pedagokih pokreta
usmjereno na rjeenje kolskih pitanja i pod nazivom nova
kola.STVARANJE SOCIJALISTIKE DRAVE Dvadeseto stoljee je vrijeme
stvaranja prve socijalistie drave i pokuaja izgradnje socijalistike
kole i pravim pedagokim imenima: Krupska, Makarenko...Makarenko je
bio pedagoki optimista i vjerovao u mogunost odgoja putem
kolektiva. Zalagao se za jedinstvo nastave i proizvedenog rada.
Djela: Pedagoka poema, Zastave na kuli, Metodika odgojnog
rada.TEORIJA KOLA:DUHOVNO-ZNANSTVENA TEORIJA KOLE:Teorije kola u
osnovi su prouavanja odnosa kole kao institucije i drutvenog
sastava. Za duhovno-znanstvenu teoriju kole teite prouavanja je bit
kole. Znanost nije zbog sebe same, nego je za potrebe i pedagoke
prakse. Treba povezati teoriju i praksu da bi se sagledala funkcija
kole. STRUKTURALNO-FUNKCIONALNA TEORIJA KOLE:Prouava funkciju
odgoja u ouvanju funkcije drutva pomou socijalizacije, tj, daljnje
prenoenje sustava vrijednosti i normi i socijalno formiranje
linosti. PSIHOANALITIKA TEORIJA KOLE:Objanjava djelovanje kole kao
institucije na uenika i nastavnika. Ova teorija istie vanost strune
klasifikacije, razvoj linosti i graanske poslunosti.Teorija
interakcije ukazuje na smetnje koje prouzrokuje kola u odnosu na
svoje subjekte. Pomou interakcijskog okvira moe se objasniti da
kola kao odluujui imbenik sudjeluje u nastanku potekoa i smetnji
kod uenika.Ova teorija razmatra ponaanje sudionika unutar kole,
kako razvijaju svoj identitet i kako ga prezentiraju.TEORIJA
ODGOJA-PRAVCI U PEDAGOGIJISOCIOLOGIJSKA TEORIJA:Osniva je A.Conte,
zasniva odgoj na sociologiji pri emu se umanjuje uloga linosti u
odgoju. Zajednica je ta koja odgaja, a osoba prilagoaa. Drutvo ui
pojedinca i on mu se prilagoava. Znaaj ovog pravca je u tome to ne
polazi od injenice da je odgoj drutvena pojava i da mu ciljeve
postavlja drutvo.PRAGMATIKA TEORIJA:Predstavnik Don Djuji. Ui da je
odgoj namjenjen pojedincu i da pojedinac sainjava drutvo. Odgoj
mora biti orue za potrebe prakse. Pojedinac se treba razvijati kroz
rjeavanje svakodnevnih ivotnih problema kako bi postao sposoban za
ivot kao slobodna, samostalna, autentina linost. BIHEVIORISTIKA
TEORIJA:Osniva Don Vatson. Ovaj pravac naglaava znaaj ponaanja
odreene osobe. Navodi da se ponaanje moe kontrolirati i da se njime
moe upravljati. Potrebno je znati odnose izmeu podraaja na
organizam, reakcije i potkrepljenje.U odgoju je potrebno uenike
vjebati odgovarajuim reakcijama kako bi se prilagodili okolini. Za
uspjeh je vana poticajna okolina, da bi se od svakg uenika mogao
izgraditi dobar ovjek, a sa loom okolinom bit e suprotni rezultati.
esencijalistiki pravac (teorija):Zastupa da je za odgoj najbitnije
da uenici naue sadraje, kako bi se lake snalazili u radu i ivotu.
To e postii organizacijom nastave po predmetima, disciplinom uenika
i realizacijom ciljeva. Ovaj pravac osporava shvaanja pedocentrista
(da je dijete u sreditu pozornosti) i pragmatike konceprije Dona
Dewey-a.egzistencijalistiki pravac: Prenio se iz filozofije i
psihologije. Osnovno pitanje je problem ljudske egzistencije, a ne
ljudska priroda. Pod egzistencijom se podrazumijeva da neto
postoji, da jeste, a pod esencijom ono to je bit toga t
postoji.etatistika koncepcija odgojETATIZAM- Polazi od snanog
uticaja drutva na pojedinca. U rusiji je Makarenko razvio sistem
kolektivnog odgoja u koloniji Maksim Gorki. Smatrao je da je odgoj
teak, ali ostvarljiv pomou kolektiva.personalistike
teorijeUtemeljitelj je Moniner, koji istie vanost linosti kao
integrirajue strukture. Naglaava vanost drugog ovjeka za razvoj
pojedinca. Personalizam pridaje veliko znaenje odgoju u kojem se
ljudi osvjeuju i postaju autonomne linosti koje
egzistiraju.Savremene doktrine o dekolarizaciji i kritike
koleDekolarizacija- potreba da se u koli mijenja, transformira,
usavremenjuje.
Doktrina- uenje o neemu izloeno kao sistem,
preduvjeti dekolarizacije kole
/Gielpi, Jorgesen, Winkel, Lesourne, Henting, Glasser, Holt/
*preduvjeti dekolarizacijeUenik je stvaralaka linost.
Stvaralatvo je okosnica cjelokupne aktivnosti uenika. Nastavu u
savremenim uvjetima treba shvatiti prvenstveno kao organizacijsku i
motivacijsku aktivnost uenika. Nastava dobija nove paradigme, ona
se transformira u uenje. Uenje podrazumijeva kooperativno uenje,
samostalno planiranje i istraivanje uenika.
KURIKULUM- vea samostalnost i autonomija nastavnika i uenika u
izradi nastavnih programa (planovi, programi, mjesta realizacije
itd.)
*autori koji zagovaraju dekolarizaciju
E.Gielpi istie da je osnovna orijentacija kole da se
transformira u kolu bez razreda kola bez katedre i eksperimentalnu
kolu u kojoj e uenici imati mogunost da istrauju.
M.Jorgesen- kola koju su osnovali uenici u Oslu. Pokazali su da
se mladima moe ukazati povjerenje. Rezultati tih uenika ukazuju na
veliku vrijednost inicijative i njihove autonomije u nastavnom
radu. U Oslu je formirana Eksperimentalna gimnazija,. Ovakav oblik
kole pomae svim uenicima dda u velikoj mjeri rijee svoje
probleme.
J.Holt kola jo uvijek ne moe izdvojiti bitna znanja. Osnovno
pitanje je kako e se odabrati sadraj koji e biti odgovarajui za
talenotovanu i ispodprosjenu djecu. U svom poznatom djelu kako
djeca doivljavaju neuspjeh govori o apsurdnosti nastavnih planova i
programa.
Winkel nastava se ravna prema ueniku. Nastava koja se ravna
prema ueniku, znai da se na nastavi pomogne svakom ueniku da
napreduje u uenju diferenciranje nastave na vie nivoa.
A.Madelin- navodi da kolu treba osloboditi dosadanjeg naina
rada, izboru sadraja, plana, programa. Uenicima treba nuditi
programe a la carte kao to se u restoranu mogu izdvojiti jela za
svakog gosta.
J.Lesoure (Lesurn) kritiki se odnosi prema postojeoj koli i trai
izgraivanje instrumentalnih spoznaja . Postojea kola ima zadatak da
oblikuje senzibilitet i stvaralatvo.
W.Glasser- za probleme savremene kole nalazi izlaz u kvalitetnom
obrazovanju. Prema Glasseru, uspjean je onaj nastavnik koji uspije
osposobiti sve uenike da kvalitetno rade. Nalazi izlaz iz
nepovoljne situacije u roditeljskom upravljanju bez prisile, od
prosvjetnih vlasti do nastavnika. Dananja djeca su danas preputena
esto sama sebi ako ne raunamo na skrb vrtia i kole. Kod djece se
javlja nesigurnost, izgubljenost i bespomonost. Takvo dijete
pronalazi aktivnosti koje jo vie razaraju njegovu psihiku i fiziku
linost. Najvei dio vremena provode pred tv-om, sluaju muziku,
borave u kafiima, poinju puiti ili konzumirati alkohol u teim
sluajevima. ja kao psihiko jezgro, nezamjenjivi karakter ovjeka sve
vie se povlai u pozadinu.
uspjena kola
Uspjena kola je antropocentriki orijentirana kola koja potuje
sve uitelje i uenike i o njima vodi rauna.
Svaka kola poinje na etiri temelja, a to su:
1.kolska ekonomija (zgrada, oprema, finansije)
2.nastavni program
3.kolska okolina
4.uitelj i uenici
kola se ne moe razvijati bez uenika i uitelja. Ona je nastala
zahvaljujui njima. Uitelji su mehka, ali vrlo vana stvarnost kole.
Uitelji predstavljaju duu i ivot kole. Uenici kola bi trebala
sluiti razvoju razvoju ovjeka u ueniku i to potpunog, a ne
djeliminog. Rezultat svakog kolovanja ne bi trebao biti samo
strunjak, ve i ovjek.
*osnovni instrument razvijanja uspjene kole jeste ljubav meu
uiteljima, kao i njihova ljubav prema koli i uenicima.
*osnovni organ razvoja i odravanja ljudskosti u uitelju i ueniku
je mozak. On je nezamjenljiv i aktivan mozak je tajna uspjene kole.
kola treba uitelje i uenike koji se slue mozgom, a nisu samo
vlasnici mozga.
*da bi se ovjek razvijao i odravao potrebni su uitelji i uenici.
Motiviranje uitelja i uenika je najvaniji software svake kole.
Tajna uspjenog motiviranja je ljubav meu uiteljima i uenicima.
Uspjean je onaj nastavnik koji zna motivirati svoje uenike.
Demokratsko voenje je vana vjetina uitelja. On mora biti voa. On
mora biti osoba koja privlai, a ne koja odbija. Bez ekipe nema
razvoja kole. Timski orijentirana kola je kreativna kola.
Interpersonalna komunikacija je bitna vjetina razvijene i
uspjene kole. Osnovne forme uspjene kole su uitelj i uenik (ljubav,
mozak i ekipa) /motiviranost, voenje i komunikacija/ =KOLA.
7 tajni svakog uspjeha
1.ovjek je osnova svakog uspjeha
2.ljubav je tajna zajednikog uspjeha
3.dobro koriten mozak je tajna uspjeha
4.samo motivirani ovjek moe uspjeti
5.voenje pomou ljubavi vodi nas do zajednikog uspjeha
6.ekipna suradnja ljudi i mozgova uda stvara
7.kvalitetna komunikacija osigurava uspjeno i kreativno
zajedniko preivljavanje
meka i tvrda kolska stvarnostmeku stvarnost predstavljaju
vrijednosne norme, principi na naini ponaanja, pravila igre,
uvjerenja i fantazije o drugima.
U meku stvarnost ubrajamo znaenje, smisao i vrijednost kole ua
uitelje i uenike, njihovo subjektivno doivljavanje kole, njihovo
meusobno komuniciranje i sl./muri/ on opisuje osjeaje i
interakcije, grupe, norme, etiku, moral, stavove prema koli i
nastavi, radu s uenicima, tradiciji i filozofiji kole. To je
neformalni ili podvodni dio kole, a nadvodni dio ili formalni dio
je tvrda stvarnost kole.
Meka stvarnost nisu dogaaju unutar kole, nego njihove
interpretacije /Gerken/. Ona je u razmiljanjima, njihovoj svijesti.
To su meki faktori kole, vizije, duh i osjeaji. Mekoj stvarnosti
pripada i lojalnost /Ziglar/ koja znai eljeti uspjeh, biti vjeran i
poten prema sebi, saradnicima i koli. To znai potovati, vjerovati,
voljeti i ne iznevjeriti sebe, suradnike i kolu.
Odgojna komonenta kole, ali i umjenost prenoenja obrazovnih
sadraja smjetene su u mekoj a ne u tvrdoj stvarnosti kole. Ono to
utie na uenike jeste ono to vide i doive, a ne toliko ono to uju u
shvate.kolska edukacija/obrazovanje i izobrazba/
kola kao initelj drutvene promocije odigrat e svoju ulogu samo
pod uvjetom da obrazovanje i izobrazbu postavi na zdravim
temeljima. Obrazovanje i izobrazba klju je mogunosti da svako
nadzire svoju budunost i svoj osobni razvitak. kola e ostvariti
svoju drutvenu promociju u savremenim uvjetima kada edukacijom
uspje osigurati mogunost zaposlenja. kola mora vriti i edukaciju za
prilagodbu, a i pojaviti se kao organizacija koja ui. kola je
odgojno-obrazovna organizacija.
budunost kole:Budunost kole je u raznim promjenama. kola e se
transformirati da uvaava uenikove individualne mogunosti, da mu
kola i uenje postanu nain ivota. kole e i dalje biti privatne i
dravne i postojat e velika mogunost izbora. Ope obrazovanje e se
proirivati. Upotreba interneta doivjet e pravu ekspanziju. kola e
se tranformirati u edukativnu zajednicu uenika i roditelja.
Nastavnik mijenja svoje uloge ( organizira, posmatra, podrava,
razvija dobru komunikaciju sa uenicima). U nastavnim programima bit
e integrirani novi sadraji: odgoj za ljudska prava, odgoj za mir,
odgoj za evropsku uvezanost itd.Obrazovanje u budunost najvie
operira sa slijedeim terminima:
ope i struno obrazovanje
kompjuterska tehnologija
nekolske institucije
slobodno vrijeme
permanentno obrazovanje
televizijska nastava
ivot i uenje ispre ekrana itd.
Obrazovanje e za pojedince imati vee znaenje (postojat e vie
kolskih sistema i veliki broj kolskih programa). kola e zahvatati
multimedijalnost, pojavit e se novi profili nastavnog osoblja.
alternativni kolski sustav kole
Alternativne kole krajem 20-og stoljea izlaze s modernijim
programima koji uenicima daju aktulena znanja. Takvi uenici provode
u koli cijeli da i imaju velike mogunosti da zadovolje svoje
interese, elje i hobi aktivnosti.
Pored obaveznih sadraja, uenici mogu i sami birati sadraj.
Nastava je u formi dijaloga, igre, zabave itd. Opa karakteristika
alternativnih kola je u tome to uvaavaju individualizaciju uenika.
Uenje je zasnovano putem igre i slobode izbora uenika i
suodgovornosti roditelja i nastavnika za rezultate rada.
Broj uenika u alternativnim kolama nije veliki, kree se od 5 do
200, ali tu nema pravila. Danas u svijetu je poznato vie tipova
ovih kola.
frenetov pokret
Dosta je prihvaen ovaj pokret. Ovaj uitelj radei u svojoj koli
imao je svoj sistem rada sa uenicima. Sa njima je izraivao zidne
novine, radio u vrtiu, uvaavao njihove elje i interese, a najvei
dio gradiva izuavan je putem prepiske s drugim kolama. Ovdje, u
nastavi, predmet ne izuavaju kao u tradicionalnim kolama, nego su
zamijenjeni sadrajima iz ueg i ireg djeijeg okruenja. Udbenike,
potrebne tekstove prave sami uenici. Djeca su u prilici samostalnog
i timskoh sticanja znanja. Zastupljene su proslave roendana,
nastava u vrtu, dvoritu, umi, na njivi itd.
montessori sistem
Razvija se pod uticajem svoje utemeljiteljice marije montessori,
djeijeg ljekara u psihijatriji. Ona je u djeijim bolnicama zapoela
s novim nainom poduavanja s djecom koja su bila odrasla za koli. U
rimu je osnovala djeiji dom za djecu predkolske dobi. Uradila je
dosta materijala pomou kojeg je sa djecom u igri razvijala
motoriku, osjet dodira. Za svaku dob djece postojao je i
odgovarajui materijal. Djeca samostalno biraju materijal i njime
rukuju prema svojim eljama. U ovom sistemu djeci se nita ne namee.
Ona sama biraju sredstva i nain rada. Djeca sve sama izvravaju, ali
imaju na raspolaganju potrebni materijal.
waldorfske kole
Njihov utemeljitelj je Rudolf Steiner. kola je poela djelovati
pod patronatom vlasnika fabrike cigareta. Trebalo je imati posebnu
kolu za djecu radnika koja ostaju u tvornici po cijeli dan po kojoj
bi djeca imala odgoj i uenje.
Cilj mu je bio da zaposleni to manje odsustvuju s posla i da se
ne brinu za djecu dok rade. U ovim kolama se polazi od djeteta, da
se ispita ime je obdareno i ta moe postii. Za rad u ovim kolama
potrebni su kreativni nastavnici za izvoenje nastavnog i
vannastavnog rada za svih 12 razreda (osnovna i srednja kola).
kola koju je osnovao rudolf ima sve vie pristalica u svijetu.
Uenici u njima stiu produbljeno znanje iz nauke o ovjeku, odgajaju
se tjelesno, intelektualno i estetski. U ovoj koli nema ponavljanja
razreda. Oni uenici koji na vrijeme postignu odgovarajue rezultate
upuuju se na dodatne kurseve.
jena plan u evropskim zemljama
Krajem 20-og stoljea pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. Bilo
je vano kako se mladi osjeaju u vrijeme viegodinjeg boravka u koli.
Takvi se odgojni ciljevi nisu mogli ostvariti u nastavi u razrednim
odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva djeca priblino iste
starosti, ali nema razliitih potreba i interesa. Zbog toga tragalo
se za svim organizacijskim oblicima rada u koli. U okviru tih
nastojanja, zapaene rezltate postigao je PETER PETERSEN u gradiu
Jeni.Peter PetersenUkljuio se u aktivnosti kolskih reformi. Bio je
angaovan kao savjetnik jedne gimnazije, zatim kao pomoni uitelj
pedagogije i psihologije na enskoj uiteljskoj koli. Radio je kao
upravitelj i uitelj u prvoj njemakoj vioj koli. Poznati psiholog
Meunom ? osnivao je brojne radne grupe za istraivanja u kolama, pa
je i Petersen bio angairan kao voditelj jedne skupine. Ta se
skupina bavila ispitivanjima testova za prijem uenika u uiteljsku
kolu. Petersen je u kolskoj praksi koristio svaku priliku da izvodi
metodike eksperimente u svom odjeljenju sa malim brojem uenika.
Priliku da svoje pedagoke ideje cjelovito implementira u kolsku
praksu pruila se Petersenu u koli u Jeni.
Osnove Petersenove teorije nastave
Zalae se da kole postaju kole obitelji. To znai da kola ima
zadau nastaviti obiteljski odgoj pruajui ugodnu obiteljsku
atmosferu. Da bi ostvario svoje ciljeve socijalnog uenja, tj.
odgojne ciljeve, Petersen formira odjeljenske zajednice od uenika
triju godita (kolskog godita).
U svojoj teoriji nastave Petersen istie ulogu igre i rada, a
posebnu panju posveuje razgovoru. Razgovor se odvija redovito u
krugu- dvojica sjede na stolicama kako bi se stalno gledali licem i
lice za razliku od sjedenja u ostalim kolama.
Jena plan u Amsterdamu
U Amsterdamu je osnovana kola za katoliku nastavu koja vodi
prema modelu Jena-plana. kola je ureena kao zajednica djece,
uitelja i roditelja u kojoj je uenje sastavni dio ivota. U koli se
nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue. Ti se postie
stalnom saradnjom uitelja i roditelja te angaovanjem roditelja kao
pomagaa.
Skupina djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece
razliite dobi i sposobnosti. U mlaoj su skupini djeca od 4-5
godina, u srednjoj od 6-9, a u starijoj od 9-11?. Svake godine is
skupine odlazi 1/3 djece, a dolazi treina novih uenika. Djeca
biraju s kim ele saraivati i kojim e tempom raditi.
Petersen na Majni
To je jedna kola na podruju Frankfurta. Osnovana je kao narodna
kola koja radi prema koncepciji Jena plana. Unutarnje organizacije
kole istiu osnovne odrednice poznate kao Jena-plan. To znai da je
vano odgojno djelovanje,a ne samo sticanje znanja.
Prvu skupinu ine uenici I god. kolovanja koju su upisali uenici
2,3 i 4 razreda . ti uenici e prei u slijedeu skupinu ako su
sposobni itati glatko i s razumijevanjem, ako poznaju 4 osnovne
raunske operacije i mogu rjeavati tekstualne zadatke. Uenici koji
uspjeno zavre desetu godinu gimnazijskog ? programa mogu nastaviti
kolovanje u nekoj drugoj gimnaziji. Roditelji se esto vieni u koli.
Za njih se organizuju razliita druenja.
kako pripremati dijete za kolu (Gorana Hitrec)Zrelost za
kolu:Brojna istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da
postoji optimalno vrijeme uenja pojedinih vjetina koje su psiholozi
nazvali kritinim vremenom za uenje. Rezultati uenja nee se pokazati
ako se uenje pone prije je postignut odreen stupanj zrelosti ivanog
sistema i organizma.Krene li dijete u kolu u pravo kritino vrijeme
za uenje i druge aktivnosti nee biti problema. Izrazi zrelost o
pripremljenost upotrebljavaju se kao sinonimi, iako je
pripremljenosr adekvatnija rije. Zrelost je rezultat procesa
sazrijevanja koji je bioloki uvjetovan, dok pripremljenost ukljuuje
znanje i iskustva kao i motivaciju. Mi emo koristiti izraz zrelost
za kolu.
Zakonom se propisuje hronoloka dob kada djeca moraju krenuti u
kolu. Kod nas je to sa navrenih 6 god. Kriterij hronoloke dobi se
pokazuje nepouzdanim, jer ima djece kojoj program nije primjeren,
tako da su trebali krenuti godinu dana ranije ili kasnije. Zrelost
se posmatra sa vie aspekata : fizika, intelektualna i
emocionalno-socijalna zrelost.
Fizika zrelostFiziki zrelim djetetom se smatra diejte koje je
zdravo i zadovoljava standarde za visinu, teinu i tjelesne
proporcije. Ono podrazumijeva i normalno funkcioniranje osjetnih
organa. Normalan sluh i vid podrazumijeva da dijete nema potekoa u
stajanju, kretanju, sjedenju.Intelektualna zrelostPodrazumijeva
adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opaanja, miljenja i
pamenja. Ta adekvatnost se ogleda u nainu na koji dijete posmatra
svijet oko sebe. Dijete treba da je realistiki usmjereno, tj. da
ima orijentaciju u vremenu i prostoru. Kod djeteta treba da je
razvijen govor, da razumije govor drugih, te da moe drugima
saoptavati svoje misli. Da se u procesu miljenja slui osnovnim
misaonim operacijama, analizom, sintezom, apstrakcijom i
generalizacijom. Od djeteta se zahtjeva i koncetracija
panje.Emocionalna zrelost Podrazumijeva da je dijete steklo
emociolanu stabilnost i kontrolu. To znai da posjeduje odreenu
razinu tolerancije na frustracije, koja e mu omoguiti da istraje u
kolskom uenju i onda kada mu ba nije zanimljivo ono to
ui.Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju i teko podnosi
kolsku disciplinu. Sve to dovodi do slabije socijalne prihvaenosti
meu vrnjacima. Ostala djeca izbjegavat e ga ili e se rugati.
Emocionalna zrelost povezana je sa socijalnom, a ona podrazumijeva
da prvokolac ima krug prijatelja s kojima se drui i igra, koji ga
prihvaaju kao ravnopravnog partnera. Meu najznaajnije uzronike
kolskog neuspjeha ubraja se psihika nezrelost. Psihiku nezrelost
utvruje psiholog u koli (intelektualnu zrelost) na dva
naina:*primjenom testova inteligencije, gdje se djetetov uinak
izraava mentalnom dobi iprimjenom posebnih testova za
zrelost.Primjenom nekog testa inteligencije psiholog odreuje
mentalnu dob djeteta. Mentalna dob odreuje poloaj koji nae dijete
ima u skupini vrnjaka u rjeavanju standardnih zadataka koji ine
test inteligencije.REAKTIVNA STANJA PRVOKOLACAReaktivna stanja
djeteta na polazak u kolu posljedica su nedovoljne
emocionalno-socijalne zrelosti intelektualno razvijene djece.
Zahtjevi kole za njih su izvor frustracija i stresova te uzrokuju
reakcije koje su simptomima nalik na neurotske. Ta stanja se mogu
manifestirati na sljedei nain:I KONVERZIVNA SIMPTOMATOLOGIJA u
podruju:
1. urogenitalnog sistema: nono- dnevno mokrenje,
2. gastrointestinalnog sistema: munine, povraanja, stolica
3. motorike: tik, mucanje
4. vegetativnog sistema: glavobolje, drhtanje
5. u podruju sna
6. elektivni mutizam (ne govori u odreenim situacijama).II
ANKSIOZNO REAKTIVNO STANJE (strah od uiteljice)
III DEPRESIVNO REAKTIVNO STANJE (plaljivost)
IV ODGOJNE TEKOE (agresivnost)
Pretjerano ambiciozni i prestrogi zahtjevi ine djecu
preosjetljivom, povuenom, nemirnom, a pretjerano poputanje dovodi
do nesmotrenosti, nesigurnosti. Reaktivna stanja ea su kod pedagoki
zaputene djece. Simptomi vremenom ieznu i djeca s bar donekle
prilagode situaciji, ali ostaje negativan stav prema koli.
Reaktivno stanje djeteta mora biti poticaj da razmislimo o odgojnim
postupcima koje primjenjujemo, o atmosferi kojom ga okruujemo.
Uiteljicu s tim problemom treba upoznati. OVA STANJA SU POSLJEDICA
NEDOVOLJNE SOCIO-EMOCIONALNE I INTELEKTUALNE ZRELOSTI.PROBLEMI U
KOLSKOM UENJUPROBLEMI U OBITELJI
Dijete vrlo osjetljivo reagira na svoj poloaj u obitelji,
osobito na zanemarivanje, odbacivanje, neprihvaanje. Dijete lae ili
krade, nervozno je ili pretjerano stidljivo, bez interesa je. To su
samo neki signali koji nam javljaju da je nesretno, nesigurno,
uplaeno. U razredu se katkad dogode i prave male eksplozije
nediscipline. Sukob rjeava tuom, prema uiteljici nema distance,
ljutnju izraava i udracima nogom, djeci kvari igru, trga
stvari.
Promjene u obitelji uoi polaska u kolu mogu dovesti do problema
u uenju i ponaanju djeteta. Roenje brata, razvod roditlja, bolest
ili smrt ukuana, preseljenje u novi stan, odlazak u novu
sredinu.
DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU
Kod djece zbog nekog oteenja ili bolesti smanjuju se sposobnosti
u nekim podrujima ponaanja. Smanjenje neke od tih sposobnosti
naziva se tekoama u razvoju. Sve donedavno naglasak je bio na onome
to dijete ne moe zbog svog oteenja, a danas se nastoji otkriti ono
to je uprkos oteenju ostalo zdravo. Oteenja koja uvjetuju tekoe u
razvoju su sljedee:
1. oteenja vida
2. poremeaj sluha i govora
3. tjelesna invalidnost
4. mentalna retardacija
5. poremeaji ponaanja.
Ta oteenja mogu biti razliitog stupnja, mogu uticati na sticanje
iskustava koja su potrebna djetetu za samostalan ivot. Veina
oteenja otkrije se u ranom djetinjstvu, neka pri pregledu za
polazak u kolu ili kasnije kada se pone tragati za razlozima
neuspjeha. Danas je u cijelom svijetu prisutno nastojanje da se
djeca sa laim tekoama u razvoju ukljue u razrede sa svojim
vrnjacima, koji takve tekoe nemaju. Uz zdravu djecu ubrzava se
njihov emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. A druga djeca
stiu iskustva o razlikama meu ljudima. esto se za djecu s tekoama u
razvoju mora primjenjivati tzv. Prilagoeni program. U redovonom
programu izaberu se oni sadraji koje ta djeca mogu savladati uz
odgovarajuu pomo. SPECIFINE TEKOE U UENJUDijete u prvom razredu ima
pravo na razdoblje privikavanja na kolu u kojem njegove pogreke i
potekoe ne smiju biti upotrebljene za postavljanje dijagnoza. S
vremenom se pokae da neka djeca imaju stanovitih tekoa u praenju
rada. Kad djetetov uspjeh u kolskom radu znatno zaostaje za
njegovim stvarnim sposobnostima onda kaemo da ima specifine tekoe u
uenju. Iako se roditeljima i nastavnicima ini da ono nije
zainteresirano, ipak radi se o tome da ono ne moe. Specifine tekoe
u uenju oitiju se kao tekoe u sticanju sposobnosti sluanja, govora,
itanja, pisanja i raunjanja. Radi se o disleksiji, disgrafiji i
diskalkuliji. Dislektine i disgrafine tekoe treba shvatiti ozbiljno
te ako je potrebno traiti pomo defektologa-logopeda. Posljedice
tekoa osjeaju se na obrazovnom, osobnom i socijalnom planu. Uzroke
treba traiti u nasljednim faktorima, oteenju mozga, nepovoljnim
utjecajima sredine. Svaki od njih moe dovesti do disfunkcije
sredinjeg nervnog sistema, koja lei u osnovi specifinih tekoa u
uenju. Sve to ine roditelji i nastavnici kako bi pomogli takvom
dijetetu mora polaziti od osnovnih principa djeijeg uenja:
Atmosfera uenja mora biti osloboena straha od neuspjeha.,
optuivanje djeteta da se ne trudi i naa nerovoza jo vie ga koi.
Vjebanje mora imati uporite u djeijem iskustvu,u njemu bliskim
sadrajem i predmetom.IDENTIFIKACIJA I TRETMAN DJECE S POSEBNIM
POTREBAMA U OSNOVNOJ SKOLI(Miroslav Vici Vinka MustaINTEGRACIJA
DIJECE S TEKOAMA U RAZVOJU U OSNOVNU KOLU-STRUNE I DRUTVENE
ODREDNICE
Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu
1975. (SAD). Sva djeca 3-21 obuhvaena su kolovanjem u zajednikim
kolama do najvieg stupnja. Namjera je da se takva djeca smjeste u
najmanju ograniavajuu sredinu. kola je obavezna izraditi pojedinani
obrazovni program u emu sudjeluju uitelji, pedagog, psiholog i
roditelj.
Struktura populacije djece s tekoama u razvoju:ispodprosjenim
intelektualnim funkcijama ( lahko, umjereno i tee te teko mentalno
retardirane osobe),oteenje vida (sljepoa i slabovidnost),oteenje
sluha ( gluhoa i nagluhost),poremeaj u motorici ,poremeaj u
ponaanju na organskoj podlozi, emocionalna neuravnoteenost
(hiperaktivnost),oteenje govora i glasa (mucanje i
tepanje),viestruka oteenjaSvaka od navedenih vrsta ima
zahtjeve:primjenu specifinih i rehabilitacijskih postupaka
,primjenu specifinih sredstava,pomagala i opremene ,osposobljeno
defektoloko-rehabilitacijsko osoblje.Uenici s usporenim kognitivnim
razvojem koji intelektualno funkcioniraju na razini (lake) lake
mentalne retardacijeMentalna retardacija je stanje u kojem je
intelektualno funkcioniranje znatno ispod prosjeka, to se oituje u
razvojnom razdoblju i za koje je tipina neprimjerenost adaptivnog
ponaanja. Stupnjevi mentalne retardacije su laka mentalna
retardacija,umjerena mentalna retardacija, tea i teka mentalna
retardacija. Laka mentalna retardacija 50-69 IQ praena je blaim
odstupanjima u psihomotornom, govornom, socijalnom i emocionalnom
razvoju. Ta djeca su sposobna za odgoj i obrazovanje, te uenje ako
nastavni plan i program, metode i sredstva rada prilagodimo
njihovim smanjenim sposobnostima, te ako provodimo naelo
individualizacije. Uzroci tekoa u uenju su posljedica njihovog
slabijeg pamenja, pozornosti,siromane mate, ograniene sposobonosti
zakljuivanja i apstrahiranja. Navedene znaajke trebaju poznavati
svi strunjaci koji rade s ovom djecom. U protivnom njihovo ponaanje
e postati neprihvatljivo za okolinu, pa e ga odbaciti pto izaziva
osjeaj manje vrijednosti, a pokazuje se u dva oblika: nedisciplina
i povlaenje u sebe. Treba osigurati niz subjektivnih i objektivnih
pretpostavki integracije. U subjektivne pretpostavke integracije
ubrajamo subjekte koji su ukljueni u odgoj:
djeca sa tekoama u razvoju
uitelji i defektolozi
uenici bez razvojnih smetnji
roditeljiMeu objektivne pretpostavke integracije ubrajamo:
kolska zgrada sa specifinim prostorijama
specifina didaktika sredstva
finansiranje rada.
Ova djeca imaju specifine somatske (tjelesne) probleme. Imaju
poremeaj u govoru, glasu, oteenju vida, te bolesti: epilepsija,
neuroze i psihoze. Uitelj mora biti sposoban za :
izradu primjerenih programa
izradu individualnih zadataka
specifinih i individualnih nastavnih sredstava
individualizirano ocjenjivanje.
Treba osigurati i cjelodnevni struni postupak:
pravilna izmjena rada i odmora
primjena znanja u ivotu
pravilna prehrana
igra, etnja, izlet.
LAKA MENTALNA POTEKOA 50-69 IQ
UMJERENA MENTALNA POTEKOA 35-49 IQ
TEA MENTALNA POTEKOA 20-34 IQ
TEKA MENTALNA POTEKOA ISPOD 20 IQ
Posebni oblici mentalne retardacije (potekoa):
AUTIZAM (slaba socijalna interakcija, stereotipije, sami sebe
zovu imenom, abnormalne reakcije na zvuk,dodir...)
DOWNOV SINDROM (trisomija 21, hromozomski mozaik,
translokacija)UENICI S OTEENJEM VIDA
Tu spadaju djeca koja su slijepa ili slabovidna. Slijepa djeca
imaju ouvani vid do 10% a slabovidna od 10-40%. Slijepo dijete zbog
oteenja vida znanje, vjetine navike stie putem opipa i sluha.
Kretanje slijepe dijece ogranieno je od samog roenja, pokreti su
siromani, ne mogu oponaati pokrete. Snalaenje i kretanje su naelo
koje mora biti prisutno u svim osnovnokolskim aktivnostima. Da bi
se slijepo dijete ukljuilo u O.. potrebno je zadovoljiti nekoliko
uvjeta:
saradnja uitelja i defektologa
za uitelja temeljne informacije iz podruja sljepoe
saradnja sa roditeljima.
Od tehnikih i nastavnih pomagala treba osigurati: tablicu i ilo
za pisanje Brailleova pisma,stroj za pisanje ,raunarsku opremu za
slijepe,pribor za reljefno crtanje ,Brailleovu slovaricu ,tap za
slijepe.
Jako su bitna naela taktilne zornosti koje podrazumijeva uenje
putem neposrednog taktilnog promatranja, naelo individualizacije te
svjesne aktivnosti. Za slabovidnu djecu potrebno je
osigurati:udbenike sa uveanim crnim tiskom,crtei ne smiju biti
pretrpani pojedinostima,naoale, povealo.
UENICI SA OTEENJEM SLUHAOvdje spadaju gluha i nagluha djeca.
Gluhoom se smatra gubitak sluha od 81 decibel i vie. Gluhou
dijelimo na:
gubitak sluha bez usvojene vjetine glasnog sporazumijevanja,
gubitak luha s usvojenom vjetinom glasnog sporazumijevanja.
Nagluhou se smatra oteenje sluha 25-80 decibela. Ona se dijeli
na laki, umjereni i tei gubitak sluha. Pri ukljuivanju u redovnu
kolu, uenik s oteenjem sluha trebao bi imati razvijen govor da moe
komunicirati. Nastavnik treba upoznati sluni, intelektualni,
socijalni i emocionalni status uenika. Ovakvi uenici bi trebali
sjediti u prvoj klupi. Nastavnikovo lice treba biti osvijetljeno i
okrenuto prema ueniku. Ne treba hodati po razredu i govoriti kao ni
okretati lice ploi. Treba koristiti individualizirani rad i pisani
oblik provjere znanja.
UENICI S ORGANSKIM UVJETOVANIM POREMEAJIMA U PONAANJUMau djecom
sa smetnjama u razvoju po svojoj se sloenosti istiu djeca s
organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju koji su posljedica
ozljede mozga. Rezultati toga mogu biti: poremeaj percipiranja,
miljenja i emocionalnog ponaanja. Osnovna tekoa te djece je uenje.
U ranoj dobi ta djeca pokazuju poremeaj u ponaanju: hiperaktivnost
i emocionalna labilnost. Polaskom u kolu otkrivaju se tekoe u:
itanju
-apstrahiranju
percipiranju dio-cjelina.
Hiperaktivnost moe biti:
1. SENZORNA HIPERAKTIVNOST (hiperaktivno djeluje na nebitne
podraaje pokret, boja, zvuk)
2. MOTORNA HIPERAKTIVNOST (ne moe se uzdati na reakciju koju
izaziva motorika reakcija i sve to vidi guva, upa, premejta).
DISOCIJACIJA-ne mogu vidjeti stvar kao cjelinu
PORMEAJI PRI PERCIPIRANJU PRVOG PLANA I POZADINE
Kada su kolske tekoe u pitanju imaju sljedee tekoe:
govor, isputanje i dodavanje rijei
itanje, sporo itanje, isputanje i dodavanje slogova
pisanje, isputanje slova, naopako piu
matematika, prsti pri raunanju, ne razlikuju geometrijska
tijela
muzika: nema rima
sport: oteano kretanje, nespretnostUENICI S TJELESNIM INVALIDNOU
I HRONINIM BOLESTIMAOvdje se radi o tri skupine: tjelesna
invalidnost kao posljedica oteenja lokomotornog aparata, tjelesna
invalidnost zbog oteenja nervnog sistema, tjelesna invalidnost zbog
kroninih bolesti. Ovi uenici se mogu kolovati u redovnim kolama ali
je potreban graevinski pristup koli. Potrebna su didaktika
sredstva, orotpedska i tehnika pomagala. Oni ostvaruju pravo na
prevoz, treba ih prihvatiti uitelj.
TJELESNO INVALIDNI UENICI
a) uenici bez udova
b) sa amputiranim udovima
c) sa oduzetou
d) sa cerebralnom paralizomHRONINO BOLESNI UENICI
a) bolesti srca
b) bolesni dinih puteva
c) padavica-epilepsija
d) dijabetesPOSTUPCI OSTVARIVANJA SOCIJALNE
INTEGRACIJEOpservacija uenika s tekoama u razvoju u funkciji
kvalitetne dijagnostikeOpservacija ili promatranje u uem smislu je
jedna od mnogih metoda istraivanja odnosno dijagnosticiranja.
Provodi se u razrednom odjeljenju za vrijeme rada s uenicima, za
vrijeme igre. U opservaciji stanja djeteta i njegovog ponaanja nije
korisno obratiti pozornost samo na tekoe, potrebno je obratiti
panju na djetetove jake strane i pozitivne osobine. Potrebni opi
uvjeti za ostvarivanje pedagoke opservacije u koliTreba osigurati
sljedee uvjete:
- broj uenika mora biti po mjeri
- uitelj ne smije biti poetnik
- primjeren prostor
- prevoz.
Sastav strunog tima za opservaciju:
uitelj
defektolog
pedagog
psiholog
lijenikZadae strunjakaDEFEKTOLOG
upoznaje dijete
prouava djetetovu dokumentaciju
daje strunu pomo
UITELJ
prouiti dokumentaciju o ueniku
treba pripremiti uenike da prihvate uenike s tekoama
treba raditi s roditeljima drugih uenika
utvruje programske sadraje
treba primjenjivati individualizaciju
saraivati s defektologom
voditi zabiljee
PSIHOLOG
upoznati dokumentaciju
razgovarati s djetetom
savjetovati se s uiteljom, defektologom
PEDAGOG
- upoznaje dokumentaciju
- sudjeluje u izradi programa
- sudjeluje pri izvjeuPriprema uenika za prihvatanje uenika s
tekoama u razvojuTo je vrlo odgovaran i osjetljiv posao. Primjereni
razgovori trebali bi uenike navesti na prihvaanje spoznaje o
postojanju uenika koji se razlikuju od njih. to su uenici nie
hronoloke dobi tee im je objasniti. U takvim okolnostima moda je
dovoljno istaknuti da nekim uenicima treba neke sadraje vie puta
ponoviti kako bi ih usvojili, da neki uenici ne vide dobro, ne uju
dobro. Mala djeca su sklona ruganju a neka izraavaju previe
zatitnikih stajalita.
Priprema uitelja za rad sa uenicima sa tekoama u
razvojuObavjetenje uitelja o uenikom oteenju, njegovim mogunostima
i potrebama vano je za motivaciju uitelja. U trenutku kada se uenik
upisuje u redovnu kolu uitelj treba imati potpuni uvid u niz
objektivnih strunih argumenata o zrelosti. Ako je u pitanju uenik s
oteenim sluhom, uitelj treba znati kakav je njegov sluni status,
kada je nastupilo oteenje, kakva mu je socijalna i emocionalna
zrelost. Ako je rije o oteenju vida: treba se upoznati s stupnjom
oteenja i sve kao kod sluha. Kada je u pitanju tjelesna invalidnost
nastavnik treba dobiti informacije: sposobnosti djetetove
komunikacije, intelektualni razvoj, emocionalni i socijalni
(status) razvoj.
SURADNJA SA RODITELJIMA
Roditelji imaju vanu ulogu u unapreivanju procesa integracije, u
smislu poticanja. Oni sudjeluju u stvaranju programa. Posebnu
pozornost treba obratiti na roditelje ija djeca imaju osjeaj manje
vrijednosti a i oni sami. S druge strane su roditelji djece koja
nemaju oteenja. Boje se da ce djeca s tekoama loe utjecati na
njihovu djecu.
Devdeta Ajanovi, kolska pedagogijaUITELJ-NASTAVNIK-PROFESOR
Uloga uiteljaNove funkcije kole podrazumijevaju i nove uloge
nastavnika. Te uloge su sljedee:
1. pouavanje uenika u svrhu usvajanja vrijednosti, stavova,
navika- uloga odgajatelja
2. pouavanje uenika u svrhu sticanja znanja,vjetina-uloga
obrazovatelja
3. sudjelovanje u procesima razvoja kole tj. u razvoju procesa
obrazovanja i odgoja-razvojna uloga
Funkciju nastavnika moemo promatrati na dvije razliite radnje: s
tradicionalne ravni i ravni savremenosti. U tradicionalnoj koli
nastavnik je bio mentor, posrednik izmeu nastavnih sadraja i
uenika. Uenik je bio objekt. Pred savremenim nastavnikom su zadaci
koje treba realizirati. To su:
novi nastavni sadraj
nove metode, oblici, sredstva
nova uloga uenika.
U takvim uvjetima nastavnik je sve vie:
- redatelj nastave
-organizator
-koordinator,programer, mentor.TABLICA 28.Razliiti nazivi za
uitelja Sumerani su uitelja zvali UMIA ( brat, stariji ovjek koji
poduava). Narodi starog istoka (Hebreji) koristili su izraz RABIN
(uenjak, znanstvenik). Atenjanji su uitelja zvali DIDASKALI
(Didaskalia-nauk). Kod Rimljana je to bio PAIDAGOGOS ( pais-dijete,
agein-voditi). To je bio rob koji je dijete vodio u kolu, a kasnije
svi oni koji su se bavili odgojem i obrazovanjem.
TABLICA 29Nastavnici- najznacajniji cinitelji odgojnog
sistemaNastavnici su kicma sistema. Nastavnicima se ne poklanja ona
paznja koju zasluzuju. Pored loseg materijalnog i drustvenog
statusa nastavnika, skoro u svim generacijama ima onih koji zele
svoj radni vijek vezati za obrazovni sistem.
Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati sa novim
ulogama, mora prije svega poznavati svoju struku, pedagogiju,
psihologiju, didaktiku, metodiku, voljeti djecu, da ima razvijene
stvaralake komunikacije, da stvara povoljnu pedagoku klimu. U
svakodnevnom radu rjeava niz relevantnih pitanja:
problem prilagoavanja uenika
motivacija uenika za cjelodnevnu odgojno-obrazovnu aktivnost
bioloki, medicinski i pedagoki rast i razvoj mlade linosti.
TABLICA 30Sintetska slika odgajateljaPostavlja se pitanje kakav
je dananji odgajatelj, odnosno kakav bi on trebao biti. Na osnovu
sintetske slike svaki odgajatelj moe da uporeuje sebe. Ta slika
slui organizatorima za odgajateljski poziv, prosvjetnim
savjetnicima i za uspjeno samoodgajanje odgajatelja.
TABLICA 31Permanentno obrazovanje nastavnika u funkciji
permanentnog obrazovanja uenikaU tradicionalnoj koli osnovna
obaveza nastavnika bila je da znanje uenika organizira u logike
cjeline, da od njih zahtjeva memorisanje injenica, uspjenu primjenu
znanja. Nastavnik je rukovodio procesom usvajanja znanja, vjetina i
navika. U savremenim uvjetima nastavnici su dobili nove uloge.
Uenici od nastavnika zahtjevaju da budu prijatelji, savjetnici
prenosioci kulturnih vrijednosti.
Kakva je REALNA I IDEALNA slika uitelja?
Moderne obrazovne politike i reforme zahtjevaju idealnog uitelja
koji u stvarnosti ne posotji i za iju e dostupnost trebati
desetljea nakon veeg transformisanja kolskog sistema. Izmeu realne
i idealne slike uitelja postoji ogromna razlika. U nastavnike se
najmanje ulae zbog ega se ugroava njihov drutveni i materijalni
status. Ljubav prema pozivu nadomjeta ono ime su uskraeni.
TABLICA 32.Uloga i poloaj uiteljaPitamo se da li e uitelj
sutranjice biti onaj koji poznaje programe koje treba prenijeti i
metode koje treba primjeniti. On bi trebao znati to uiniti u
konkretnim situacijama u razredu da bi se napredovalo, jer je
najvanije odabrati sredstva i postupke koji e pomoi djetetu pri
izgradnji znanja. Ta druga sposobnost zahtjeva dijagnosticiranje (
otkrivanje potekoa pri uenju).Glavne osobine nastavnikog poziva
U osnovnoj koli mogu raditi uitelji koji su zavrili uiteljsku
kolu,pedagoku akademiju ili odgovarajui fakultet, koji imaju visoke
psihike, fizike i druge sposobnosti potrebne za rad u koli. Od
savremenog nastavnika se trai visoka idejno-moralna izgraenost,
solidno ope i struno obrazovanje, psiholoko-pedagoka i
didaktiko-metodika osposobljenost, ljubav i potovanje djeije
linosti. Djecu treba voljeti. Nastavnik treba uspostaviti
prijateljski kontakt s uenicima. Uenici na svakom koraku trebaju
osjetiti da ih nastavnik POTUJE. Posebna karakteristika nastavnikog
poziva odnosi se na njegov STVARALAKI RAD. Za taj poziv znaajne su
i njegove karakterne osobine. On mora biti izgraena moralna linost.
Treba djelovati vedro, optimistino, i imati korektan govor bez
vikanja. OSOBNI PRIMJER nastavnika najbolje je odgojeno sredstvo.
On je u svemu uzor svojim uenicima. Rad nastavnika se ogleda u
redovnoj nastavi,izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima.
Nastavniki poziv je ujedno i poziv odgajatelja, stoga on mora
raspologati visokim mentalnim, emocionalnim i karakternim
osobinama.
TIMOVI UITELJA
Nastavnici su u svom poslu nastupali i djelovali kao
individualisti. Nije postojala elja za timskim radom. Suradnja se
zapaala samo na poetku kolske godine kada se vri planiranje. Iako
je TIMSKA NASTAVA teorijski dobro razraena slabo se primjenjuje.
Savremeni zahtjevi trae timski rad uitelja. Samo timovi nastavnika
mogu provoditi potrebna istraivanja i izvoditi odgovarajue
zakljuke. Na osnovu tih istraivanja poduzimale bi se mjere da se
nastavna praksa mjenja i unapreuje. Zato su u svakoj koli potrebni
kreativni nastavnici. Uvoenje pedagokih, didaktikih i metodikih
inovacija ne moe se zamisliti bez timskog rada.
TABLICA 33Inovacijski proces i njegovi nosiociDa bi kola mogla
podsticati i razvijati INOVATIVNI RAD nastavnici moraju imati
posebne vremenske rokove za planiranje rada. Nastavnik unapreuje
odnos sa roditeljima. Nastavniki posao postaje sve tei, meutim
ovladavanjem informacijskim tehnologijama olakava im se posao.
Inovacije zahtijevaju ekipni rad, trebaju suraivati sa kolegama iz
svoje ali i drugih kola.
Permanentno obrazovanjeUitelji imaju obavezu da svoja znanja
produbljuju, mjenjaju i prihvaaju nova. To je stalan, permanentan
proces koji traje cijelog radnog vijeka. Steeno znanje samo je
uvjet za poetak profesionalnog rada, ali ne i garancije da e biti
dovoljno. Njegova aktuelnost je vrlo kratka ( od 3-5 godina). Zato
se u nastavnikoj profesiji permanentnom obrazovanju daje visoka
vrijednost. Permanentno obrazovanje trebalo bi prije svega pomoi
nastavnicima da steknu sposobnost pravilnog procjenjivanja date
situacije i provjere rezultate odreenih promjena odgojno-obrazovnom
procesu. Permanentno obrazovanje negira tradicionalna shvaanja da u
ovjekovom ivotu postoje dva perioda: u prvom stiemo znanje, a u
drugom ga upotrebljavamo. Permanentno obrazovanje treba da znai
kontinuirani proces mjenjanja nastavnika. Nastavnik nikad ne moe
rei da je zavrio svoje obrazovanje. Nastavnik se stavlja u ulogu
uenika. Permanentno obrazovanje nastavnika doprinosi potrebi da
osposobljava i uenika za permanentno obrazovavnje.
TABLICA 34Specifini zahtjevi savremenom nastavnikuDa bi
nastavnik uspjeno izvrio svoju ulogu, mora zadovoljiti niz
zahtjeva. Najvaniji su da bude osposobljen u opeobrazovnom,
strunom, pedagoko- metodikom i drutvenom pogledu.
u opeobrazovnom pogledu nastavniku su nuna znanja o prirodi,
drutvu, tehnici i umjetnosti
u strunom pogledu mora usvojiti proirena i produbljena znanja iz
odreenog strunog podruja
u pedagoko-metodikom pogledu nuna su mu bogata znanja, vjetine i
navike koje e mu omoguiti shvaanje teorije i prakse odgoja i
obrazovanja nastave
u drutvenom pogledu mora poznavati zakonitosti drutvenog
razvitka
savremeni nastavnik mora imati niz pozitivnih opeljudskih
osobina( potenje i optimizam) kao i specifina obiljeja (ljubav
prema djeci).
TABLICA 35Budunost permanentnog obrazovanjairenje permanentnog
obrazovanja bit e dugorono nastojanje, jer e to obrazovanje
postupno dopunjavati obrazovanje steeno osobnim iskustvom tokom
ivota. Razvoj permanentnog obrazovanja odravat e se tokom cijelog
ivota. Scenarij bio izgledao ovako: nakon osnovnog obrazovanja ivot
postaje nizanje radnih i obrazovnih razdoblja. Svaki lan drutva
trebao bi dobiti ek za obrazovanje.
TABLICA 37Znanja koja su potreba uciteljuPrema preporuci
UNESCO-A opa znanja znanja iz filozofije,psihologije, sociologije,
kolske administracije studij predmeta koje e uitelj pouavati
praksa iz pouavanja i provoenja izvannastavnih aktivnosti.
Razvojem uiteljske profesije klasificirana su na: struna znanja
(znanja i vjetine koje treba posredovati uenicima) pedagoka znanja
( o obrazovanju i odgajanju) administrativna znanja ( znanje i
vjetine voenja obrazovne organizacije)
metakognitivna znanja i vjetine koje su potrebne za dalje
samostalno uenje.TABLICA 38Permanentno obrazovanje u humanistikom
smisluSmisao permanentnog obrazovanja treba traiti u shvaanju da je
ovjek aktivno i stvaralako bie, te da stvaralakom aktivonou mijenja
drutvenu sredinu. Permanentno obrazovanje u humanistikom smislu
predstavlja ovjekove napore da ovlada prirodom i drutvom, te da
afirmira sebe kao stvaralako bie. Osnovni uvjet za to je
povezivanje obrazovanja i rada. Nastavnik treba da radei obrazuje
se i obrazujui se radi.TABLICA 39:PERMANENTNO OBRAZOVANJE
NASTAVNIKA U FINKCIJI PERMANENTNOG OBRAZOVANJA UENIKA
Nastavnik koji se sam razvija unutar koncepta obrazovanja
otkriva nove izvore znanja, kombinuju razne izvore masovnih medija,
trai po literaturi, prati dnevni tisak, ustrajan je i uporan. Pomou
vlastitog uenja prepoznaje najefikasnije tehnike i metode. Sve to
potom potvruje u radu sa uenicima.
PSIHOHIGIJENA UITELJEVA POZIVANastavnici imaju potekoe oko
zatite svoh psihikog zdravlja. Mentalno zdravlje najee se opisuje u
okviru sljedeih dimenzija:
Uravnoteen emocionalni ivot;
Realna slika o sebi;Sposobnost mijenjanja i
prilagoavanja;Nastavniki poziv je teak, a to se ogleda u: Potrebi
za empatikim stavom prema drugima;
Potencijalne nesloge u nastavnikom kolektivu;
Stalna saradnja sa drugima;
Pritisci roditelja.
Zbog svega toga dolazi do ugroenosti psihikog i fizikog zdravlja
(iscrpljenost, smetnje pri radu srca,...). Na psihikom planu doi e
do poremeaja miljenja, pamenja i smetnji afektiviteta i voljnih
aktivnosti.
POREMEAJI MILJENJA:
Opseno miljenje (udaljava se od glavne teme)
Koenje misaonog takta (vrsto se dri jedne misli, ideje)
Bujica ideja (brzo prelazi s jedne ideje na drugu)POREMEAJI
PAMENJA
Prolazna zaboravnost;
Amnezija (zaboravljanje za odreeni vremenski interval)
Hipermnezija (reproduciranje ranijih doivljja)
POREMEAJ PANJE
Slab tenacitet (ne moe se dugo koncentrisati)
Slaba vigilnost panj (nesposobnost usmjeravanja na nove
predmete)
AFEKTIVNI POREMEAJI (suava se opseg svijesti i remeti logiko
razmiljanje)
Projekcija afekta (okrivljuju osobu koja nije kriva)
Depresivno raspoloenje (zabrinutost)
Euforino raspoloenje (veselost bez razloga)
VOLJNI POREMEAJI
Abulija (nedostatak voljnih podstreka)HISTERINE OSOBE (naglo
mijenja raspoloenje)
ANANKASTINE OSOBE (pretjerana krutost)
TABLICA 40:POLOAJ NASTAVNIKAU robovlasnikom drutvu nastavnik je
bio bespravi rob, a u feudalnom crkveni sluga. Nastavnik je mogao
biti svaki pismeni ovjek. Prijelazom u kapitalistiku privredu raste
potreba za kulturom i prosvjetom. kole se otvaraju, ali je poloaj
nastavnika vrlo malo popravljen. Ni za vrijeme austro-ugarske nije
imao bolji poloaj. U staroj se Jugoslaviji pravni i materijalni
poloaj donekle popravio. Iako smo imali veliki broj nepismenih,
mladi su uitelji godinama ekali na zaposlenje. Uiteljstvo je davalo
snaan otpor za uiteljevu materijalnu i moralnu nezavisnost.
PEDEUTOLOGIJA KAO ZNANOSTPedeutologija bavi se prouavanjem
profesije uitelja. Ona polazi od injenice da su za obavljanje
odgojno-obrazovne djelatnosti potrebni odreeni uvjeti. Sve do
sredine 19.st linosti nastavnika se nije pridavalo posebna panja.
Teite je stavljeno na nastavnu metodu, pa se traila univerzalna
metoda. Poetkom 20.st. linost nastavnika se vie poela potovati i
cijeniti. Javlja se vei broj pedagoga koji istiu nastavnikovu
linost kao nezamjenjiv faktor u obrazovanju mladihFEMINIZACIJA
UITELJSKOG POZIVATo se odnosi na prevagu ena nad mukarcima u
uiteljskom pozivu. To naroito dolazi do izraaja u pojedinim
zemljama u drugoj polovini 20.st.
Kada je Franke u gradu Hale otvorio prvu uiteljsku kolu, u nju
su primali samo mukarce. Pod uticajem Pestalocijinih ideja 1847.god
u Cirihu otvorena je enska uiteljska kola, ali nije imala aka pa je
poslije tri godine zatvorena.
Prva enska uiteljska kola otvorena je u Francuskoj 1881.godine.
U Zagrebu su sestre milosrdnice u svom samostanu otvorile prvu
privatnu kolu, uiteljsku 1851. Dravna uiteljska kola otvorena je u
Zagrebu 1882. Godine.
Prva enska uiteljska kola za vrijeme turske vladavine u BiH bila
je enska kola Stake Skenderove, osnovana u Sarajevu 1857 1878.
Godine. Od 1871.god. milosrdne sestre dolaze iz Zagreba pa se
privatne enske kole ostvaraju u Sarajevu, B.Luci...OBRAZOVANJE ZA
POMONE UITELJICE
PRETEA UITELJSKE KOLE U SARAJEVUNaredbom Zemaljske vlade za BiH
(1882) u Sarajevu je prije osnivanja Uiteljske kole (1886) osnovano
obrazovanje za pripomone uitelje. Ono je imalo privremeni karakter.
Svrha je bila da se za potrebe pukih kola obrazuju pomoni uitelji.
Pravo upisa imali su svi graani sa navrenih 16.godina, koji su
znali itati i pisati zemaljskim jezikom.
INTERAKCIJSKO KOMUNIKACIJSKI ASPEKT ODGOJINTERAKCIJA I
KOMUNIKACIJA U RAZREDUSocioemocionalna klima u razredu
Kvaliteta meuljudskih odnosa izmeu sudionika nastavnog procesa
utjee na stvaranje odreene emocionalne klime koja vlada u razredu.
Pod emocionalnom klimom podrazumijevamo afektivan ton u odnosima
izmeu nastavnika i uenika, samim uenicima i nastavnicima meusobno,
a koji je posljedica suprostavljenih interakcija. Prema Andersonu,
emocionalna klima utjee na svakog pojedinca , n njegov doivljaj
rupe. On razlikuje dva oblika nastavnikova ponaanja prema uenicima
: dominantno i integrativno.
Dominantno ponaanje ne doputa slobodan razvoj uenikove linosti,
ne brine se o uenikovim eljama i ciljevima.
Integrativno ponaanje stvara povoljne mogunosti za rast i razvoj
svakog uenika bez obzira na njegove individualne osobine.
Dominantno ponaanje odgovara autoritativnom, a integrativno
odgovara demokratskom obliku voenja. Levin i Lipit navode i trei,
ravnoduni stil voenja.
Kada je u pitanju autoritativni stil , uenici imaju malo
mogunosti za samostalnu akciju. Takoer nastavnik sputava i gui
svaku aktivnost uenika za koju smatra da je van njegovih zahtijeva.
Tu dominira linost nastavnika.
Demokratski stil voenja oituje se u spremnosti nastavnika da
dovede uenike do aktivnog rada. Ovdje postoji ravnopravnost meu
sudionicima odgojno obrazovnog procesa.
Demokratska klima osigurava povoljne uvjete za uenje, potie
samostalnost uenika.
Kada je u pitanju ravnoduni stil nastavnik nije zainteresovan za
uenike, to stvara ravnodunu klimu, koja je nepovoljna za
uenike.
Razliiti stilovi voenja stvaraju razliitu socio-emocionalnu
klimu, Levin i Lipit doli su do sljedeih zakljuaka:
Demokratski voene grupe su produktivnije, imaju veu slobodu,
smisao za snalaenje kada je voa odsutan;
Autoritativne grupe u svom ponaanju su ovisne o voi, sloboda je
ograniena;
U ravnodunim grupama prisutna je pasivnosti i apatija;
Demokratski voa je najpopularniji;
Stav lanova grupe prema voi ovisi o tome kako se on ponaa prema
njima.
Flanders je nastavnike podijelio na indirektne i direktne.
Ovisno o uticaju na uenike.
Direktan uticaj sastoji se od nastavnikovog objanjavanja i
iznoenja vlastitog miljenja, upravljanja uenikovom aktivnou.
Direktan nastavnik je krut i neprilagodljiv, stvara klimu kojsa
frustrira uenike. Oni imaju displinskih problema. Uenici imaju
negativan stav prema skoli i uenju.
Indirektnim uticajem nastavnik potie uenike da daju svoje
miljenje, da iznose ideje, hvali i ohrabrije. Indirektni nastavnici
prilagoavaju se individualnosti uenika . Ta osbina se zove
fleksibilnost. Ti nastavnici stvaraju klimu koja motivira uenike.
Imaju manje disciplinskih problema. Uenici imaju pozitivne stavove
prema koli i uenju.MAGOON ... Uspjenost nastavnika onim o kvaliteti
uspostavljenih osobnih odnosa, s pojedinim uenikom ili sa razredom
u cjelini, a manje o poznavanju nastavnog predmeta. Uspjeni
nastavnici o svom ponaanju:
Pokazuju sposobnost da percipiraju i doivljavaju uenika s
njegove take gledita (empatinost)
Stil poduavanja prilagoavanja vlastitoj linosti;
Unose u rad inovacije;
Komunikativnost;
Dobro poznaju svoj predmet;
Uenicima pomau u uenju.SVOJSTVA USPJENIH NASTAVNIKA:
Fleksibilnost,
Empatinost,
Personalizirani stil,
Kreativnost,
Komunikativnost,
Odgovornost,
Smisao za humor.CARL ROGERS razmatra uvjete u kojima se odvija
uenje znaaj za razvoj linosti. Osvrnuemo se na osobine nastavnikove
linosti, kvalitet njegovog rada koje u veoj mjeri utjeu na
stvaranje klime, u kojoj se odvija uenje koje dovodi do unutarnjih
promjena. To su:
1. Suoavanje sa problemom (nastavnik ne trai samo od uenika
momorisanje, ve da stvara poticajnu klimu)
2. Kongruentnost nastavnika (nastavnik j jedinstvena, istinska
osoba bez maske i fasade)
3. Bezuvijetna naklonost (da postoji naklonost joja nije niim
uvjetovana, a koja stvara klimu sigurnosti)
4. Empatiko razumijevanje (razumjeti uenike s njihove take
gledita)
5. Doivljaj uenika (kako sve ovo uenici doivljavaju).
STAVOVI NASTAVNIKA I INERAKCIJA U RAZREDUSavremeni pristup
locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interakcijski odnos
izmeu nastavnika i uenika , u kojem ovisno uzrastu, mogunostima i
sposobnostima uenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i
objekta u odnosu.
Uenik mora osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje, dok
nastavnik potuje to miljenje. Da bi nastavnik doveo uenika da to
osjea, on mora poticati uenika na izraavanje vlastitog miljenja,
razvijati ideju uenika, u konfliktnim situacijama nastavnik treba
omoguiti ueniku da izrazi svoje miljenje.SOCIJALNA REVERZIBILNOST U
RAZREDNOJ KOMUNIKACIJI
U razrednoj komunikaciji znaajna je uloga nastavnika jer uenik
opaajui nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele
ponaanja. Nastavnikovo ponaanje mora ueniku biti i emocionalno
privlano.
Naziv socijalna reverzibilnost ukazuje i na demokratinost odnosa
meu subjektima odgojno-obrazovnog procesa..
Socijalno reverzibilne su one izjave, ponaanje i govor
nastavnika, koji su takvi da se uenik moe istim rijeima obratiti
nastavniku, a da pri tom ne kri pravila pistojnosti.
Socijalna ireverzibilnost ukljuuje sve one izjave nastavnika
kojima se on obraa uenicima, ali ih smatra da bi takvo ponaanje
uenika prema njemu izlazilo iz okvira pristojnosti.
Znai, vezbalne izjave nastavnika smo podijelili na reverzibilne
i ireverzibilne .
Socijalna reverzibilnost javie se kao posljedica uspostavljenog
humanog odnosa izmeu nastavnika i uenika, ali isto tako doprinosi
oplemenjivanju tog odnosa.S veim stupnjem zrelosti uenika, potie se
vea ravnopravnost, pa samim ti i reverzibilnost.
Tausch i Tausch pretpostavljaju da se reverzibilnost/
ireverzibilnost starijih djeluje s ovim posljedicama:
Da se mali ponaaju slinije odraslima,
Ireverzibilnost je povezana sa potcjenjivanjem mladih,
Reverzibilni nastavnici imaju bolji emocionalni odnos sa
uenicima.
RAZREDNIK KAO ODGAJATELJLINOST NASTAVNIKA KAO ODGAJATELJA
Uloga razrednika je primarno odgojne prirode. Razrednik kao
funkcija pojavljuje se u osnovnoj koli i u srednjoj koli, on brine
o jednom odjeljenju uenika. U sistemu cjelovite osnovne kole
razlikujemo dva tipa razrednika, jedan od I-IV razreda, a drugi od
V-VIII razreda.
Prvi tip je razredni nastavnik koji obavlja funkciju i
nastavnika. U sistemu razredne nastave linost razrednika i
nastavnika u principu su integrisane u jednu linost. On vie boravi
sa svojim uenicima. U sistemu predmetne nastave, u kojoj je samo
jedan nastavnik zaduen da brine o razredu situacija je drugaija.
Osim u svom razredu, nastavnik predaje i u drugim odjeljenjima. U
sistemu predmetne nastave nema se toliko mogucnosti, kao to ima
razrednik u razrednoj nastavi (da upozna svoje uenike).
Za uspjeno obavljanje uloge razrednika odluujua je kvaliteta
njegove linosti, ne samo njegovo znanje , ve i njegove osobine.
LINOSTI RAZREDNIKA
Odgojna uloga primarna!
Zainteresovanost za razred;
Empatinost, komunikativnost;
Usklaenost razrednik-nastavnik
Fleksibilnost , objektivnost
Pedagoko-psiholoka osposobljenost
Strunost, dosljednost
PODRUJA ODGOJNOG DJELOVANJA RAZREDNIKAU to podruje ubrajamo :
saradnja sa uenicima, saradnja sa roditeljima, saradnja sa
nastavnicima, te saradnja sa kolskim pedagogom i psihologom, te
direktorom.
SARADNJA SA RAZREDNIM KOLEKTIVOM I SAT RZREDNE ZAJEDNICE
Postoje dva osnovna vida rada sa uenicima, i to sat razredne
zajednice i individualni rad sa uenicima.
Na poetku kolske godine razrednik treba ukljuiti uenike u
planiranje i programiranje sata razredne zajednice. Kako bi ih
maksimalno motivirao. Razrednik koji preuzima novi razred mora se
potruditi da upozna uenike, dok onaj razredik koji ve poznaje svoje
uenike, moi e odmah pristupiti organizaciji i programu ranijih
razrednih aktivnosti. Dobar plan i program preduvjet su za uspjenu
realizaciju. Sadraji moraju sadravati odgojni potencijal,
odgovarati intelektualnim sposobnostima, moraju biti povezani sa
ivotom, i u skladu sa uenikim interesima.
Sat razredne nastave pogodan je za razvoj linosti uenika, za
razvoj sposobnosti kao to su empatija, komunikativnost,
drueljubivost.
Interesantno bi bilo da na poetku kolske godine razrednik
proanalizira sa uenicima to oni oekuju od njihovog zajednikog rada
tokom kolske godine. Na kraju kolske godine razrednik podijeli
uenicima ono to su oni napisali da oekuju, a nakon toga vre analizu
izmeu oekivanog i ostvarenog.
RAD RAZREDNIKA SA POJEDINIM UENICIMA
Da bi nastavnik mogao formirati zdrav kolektiv, potrebno je da i
svaki uenik pojedinano bude zdrava linost.
Uzrast uenika, sredina i uvjeti u kojima uenik ivi, nametat e
nastavniku (razredniku) specifine probleme. Nije svejedno da li
uenik pripada, seoskoj ili gradskoj sredini, da li ivi u sreenim
obiteljskim prilikama. Sva nastojanja razrednika da odgojno utie na
razredni kolektiv ostat e bezuspjena, ako u njegovom razredu
postoje uenici sa problemima. Zato je individualni rad razrednika s
pojedinim uenikom znaajna pretpostavka njegovog odgojnog djelovanja
na razredni kolektiv. Razrednik primjeuje one uenike koji odskau od
uobiajenog, a posebnu panju privlae uenici koji loe ue. Takvi
uenici kod razrednika izazivaju negativne stavove koji za rezultat
imaju loe ocjene i kaznu. Kada se pojavi takvo neto razrednik treba
odreeno vrijeme posmatrati tog uenika i biljeiti ono to je
uoio.
SARADNJA RAZREDNIKA SA RODITELJIMA
Zajednii cilj razrednika i roditelja jeste odgoj mladih linosti.
kola mora pomoi roditeljima u njihovim odgojnim nastojanjima, a da
bi to mogla, mora poznavati obiteljske prilike svojih uenika.
Razrednik u sistemu razredne nastave znatno bolje poznaje svoje
uenike i njihove linosti doivljava cjlovitije. Ima vie kontakta sa
roditeljima i bolje poznaje obiteljske prilike . U sistemu
predmetne nastave svaki nastavnik upoznaje uenike sa aspekta svog
nastavnog predmata. Razrednik koji ima nastavu u vie razreda,
nedovoljno poznaje svoje uenike.
Zadaci koji se postavljaju pred suradnju roditeljskog doma i
kole moemo podijeliti u tri grupe: Pedagoko obrazovanje i podizanje
pedagoke kulture roditelja,Usklaivanje odgojnog djelovanja obitelji
i kole,Nadoknaivanje odgojnog djelovanja obitelji. Realizacija
zadataka koji se odnose na podizanje pedagoke kulture roditelja
mora biti prilagoena obrazovnom nivou roditelja, stupanje
psihofizikog razvoja uenika. Ostvarivanje svih zadataka odvija se
nesistematski. Realizacija se ostvarije putem roditeljskih
sastanka. Adekvatno ostvarivanje zadataka na planu pedagokog
obrazovanja roditelja treba pomoi razrednika u motivisanju
roditelja da se ostvare zadaci usklaivanja odgojnog djelovanja
obitelji i kole. Kamen temeljac suradnje izmeu razrednika i
roditelja je uzajamno povjerenje, slinost stavova i razumijevanje.
Najei oblik saradnje sa roditeljima je individualno razgovor,
informativni ili savjetodavni. Informativni razgovor koristi
razrednik da obavjesti roditelje o uspjehu. U praksi se naalost
takvi razgovori svode na itanje ocjena iz imenika. Savjetodavni
razgovor ima za cilj razmatranje odreenog problema i nalaenje
adekvtnog odgojnog rjeenja. Razrednik treba imati empatini stav
prema roditeljima koji ukljuuju: poznavanje roditelja, istinski
interes za roditelja, elja da se roditelju prui pomo.Dva su osnovna
objektivna uslova koja utjeu na uspjenost razgovora. To su vrijeme
i mjesto razgovora. Vrijeme je potrebno unaprijed odrediti.
Razrednik na poetku kolske godine odreuje termin za primanje
roditelja. Mjesto treba biti prijatno i stvarati toplu
atmosferu.
Osim ovih objetivnih faktora postoje i subjektivni: prije
razgovora prikupiti osnovne podatke, prema roditeljima zauzeti
empatian stav, ukazati puno povjerenje.
Grupnji oblik suradnje sa roditeljima najee se provodi u obliku
roditeljskih sastanaka. Roditeljski sastanci u prvom redu moraju
ostvarivati zadatak koji se odnosi na edagoko obrazovanje roditelja
i na rjeavanje onih problema koji su zajedniki za razredni
kolektiv. Nikako se ne smije pretvoriti u informiranje roditlja o
ocjenama uenika.
Pismeni obavjetenje roditelja neki razrednici koriste kada treba
informirati roditelje o nepodoptinama njihova djeteta. Rjee se
koriste za pohvalu.
SURADNJA SA DIREKTOROM I PEDAGOGOM / PSIHOLOGOM
Direktora moemo nazivati razrednik razrednika. U uspostavljenoj
suradnji irektora sa svakim razrednikom osmislit e relizaciju
odgojnog plana kole u cjelini, a posebno ostvarivanje zadataka
saradnji s roditeljima . saradnja direktora i razrednika
raznovrsnim oblicima rada, od kojih bismo izdvojili nastavniko
vijee, razredno vijee, roditeljske sastanke i sat razredne
zajednice. Posebnu ulogu bi imao direktor pri stvaranju prvog
kontakta razrednika sa uenicima i roditeljima na poetku kolovanja.
Struna pomo pedagoko psiholoka dolazi do izraaja u rjeavanju
individualnih problema uenika i roditelja.
III MARIJA BRATANI, SUSRETI U NASTAVINASTAVNIK
LJUBAV KVALITETA USPJENOG NASTAVNIKA
Najvanije kvalitete uspjenog nastavnika su:
Ljubav i poznavanje nastavnog predmeta koji predaje
Energian, vedar i pozitivan duh
Osjeaj za autoritet
Samovrednovanje i vrednovanje drugih
Razvijene verbalne vjetine
Smisao za humorLJUBAV DENOTATIVNO I KONATIVNO ZNAENJERije ljubav
ima razliita denotativna znaenja, ovisno o tome obuhvatamo li tim
terminom bioloki, psihiki ili duhovni aspekt ljudske osobnosti.
Ljubav vezana za bioloku komponentu ovjeka, oznaava nagon libido.
Vezana za psihiku komponentu znai emociju-osjeaj. Na duhovnom planu
znai energija.
PRINCIP OEVE I MAJINE LJUBAVI Neki autori razlikuju bezuvjetnu i
uvjetnu ljubav. Uvjetna ljubav je sebina. Drugoga volimo uz odreene
uvjete. elimo ga ako nam odgovara. Posljedica takve ljubavi je
neiskrena komunikacija. Bezuvjetna ljubav je nesebina , volimo
druge iskreno, onakve kakvi jesu. Praena je iskrenom
komunikacijom.
FROMMA razlikuje oevo i majino naelo ljubavi. Majina ljubav je
bezuvjetna, a oeva uvjetna. Majka voli novoroeno dijete zato to je
to njeno dijete. Oinska ljubav je uvjetna volim te zato to
ispunjava moja oekivanja, to si slian meni. U odgojnom djelovanju
treba uskladiti sva naela.
PEDAGOKI AKSIOMOdgojnog ina nema bez ljubavi. Samo ljubav stvara
plodno tlo z razvoj plemenitih ljudskih osobina.
Pedagoki aksiom: Ljubav je temelj na kojem poiva odgojna
djelatnost. Ljubav izraavamo vie neverbalno nego verbalno, vie
djelima nego rijeima. Stoga je usklaenost odgojnog i neverbalnog
vrlo znaajna za doivljaj ljubavi.
LJUBAV U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESUNastavnik prenosi znanje
uenicima znakovima i informacijama. Vodi uenike u usvajanje
pojmova, generalizaciju i zakonitosti. Nastavnik upuuje ljubav
uenicima izravno. Iz njegovog bia isijava ljubav. Svojim znanjem
nastavnik obrazuje uenike. Svojom osobnou on ih odgaja, pri emu je
ljubav prema njima i njastavnom predmetu nezamjenjiva.
LJUBAV NASTAVNIKA KAMEN ZAGLAVNILjubav koja ujedinjuje majino i
oevo naelo mora oznaiti obitelj i kolu. Ueniku je potrebna ljubav
roditelja, ali i nastavnika. Nastavnik iskazuje svoju ljubav i
naklonost pema ueniku vie neverbalno, nego verbalno (smjeak,
rairene ruke)
Uanik eli da ga nastavnik voli upravo takvog kakav jeste, u tom
se oituje majino naelo ljubavi. Oevo naelo ljubavi se oituje u
ljubavi koja se ravna prema oekivanjima.
Ljubav je kamen temeljac odgojno obrauzovne djelatnosti, a svoju
snago dobiva u osobnosti samog nastavnika ija je ljubav kamen
zaglavni.
NASTAVNIK I KVALITET SUSRETABush je nastavu podijelio prema
stilu rada na akademski savjetniki i kreativni. Akademski stil u
orvi plan stavlja program kolegija, nastavne sadraje i znanje, a
zadatak je zadovoljavanje intelektualnih potreba studenata i
ostvarivanje uloge nastave. Nastavnik, savjetniki orjentisan tei
zadovoljavanju emocionalnih potreba studenata. Savjetodavnim radom
poma studentima rjeavati unutranje probleme.
Nastavnik kreativnog stila animira studente, nastoji zadovoljiti
i intelektualne i emocionalne potrebe studenata. Ne postoje isti
tipovi, ali postoje dominantni stilovi. Svaki stil je dobar,
odgovara li osbnosti nastavnika , zato se zalaemo za njegovanje
osobnog stila.
Nastavnik se najprije mora osposobiti za kvalitetno informiranje
kako bi i dalje razvijao savjetodavnu i animatorsku zadau
nastave.
NASTAVNIK KAO INFORMATOR
To su mladi nastvnici koji imaju znanje, ali su bez iskustva.
ele to vie informacija prenijeti studentima, ali zbog nedostatka
iskustva ne mogu ih povezati sa ivotom. Nastavnikova zadaa nije da
prenesegolu informaciju, ve da osposobi studente za njihovu
primjenu. To to im je predao, zahtijeva da mu na ispitu vrate u
istom obliku.NASTAVNIK KAO SAVJETNIKNastavnik koji u prvi plan
stavlja znanje mora biti osposobljen zadovoljiti i emocionalne
potrebe studenata, dok nastavnik kojem su te potrebe primarne ne
znai da zanemaruje znanje. Takav nastavnik studentima ne predaje
samo svoje znanje, ne daje im gole injenice. U predavanju unosi
sebe , svoje emocije i iskustva. Teoriju povezuje sa opraksom.
NASTAVNIK KAO ANIMATORNjegova karakteristika je poticanje
studenata na akciju. Njegove informacije ne samo to prodiru dublje,
ve imaju snano motivirajue djelovanje na ponaanje studenata.
Predavanje takvog nastavnika studenti doivljavaju kao motivaciju za
dalja prouavanja.
ULOGE U NASTAVI
Ulogu nastavnika moemo posmatrati sa vie stajalita.
Najjednostavnija je podjela na ulogu koju nastavnik ima prema
nastavnom predmetu, kao strunjak koji obrazuje i na onu koju ima
prema ueniku kao onaj oki odgaja.NASTAVNIKOVE ULOGER.Mann uloge
dijeli u est kategorija:
uvar profesije;
Model za ivot;
Pomaga;
Formalni autoritet;
Linost;
Strunjak.
UVAR PROFESIJE: planiranje navika za ponaanje u profesiji,
uzajamno potovanje izmeu nastavnika i uenika.
MODEL ZA IVOT: nastavnik je uenicima model za ivot, kreativnost,
uenikovo sudjelovanje.
POMAGA: uenik je u sreditu pozornosti, nastavnikova
fleksibilnost, pripremanje bitnog i saetka.
FORMALNI AUTORITET: sposobnost postavljanja jasnih ciljeva.
LINOST: sudjelovanje u razredu, uzajamni odnosi.
STRUNJAK: organizacija i planiranje.
NASTAVNIKOVA SLIKA O