SEOSKE PRIE I LEGENDE
DIJETE U ELjUSTIMA VUKA
Bilo je to 1915.g.ora, oka Damjanovi, sin Simeuna iz Male
Rijeke, poslao je svoje dvoje djece u umu do jedne parcele
zemljita, Simeuna 5 godina i Branka od 3 godine.Prilikom povratka
djece kui, iz ume je izala vuica uhvatila Branka i odnijela prema
umi.Sin Simeun uplaen vratio se kui i plaui izgovorio: ,,Branka
odnijela neka crna kobila. Roditeljima je sve bilo jasno. Skupio se
veliki broj komija i krenuo u poteru. Uplaena vuica zagrnula je
Branka u list, koga su gonioci primijetili da die.Nali su Branka u
besvjesnom stanju, donijeli ga kui i spasili mu ivot.Ispriala
Brankova erka Smiljka.
OSTAVIO GA BEZ ITA
Vasilija Petrovi (Lepir 1886) bio je invalid.Prema predanju naih
predaka takvim ljudima Bog je podario neko znanje, zanat da bi
mogli ivjeti i izdravati porodicu.Tako je Vasilija bio poznati
terzija, kroja gunjeva i druge odjevne predmete od vune.Posijao
Vasilija parcelu ita, kukuruza po zrenju obrao ito na kamaru,
gomilu i procijenio da moe imati troja kola.Vidu Duronjiu saio je
gunj da bi on njemu volujskim kolima to ito dovezao kui.Vidje
sjelokupnu njegovu kamaru potovario u jedna kola i dovezao Vasiliji
pred kuu, rekavi Vasiliji da je njegova sva kamara u ovim jednim
kolima.Vasilija je otiao u kuu i vie se nije vratio.Vid je
istovario ito pred kuu. Poslije par dana uo je veliki protest i
kritiku od strane Vasilije: ,,Mogao sam imati troja kola i hranu za
itavu godinu,a on skrk'o sve u jedna. Sa Vidom se nije izmirio par
godina.Po prii Radovana Milievia (1900)
NIKAD VIE MOMAK
Oenio se Vasilija Petrovi 1917. godine. Po vjenanju izlazi iz
crkve i plae. Iznenaeni svatovi pitaju za razlog. Odgovor je bio
sljedei: ,,Kad se smislim, nikad vie momak.Po kazivanju Radovana
Milievia, uesnika svadbe.
AKO BOG DA
Poao Radovan Milievi kao uzvolak da dovri oranje u jednoj
njivi.Doavi na njivu,Radovan ree: ,,Ovo emo mi brzo zavriti. ora
pogleda u Radovana,krenu preko njive govorei: ,,Oho-ho, ta dijete
kae. Kada se vrati, ree Radovanu: ,,Dijete bolan, ne kae se hoemo
ili moemo, ve ako Bog da.Bilo je to oko 1910.godine.Ispriao Radovan
Milievi.
ZA MAKA 14 DANA
Stanko (Marka) Petrovia kao dijete radio je 14 dana kod starog
ore Kostadinovia pomaui u nekim poslovima.U toku rada odnio je od
ore jedno mae svojoj kui.Kad je Stanko zatraio naknadu za rad od 14
dana, ore mu je odgovorio: ,,To ti je za onog maka to si odnio.
Bilo je to oko 1915.godine.Ispriao Stankov unuk Branko.
ORE OVJEK SAM
Poslije oranja prvim drvenim plugovima,kada je trebalo pet
radnika da bi jednu parcelu uzorali. Prilikom pojave plugova obrtaa
sa dobro obuenim volovima mogao je raditi jedan radnik (ora).Tako
je sam jedne prilike orao Boko, Ignjata Vidovia.Pria se kada su to
neki ugledali brzo se okupilo podosta svijeta govorei: ,,Ote, odite
vidite uda, ovjek ore sam. Bilo je to na poetku 20 vijeka.Ispriao
Milorad, Boka Vidovia.
SVI JUNACI NIKOM PONIKOE
U ta stara vremena,uglavnom radi cura bila je zabrana dolaska na
prela stranim momcima, iz drugog sela . U kui Seksana u Kouhama, u
kojoj je tada organizovano prelo, Kouki momci pripremili su
nekoliko palija i poredali ih pored ognjita da doekaju momke
Koprivljane. Spasoje Kostadinovi i Bogdan Vidovi (Tomi) bili su
izuzetno jaki i sposobni momci.Dolazei u kuu Seksana pokupili su
pripremljene tapove polomili preko koljena i naloili na vatru. Niko
se nije smio suprostaviti. Prelo se zavrilo na najljepi nain.Bilo
je to oko 1910.g.Ispriao ivko S. Kostadinovi.
OPKLADA
Simo Puranovi prema priama, koje krue u prethodnim pokolenjima,
bio je nezgodan i prgav ovjek, posebno strog prema svojoj eni,koja
je imala nadimak Gara. Jedne zimske noi Simo je na sijelu kod
Stanka Banovia, otac od Vase, negdje iza pola noi izvrio opkladu sa
domainom da e od prvi puta dozvati svoju enu.ena je morala stajati
u dvoritu kue i tako ga doekati do njegovog povratka neovisno koja
su godinja doba.Izaao je Simo pred kuu i povikao: ,,Ooo Gara. Gara
je ko iz puke istog momenta se odazvala: ,,Oooj lijepi Simo. Tako
je Simo odnio opkladu. Bilo je to izmeu 1900.-1910.godine.Po
kazivanju Marka Puranovia.
TO ISPEE, SVE POTROI, KUI NE DONOSI
Janko Puranovi (1892) posjedovao je rakijski kazani zapremine 50
l. Pred svoju slavu sv. Vasilija u potoku pekao je rakiju dan i
sledeu no. Po obiaju, oko kazana okupili su se poznate meraklije
Pero Banovi,Rajko Jovii,Milan Vasiljevi, Petar Duronji, Novak
Kuzmanovi i Nikola Krsti.Svaki put dok se sledei kazan
ispee,prethodni se popije. Po zavretku pece sledeeg dana Janko se
vratio kui sa praznim rakijskim suem.Supruga od Janka Savka, ovaj
sluaj je nekoliko puta priala sinu Marku.
BIE RUKU GRA
U ta davna veremena grah, pasulj bio je najzastupljenija i
delikates hrana za poslanike, radnike na njivi. Tako je jedan
domain dovikivanjem pozivao na kopanje govorei: ,,Bie ruku gra.
Slua to drugi komija,pa e rei: ,,De ba molim te pitaj ga, ako e
biti ruku gra bili i mene primio na kopanje.Ispriao Ljubo Lazi.
SKUPI NOGE
Petar Damjanovi, Miki (1875) ubrajao se meu najbolje kosce u
Maloj Rijeci,a moda i u Koprivni.Ostalo od ruka dio hrane za uinu,
prilikom neke kosidbe.Sjeli kosci da uinaju kad u Petrovu kaiiku sa
pasuljem nae se skakavac.Pogleda to Petar, pa da ne bi prosuo
dragocjeni gra povika na skakavca: ,,Skupi noge. Te kaiku stavi u
usta i proguta. Dogaaj 30-tih godina.Ispriao sin Obrad.
ENA SE FALI...
Doao kod moje kue nekim poslom Ranko Tomi, Miki.Tog momenta iz
polja stigao edo Kaiar pa se hvali kako je njegovo ito, kukuruz
najbolji.Na to e Ranko ljutito: ,,edo, ito se fali kad je u kou,a
ena kad je u grobu.
JA,VASO BANOVI (1911)
enio se tako neki momak,po prii malo vea baraba. Okupio se po
tadanjim obiajima,veliki broj cura i momaka da proslave enidbu sa
pjesmom i igrom. Poslije izvjesnog vremena iz kue izlazi mladoenja
pa gromkim glasom pita prisutne: ,,Ko bi veeras spavao sa mojom
enom? Svi ute plaei se neprijatnosti. Poslije njegovog insistiranja
nekoliko puta, prodera se glas iz prisutnih: ,,Ja, Vaso Banovi
(Vaso je bio izuzetno hrabar i jaki momak). u to mladoenja
odgovori: ,,Ajde Vaso kod mene da te astim,jer da moja ena nikom
nije valjala osim mene ja bih je veeras vratio kui. Dogaaj se
pretpostavlja izmeu 1930-1935. g. Podaci o mladoenji nisu
zapameni.Dogaaj potvrdila Savka Kuzmanovi (1913)
SA KOMADIEM KUKURUZE U UMU
Ispekla baba Joka (1843) ena Staje (1833) provu, kuruzu pod
pekom. Okupila se unuad Milia Milievia-sina Staje molei za komadi
prove. Baba bi rado dala ali ne smije od mua,da ne umanji za veeru
eljadima.Ne mogavi odoljeti odlomila je djeci po komadi kuruze,a
djeca su istog momenta pobjegla u umu da bi kradom pojela.Bilo je
to 1905.g.Pomenuta porodica ivjela je na dananjem kuitu Radovana
Milievia.Priu ispriala moja majka Bosiljka Todorovi (1898) uesnik
dogaaja.
KUPIO SVOJE ITO
Novak Vidovi, kao nestaan djeko, pronaao je otvor u drvenoj
zgradi trgovaca Branka Lazia gdje je bio smjeten kukuruz u zrnu.
Natoi Novak vreicu Brankovog ita i odnese Branku u trgovinu i proda
kao svoje vlasnitvo. Sve se to brzo saznalo i okonalo kao djeija
igraka i snalaljivost.Ispriao Dragomir N. Vidovi
BEZ RUKA
ivko M. Vidovi imao je svoj red mlina na Bosni.Toga dana bilo je
mnogo koji su donijeli svoju meljaju da samelju, radi ega je ivko,
da ne bi dangubio, dogovorio sa enom Stanom da mu donese ruak.Naie
pored ivka Nediljko uri.ivko mu se potui da ima mnogo posla i
oekuje ruak kod kue. Nediljko odlazei od ivka, nailazei pored
ivkove kue alei se rekao je Stani: ,,Brzo e i ivko kui, nema nekog
posla, pa ne mora nositi ruka.Komentar nije potreban. Po kazivanju
Nediljka uria.
NAVALILA RIBA
Prevezao se Nediljko uri preko skjele na Bosni,a na bairu Bosne
Vid Vidovi Vidi sa sakom lovi ribu, ali ribe ko za inat nema.
Nailazei pored Vidove kue, Nediljko e rei eni Jovanki: ,,Navalila
riba pa te Vid zamolio da to bre donese vree. Jovanka se obradovala
i istog momenta potrala na Bosnu. ala je bila na visini.Ispriao
Nediljko uri.
I' NEU,A NOITI NEU
Moj otac Milo (1892) imao je kuma Obrada Miljanovia (Toia 1898)
iz Brana-Osjeke ivije. Za slavu Sv. Jovana on sjedi,svira argiju i
dvojnice i pjeva. Poslije pola noi rei e: ,,Ii neu, a noiti neu. to
znai da je polazak kui pred zoru. Idui kui, nije iao pravim putem,
nego preko svojih uma i parcela,govorei: ,,Da crna zemlja vidi,da
ima svoga gospodara. Godine 1946. doao je sa volujskom dvokolicom
da odveze 100 kg krompira-udaljenosti 8 km. Sjedei tako uz
kafu,poali se kumu: ,,ao mi je to sam omlatio, napatio volove na
ovoliku dalju. Traio sam jutros jo jednog da to odnesemo do moje
kue.
BATINE ZA PENICU
Otiao Todor Banovi (1850) u rat. ena Vida, da bi prehranila
djecu,posije njivu penice.Po zrenju spremi je u spavau sobu, jer
drugih prostorija nije bilo.Kad se Todor vratio kui, poslije I
svjetskog rata 1916.g.ena je dobila batine to je zakrila
sobu.Ispriao Simo Banovi.
KRIZNE GODINE
Desilo se poslije II svjetskog rata. Zorka, Stanka Petrovia i
Mara Spasoja Petrovia,ile su preko brda u Tuzlu da bi kupile
soli.Nediljko uri iao je pjeke u amac da bi sebi kupio gumene izme
za rad.Ispriala je Rosa Vidovi i Smiljka uri.
SAM ITO KOPAO I KUI PRENOSIO
Jevto, sin Jove Vidovia, imao je njivu u polju (ona strana) u
kojoj je sijao ito, kukuruz pod ruku, jer sijaice jo nisu
postojale. ito je kopao sam,pa kau, dok on zavri kopanje na jednoj
strani, na poetnoj stigne za pregrt. Po zrenju kuruza brao je i na
leima prenosio kui, iako se pria da je kod kue imao ne iskoritene
volove.
Po prii Slavka V. Vidovia.PROBUDIO SE U SNIJEGU
Petar Duronji (1900) negdje 1935. g. otiao u garjet
(dobrovoljno) na pokrivanje kue svome urjaku ivku Vasiu u Brgulu.
Po polasku kui, u nonim satima, zabasao je u umi i legao
spavati.Kada se probudio snijeg je okolo zapadao samo se zemlja
vidjela ispod njegovog tijela. Toga momenta otiao je do kue Milana
Radovanovia, tu se ogrejao, a zatim doao svojoj kui.
POSINAK IGNjAT
Ignjat Vidovi (1858) doao je iz Kouha za posinka Vukainovi, ore
Nikoli (1830)-brat od Lekse.Dananja kua Boka I. Vidovia. Imao je
tzv. osobac (svoju stoku). Nikola je imao samo malu kuicu i
nikakvih drugih zgrada, pa tako ni stone hrane. Ignjat je tu svoju
stoku povezao za neke drvene dijelove kue i kako ispria unuk
Mliorad, veina stoke je pokrepala od zime i gladi. Bilo je ovo pri
kraju 19. vijeka.
UZMI PONjAVETAK S' OGRADE
Svetio pop vodicu u Maloj Rijeci.Kad je naiao u blizini kosita
na rijeci je ena prala haljine Staje Stajia sa pratljaom. Bila je
to ena iz kue Staje Milievia.Ugledavi popa na neposrednoj blizini
ena se ispravila, pogledala u pravcu svoje kue i povikala neko
svoje ensko eljade: ,,Uzmi ponjavetak s' ograde i poisti sobu, evo
popa ideee. Vrijeme dogaaja nije precizirano.
Ispriao Radovan Milievi.ISPUCAO SA EPAROM SVOJ TAL ZEMLjE
Simeun Damjanovi (1853), kova, imao je sinove oru (oka), Petra i
Trivka (1879).Simeun je za ivota svojim sinovima podijelio njihove
nasledne dijelove zemlje. Pria se da je Trivko prodavao dio po dio
zemlje kupovao epove i na kraju isprodao itav svoj tal za epove ili
kako se prialo proer'o kroz eparu itav svoj tal zemlje. Bilo je to
poetkom 20. vijeka po kazivanju Milorada B. Vidovia.
TRIO I NjEGOV DUAN
Radovan Radovanovi Trio (1895) bio je trgovac ali i delija.Po
prii Boje Despotovi (1911) bile su neke prigodne pjesme naslovljene
nestaluku,kao: ,,Trio nam je trgovac na glasu,ima punca Kneevia,
Vasu i punicu Stanu Vasinicu.
Poastio andarme ukradenim jarcem
Jovan Vasiljevi Kneevi (1848) bio je knez u Koprivni poslije I
svjetskog rata. Iako knez, ukrade jarca od Jovana eria Jajia, i
tokom noi ga ispee. eri prijavi andarmima krau, a ovi po obiaju
prvo navrate kod kneza raspitujui se za lopova. Posumnjalo se na
dvojicu brae Jovanovia, dovedu ih do kneeve kue, sveu za drvo i
batinama tjerali na priznanje, pa poto nisu priznali, puste ih kui.
Na kraju knez andarme poasti peenom jaretinom (Kazivanje Zdravka
Vujia).
iji si ti mali?
Bogdan Vuji (1900) imao je 12 djece. Sjela djeca za veeru,
zbijena u krug jedno uz drugo. Lampica petrolejka, pa je vidljivost
smanjena. Bogdan pogleda po djeci, te mu se uini da jedno nije
njegovo, pa upita sumnjivo dijete: iji si ti mali? Umjesto
odgovora, djeca su se zasmijala. (Kazivanje Stojana
Vasiljevia).
IVOT BEZ BRIGE
Kau da se danas ivi u trci, a nekada je to bilo bezbrino.
Povezao Vaso Vukovi oko 1930.g.u svom fijakeru do Doboja grupu
ljudi iz Adara Kouhe i to Gavro Plavi, Lazar Pavli, Simeun Pavli,
Petar Pei,koji su na dobojskoj eljeznikoj stanici trebali vozom
putovati za Sarajevo. Nisu oni znali za red vonje.Po dolasku u
Doboj sjeli su na jedan ledinjak,povadili iz svojih torbica
ponesenu hranu i pie,prostrli lanene vrenjae (pekire ili krpe) i
sjeli da meze uz pie i alu.U tom se na eljeznikoj stanici pojavi
voz. Odjuri jedan od te grupe da pita eljezniara: Kuda ovaj voz
ide? ,,Ide brdu za Sarajevo. Na to e ovaj izvia Gavro ponovo
pitati: ,,A kada ima sledei?eljezniar odgovori: ,,Sutra u isti
vakat (vrijeme). Vrati se Gavro zadovoljan svojoj druini,saopti ta
je saznao, pa e rei: ,,E ba fino,da ne kvarimo na eif
(zadovoljstvo). Svi nastavie u zadovoljstvu da eife do sutra.
Kazivanje Veljke Pavlia iz Adara.
ONO PRIJO TI SI SE SEFILA (ZABUNILA)
Udala se kerka Nike Lzia, Ljubica za sina ivka Todorovia Novaka
zvani Pajde u Gornju Brgulu.U tom pasivnom predjelu u porodicama jo
se uvijek jelo iz jedne posude.Doao ivko prvi puta kod svojih
prijatelja Nike i Joke u Koprivnu. Servira Joka ruak na savremen
nain tj.plitki i duboki tanjir.Gleda to ivko prvi puta pa e svojoj
priji Joki rei: ,,Ono prijo ti si se sefila (zabunila), ovde si
stavila dva tanjira.Po kazivnju Ljube Lazia.
Kupovni hljeb
Nedo Niki doao kui u selo sa posla iz Zenice. Sa sobom ponijo
jedan bijeli pekarski hljeb, u selu se kae kupovni. Njegov otac
Mirko jede hljeb i kae : ,,Sa ovakvim hljebom mogao bi postiti itav
post. Poto se u selu u to vrijeme troio kukuruzni hljeb.esto puta
djeca kada su kupovala penini hljeb iz pekare od prodavaa traili
su: ,,Daj mi jedan kupovni hljeb! (Kazivanje Joke Nedi).
DUKAT U KAMENU
Pria se da je neki Kuzman sa porodicom doselio u Koprivnu
(Trebava) iz Rume, po emu je ova familija dobila prezime
Kuzmanovi.Po doselenju sa sobom su donijeli neki kamen u obliku
abe, i taj kamen su svi stavljali na zubau da bolje drobi grude.
Poslije izvjesnog vremena dou neki ljudi iz Rume i zatrae taj
kamen, gdje ga bez pogovora mjetani daju. Pria se da je u tom
kamenu bilo dosta dukata,ali je za porodicu Kuzmana sve kasno
bilo.Dogaaj polovinom 19. vijeka.Ispriao Nedeljko Luki.
Zamiri pa popij
Grujo Gruji naruio okanj rakije u duanu Vase Vukovia. Kad je
Grujo pogledao u rakiji se nalazio vei trun pa to kae gazda Vasi, a
ovaj njemu zamiri pa popi. Grujo to popije ali kod plaanja dade
manje para. Vaso opomenu Gruju da je manje novca, a ovaj odgovori:
,,Ajde bogati, zamiri pa ostavi.
LUG PO POLEDICI
oko Niki vozio je drva po poledici za Modriu.Da se konji ne bi
polomili ena Jovanka nosila je kante luga i ila ispred konja i
posipala po kolovozu. Trasa je bila od okine kue do glavne ceste.
Po kazivanju Radojke Riste Vasi.
ZNAM I KAD SAM OSTARIO
oko Niki esto je kad malo popije psovao starost uz dodatak a
znam i kad sam ostario. Odmarao oko na parceli u polju leei na
konjskom ebetu. Naie tada neka mlaa ena, koja je po svojoj prilici
eljela ljubavne avanture.oko to nije smio prihvatiti ve odbije. I
taj dan, iako nije zabiljeio datum, smatra dan od kada je
ostario.Po linom kazivanju oke Nikia.
Oenila se Karavlasom
Bila devojka jedinica u oca. Pria se da je obeala nekom knezu,
da joj nae momka koji e joj doi na zirat u kuu, a ona e knezu za
nagradu dati njivu zemlje. Knez nae momka Karavlasa i oni zasnuju
porodicu, a knez za nagradu dobi njivu u Osoju. (Dogaaj je
verovatno sa poetka 19. vijeka, a kazivanje je Marka
Puranovia).
Lijek sa 12 slova
Pod stare dane Mirko Niki imao je prbleme sa stomakom, a ljekar
Jovanka Nijemevi propisala mu lijek Phosphalugre, koji je starcu
pomogao. Kako nije mogao zapamtiti ili izgovoriti naziv lijeka, on
je od ljekara traio stari lijek sa 12 slova. Tako im se Mirko
pojavi na vrata ambulante, doktrica sa osmijehom pita ika Nikiu, da
li opet treba lijek od 12 slova.
IVOT U PUNICI
Odvojio se Rajko Jakovljevi od brata Stanie i nastanio u
punici,prostor gdje su smjetene furuna i ljese.Izbacivi to iz
prostorije dobio je sobu za stanovanje. ena Mara koja je u to
vrijeme bila trudna, pria: ,,Najtee mi je bilo ulaziti u tu
prostoriju sagnutu,radi stomaka. U to vrijeme billo je novoroeno
dijete sin Marko.Rajko je uivao u kartanju,pa je u zimsko vrijeme,
radi prosotora, iznosio beiku pod neku kruku. Poslije zavretka igre
karata, rei e on eni Mari: ,,Idi ponesi dijete u sobu ako je ivo.Po
kazivanju Mare Rajka Jakovljevi (1919).
NESUGLASICE SA TURCIMA
Kau dosta davno u Osoju ivio neki Jovan ljivi.esto je svraao u
birtije,malo popije i odmah zaguva sa Turcima.Oni ga zatvore ali on
po izalsku iz zatvora nastavlja po starom. Tako je,pria se,pola
ivota proveo u zatvoru.Po kazivanju Mare Jakovljevi.
Pola jajeta
ena Stanie Miia pola u Modriu. Kad se malo udaljila od kue
setila se ta je zaboravila, pa pone dozivati Staniu i ree mu: ,,
Eno jedno jaje na dolapu, prepolovi ga na pola, pa napravi djeci za
doruak, a drugo pola ostavi za ruak. U kui je bilo 6 - 7 eljadi, a
dogodili se oko 1950.
Bio na onom svijetu
Stanko Gruji bio je poznat da za tren oka moe izmisliti priu,
obino lanu, i ispriati je drutvu. Tako jednom kae kako je umro i
doao Bogu na nebesa. Gleda Bog u mene, pa otvori knjigu veliku kao
njivu od 50 dunuma. Pa kae Stanku: ,,Ti nisi na redu, rano si doao.
Vrati se na zemlju, ti e iveti sto godina. Kad je Stanko ostario i
obolio ljudi koji su ga obilazili, podsete ga na njegovu priu i
pitaju pa ti ree da e ivjeti sto godina. Stanko se i sada na brzinu
snae, pogleda u nebo i kae: ,,Bog slago meni, a ja vama. (Kazivanje
Radojke Vasi).
Bosna donijela, Bosna e i odnijeti
Doselila se od Kupresa porodica Peria, pa naselila u Buseve, u
polju kraj Bosne. Ve prvih dana nau veliku hrastovu kladu i upitaju
mjetane, otkud ona tu. Ovi odgovore da je kladu nekada donijela
rijeka. Tada Perii kau, voda donijela, voda e i odnijeti. Zato nisu
htjeli tu da prave kuu, nego su odselili u Vis u Vranjak.Po
kazivanju Anelka Lazi.
Zemlja u zalog
Vaso Stoki iz Podnovlja davao je ljudima na zajam novac, a za
svoju sigurnost, uzimao zemlju u zalog. U takav dug uli su Jovan
Mii, Jevto Lazarevi i Stania Vidovi iz Koprivne. Iza toga
pojavljivali su se kao mladi ljudi po zborovima i igrankama u
lijepim odelima. Kako je vrijeme odmicalo nisu mogli pozajmicu
vratiti. Jevto je prodao dio zemlje, Jovan Mii je svoj dio zemlje
pod zalogom preveo na sina Milana, ali i on nije mogao otplatiti
dug, pa je na kraju sve propalo. Stania Vidovi je odselio u
Gujanovau, sebi tu zakrio malo placa i napravio kuicu. Njegovu
zemlju u polju pod zalogom Vaso Stoki je prodao i izmirio dug. Tako
se zavrila neslavna pozajmica ove trojice ljudi.Stania Vidovi umro
je u toj svojoj kuici u bijedi, nije ga imao ko sahraniti. Onda
Marko Vidovi i Novak Kuzmanovi natovare le na saone, odvezu do
groblja i sahrane. (Bilo je to oko 1930. po kazivanju Savke
Kuzmanovi 1913).
KUM VOLI SLAU KAFU
Risto Kuzmanovi (1883) iz Trebave bio je u svoje vrijeme bogat,
gazda i domain,ali sa dosta zatarjelim shvatanjima.Uro Lazi
izuzetno inteligentan, velikog posjeda zemlje, ivio je u blizini
centra Koprivne. Risto i Uro bili su kumovi. Jedne prilike, kao
lovac, navrati Uro kod kuma Riste.Supruga Jelka, da bi poastila
kuma,na brzinu pripremi kafu.U to vrijeme bila je kriza za eer pa
su ene uvale od djece ferlije (kocku) u njedrima, iznad opasane
taknice. Servirajui kafu pred kuma Uroa,kuma Jelka e rei: ,,Jao, ja
znam da moj kum voli slau kafu,stavi ruku u njedra izvadi kocke
koje su poutjele od znoja i stavi kumu u olju. Pria se da je kum
Uro iz potivanja ipak tu kafu popio.Ispriao Ljubo Lazi.
POSJED ZA SUVO ZLATO
Pavle Kuzmanovi (1885) imao je veliku povrinu zemlje,ali nije
imao djece.Zato je za posinka primio svoga bratia Boka sa enom
Julkom koji su bili poznati po svojoj vrednoi i potenju. Pavlov
roak, Aleksa Kuzmanovi imao je tri sina da bi svima obezbijedio
dovoljan posjed zemlje nudio je Pavlu da ljemu proda svoj posjed,a
on e mu sve to isplatiti u suvom zlatu. No Pavle na to nije
pristao.Ispriao Boko Kuzmanovi.
ekanje
Nedeljko Niki (1886) prije I svjetskog rata oenio Zorku, otiao u
rat i nikada se vie nije vratio. Zorka ga je ekala devet
godina.Jovo Maksimovi (1893) jo kao momak zaljubljen u Zorku, takoe
je ekao devet godina. I doekao. Tokom novog braka na slavama i
sveanostima Jovo nikada nije urio kui. Kada ga Zorka podseti da je
ve vrijeme za povratak kui, Jovo je imao spremljen odgovor: ,,ekaj
Zorka, i ja sam tebe ekao devet godina.
MRVE I MAAK
Doao Stania Gruji kod jedne porodice u predjelu Trebave.
Porodica veera za sinijom, a u dvoritu pored sinije drijema maak.
Po zavretku veere domaica poskloni posue, uhvati maka i poisti mrve
sa sinije, umjesto spuve.Po kazivanju Stanie Grujia.
MOMAK U INDIJU
Dragutin Nedi (1893) iz Velike Rijeke nije se nikada oenio. Tako
je bio vjeiti momak.Sretne ga neki ovjek iz Vinjika iz one
strane.Na licu je imao vei oiljak od opekotine.Od nekud je poznavao
Dragutina kao neenju. Prilikom susreta sa Dragutinom,da bi se
naalio ree mu: ,,Zdravo momak u indiju.A Dragutin mu odgovori:
,,Zdravo vreo stiskom ukrpljena.Period prva polovina 20.
vijeka.
KOPANjE TURCIMA
Majka Mare Jakovljevia, sa jo nekoliko ena, krenula je pjeke u
Modriu radi pijace.Kada su bili pored Tarevaca, izau pred njih
Turci te ih svrate da taj dan kopaju kod njihovih ena. Uvee se
vrate svojim kuama.Ispriala Stanojka Despotovi.
ZAMIJENILI ENE
Stojan uri ajin i Ilija akarevi (1877) bili su dobri meusobni
prijatelji i esto se druili.Jednog dana dogovore se da meusobo
zamijene svoje ene u periodu od godinu dana.Reeno-uinjeno. Nakon
dogovorenog perioda svako je vratio svoju enu.Period 30-tih
godina.Po kazivanju Rue Maksimovi (1911)
Dobra cura
Nekakav Radi iz Kreana doao na konak Peri Lazia. U kui unuk Uro,
momak za enidbu, a Radi sklon provodadisanju pohvali curu iz svog
sela nema je bolje ni u devet sela. Domain se obraduje, a gost Radi
zavri zapoetu priu da, ali se prije nedelju dana udala.
ovek sa tri ene
Iako je kod Srba to velika retkost, ipak se dogaalo. Spasoje
uri, zvani ain, tokom II svjetskog rata imao je u kui tri ene. Od
prije rata prva Ljubica, drugu dovodi u kuu tokom rata, zvala se
Pelka, poreklom je sa one strane Bosne. Treu enu dovodi u kuu
krajem rata i zvala se Mitra. Kau da je druga ena pravila prvoj
smutnje pa je od Spasoja zlostavljana i umrla. Zatim je poslije
rata 1946. Spasoje poginuo. Kako je ostalo i dece u kui vlasti su
traile djeju odluku koja ena da ostane u kui, a oni su se odluili
za Pelku.Po kazivanju Rue Maksimovi.
KACA NA TAL
Simeun Save Lukia (1883)-otac Velimira, odvojio se od oca sa
enom i na ise (tal) od zgrada nije imao nita nego je dobio samo
jednu kacu. U toj kaci Simeun je umjesto kue danovao i noevao. Iz
iste pravio novu kuu i u svom ivotu postigao uspjeh, dobrog
zemljoradnika.Period prva polovina 20. vijeka.Ispriao Nedo
Luki.
KUZMANOVIA INTELIGENCIJA
Pria se da su Kuzmanovii poznati po visokoj inteligenciji.Od
porodica Kuzmanovia i Petrovia, koje prve donesu samljeveno brano,
dobie odobrenje za gradnju.Kuzmanovii su napravili badanj i kamenje
i bez zgrade prvi samelju ito i tako dobiju odobrenje za gradnju
mlinia.Po kazivanju Nede Lukia.
FIJAKERI
Braa Risto i Aleksa Kuzmanovi imali su fijaker.Predloi brat
Risto Aleksi da bi bilo dobro da kupe jo jedan fijaker pa da se
mogu sluiti svako sa svojim fijakerom.Aleska to nije prihvatio iz
razloga to bi tui svijet esto traio da se poslui jednim od
fijakera.Bio je to mudar potez.Prva polovina 20 vijeka.Po kazivanju
dr Ilije Kuzmanovia.
PIE NA SILU
Spramdjed od Voje Gvozdenovia, djed od Vojine majke kako pria
Vojo uvijek je nosio falicu (satljik) rakije u depu.U susretu sa
mjetanima (mukarcima) nudio je pie,a ukoliko neko to odbije
zaprijetio je da e ga tim satljikom udariti po glavi.
Mala asa
Kod Riste Kuzmanovia na krsnu slavu Mitrovdan, prijatelj Branko
Jevti dobije punu vojniku alju gulaa. Kako mu se uini da je to
mnogo, domain odgovori: Dugo je do mraka, pojee.Ispriao Ranko Jevti
iz Vranjaka.Na Brankovoj slavi urevdanu, pred Ristu je serviran
tanjir i ostalo posue. Kada gost vide pred sobom obian tanjir upita
domaina: epa ti je brate ova asa, samo ti je mala.
Bii ba
Nedeljko Dudi (1890) u vrijeme velike sjee trebavskih uma bio je
kriban (mjera posjeenog drveta) i zaraivao dobar novac. Dosta
neumjereno ivio i u duanu Marka eria pazario, a nije primao kusur
govorei bii ba, sitan je. Trgovac eri je mislio drugaije, pa je
mali kusur stavljao u poseban ovelik up tokom desetak godina. Kada
je vrijeme seenja ume zavreno Dudi je osiromaio pa jednog dana kod
eria zatrai zajam. Ovaj donese lonac, ovo je tvoje bii ba. Pria se
da je ukupna suma bila tolika da je Dudi mogao kupiti dva para
volova.
RODILA PENICA
Boko Puranovi 50-tih godina po brdnim njivama (rajonima) posijao
je 50 duluma penice.Rodila penica i Boko je imao prihod od 18 m (1
800 kg).U to vrijeme priale su se prie po zaseoku,kako je Boko imao
veliki prihod penice.Prilikom oranja penici plug i zubau Boko je
ostavljao kod kue Novaka umatia preko noi. Jedno jutro, kada je
Boko doao kod Novaka, Novak mu je ispriao da je iskoristio njegov
plug i zajedno sa sinovima uzorao sebi parcelu za povre.Po
kazivanju Ilije Puranovia.
Dvojke roene na njivi
Zora, ena Vasilija Trivia, uvajui marvu na polju 1934. godine
rodi blizanke, sina i erku. Ponese u korpi djecu i uputi se kui.
Sretne sa konjskim kolima komiju Voju Savanovia koji je odveze do
kue.Svekrva Vukosava je smatrala da je Voja dangubio jer je Zora
djecu mogla donijeti kui i pjee.
NOVANIK U POCIJEPANOJ ODJEI
ora Neki ivio je u kui daari,sa zemljom umjesto poda. Odao je
veoma loeg i pocijepanog odijela. esto sa kraom nogavicom. Ali je
trgujui sa stokom imao vee sume novca. Na pijaci je teko mogao
uraditi pazar sa nekim jer mu niko nije vjerovao da ima novaca.
Malo popit jedne prilike pored ceste legne ora sa prostrtim
kaputom. Probudivi se, krene kui,a kaput sa novanikom punim para
zaboravi. Sljedei dan naie putar pa lopatom one rite sa puta
(kaput) baci u ivicu. Ubrzo naie ora i uz pomo putara pronae svoj
kaput sa parama.Ispriao Petar Despotovi.
OD' TI PUN'CA DA MI ZAPJEVAMO
Dola punica u kuu Boe S. Duronjia radi konflikta izmeu njene
kerke Grozdane i zeta Boe.eljela je ona sve najbolje da izgladi
odnose,no Boo je esto puta bio malo vie pod gasom,uglavnom radi
nekih loih poteza od strane supruge Grozdane.Boo je prema svojoj
punici imao korektne odnose i potivanja. Toga momenta,a malo vie
popit da bi dokazao da je greka na strani supruge on je punicu
zagrlio govorei: ,,Od' ti pun'ca da mi zapjevamo, a ja svojoj eni j
. . . . mater.Po kazivanju ivka Duronjia.
AJMO NA TVOJE DOBRO
Boko Todorovi (1882) visoko je kotiran po inteligenciji i imanju
(posjedu).Doe ti Boko pijan kui a ena Savka po obiaju zapone
kritiku,kako svi ljudi, koji ne piju imaju svega mnogo vie,u odnosu
na njih.Tada e Boko uzeti oeg ere i poi da zapali kuu govorei:
,,Kada ovde nita nemamo kod mene ajmo na tvoje dobro. Plaei se
Savka je molila Boka da odustane od svoje namjere jer u sutini
njeno imanje bilo je nitavno.
Nema vie rakije
Slavio Blagoje Damjanovi krsnu slavu i donosio u olbi rakiju iz
podruma. Kako bure nije bilo veliko, a gosti se zadrali duboko u
no, rakije nestade, pa kad donese posljednju olbu, domain izjavi:
,,Jebte se, nema vie rakije.
PJESMA BEZ RIJEI I KAJDE (MELODIJE)
Branko P. Kostadinovi bio je poznat kao veoma dobar pjeva
izvornog melosa,dok je Spasoje Petrovi Lepir imao samo glas bez
ikakvog znanja melodija. Zagrli Spasoje Branka pa pone zavijati kao
vuk,mislei da e Branko to popraviti rijeima pjesme i melodijom. No
Branko vie radi ale prihvati Spasojevo zavijanje.Tada e Spasoje rei
Branku: ,,Stani,ja sam budala, a ti si vei od mene.Ispriao Slavko
B. Kostadinovi.
SUROVI I NESAVJESNI SVEKAR
Oenio se sin Novaka Kuzmanovia Stanko.Djevojka iz ugledne i
poznate porodice Gospa Luki cura na glasu. ivjeli su Gospa i Stanko
i stanovali u zajednikom domainstvu Novaka Kuzmanovia.Stie Stanku
poziv za vojsku, a u to vrijeme po drvenim obiajima, Gospa je duna
ekati svoga mua iz armije bilo pod kakvim uslovima.Tada Novak
donosi nesvakidanju odluku i snaju Gospu odvaja u stari podrum
(prostrija pod kuom).U toj prostoriji neprekidno je leala voda oko
20 cm. Gospa je svoj krevet smjestila na kraju prostorije suprotno
od vrata,a da bi dola do kreveta stavila je neke drvene kladie
(podbake) i preko njih naredala dasku.Leei tako u svom krevetu
djelovalo je kao da lei u amcu.Nakon izvjesnog vremena na
intervenciju brata Nede prebaena je u prostorije punice (sunice za
voe) gdje je opremila prostoriju i tako je u toj suvoj prostoriji
doivjela svoj komfor. Radila je toga vremena kod tuih domainstava
danju i nou, obezbijedila dovoljno hrane za ivot,odijela i druge
potrebe.Doekala je ona svoga Stanka iz armije i zajedniki stvorila
ivot za sretnu porodicu.
Suve ljive
Stanko Radovanovi iz Brgule, vojnik austrougarske vojske, lei se
u jednoj bolnici u Austriji. Uz druge lijekove daju mu svakog dana
i po jednu suvu ljivu. Jednoga dana Stanko upita doktora: ,,ta to
suva ljiva lijei?, a doktor ree: ,,Stomak. Tada Stanko izjavi
doktoru da on ima kod kue pune korpe suvih ljiva. Doktor se ljutnu,
,,Pa to si onda meni dolazio?
Nikad veselije zadunice
Brojno drutvo prijatelja i rodbine se sakupilo na zadunice, pa
kako se podosta pilo i vrijeme oduilo, jedan broj prisutnih poslije
dobre veere i neto vie popijene rakije jo i zapjeva. Ipak je doao i
rastanak, pa idui kui uo se i komentar vala, retke su ovako vesele
zadunice.Ispriao Drago R. Jevti-Vranjak.
Postoji jedan broj pria ije je poreklo i sadraj mitski,
legendaran. Njihovo postojanje u selu pokazuje mnogo toga, -
istorijsko pamenje, srpsko i slovensko poreklo, pa ak i pripadnost
velikom indoevropskom stablu raznih naroda, nekadanjem mnogoboakom
svijetu i konano hrianstvu.
Kako su Bjelkii - Lazii doli do bogatstva
Ve u drugoj polovini 19. vijeka rod Lazia u Koprivni se izdvajao
bogatstvom, to su u prvo vreme njive, a potom od kraja 19. veka i
druga nepokretna imanja. U selo dolaze u prvoj polovini 17. veka iz
Krajine, sa Kupresa kao Bjelkii, a kasnije su Lazii.Poreklo
bogatstva legenda tumai preuzimanjem dobara od nekakvog abana, koji
je posjedovao velike komplekse zemljita pa i danas postoje potesi
abanovaa. Legenda hoe da je to stranac odnosno ovek nesrpskog roda.
Za nekakav praznik on sa brijega poziva Boga na veeru. U sumrak se
pred vratima njegove velike kue pojavljuju dva uboga prosjaka. aban
nije zadovoljan ovakvim gostima, oekujui dolazak Boga. ini veliki
grijeh odbijajui sa kunog praga prosjake. Oni odlaze, a utoite, -
veeru i prenoite nalaze u siromanoj kui Bjelkia. Primljeni su sa
potovanjem ljudskog dostojanstva iako su prosjaci, dijele veeru sa
brojnom eljadi i prenoite u sirotinjskoj kui. Ve tokom veere domain
je bio sumnjiav, jer mala koliina hrane koju je imao i izneo na
sto, nikako ne nestaje iako su ve svi za stolom siti.Iza toga stie
Boja pravda pa kroz jedan vremenski period bogatstvo abanovo
prelazi na Bjelkie. Pria sadri brojne detalje iz vremena kada su
boanstva zemljom hodala i meu ljude zalazila.
Alka za vezivanje laa na brdu Spletena Lipa
Opte poznata je pria po itavom Balkanskom poluostrvu, kako na
obino najviim kotama u jednom kraju, postoji eljezna velika alka
privrena za stenu. Po legendi nekada davno tu su vezivane lae. Vrlo
este su takve prie. Naivno je bilo iskustvo pisca ovog lanka iz
studentskih dana kada je molio jednog starca da ga povede do stene
na kojoj je alka, jer je starac govorio kako je alku rukom doticao.
U danu zajednikog polaska, starac je nesigurnim glasom izjavio kako
alku nije vidio, ve je samo jo od detinjstva sluao da ona postoji.
U trebavskim selima Palenici, Osjeanima, Koprivni, Skugriima i
drugim, alka veruju da postoji na Spletenoj Lipi, i da su nekad za
nju galije vezivane.
Obri - i - i - -
U selu je obiaj da kada se koristi uzvik koji treba da se uje sa
brda na brdo onda je taj uzvik obri - i - i - -, to znai vikati
najjae mogue.U istonoj Hercegovini i Crnoj Gori, kao i na jugu
Srbije, za posebno jako vikanje, kae se obrovski vikati. Oita je
slinost izmeu povika obri i obrovski vikati. Sada je potrebno
skrenuti panju da kod nas postoje i naselja Obri, Obrovac.... U
pitanju je seanje i trag na narod Avara, koje su Sloveni zvali
Obri. To su nomadska plemena koja su drala u pokornosti Slovene pri
doseljavanju na Balkan. Njihovog jarma Srbi i druga junoslovenska
plemena oslobodili su se iza 626. godine poslije avarskog poraza
pri opsadi Carigrada. U tradiciji i predanjima Srba zapameni su kao
silnici i nosioci nasilja. Otuda i za snano, jako vikanje se kae
obrovsko, a sam uzvik je obri.
enidbe/udje
U svim selim,svi svdbeni obiji nisu isti, li ni s nekom velikom
rzlikom. Tkoe treb npomeniti, d obiji oko enidbe/udje, nisu
pretrpjeli velike izmjene od drevnih vremen do dns, li i ono to je
izmijenito, posledic je vremen u kome se ivi.
Ipk, bilo je podost obij iz tih strih vremen, sve do sredine
prve polovine 20. vijek, koji su dns prevzieni. Tko je bio obij d
mld ne spv s mldoenjom, sve dok se ne obvi vjennje u crkvi. U tom
vremenu mld spv s svekrvom. Nekd tj krizni period moe potrjti i pr
mjeseci.Ulskom u novu kuu, mld je morl prv ujutro ustjti, donijeti
vode s izvor, nloiti vtru, iz potivnj prem svekru politi mu vodu n
ruke d se umije. Tkoe uvee svekru oprti noge u lvoru. Porodice koje
su imle izgrene bkluke, mldjenci su odvojeno od ostli eljdi, spvli
u tim prostorijm.U Koprivni se odigrl jedn udj/enidb n posebn i
svojstven nin, to jest u vidu sorort. To je obij poznt iz strin, re
sorort zni sestr. Bilo je to oko 1927. godine. Rdovm Milievi je
oenio enu Mru, koj po roenju jednog djetet se teko rzboli. Njen ml
sestr Dnic doe d je posluuje, li Mr umire, njen sestr Dnic ostne d
ivi s Rdovnom, svojim svkom ko brni drug. Poto to nije krvno
srodstvo, obvljeno je zkonsko vjennje. Rdovn je s Dnicom imo jo
dvnestoro djece i to osm sinov i etiri keri.Poto je sa prvom enom
imao jednog sina predsjednik drave Tito kumovao je devetom
djetetu.
Plosk/mirbPosle svdbe i svdbenih obij, slijedi mirb, to jest
prvi dolzk roditelj od mldoenje, roditeljim od mlde. Obij je bio d
se to obvi tree vee po svdbi.Govorilo se dolzi mi plosk ili nosimo
plosku u prijtelje. Ako se cur udl krdom, ond plosk ide tree vee,
koju nosi otc od mldoenje i nekoliko lnov ue rodbine, li ne smije
biti prni broj. U sutini ovde i jeste prv mirb, jer kriv strn koj
je ukrl djevojku ide n pomirenje suprotnoj strni.Zn se desiti,
posebno ko su roditelji cure nezdovoljni momkom ili fmilijom, d
plosku ne prime to vee, p i dui vremenski period u kome se
prijtelji ne sstju. No ipk i tj period ljutnje ne trje vjeito i
jednog dn plosk se ipk primi. Ssvim je drugi sluj, ko je djevojk
isproen.Td po dogovoru plosk ili mirb ide posle svdbe, tome je cilj
upoznvnje i zblivnje porodic i prijtelj.Bilo je sluajeva kada je
otac enio dvojicu sinova za isti dan.U Koprivni je 1939.g. Vaso
Kostadinovi oenio za isti dan sinove Simeuna i Stojana.
Pode/pohode
Nkon mirbe, posle odreenog vremen i prem dogovoru, sd roditelji
od mlde, prvi put dolze kod roditelj mldoenje. Ovde ide tkoe neprn
broj. Tj prvi susret prijtelj zove se pode/pohode.
Seksn
Posle svdbe, roditelji od mlde spremju posteljinu i ostlu
rznovrsnu grderobu udtoj kerki i odnose joj u kuu. Tj in spremnj
grderobe zove se seksn. Ovj in prenos grderobe je sven, s prtnjom
sestre od mlde. Ov prtilj ne silzi s seksne dok joj mldoenj dobro
ne plti. Nekd su ove seksne bile i potrebne, jer neki mldjenci u
siromnoj porodici, nisu imli nto lei do dolsk seksne.Cure pri udji
nosile su s sobom snduk, slin vojnikom koferu, smo nrvno dost vei.
U tj snduk mld je smjetil svu svoju tdnju grderobu, -odjevne
predmete/presvuke, pekire, rpe i druge sitnice. Moj mjk (1898.g.)
koj se udl 1920. svoj snduk suvl je do krj ivot 1986. godine i
uvijek je u njemu uvl neke svoje stvri.Sanduk je dobila na poklon
od svoje babe Joke koja je isti posjedovala prilikom svoje udaje
1863.g.
Svdb i svdbeni obiji
N prostoru Koprivne, kd cur ili momk dorstu z udju/enidbu obiej
je d se ke zcuril se, zmomio se ili cur z udju, momk z enidbu. A kd
se zcuri/zmomi poinje i ikovnje/zbvljnje dvoje mldih.Nekd se to, br
u poetku odvijlo krdom od roditelj, posebno kod cur.Upoznvnje je
poinjlo n prelim, igrnkem i nekim drugim skupovim. Bilo je slujev d
neko hvli curu ili momk i d se tko meu njim rodi ljubv.Odluujue je
z sklpnje brk bilo d su porodice zdrve i imju ugled u selu. Tko je
nstl i ov izrek, Nek je od loze, p nek ne vrijedi ni koze.Ali bilo
je obij, istin u dost strij vremen, kd su roditelji izmeu sebe
dogovrli udju i enidbu, d se djec uopte nisu nikd vidjel, p k d ih
roditelji o tome nisu ni obvijestili.Tkv sluj desio se b u noj
Koprivni, zseoku Ml Rijek 1876.g. Otc Dmjn, nepoznto prezime,
doselio se iz Crne Gore ili Hercegovine.Njegov i jo neke, bile su
prve kue u Mloj Rijeci. Dmjn je imo sin Vuk, p kd je dorsto z
enidbu, otc Dmjn je odbro curu u Vrnjku po imenu Jovn. Dmjn je s
buduim prijteljem ugovorio dn svdbe, d o tome budui suprunici uopte
nit nisu znli. N dn svoje enidbe Vuk je otio d npse goved.Po
povrtku kui sreo je svoju svdbu, i tko je szno d se eni. Dlje je
sve teklo po tdnjim obijim. Ov porodic je poznt po dobrim lm i
kominim scenm, p je i sm Vuk z sebe odmh sroio stihove, Nli mi curu
u Vrnjku, sreo svdbu u sokku i iznio rakije u bardaku (zemljana
posuda u obliku bokala).Rniji period je ine vie poznt po nekim
neobinim dogjim u odnosu n dns. Bilo je slujev, d svti povedu
djevojku, drugi momk s druinom je otme i odvede sebi. Ztim d
djevojk zke svdbu, i d pred dolzk svdbe pobegne z drugog. Ili ko
roditelji brne udju, cur odbegne. Ili ko roditelji s obdvije strne
ne dozvoljvju svdbu, cur i momk se krdom sstju i bjee od kue. Nekd
se tkvi slujevi zvrvju trgino. Jedn tkv sluj je vezn i z
Koprivnu.Pedesetih godin 20. vijek bogt i poznt porodic Jnkovi iz
Boljni kod Doboj iml je prelijepu curu koj se zbvljl s jednim
slubenikom sreskog odbor u Doboju, po imenu oro, koji je bio iz
neto siromnije porodice. U meuvremenu Slvojk se upozn s Anelkom
Lziem, momkom iz poznte i ugledne porodice Koprivne. Pod pritiskom
svojih roditelj devojk pristne d se ud z Anelk.Kd je to szno oro,
nije imo snge d to preboli, te iz pitolj oduzme Slvojki i sebi
ivot.Ubrzo je spjevana prigodna izvorna pjesma:Kia pada bistru vodu
muti,ovu pjesmu treba svako uti,od jednoga ljubavnoga para i
ljubavi sto grobove stvara...Pronj je deo obij koji se mor obviti.
A to zni d roditelji od momk idu kod roditelj od djevojke d je
prose i dobiju sglsnost, odobrenje z udju.U prosidbu ide otc od
momk, i neki lnovi njue porodice. Broj prosc je od 3-7 lnov, moe i
vie, li ne smije biti prn broj. U pronju se nosi plosk s rkijom,
zruk z djevojku i novc ili dukt, zvisno od imovnog stnj porodice.
Pri dolsku kod kue djevojke, ko domin prihvti plosku, ond je
dozvoljen ulzk u kuu.Svdb je po dogovoru ve n prosidbi odreen, ko i
dn svdbe. N tj dn okupljju se pozvni svtovi kod obdviju porodic. U
mldoenjinoj svdbi glvne uloge imju stri svt, kum, djever i
brjktr.Neko poziv i ju. Z strog svt se uzim strij osob iz njblieg
rod. Z kum se uzim obino sin od oevog kum, ime se obnvlj stro
kumstvo. Djever je brt od mldoenje. Z brjktr se uzim osob iz sel,
koj je upoznt s obijim u svdbi. jo je tkoe osob koj se bvi tim
poslovim i koji izvodi rzne le i doskoice. Stri svt im ulogu domin
i on komnduje dognjim tokom svdbe.U dvnim vremenim po mldu se ilo
uvijek pjeice, neovisno n dljinu, neto ksnije s konjskim kolim. N
elu svtov io je brjktr, iz njeg djever, s desne strne djever kum, s
lijeve stri svt, ztim mldoelj, iz njeg ostli svti. U putu svdbu
prte pjevi, sviri i povremenim pucnjem iz puk.Svdbu doekuje mldin
otc i bli rodbin. Poto se izmijene zdrvice i dobrodolic, sjed se z
pripremitu sofru/trpezu. U toku ruk vri se kitnj svtov, koju
obvljju mlde djevojke, rodice i prijteljice mlde. Glvni svti, koji
imju glvne uloge, bli rodbin, kite se dugkim pekirim, dok se ostli
svtovi kite grnicom ruzmrin ili nveenim mrmicm, koje se prikju n
lijevoj strni grudi. Kitnj se druje, pl.Dok se ovo obvlj, mld je
zkljun u sobi, rnije u nekoj uderi, gdje se obli i priprem z izlzk
pred svtove. Po zvretku ruk, n znk strog svt, djever odlzi po mldu.
N vrtim g ekju ene koje su opremle mldu, i tre novc z otkup mlde.
Ceremonij moe potrjti due vremen, jer se jedn broj djevojk izvodi
nizmjenino, lno predstvljene ko mld, ponekd rdi vee le obue se i
mukrc. U tim slujevim djever je dun d prepozn prvu mldu. U ovim
prilikm djever mor stlno povevti iznos novc do izlsk prve mlde.N
krju djever izvodi prvu mlde, pri emu se rukm dre z pekir. Mld se
pozdrvlj s glvnim svtim, ljubei ih u ruke, dok ostli svti uz muziku
pjevju i igrju, uz pucnje iz puk. Mld je obuen u vjennicu ili s
ljerom.N poziv strog svt mld se pozdrvlj s roditeljim koji suznih
oiju i uz blgoslov ele sretn put, ztim se pozdrvlj s ostlom
rodbinom. Posle tog svdb kree u crkvu n vjennje, ztim mldoenjinoj
kui.U nek drevn vremen, mld je stvljn n okienog konj, tu ulogu
obvljo je djever. Po mogunosti, obij je d se svdb ne vr istim
putem. Idui prem kui, brjktr e njprije doi d ugrbi mutuluk/dr i
donese rdosnu vijest d dovode mldu. Brjktru se sprem peeno pile i
rkij i on se ponovo vr prem svdbi. Svtovi e pile rstrgnuti, rkiju
popiti. Njpozntiji brjktr u Koprivni u prvoj polovini 20. vijek,
koji je dugo godin hro po svdbm bio je Spsoje Petrovi Lepir. Imo je
esto obij d s konjem ue u kuu.Svdbu ispred dvorit, doekuje otc
mldoenje s potenjem, rkijom. U dvoritu je okupljen veliki broj
komij, rodbine i prijtelj koji nisu putovli s svdbom. Djever skid
mldu s konj, ko je svdb bil u vrijeme tkvih obij. Nkon tog mld se
pozdrvlj s svekrom, uzim jbuku u koju je nzbdn metlni novc. Svtovi
i ostli gosti hvtju se u kolo, mld zmhnjuje tri put i bc jbuku meu
svte. Poto mld bci jbuku, nstje trk ko e prije uhvtiti i doi do
novc.Nkon tog se pred vrtim kue mldi dje reeto s mlo it. Mld ito bc
po svtovim, reeto preko kue. D bi se uvelio ritul, pojedini pucju u
prvcu reet. Kd reeto pdne n zemlju pogze g nogm. Pre ulsk u kuu,
mldi se dje mlo dijete koje on tri put poljubi i druje rdi sree u
djeci. N vrtim ispred prg svekrv npit mldjence medom, d bi im ivot
bio sldk. Mld desnom nogom prelzi prg i s djeverom ulzi u kuu,
ljubi i druje ognjite.U to vrijeme ene koje su spremle hrnu z
svdbu, skidju svekrvi mrmu s glve i cijepju, dju novu koj je rnije
pripremit.Po obvljenim obijim unutr kue, djever se s mldom vr sofri
gdje su ve svtovi posjedli. Sd djever s mldom dv put obilzi oko
sofre i svtov, sluei goste djeverovskom sltkom rkijom iz ploske,
ztim mld slui sltkom kfom z koje gosti plju.Novc koji se dobije
pripd mldi.
Stara narodna verovanja, vraanja i druga praznoverja 1.Dio
ovjek i delovi tijela
- Ako se novoroene rodi sa kouljicom, vjeruje se da ga ne moe
probiti zrno iz puke.- Ako se zagrize jabuka ili ta drugo, mora se
u to prije huknuti, pa dati drugom da jede, da ne bi dobio guu.
- Ne valja ulaziti u kuu skrtenih ruku.- Ne valja muko udariti
metlom, jer nee rasti.- Ne valja ni za kim istiti, jer e mu zamesti
sreu.- Ako koga ensko udari nogom, nee imati napretka etrdeset
dana.- Kad se kome tuca, kae se neko ga spominje.- Kad zvoni desno
uvo, ue se dobar glas, ako zvoni lijevo ruan glas. Ako ga upita
druga osoba koje uvo zvoni, onda e taj glas otii na tu ospbu.- Ako
ti svrbi lijevi dlan, dobie novac, a za desni davae novac.- Kad
koga svrbi nos, ljutie se, a ako igra oko plakae.- Ako se zdrav
ovjek osjea pospano, umorno, doi e do promjene vremena.- Bolovi na
mjestima starih povreda tijela, znak je dolaska padavina.- Ako
ustane na lijevu nogu, cio dan ti nita nee polaziti za rukom.- Ako
se ugrize za jezik, neko te je slagao.- Ako zaigra brada, doie ti
neko drag.
Ljubavne ini
- Ako djevojka uhvati slijepog mia, pa obnese oko momka, on e tu
djevojku zavoljeti i obratno.- Cura koja se prva udaje, treba da
opori arapu, pa e se sve ostale cure oporiti, poudati za njom.- Ako
cura ili momak prou izmeu dvoje zaljubljenih dok su skupa, zavadie
ih.- Ako se za curom koja se udaje neko baci vratilom od stana,
cura nee opstati u braku, vratie se.Snovi
Vjeruje se da svaki san ima i svoje znaenje, pa i
tumaenje.Graenje
- Ne valja graditi kuu na istom mjestu gdje je bila stara kua,
radi djece. Ne valja kuu graditi nanie ispod stare kue.- U kuu se
treba useliti za punog mjeseca, da kua bude uvijek puna.Vatra,
ognjite i prag
- Prvu vatru u kui treba loiti prije podne.- Kad vatra
gudi/pjeva u poretu bie padanja.- Ako vatra slabo gori, dolaze kini
dani.- Ako dim ide prema zemlji, bie kie.- Ne valja stojati na
otvorenim kunim vratima kada grmi.- Ne valja sjediti na kunom
pragu.- Ne valja sjediti ili stojati na ognjitu, jer se sa ognjita
porodica hrani.- Ne valja zvidati oko ognjita, doziva avole.iva
vatra
Pria se, ako je negdje zakopano blago da na tom mjestu nou uoi
Blagovijesti gori vatra.To mjesto treba upamtiti i posle kopajui
pronai zlato.Ostale stvari u kui
- Ne valja smee ostavljati preko noi u kui.- Ne valja stajati na
mrve od hljeba, da se ne ograjie.- Ne valja sinijom kucati o
zemlju, radi groma.- Kada se neto proda ili daje na zajam, ne daje
se da iznosi stvar onaj koji je doao po nju, to iznosi pred kuu
domain ili kuno eljade.- Ako ostane kaika pod sinijom, znak je da e
neko doi.- Ako nekom ispadne zalogaj iz usta, znak je, da mu je
neko od roda gladan.- Kad se pogleda na sat, ako su kazaljke
poklopljene, neko misli na tebe.- Ne valja sjediti na oku/uglu
stola.- Ne valja hljeb na siniji drati poklopljen/naopako.- Ne
valja strugati zagorjelu erpu, jer e ti pokisnuti svatovi.- Hljeb
treba sjei ka sebi, a ne od sebe.- Ako se dijete iznenada uplai,
treba ga napojit vodom preko maa.ivotinje
- Ne valja ubiti zmiju koja doe u kuu, jer moe umreti neko
eljade.- Ubijenu zmiju u polju, ne valja dizati iznad koljena, jer
e te boljeti noge.- Ako se rano u proljee pojave zmije, slute
lijepom vremenu.- Ne smije se stati na dadevnjaka, jer ako on pisne
ostae gluv.- Lastavije gnijezdo u kui, donosi sreu.- Ako svraka
krei, neko e ti doi.- Ako se sova javlja nou u blizini kue, rav je
znak.- Ako gavranovi preko dana nadlijeu kuu i graku, neko e
umrijeti.- Ne valja ako koko propjeva kao pijetao, treba je
zaklati.- Ako pjetlovi mnogo kukurii, bie promjena vremena.- Ako se
ovjeku nou prikae neka prikaza, nestae im pijetao zapjeva.- Ako su
pilii jednomjeseii, nee moi ivjeti.- Ako volovi u polju u toku rada
polijeu, potopie Bosna.- Kada se pomuze krava, treba zamoiti prst u
mlijeko i pomazati po kravi, radi uroka.- Kada tua maka ili pas
pridou kui, donose sreu.- Kada maka leti da lei kod bolesnika,
ozdravie bolesnik.- Kada maka pase travu, bie kie.- Kada se pas
valja po travi, bie kie.- Ne valja ubiti pauka, jer donosi sreu.-
Grehota je ubiti pelu.- Ako su pele ljute, nastupa promjena
vremena.- Ako kokoi rano lijeu, bie rodna godina.- Ako baja smrda
dolazi u kuu dobie novaca.- Ako se ptice kupaju u baricama, bie
promjena vremena.- Ako laste nisko lete, padae kia.- Kada gliste
izlaze iz zemlje padae kia.- Ako abe nou mnogo krekeu, bie kie.-
Ako una klike, bie kie.- Ako se maka umiva ili lie, nadajmo se
gostima.
Biljke
- Ako nijesi kalemio prije enidbe, ne smije ni posle enidbe.- Ne
valja se neoenjenom sjei voke, kaleme, nee imati djece.- Ne valja
da ila od drveta ode pod kuu, moe neko umrijeti,- Ne valja bor
saditi blizu kue, kad bor naraste debljine domaina, umrijee domain,
a neki kau ostaje kua pusta.- Ne valja rukama upati travu, jer e
padati kia.- Ako nae djetelinu sa etiri lista, bie srean.- Ne valja
saditi i kalemiti voe prestupne godine, jer e raati svake druge
godine.
Poljski poslovi
- Prije nego to se pone bilo koji poljski posao, poziva se Boija
pomo Pomozi boe.- Kada se anje, jedno drugom ne daje srp iz ruke u
ruku, nego se spusti na zemlju, da ga drugi uzme sa zemlje.- Ne
valja kositi etvrtkom, nee marva napredovati.- Ne valja sijati
mladog meseca, trunie plod, ili e ih pojesti crv.- Ne valja sijati
na veliki etvrtak, niti raditi u polju ili bati, obie led.Voda
- Bunar treba kopati meugospe, jer je tada najvea sua.- Ne valja
prati odjeu blizu bunara, Moe voda pobjei.- Vjeruje se da oko
jezera ili vjerova po potocima ima vila.- Bunar se kopa tamo gdje
raste zova.- Ne valja se kupati u vodi u toku kresova.Nebeska
tijela
- Kad pocrveni sunce,znak je da e biti rata,- Kad se ufati,
pomrai sunce, nee valjati za Srbe, a ako se pomrai mjesec nee
valjati za Turke.- Posle zalaska sunca ne valja donositi vodu sa
izvora.- Mena mjeseca predskazuje promjenu vremena.- Nedelja posle
mene, naziva se mlada nedelja i potuje se vie nego obina.- Vjeruje
se da svaki ovjek ima svoju zvijezdu. Ako je u ivotu srean kae se
rodio se pod srenom zvijezdom.- Ako se oko sunca vidi bjeliasti
krug, bie nevremena.- Ako oko mjeseca ima crveni krug, padae kia
ili snijeg.- Ako proe ispod duge, promijenit e pol.Dani i doba
dana
- U Koprivni se utorak i petak razlikuju od ostalih dana.- Ne
valja se raditi velikim utorkom, u velikoj sedmici pred Uskrs i
devetim utorkom po Boiu, - radi tete u marvi.- Petkom, kao i uoi
petka i nedelje, ne valja se raditi enski rad. Posebno se petkom ne
valja bosti iglom.- Ne valja presti dok mukarci jedu, jer im
zapreda sreu.- Ne valja se prodavati marva, u dan kada je praznik
Usekovanja.- Prije podne treba poinjati vanije poslove, radi
napretka.- Na asne poklade treba se namazati bijelim lukom, tabane,
dlanove, ispod pazuha i koljena, radi vjetica i tmore.- Na Tucin
dan treba vezati krpu za nogu od stolice, da bi itavu godinu eljad
bila na okupu.- Posle Jevdokija, poinju se kalemiti voke.- Postoje
zavjetni dani, njih osobe koje su zavjetne ne smiju raditi odreene
poslove, jer im moe nakoditi u zdravlju, a ostale osobe koje nisu
zavjetne mogu raditi sve.Brojevi
- Broj 13 u narodu se smatra nesrenim brojem.- Ne smije biti
paran broj osoba kod koledarica, mirdija kod udaje i enidbe,
prosaca kod djevojke, u pohodima meu prijateljima kod enidbe i
udaje.
Desno i lijevo
- Desna strana ima prvenstvo u svim radnjama.- Gata se da treba
prvo obuvati desnu nogu.- Prije e se opiti ko dri sud u lijevoj
ruci.- Sve radnje treba raditi desnom rukom, s desna u lijevo kako
se penica sije.- Krsni kola se okree s desna na lijevo.
Parastos/koljivo slui se s desna na lijevo.- Pozdravljanje u drutvu
takoe sa desne na lijevu stranu. Prvo se sijee desna pleka kod
peenice.- Izuzetak od desna na lijevo su obiaji vezani za umrle,
kada je sve obrnuto. Kod sahrana svi vjerski obredi poinju se sa
lijeve na desnu stranu. Svetenici ovo ne tumae vjerskim zakonima,
ali ne ele da se mijeaju i ometaju stare obiaje.Bog i sveci
- Svi vjernici smatraju da je od boga sve to je na zemlji
stvoreno. Bog sve vidi i sve zna. Ko ini dobra djela na zemlji, kad
umre dua mu ide u raj, a ko ini neasna djela ide u pakao. Takoe se
veruje, da je najvei dogaaj koji e se odigrati jednoga dana na
zemlji strani sud, toga dana nestae svijeta na zemlji. Kada ljudi
na zemlji postanu toliko grijeni, da im Bog to vie ne moe
oprostiti, doi e strani sud. Posle toga, opet e iz dua nicati novi
bezgreni ljudi kao gljive.- Bog ne kanjava istog dana, a nekada ni
samog poinioca zla, nego kazna moe stii ak i praunuke.- I sveci u
narodnim vjerovanjima imaju svoje posebne osobine. Po narodnom
vjerovanju i obiajima postoji ustav, - sve se zna ta se smije i ta
ne, ta valja ili ne valja, i kako se ovjek mora vladati i
ponaati.Grobovi
Grobovi srodnika i predaka, ali i svaki drugi grob ima kod
naroda posebno potovanje. Ali i sami grobovi nisu poteeni nekih
praznovjerja.- Skoro kod svih ljudi postoji strah prolaziti u nonim
satima pored groblja.- Vjeruje se ako se u toku noi vidi neka
svjetlost na grobu, da je tu sahranjen pravednik.- Ako se posle
sahrane na humci groba pojavi udubljenje, slijeganje zemlje, ne
sluti dobro za porodicu, oekuje se smrt sledeeg lana porodice.- Ne
valja se gaziti nogama po grobovima.Tokom II sv. rata ustae su
unitavale pored srpskih sela i srpska groblja. Ovaj obiaj je
nastavljen i ratovima pri raspadu Jugoslavije.Vjerovanja u mitska
bia
Opta su i vrlo rairena vjerovanja u razna mitska bia koja se kod
nas zovu jednim imenom prikaze. Ona se najee pojavljuju nou, oko
groblja, u umama, na raskrima, pustim kuama. Ako neko naie na ta
mjesta gdje se okupljaju prikaze, doivjee velike neprilike, - moe
poluditi, pretrpjeti veliki strah, oboljeti od teke bolesti. Za
takvu osobu kae se nagazio - nagrajiso, a isto se kae, ako naie i
na baene ini. Nagrajisali se lijee na razne naine, molitvama,
bajanjem, zapisima kod hoda, kod gatara, izljevanjem strava.Gluvo
ili nevremeno doba To su kasni noni sati, kada se nita ne uje, ne
pjevaju pjetlovi, ne laje painje, ne uju se ptice. U gluvo doba
pojavljuju se sve prikaze, zato nije preporuljivo hodati u to
vrijeme. Ako u gluvo doba zapjeva pijetao, svaka prikaza istog
momenta nestaje.Vile su mitska bia koja su obuena u bijele koulje,
sa dugakom kosom. Ona su dobronamjerna za ljude, mogu donijeti
sreu, pomoi u ljubavi ili izlijeiti od bolesti. Javljaju se u nonim
satima, oko jezera, rijeka, bunareva. Pria se da na mjestima uz
rijeke se kupaju ili igraju kolo. esto se moe uti, i to nije dobro,
naiao na vilino kolo.
- Ako je u konja ispletena griva, kau isplele vile.- Ako vile
zadoje dijete, bie veliki junak.- Ako neko izgubi oni vid, vila ga
moe izlijeiti.- Ako bi momak uspio ukrasti odijelo od vile prilikom
kupanja, vila bi se udala za njega.Vampir - lampir je ovjek koji
ustaje posle smrti i javlja se nekom od rodbine. Najee se pria da
se mu u snu javi eni i sa njom obavlja neke razgovore. Povampirie
se onaj koji je za ivota inio neke tee greke, preorao tue mee,
govorio loe o djevojci pri udaji.Vukodlak Neki u narodu tumae da je
vukodlak isto to i vampir, a neki da je to opet druga prikaza.
Vukodlaci su mrtvi ljudi koji ustaju iz groba Povukodlae se. Smatra
se da se vukodlak nalazi u grobu na kome ima rupa. Javljaju se nou,
i mnogi se plae nonog susreta. O vukodlacima se ispredaju obino
neke strane prie.Tmora/mora u narodu morom se smatra ensko eljade,
obino djevojka koje ne moe da uda, pa se neka pretvori u moru. Mora
ovjeku sie krv, ili ga gnjavi/tare, pa bude kao satrven. Mora
veinom napada djecu. Kod djece nateknu sise. Da bi se djeca sauvala
od more, treba mu pokraj kolijevke/beike staviti bijelog luka. U
narodu postoji vie pria o mori i odbrane od nj.Vjetice su zle,
stare rune ene. Jaljaju se u obliku velikog leptira, pria se da
piju ljudsku krv, nou u snu pritiskaju ljude i umaraju. Po
vjerovanju lete na metli, drei se za drku. Protiv vjetica svijet se
bori sa bijelim lukom, ne vole krst i bjee od njega.Aneli su dobra,
umiljata nebeska lica, oblika ljudi sa krilima.Oni na svakom koraku
uvaju ovjeka, odstranjuju ga od zla, i vode u lijep ivot. Nai ljudi
u Koprivni priaju, da u svakog ovjeka na desnom ramenu sjedi aneo
uvar.avoli - avo se u narodu zove i ejtan, sotona, budibogsnami.
Oni su suprotni anelima, runi, naopaki i donose zlo ljudima. Na
slikama lie na crnog jarca sa velikim rozima i bradom. Vjeruje se
da ovjek moe da udari na avolsko kolo, pa se avo uvue u njega.
ovjek tada radi sve rune stvari po volji avola. avola iz ovjeka moe
isterati/izlijeiti molitvama popa, ili zapisima hode. Kad neko radi
loe stvari, kae se uo avo u njega, i u kletvi dabogda te avo odnio.
Ne valja po noi zvidati, a u kui nikada, jer se zvidanjem doziva
avo. Pria se da avo u ovjeka sjedi na lijevom ramenu i nagovara ili
vodi u zlo.Adaja lii na velikog gutera zmijolikog oblika, i ovjeku
nanosi zlo i neprilike. U narodu krue prie, da kada zmija navri sto
godina, pretvara se u adaju. Legenda kae da adaja na glavi ima tit
oblika peke/saa pa je moe ubiti samo sv. ore.Zmaj je udnovato bie
koje lii na velikog gutera sa krilima. On leti ispod nebesa, a iz
usta mu suklja vatra. Mogu biti i zli i dobri prema ovjeku.Aveti su
straila u ljudskom obliku ispijena, suva, mrava, koji ljudima
donose nesreu. Kada je neko toliko bolestan i sav iscrpljen, u
Koprivni e za njega rei, kakav, je ko avet.Zrikavac ili drekavac je
vrsta ivotinje, koji ima veoma jaki glas drekanje pa povjek moe
ostati bez sluha. Javljanje nou izaziva strah kod ljudi. Kae se da
je drekavac ko vratilo i moe se pretvarati u razne oblike. Ako se
neka osoba naruga drekavcu, oponaajui njegov glas, onda on uzjai
toga ovjeka i nosi ga itavu no, dok pijetao ne zapjeva.Kuga - Po
selima postoje kuna groblja, koja su ostatak iz dalje prolosti kada
je kuga morila. U Bosni pa i po Balkanu, kugu su donosili
hodoasnici muslimani sa hada, zatim trgovci. Naroito su u 14.
vijeku u itavoj Evropi velikim epidemijama kuge pustoeni gradovi i
itave oblasti. Poslednje epidemije su iz 1817. godine u naim
krajevima.Kolera - Poev od 19. veka i u naim krajevima javljaju se
epidemije stomane bolesti zvane kolera. Njihovo poreklo je na
Istoku.Kao i kuga i kolera je zamiljana u narodu kao ena u bijelom
ruhu koja je ila od sela do sela i morila sve ivo u jednoj kui, ak
i mia u duvaru.Bauk - Baucima roditelji plae neposlunu djecu. Kau
da su to veliki crni insekti/bajuke, koje ive u mraku. Po predanju
neposlunu djecu nosi od roditelja.Baba roga je runa, strana, velika
i opasna baba, koja plai ili otima neposlunu djecu. Ona e doi iz
mraka na poziv roditelja. Poslunu i dobru djecu ona ne dira.Gatare
i gatari su seoski ljudi i ene, koji mogu da vre razne osvete
pojedinim osobama ili porodicama sa kojima nisu u dobrim odnosima.
Oni su kobajagi prirodno nadareni da znaju napraviti i bacati ine,
te ostvariti eljeni cilj. Tako oni mogu napraviti da neko oboli, da
rastave mua i enu, da zavade ljubavnike, da u kui ide sve naopake i
da nema napretka, da krava nema mlijeka.Druga grupa gatara je ta,
koja ogleda u dlan, karte, pasulj, kavu. One proriu sudbinu,
otkrivaju lica koja su pravila i podmetala ine, na kojim mjestima,
i usput prave lijekove i ogovaraju vodu, kojom se treba kupati ili
umivati, piti, itaju neke spasonosne molitve, da bi se na taj nai
nagraisala osoba ili porodica oslobodila od ina.Baena sijer - Pria
se da ciganke/gatare mogu da bace sijer, onome kome gataju tako da
one ovladaju osobom i on gubi kontrolu i zdrav razum. Na taj nain
on otkrije sve svoje vane tajne, a u tom stanju daje novaca koliko
gatara trai. Da bi se odbranio od sijera, treba se pomoliti
Bogu.
Gatanje u pasulj
Za gatanje u pasulj uzme se 41 zrno pasulja i podijeli u tri
gomile priblino istog broja zrna. Te gomilice se jo nekoliko puta
odvajaju odreenim nainom dok se na kraju ne dobije odreen broj
gomilica. Prema broju zrna u gomilicama i rasporedu, itaju se dobri
ili loi znaci onome kome se baca pasulj.
Gatanje u olju
Posle ispijene kafe, oljice se poklope, tako da se talog kafe
razlije po zidovima olje i stvara razne slike. Svaka slika
predstavlja neke znakove, koje gatara ita i kazuje ta koja znai i
prorie. Na kraju se usred dna olje pritisne kaiprstom i malo uvrne,
i zaeli se odreena elja. Gatara e odgonetnuti da li se elja puni
ili ne puni. Ovo je esta pojava kod ena uz pijenje kafe po
kuama,Nemuti jezik - To je jezik sa kojima se sporazumijevaju
ivotinje. Ako ga neko naui, nema mo da drugom prenese tajnu, ali
zato moe imati koristi, jer mu ivotinje mogu otkriti sve to drugi
ljudi ne mogu doznati.
Obiaji prinoenja rtve
Klanje ovce ili ovna na temelju nove kue, i na krovnoj gredi
spada u obiaj prinoenja rtve. Po vjerovanju i klanje peenice za
Boi, slui za zdravlje i sreu ukuana. Klanje ovaca za zadunice je za
spas due pokojnika.Vraanje i bajanje se vri u prilikama, kada se
eli da dozna sudbina, da se otkrije kradljivac, da li e se uspjeti
u nekom poslu, da li e neko ozdraviti, gdje se nalazi i da li je
iva neka izgubljena osoba.Tako se lijee bolesti kao strah, uroci,
kada neko nagraie putem izljevanja strava, zagaivanjem vode,
molitvama, zapisima.Oko vraanja i bajanja ima mnogo pria, koje su
istinite, odnosno ispriane od takvih aktera, kojima se moe
vjerovati.U okrilju ovih zbivanja, evo i prie. - estdesetih godina,
u mojoj kui bili su na sijelu Mii Ljubo- ia sa suprugom Dankom. Po
povratku kui, oko pola noi na raskru puta uz M. Rijeku i grobarskog
puta, ugledali su prikazu, u liku ene dosta vie od obinog ovjeka,
sva u bjelini, a pozadi se vuklo neto kao koulja u vidu lajera. No
je bila vidna mjeseina. Kada su se oni pribliili na desetak metara,
ona je po njihovoj prii pobjegla putem prema groblju, i u tom
momentu neto je zautalo kao kad vjetar gre lie, i toga momenta
prikaza je nestala. Obadvoje su tvrdili, da su to zaista vidjeli
svojim oima, i da im se to nije priinilo- Poetkom estdesetih godina
putovali smo sa igranke iz Kouha Todor Kostadinovi, Radomir Vidovi
i ja. No je bila topla sa mjeseinom, i duvao je lagani povjetarac.
Bio je to mjesec oktobar. Kada smo bili na brdu
Milovanovaa/Kaiarevia brdo, oko tri sata posle pola noi, zaula se
muzika u umi. uma udaljena od nas oko 30 metara. Muzika vrlo lijepa
sa vie tonova, i dosta ujna. Sva trojica stojimo, sluamo par minuta
i sva trojica vrlo dobro ujemo. Konstatujemo da je to vilino kolo
ali evo prvi puta ujemo da vile, igraju uz muziku. Ali u zadnji
momenat dosjetim se, Ja sam drao violinu u rukama, i vjetar je
preko ica violine stvarao zvuke koji su se odjekom odbijali od
grana ume i dopirali do nas. Okrenemo violinu u drugi poloaj, ne
uje se muzika. Vratimo je ponovo u isti poloaj, ponovo ista muzika.
Da nismo otkrili tajnu, niko nas ne bi ubijedio, da to nije bila u
istinu muzika u umi, ali bi to razliito tumaili, vilino kolo ili ta
drugo.
PREDVIANJA VJEROVANJA U KOPRIVNIPredvianje vremena po prirodnim
pojavamaOd starine se veruje da prirodne pojave predskazuju vreme
njegove promene, a sve je smatrano Bojim davanjem. U temeljima
ovakvih verovanja i njihovog tumaenja stoji vekovno iskustvo,
prenoeno sa kolena na koleno.Kiu najavljuje- Ako je mjesec blijed,
dolazi kia, a ist mjesec nagovjetava lijepo vrijeme.- Ako se slabo
vide zvijezde, dolazi kia.- Grmljevina u vedrom danu.- Juni vjetar,
nagovjetava kiu vie dana.- Iznenadni vihor.- Muve dosadne i
peckaju.- Kad se ovjek znoji.- Kad so i brano vlai.- Ukrteno oblaci
na nebu.- Pjetlovi u nevrijeme kukurii.- Mnoge gliste iz zemlje
izlaze.- Dim zemlji savija.- Vatra se na ognjitu teko pali i nee da
gori.- Kad mnoge abe po polju skau.- Sunce pri zalasku crveno
izgleda.- Kad rode svoje mlade u gnijezdu pokrivaju.Predstoji
nepogoda- Goveda u vis glave diu, nogama zemlju kopaju, sa
uzdignutim repom bez razloga tre.- Uvee posle omorine munje
sijevaju.- Kad pele naglo bjee u konicu.Bie lijepo vreme- Kumova
slama se svijetli i jasno vidi- Duga posle kie- Dosta rose u
jutro.Imena za kiu- Bunjak je ljetna jaa kratkotrajna kia.- Pljusak
je jaa kia.(Nekada se zvalo bljuzak)- Prolom oblaka je vrlo jaka,
kratkotrajna kia, kau spustilo se nebo, kia lije ko iz kabla.-
Evtenjaa je viednevna kia, - Nee prestati dok Bosna ne izlije.-
Rosulja kia koja sipi.- Soica je kia koja pada sa sitnim gradom,
ledom.- Susnjeica je kia koja pada sa snijegom.Vjetar- Vihor je jak
kruni vjetar, avoli se igraju, a moe se zaustaviti ako se u njegov
centar baci no da se zabode u zemlju.- Razvigorac je blag proletni
vjetar, po vjerovanju duva u vrijeme otvaranja pupova voaka u
proljee.- Ciklon, oluja je vjetar velike brzine i snage, koji rui
sve pred sobom.- Jugo je juni topli vjetar, topi snijeg, omoguava
bre listanje i cvjetanje drvea.- Ustoka, sjeverac donosi zimi
snijeg, ljeti kiu.- Istonjak, bie lijepo vrijeme.Bie blaga zima-
Kad voe u jesen po drugi puta cvjeta.- Kad u jesen mnogo bukova ira
i mieva ima.- Kad oko Aranelovdana mnogo kie pada.Bie jaka zima-
Kad mnogo rodi ir i kotiavo voe.- Kad se se lie u duboku jesen dugo
zadri na drveu.- Kad ptice trae hranu oko sela i u selu.Nazivi za
sneg i zimu- Cia zima, jaka zima sa niskim temperaturama, noas e
zec potraiti majku.- Ledenica, komad leda koji visi ispod strehe na
krovu.- Odjuilo, kada se snijeg topi.- Skliza, ledena povrina, po
kojoj se djeca kliu.- Prtina je progaena staza u snijegu.- Cjelac
je neprogaeni snijeg.- Smet, nanos snijega koga pravi jak vjetar.-
Saonik, sanik je sankama ugaeni snijeg na putu.- Pokorica, smrznuta
povrina snijega, pri promoeni vremena toplo-hladno.- Ljapavica,
nastaje kad naglo odjui i donese topljenje snijega.Babine uke su od
polovine este do polovine devete sedmice po Boiu. Traju dva do tri
dana. Obiljeava ih hladno i vjetrovito vrijeme, sa vrlo estim, ali
kratkim pojavama, - as kratkotrajni jaki snijeg, as period sunanog
vremena. Za babine uke se kae da je zima na izdisaju.Odreivanje
vremena u toku dana i noi- Rasvitak, svanue, je kad poinje da
svanjiva, kae se dijeli se dan i no.- Odjutrilo, potpuno svanulo.-
Podne je polovina dana, sjena sunca pada okomito na glavu ovjeka.-
indija, iindija dan oko 16 sati. Tada se nosi uina radnicima na
njivi. Mala indija je oko 18 sati.- Sumrak, mraak, jo se nazire
danjska svjetlost.- Duboka no, vrijeme prije pola noi.- Gluvo doba,
vrijeme oko pola noi,- Prvi, drugi, trei pijetlovi pjevaju oko 24,
3 i 5 sati noi.- Osvitak zore, svianje zore, najavljuju trei
pjetlovi, Zvijezda Danica koja se pojavljuje na istoku jedan do dva
sata prije zore. Pojava Vlaia takoe najavljuje zoru.Tada se kae
pjevali su trei pjetlovi, visoko su otskoili i Vlaii i Danica,
prikuuje zora, vrijeme je ustajati.Ove pojave sluile su ljudima za
orjentaciju umjesto sata, kojih je u selu sve do druge polovine 20.
vijeka, bilo vrlo malo.Sedam dana u sedmici zove se evta ili
nedeilja dana.Mjeseeve mijeneMlad mjesec se rauna pojavom mlaaka na
nebu i traje do punog mjeseca. Taj period naziva se mladina. U tom
mjesecu sve raste. Pojavom mlaaka kae se poinje mijena mjeseca pa
se u to vrijeme mogu mijenjati i vremenske prilike. Posle dve
sedmice nastupa pun mjesec i taj period zove se utap. Od punog
mjeseca do zadnje etvrti je star mjesec i u tom periodu treba sve
sijati i sjei grau.Gata se:ako su mladijaku vrhovi okrenuti na gore
bie kian mjesec,i obratno bie suv mjesec.Kumova slama izgleda kao
prosute zvijezde po nebu. Ova pojava na nebu opominje ljude da se
ne moe nita sakriti, i postoji pria da je kum od kuma ukrao slame,
i nosei putem gubio slamke, i tako ostavljao trag.Odreivanje datuma
svetacaOsnovni datum je Boi, zbog toga to je on kod Srba prije
primanja hrianstva bio poetak nove, dolazee godine.- Mali Boi je
sedam dana poslije Boia.- Sveti Savo je tri nedelje po Boiu.-
Spasovdan je esti etvrtak posle velikog etvrtka.- Duhovi su osmu
nedelju po Uskrsu.- Ivanjdan je na pola godine posle Boia.- Od
Petrova do Iline su tri nedelje.- Od Iline do Velike Gospe je 27
dana.- Od Velike do Male Gospe su tri nedelje.- Od Male Gospe do
Miholjdana su tri nedelje.- Od Miholjdana do Luindana su tri
nedelje.Male ale ili desie se nikad- Trideseti dan u februaru je
sveti nikad. Zato se kae za nemogue desie se o svetom nikad.- Desie
se na kukovo ljeto.- Desie se kada na vrbi rodi groe.Gatanje ta ne
valja- Razbijeno ogledalo drati u kui, jer donosi nesreu.- Kad
krene na put, ne valja se povratiti, U povratku nema sree.- Ribara
pitati, gdje e, jer taj dan nee imati sree u lovu.- Da maka
presijee put, moe se desiti neka nesrea.Tada treba baciti kameni
preko puta.Da izbjegne nesreu- Kad se neto runo pominje, bolest,
treba se pomai sa mjesta.- Kad se neto hvali, treba rei Da ne bude
uroka.- Kad se pria o neemu dobrom, treba prstom kuiti u drvo.-
Kada pada jai led, grad, treba iznijeti pred kuu siniju, no i
sadak.- Ako ti neko kae neto runo, treba rei Dabogda jezik
pregrizo.- Ako ti neko poeli dobro kae se Ti rije, Bog milost.- Ako
ti neko ini skopost, osvetu, kae se Kako radio tako ti Bog dao.-
Ako neko zaobilazi pravu stvar, kae se Ne laje pas radi sela nego
radi sebe.
Pokustvo
U njstrijem vremenu vtr se loil smo n ognjitu kue, neto ksnije i
u furunm u sobi. I ognjite je bilo centr kunog ivot.Verige su bile
sstvni deo opreme z ognjite. Visile su o verinji i sluile z vjenje
kotli u kome se kuvl hrn.
Pek je bil oblik polulopte, prenik 40-50cm n vrhu s drkom,
prvljen od posebnog mterijl, tu. Sluil je z peenj n ognjitu, tko to
su ispod nje stvljne tepsije u kojim se kuvl hrn.
Sdk je od metlnih in, n tri noge, i sluio je ko dr sudovim s
hrnom pri kuvnju ili peenju n ognjitu.
Me su od dve metlne tnje ipke n jednom krju spojene i sluile su
z hvtnje prenos ige re n ognjitu.
Tronoci i skemlije n niim ili viim nogm slue z sjedenje.
Lopr je drven dsk, obino krun s krom ili neto duom drkom. Sluio
je z postvljnje umeenog hleb n ognjite.
Nve su ko omnje korito i slue z pripremnje test. U donjem delu
izmeu nogr je prostor z usprem brn, posu i slino.
Stup je od stbl drvet, u njoj se ko u metlnom vnu drvenim tukom
sitnil osuen pprik, pice - sjemenke bundeve, k i pren kf.
i je izren od lim oblik vljk s izreznim otvorom i klizeim
poklopcom. Tijelo i privreno n duu metlnu ipku i slui z prenje kfe
n vtri.
Mlin z kfu je u obliku metlnog vljk, s ruicom z okretnje, unutr
vljk je drobilic prene kfe.
Furun je zemljn pe u sobi, slui z spremnje hrne i zgrejvnje
prostorije. Prvili su ih mjstori zvni furundije.
Sinij je sto od dske prenik 100-130cm s nogm visine 20-30cm
okruglog obilka.
Reeto - sito, kopren je krun ploic i mresto dno. Slui z
prosijvnje brn. Kopren je isto to i reeto, smo je dno kopren gue od
sit. Brno koje ostne u situ posle isijvnj je hrn z stoku.
Kdnj je okruglog oblik, s unutrnoom upljinom prenik oko 40 cm i
visine oko 80cm s dnom podpoenim dskom. Slin je buretu. Slui z
uvnje brn, itric, psulj i slino.
Astl, sto je rnije mlo koj porodic iml. A kd se pojvio sluio je
z servirnje hrne umjesto sinije, li smo u svenim prilikm. Z
sjedenje oko stol sluile su klupe ili stolice rune izrde.
Klup je drveno sedlo, nprvljen od tri dske, dvije mnje koje su
usprvne, tre horizontln, zkovn z njih.
Tronoc je prvljen od jedne dske polukrunog oblik s tri rupe u
koje su postvljene drvene noge. Kupovo se kod Krvls.
Skemlij je iste izrde ko i klup, smo to je mnj.
Vljug je etvrtsti odrezak od etvrtastog drveta (grede) i sluil z
sjedenje,a esto i za spavanje umjesto jastuka.Tako se esto moglo
uti u narodu Valjugu pod glavu pa spavaj.
Snduk z rublje s sobom je donosil djevojk pri udji to je
predstvljlo i dio seksne. Bio je duine oko 80 cm irine oko 40cm i
dubine oko 60cm, s drvenim poklopcem i brvicom z zkljuvnje. Poklopc
je bio ukren s likom grnice i cvijetom. Zmjenjivo je sdnje ormre.
Ovj nmenski snduk moj mjk 1898 - 1986 koristil je do krj svog
ivot.
Beik ili kolijevk bil je sstvni dio stvri u kui, i zuziml je
svoje mjesto sve dok su se djec rl, ko i dok dijete ne prohod. Nekd
su pojedin djec u nekim slujevim spvl u beici i kd prohodju, jer je
bilo toplije.
Posue zvno je i sue. Bilo je rznovrsno, bkrno , limeno, zemljno,
drveno. Od bkr su bile rzne tepsije, tve, se, erpe, lvori, ibrici -
posude z vodu, dezve z kfu, kotlovi. Limenog posu bilo je mlo.To su
bile neke knte z svinjsku mst, knte z vodu, kotlii z svinjsko melo
i drugo. Zemljno posue se mnogo koristilo, rdi tog to je bilo
jeftinije. To su zemljni lonci u kojim se kuvlo n ognjitu. Lonci su
se pokrivli rvnim kmenim plom nenim u potocim. Bilo je i nekih
posud z mlijeko, brdci z vodu ili rkiju, upovi, gde su se uvl
sjemen, kdionice, solnici i slino. Drveno posue se koristilo z rzn
potrebe u kum, jer je otporno n lupnje. Kupovlo se kod Krvlh.
Posue od drvet sinjvli su drveni nci z mlijene proizvode, korit
z tucnje vo, krlice z mijenje tijest, dijem z muu krv, nve, zstrug,
mli drveni sud s poklopcem, kov - posud z vodu, kii z sir, drvene
kike s kojim se jedino nekd u kum sluilo, kike vrje z mijenje pure,
solnici, e z vodu, ukrsne ploske z rkiju, ko i neki predmeti od
pru, korpe i mnje korpice. Od drvet je bilo i z vodu.
Tikv vrg kod ns se poznje pod imenom voden tikv. I dns se moe
ni. Koristil se z drnje vode prilikom rd n njivi, jer je lk z
noenje. Ov tikv je slin nekim dnnjim stklenim servisim, s irokim
okruglim donjim dijelom - rezervrom, i tnjim izduenim dijelom
grljkom. Kd se donji dio prepolovi - preree dobije se posud slin
kutli koj se zove rg, i obino je rg bio n izvorim - bunriim i sluio
je z zhvtnje vode.
Buljk posebn vrst mle tikvice, veliine jjet s tnjim izduenim
vrhom. Kd se gornji dio presijee i oiste sjemenke dobije se prostor
koji je sluio z noenje soli n njivi ili obnim.
Sveci i osvetice koji su obiljeeni vjerskim zakonima, obiajima i
sujeverjem
U toku godine u selu ima praznovanja svetaca i osvetica koji su
vezai za neke strae obiaje i sujeverja, pored verskih zakonom
utvrenih svetaca.
Sveta tri Jerarha 12.februara.U selu se kae i Ararci. Prvi je
seoski crkveni zbor, posveen izgradnji crkve.
Sveti Velikomuenik Trifun/Trifunjdan 14.februar.Za ovaj praznik
ima vie gatki. Ako uoi Trifunjdana bude oblano, rodie godina. Bolje
vidjeti vuka u toru, nego sunce na nebu.
Simeundan 16.februar.U narodu se kae sveti Simeun Sredozimac, -
to znai da je ovo sreda zime.
Deveti utorak 28.februar.Po Boiu, gata se da ne valja nita
raditi, radi tete u stoci.
Sretenje 15.februara.Po narodnom vjerovanju susreu se leto i
zima pa koje pobijedi.
Mladenci 22.marta.Od ovog ovog dana treba poeti sijati
rasadnike.
Lazareva subota - Lazarice 15.aprila.to su uz boini post
Koledarice, to su uz uskrnji post Lazarice i traju sve do Uskrsa.
Lazarice sainjavaju djevojke karavlake koje u nonji idu po grupama
po seoskim kuama, igraju i pjevaju, Okreni se Lazare, domainu za
zdravlje,ova kua bogata puna zlatnih dukata.
urevdan 06.maja.Za ovaj dan je kod Srba vezano moda najvie
prastarih obiaja. - Momci daruju djevojkama cvijee, sa kojim se
inae kite i kuna vrata i prozori. Ima i neslanih ala, tako je 1958.
Radomir Vidovi Vruac sa grupom deaka gdje sam i ja uestvovao digao
volujska kola na krov upe Damjanovi Ostoje. - Uoi urevdana seku se
neke trave i stavljaju na vrata od tale da krava ima vie mlijeka. -
Postoji i jedno staro verovanje da neke ene mogu bacanjem posebnih
trava na tale uiniti da krave izgube mlijeko. - Priaju da su nekada
djevojke izlazile u urevdansko jutro prije sunca na vodu i kupale
se, da bi bile u braku plodne. Zna se i za urevdanski uranak kada
se izlazilo na brda, pa se zajedniki uz muziku ekala zora. Najvie
okupljanja je bilo na brdu Pivnica, koje je najee organizovao Novak
Trivi/Mio. - Kod zemljoradnika se veruje da je najbolja setva
kukruza sedmica prije i sedmica poslije urevdana.urevdanak-hajduki
sastanak.Na ovaj dan po narodnom predanju i pjesmi harambae su
okupljale svoje hajduke druine.
Markovdan 08.maja.Obavezno je obilaziti grobove svojih
umrlih.
Vaznesenje Gospodnje/SpasovdanUvek je etrdeseti dan po Uskrsu,
kada se Hristos vazneo na nebesa. Taj dan je crkveni i narodni zbor
u selu posveen izgradnji prve crkve.
Duhovi/TrojiceVeliki srpski svetac koji se slavi tri dana.
Vidovdan 28.juna.Pored istorijskog datuma Kosovske bitke 1389.
godine, za ovaj dan vezeni su brojni prastari narodni obiaji. Tako
djevojke zamotaju cvee vidovnjak crvene boje, sjekiru i no, te sve
stave pod glavu i kau tri puta Moj Vide vieni, moj dragi sueni, doi
mi na sanak, ako si preko gore, evo ti sjekira, pa sijeci, iako si
preko vode evo ti uprija (no) pa prijei. Koji se momak usni, taj e
biti njen ( zapisano po kazivanju Mare Jakovljevi iz Osoja).
Ivandan 07.jula.Po narodnom verovanju Veliki svetac koji se
slavi sa strahopotovanjem, jer toga dana sunce tri puta stane, to
je oito prethriansko verovanje.
Petrovdan 12.jula.U Koprivni i okolnim selima poznat je po
obiajima paljenja lila. Prave se od trenjeve kore, vezuju za tap, i
ostave da se sui. Uoi Petrovdana mlaarija ih pali, nosi po putevima
i povienim bregovima, odakle se plamen nadaleko vidi. Uvee se
okupljaju momci i djevojke, uz muziku se odrava igranka, to je prvo
prelo u toj godini.
Zbor na elijiOdrava se prve nedelje po Petrovdanu na visiji
elija na Dugoj Njivi. Postoji predanje da je ovde bila najstarija
crkva na Trebavi. Predanje kae da je ona izbjegla preko Save, to
prevedeno na istorijske injenice znai da su je Turci unitili.
Sveti Sisoje 19.jula.Dri se kao enski praznik, kada one ne rade
runi rad. Mnoge se zavjetuju i poste po sedam dana radi djece.
Mukarci ne rade nita na zemlji.
Sveti ProkopijeVeliki svetac iz starog Zaveta, na spomen kada su
nekad mnoga djeca umirala. Praznuju ga i muslimani.
Sabor Arhangela Gavrila 26.jula.Ne radi se radi volova, jer taj
dan volovi otkupljuju svoje grehe radei sirotinji.
Ognjena MarijaOsvetica kada se ne radi zbog vatre i poara.
Sveti Ilija - Ilina 02.avgusta.Veruje se da se ovaj prorok iv
uzneo na nebo na vatrenim koijama, koje vuku ognjeni konji. Zove se
jo i Ilija Gromovnik, a ne radi se u strahu od groma.
Preobraenje 19.avgusta.Dan kada se preobraava voda i priroda. To
je zadnji dan za kupanje u rijekama.
Usjeenje 11.septembra.Dan kada se vadio med. To je posni dan i
ne smije se jesti nita crveno.
Krstovdan 27. septembra.To je posni dan. Od Krstova dana mogu se
poeti brati jabuke.
Zadunice 07.oktobra.Od prve subote oktobra, pa sve do prve
subote novembra, stavljaju se zadunice za svoje umrle.
MiholjdanAko su oko Miholjdana topliji dani, zvani su Miholjsko
ljeto.
Prepodobna mati ParaskevaTo je uglavnom enski praznik, i ene taj
dan poste.
Sveti Luka/Luindan 31.oktobra.Smatra se prvim nagovjetajem
promene klime i zimskih zahlaenja zato se u narodu kae:Od sv.Luke
turi u njedra ruke.
Mitrovdan 08.novembra.Na ovaj dan su hajduci zavravali svoje
ljetnje druenje, Mitrov danak, hajduki rastanak.
Varindan 17.decembra.Po starim obiajima, taj dan se kuva varica.
Kae se Varvarica vari, a Savica hladi, Nikolica kusi, da se ne
omrsi. Sveti Nikola/Nikoljdan,On je svetac kome se ljudi mole da ih
sauva od vode.
Aranelovdan/Aranelovica 21.novembra.Oko Aranelovice su veinom
klati ranjenici, debeljaci, jer kroz pet dana poinje Veliki
post.
KresoviTo su posebna obeleja narodnih obiaja. Imaju dvoji
kresovi i to kresovi o Duhovima i kresovi o Ilinoj. I jedni i drugi
traju est dana, tri dana prije i tri dana posle. Uz kresove ne
smije se tkati, navijati natra, prati rublje.