Seminarski-Rad-elektronske Publikacije u Reprodukcionoj Tehnici

-

Reprodukciona tehnika Univerzitet PIM

UNIVERZITET ZA POSLOVNI INENJERING I MENADMENT BANJA LUKA

TEHNIKI FAKULTETSTUDIJSKI PROGRAM ZA GRAFIKI INENJERING I DIZAJNSEMINARSKI RAD

Elektronske publikacije u reprodukcionoj tehniciPredmet: Reprodukciona tehnikaMentor:

Ime studenata i broj indeksa:

Doc. dr Drago Soldat

Boris Stankovi / GD-1-004/12

Dejan Mjaki / GD-1-007/12

Banja Luka, maj, 2015. godineSadraj:

UVOD..................................................................................................................................31. ELEKTRONSKA (WEB) PUBLIKACIJA..............................................................................................................42. Proces publiciranja...........................................................................................6

3. SADRAJ, FUNKCIONALNOST ( TEHNOLOGIJA) ILI VIZUELNI UTISAK.........................................................................................................................94. KOMUNIKACIJA I VIZUELNI DIZAJN..................................................................11

5. KRITERIJUMI POSTAVLJENI NA GRAFIKI DIZAJN WEB PUBLIKACIJE....12

6. O DIZAJNERU............................................................................................................14

7. ZAKLJUAK..............................................................................................................15LITERATURA...................................................................................................................16UVODRad se bavi analizom procesa razvoja web publikacije, aspektima poput sadraja, tehnologije, vizuelnog dojma, te kriterija postavljenih na grafiki dizajn pri tom uzevi u obzir specifinosti medija na kojem se publiciraju. Poseban je naglasak na integraciji svih slojeva web publikacije kao specifine aplikacije i grafikim rjeenjima iji je vizuelni dojam direktna posljedica. Kako je sadraj ipak najvaniji aspekt, njegova kvaliteta prikaza izuzetno je vana, kako u sadrajnom tako i u formalnom smislu. Rad ukazuje na vanost te veze posebno kod upotrebe elektronski pripremljenih sadraja zbog mogunosti primjene razliitih tehnologija za zadovoljenje postavljenih kriterijuma.

Masovno publiciranje i koritenje dokumenata u elektronskom obliku prvenstveno HTML formata svoj procvat doivljava poetkom 90-tih godina prolog vijeka. Jedan od najpoznatijih Internet servisa World Wide Web (Web) omoguava nam komunikaciju takvim dokumentima koje danas najee nazivamo web stranicama. Web stranice sastavni su dijelovi web publikacija bilo da je rije o jednoj ili vie stranica objedinjenih u jednom web sjeditu (site-u).

Internet predstavlja jeftin i brzi nain publiciranja koji u odnosu na klasine medije smanjuje potreban broj kako opreme, saradnika tako i utroka fizikog materijala za prikaz publikacija. Distribucija i produkcija tampanog materijala u klasinom smislu kao kod knjiga, novina, plakata, letaka ne postoji ve njihovu ulogu preuzimaju pretraivai.

U dananje vrijeme promjene koje esto i ne primjeujemo koliko su brze, svakako daju znaajnu prednost web publiciranju u odnosu na klasino predstavljanje i mogunost brze promjene i dopune sadraja web publikacije. Uloga dizajna bilo vizuelnog dizajna ili dizajna informacija sve je vanija. Grafiki dizajn mora u potpunosti pratiti i podravati dizajn informacija i logiku strukturu web publikacije jer upravo taj aspekt posjetioc neke izlobe, kupac ili klijent, prvi uoi.1. Elektronska (Web) publikacija

Jedna od prvih asocijacija na pojam web publikacije, mnogima je u sutini inaica tampane publikacije, meutim to nije ba tako. Pod izrazom web publikacija danas, ipak podrazumijevamo sloenu softversku aplikaciju (slika 1.) kod koje razlikujemo nekoliko nivoa:

podatkovni nivo (podaci uglavnom u tekstualnom obliku)

aploikacijski nivo (program, skripta)

prezentacijski nivo (grafiki dizajn)

Slika 1. Slojevi elektronske web publikacijePristup je osiguran putem Interneta, bilo da se radi o javnom pristupu ili zatienom pristupu s lozinkom. Postii ujednaenost svih nivoa, njihovu povezanost predstavlja pravi izazov. Stvoriti i odravati kvalitetnu web publikaciju nije mogue bez dobrog planiranja i organizovanja. Razvoj web publikacije najjednostavnije i najbolje je provoditi prema odgovarajuem modelu razvoja. Faze procesa razvoja web publikacije su sljedee:

Planiranje

Analiza

Oblikovanje (stvaranje)

Implementacija

Promocija

Inovacija

OdravanjeUsporede li ove faze procesa razvoja web publikacije sa fazama procesa razvoja informativnog sistema prema vodopadnom modelu:

Definisanje problema (razrada ideje)

Analiza zahtjeva i njihova specifikacija

Izrada prototipa

Provjera prototipa i realizacija

Integracija i sistemska provjera

Objavljivanje, rad

Odravanje

moe se zakljuiti da jeweb publikacija ustvari web aplikacija, informacioni sistem kojem se pristupa putem Interneta (slika 2.), a na kojeg naravno utiu specifinosti istog. Dobro odraene faze planiranja i analize osigurae jednostavnije oblikovanje, implementaciju, promociju, inovaciju i odravanje web publikacije.

Slika 2. Primjer tampanog izdanja novina prebaenog u elektronsku publikciju2. Proces publiciranja

Proces publiciranja podrazumijeva proces razvoja web publikacije, najbolje prema nekom od modela razvoja. Razliiti modeli razvoja prema razliitim autorima ipak svoj temelj pronalaze u vodopadnom modelu razvoja informativnog sistema.

Razvoj web publikacije poinje fazom planiranja u kojoj se mora definisati:

svrhu publiciranja

odreivanje profila ciljne grupe posjetilaca

nain funkcionisanja web publikacije

znanja i umijea potrebna za razvoj web publikacije

Svrhu publiciranja odredie se nakon provedene analize razloga za publiciranje na Internetu dok odreivanje ciljne skupine posjetioca i njihova profila se moe prepustiti i nekoj specijalizovanoj agenciji za prouavanje trita. Nain funkcioniranja web publikacije ini opis specifinih informacija, nain komunikacije i aktivnosti koje e web publikacija podravati, jer je upravo taj dio od izuzetne vanosti za naeg posjetitioca. Za sve to treba osigurati i izvore znanja i umijea potrebnih za cjelokupan razvoj web publikacije.

Ufazi analizemora se:

specificirati sadraj (informacije) koji e se prezentirati u publikaciji, pronai izvore informacija, prikupiti i sauvati informacije, izvriti procjenu kvalitete prikupljenih informacija kroz provjeru potpunosti i tanosti informacija, procijeniti uravnoteenost funkcionalnosti i vizualnog utiska.Faze planiranje i analize predstavljaju temelj razvoja cijele web publikacije. Ozbiljan pristup i razrada istih olakati e uvelike daljnji razvoj web publikacije iako naalost veina autora preleti preko njih.

Faza oblikovanjapodrazumijeva: oblikovanje publikacije koja e ispuniti svrhu publiciranja i zadovoljiti odreeni profil posjetioca, definisanje vizuelnog dizajna za informacije, kontekst i navigaciju kroz publikaciju, podjelu prikupljenih informacija u manje cjeline, odreivanje strukture i veza podijeljenih informacija, oblikovanje navigacije s ciljem osiguranja jednostavnog i funkcionalnog koritenja, oblikovanje korisnog sadraja koji e privui nove i zadrati stare posjetioce.Direktna posljedica podjele prikupljenih informacija u manje cjeline i definisanjem veza meu tim cjelinama vidljiva je kroz strukturu web publikacije Najea je hijerarhijska struktura (poetna stranica) u kombinaciji s mrenom strukturom (sve ostale stranice web publikacije povezane u mreu).

Slika 3. Hijerarhijsko-mrena struktura

Ova faza je najdraa faza u procesu razvoja mnogim autorima web publikacija jer je to najkreativnija faza, faza u kojoj se usklauje podatkovni, interakcijski i prezentacijski nivo web publikacije.

Prezentiranje strukture web publikacije poeljno je izraditi u nekom specijaliziranom raunalnom programu koji e nam osigurati i provjeru veza, a ne samo slikovno predoenje strukture poput slike 3.

Implementacijaweb publikacije podrazumijeva koritenje razliitih tehnologija kao to su HTML, Java, Javascript, XML, PHP itd. bilo da se radi o klijentskom ili serverskom skriptiranju, ali isto tako i tehnologije za rad sa bazama podataka, te platformama na kojima rade posluitelji. Web publikaciju objaviti emo na odabranom web posluitelju (serveru). Odabir posluitelja ovisiti e o spremnosti i opravdanosti novanog ulaganja u iznajmljivanje prostora na serveru jer nabavljanje i odravanje vlastitog nije uvijek najekonominije rjeenje.

U fazi implementacije autori web publikacije provjeravaju vidljivost koritenjem razliitih preglednika, jer upravo u razliitim preglednicima posjetitelji postiu razliiti vizualni dojam. Prijavljivanje na trailice i tematske kataloge izvriti emo takoer u fazi implementacije.

Nakon to smo objavili nau publikaciju slijedi faza promocije (slika 4.). Faza promocije podrazumijeva da je publikacija prijavljena na trailice, obavjetavaju se ciljne skupine korisnika i potencijalne skupine korisnike, poeljno je koritenje specijaliziranih servisa kao to su diskusijske skupine, ali i klasini kanali za reklamiranje poput TV, novine, radio

Faza inovacije znai kontinuirano unaprjeenje funkcionalnosti i kvalitete web publikacije, testiranje od strane korisnika kao i identificiranje novih potreba korisnika, te identificiranje i upotrebu novih tehnologija koje e zadovoljiti potrebe korisnika. U fazi odravanja aurira se sadraj publikacije i ispituje ispravnost veza jer su korisnici osjetljivi upravo na prekinute veze ili veze koje nigdje ne vode.

Slika 4. Vizuelni prikaz internet promocije eletronske publikacije3. Sadraj, funkcionalnost ( tehnologija) ili vizuElni UTISAKPublikacije na web-u esto se razvijaju tako da dominira jedan od aspekata bilo sadraj, tehnologija ili vizualni utisak. Mora se imati na umu da je posjetioc taj ije potrebe i elje treba ispuniti, a time i maksimalno pokuati ujednaiti sva tri aspekta.Upotrebljivost publikacije u direktnoj je vezi s lakoom koritenja i funkcionalnou web publikacije. Pet elemenata odreuje upotrebljivost neke web publikacije:

lakoa uenja

lakoa pamenja

efikasnost koritenja

pouzdanost u radu

zadovoljstvo posjetioca

Dakle, web publikacija je upotrebljiva ako se rad sa njom lako ui i pamti, ako je efikasna kod koritenja tako da ne zahtjeva veliki angaman posjetioca i ako je siguran rad s njom to rezultira krajnjim zadovoljstvom obavljenog posla. Kako svi posjetioci nemaju isti profil odnosno posjeduju razliita znanja i umijea tako e i elementi upotrebljivosti biti razliiti. Specifinost medija na kojem nudimo prije svega sadraj ( jer on je ipak najvaniji aspekt iz poloaja kako posjetioca, ali i samih autora) u ovom sluaju nae web publikacije svakako e odreivati nain njegova prikaza.

Prema internom istraivanju sprovedenom meu studentima V semestra strunog studija informatike Univerziteta u Rijeci dobijeni su sljedei rezultati: jedno od pitanja iz anketnog upitnika vezanog uz ocjenjivanje web publikacije jest da rangiraju pojedine aspekte web publikacije (sadraj, funkcionalnost, vizualni dizajn i ekonominost) prema njihovoj procjeni vanosti. Bez obzira o kojoj web publikaciji se radilo studenti su u 89% na prvo mjesto stavili sadraj. S obzirom da se radilo o kvantitativno malom uzorku od 119 studenata ne moe se govoriti da je to zaista tako, meutim njihovo miljenje jest vano jer oni su i posjetioci i potencijalni autori novih web publikacija. Ono to je iz ovog istraivanja jo bilo vidljivo jest naglasak studenata na razliitim tipovima podataka koji nose sadraj i vanost koju im pridaju. Na slici 5. moemo vidjeti prikaz razliitih tipova podataka u tampanoj publikaciji i web publikaciji.tampana publikacijaWeb publikacija

/Statini tekst

Statine slikeAktivni tekst : tekstualni hiperlinkovi, aktivni sadraj kao rezultat formula, definicija, tabela

/Statine slike

/Aktivne slike : animacije, video zapis, slike kao hiperlinkovi, mapirane slike

/Zvuni zapis

/Raunarski program, interakcija s posjetiocem

/Multimedijski softver namijenjen za zahtjevnije tehnologije

Slika 5. Tipovi podataka i njihova svojstva

Na hrvatskom web prostoru prema istraivanju SRCA udio tekstualnog sadraja u datoteci jest 52,43%, statina slika 5,46%, audio zapis 1,19%, raunalni program (skripta) 36,52%, video 4,38% i ostalo 0,03%. Dakle, ono to ukratko moemo zakljuiti jest da je sadraj najvaniji aspekt i da je prezentovan uglavnom u tekstualnom obliku.4. Komunikacija i vizuElni dizajn

Komunikacija je proces slanja i primanja informacija, bilo verbalnih ili ne. Svakodnevno smo svjedoci pojave novih oblika komunikacije kojima je upravo pogodovao razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija. Veoma popularni oblici web komuniciranja su elektronska pota, tematski forumi, chat i sve prisutniji blog. Komunikacija koju ostvarujemo preko Interneta uglavnom je asinhrona, verbalna, a njezin neverbalni dio poput kontakta oima, izraza lica, razliitih kretnji nastojimo podrati vizualnim dizajnom iji su sastavni dio. Vizualni dizajn obuhvaa sve vrste projektovanja koje su povezane s grafikom, tipografijom, fotografijom, kinematografijom, crtanim filmom. Rije kao oblik zabiljeenog govora gubi na svom znaenju ako je otisnuta, vizuelno prikazana nego ako je izgovara ljudska osoba. Dananja nastojanja su da koritenjem jednostavnih znakova poput J, L tzv. emotikona pa do kvalitetno ureenih slika, animacija kojima obogaujemo poruke u raunalno podranoj komunikaciji (slika 6.). Javlja se instinktivna potreba da se grafici prida jedinstven karakter, da se njome postigne vie od pukog prenoenja poruke.

Slika 6. Grafika animacija Michelin kampanje za gume5. KriterijUMI postavljeni na grafiki dizajn web publikacije

Grafiki dizajn jedna je vrsta jezika s vrlo nesigurnom gramatikom i rjenikom koji se stalno proiruje; neprecizna priroda njegovih pravila znai da ga se moe samo stalno prouavati, nikada posve nauiti. Grafiki dizajn je dvodimenzionalno projektiranje pomou nacrta. Grafiki dizajn je primijenjena umjetnost slaganja slika i teksta koji nam prenose poruku ili olakavaju shvaanje iste. Grafiki dizajn danas sastavni je dio kulture i privrede svake zemlje, a sveprisutna eRevolucija prua nove mogunosti razvoja grafikog dizajna. Prvo to posjetioc uoi je prezentacijski nivo web publikacije odnosno njezino grafiko rjeenje. Dizajniranje dobrog suelja nije jednostavno. Posjetioci zahtijevaju aplikaciju koja je pouzdana, dobro izgleda i jednostavna je za koritenje. Prvi kriterij postavljen na grafiki dizajn vidljiv u prezentacijskom nivou web publikacije jest identifikacija znakova, kako rei to neto jest ili odakle je dolo. Dobro odreen profil potencijalnih posjetitelja, njihovih interesa i intelektualnih mogunosti odreuje hoe li oni pravilno identifikovati odreene znakove (tekst ili slike ). Djelokrug rada grafikog dizajnera upotrebom novih informacijsko komunikacijskih tehnologija je znatno proiren i upravo sljedei kriterij koji se postavlja na grafiki dizajn u web publikaciji zauzima posebno mjesto, a grafikom dizajneru daje potpuno novu ulogu. To je dizajn informacija.Dizajn informacija podrazumijeva nain i oblik prikaza informacija (sadraja) i planiranje kako da posjetioc doe do njih. Nije svejedno hoe li informacija biti prikazana tekstom, slikom (ili u obliku nekog drugog multimedijalnog podatka, pa se odmiemo od grafikog dizajna ka multimedijalnom dizajnu, a od grafikog dizajnera postaje multimedijalni dizajner). Tekstualni prikaz ograniava na jedno govorno podruje dok je prikaz slikom univerzalniji i razumljiviji veem broju posjetitelja. Meutim vei je rizik postizanja jednoznanosti tumaenja slike od strane posjetitelja. Mogunosti kretanja publikacijom prezentovane su mapama, dijagramima, iako naalost na mnogim web publikacijama u sistemu navigacije postoji veza na mapu publikacije koja je u fazi izrade. Dizajn navigacije u tijesnoj je vezi s dizajnom informacija i identifikacijom znakova. Ako je sistem navigacije dobro dizajniran i u vizualnom i logikom pogledu, te prati predviene dogaaje na interakcijskoj razini publikacije onda je i kriterij funkcionalnosti od strane posjetioca zadovoljen. Kriteriji postavljeni na grafiki dizajn postavljeni su ustvari na znanje i umijee grafikog dizajnera.6. O dizajneru

Grafiki dizajner uopteno mora biti kreativan, sposoban stvoriti vizualno zanimljive oblike i spoznati uinke tih oblika na percepciju. Takoer mora biti sposoban izvriti analizu funkcija i ciljeva kako bi postigao visok stepen funkcionalnosti svog rada. Tokom rada neophodne su mogunosti brzog prilaogoavanja, a i specifina medijska pismenost koja se prvenstveno odnosi na sposobnost kritikog razmiljanja o informacijama dostupnih putem Interneta, te digitalna pismenost koja se odnosi na sposobnost itanja i razumijevanja hiperteksta ili multimedijskih tekstova, a ukljuuje razumijevanje slika, zvukova i dinamikog teksta. Ovaj koncept ne odnosi se samo na informacije dostupne putem Interneta ve i na grau koja je dostupna u knjinicama u digitalnom obliku. Dakle, konkretne vjetine obuhvaene ovim terminom grafikog dizajnera koji je medijski i digitalno pismen ukljuuju i sposobnost donoenja sudova o online izvorima, pretraivanju Interneta te upravljanje multimedijalnim tipovima podataka i komuniciranje putem mree (slika 7.).

Slika 7. Primjer radnog okruenja grafikog dizajnera7. ZAKLJUAKProcesu osmiljavanja i samom inu stvaranja web publikacije nuno je pristupiti planski vodei rauna o svim aspektima koji je odreuju. Naglasak na aspektu sadraja nije sluajan. Nain njegova prikazivanja i pravilna percepcija predstavlja bit publiciranja na Web-u. Kvaliteta prikaza vana je ne samo u sadrajnom ve i u formalnom smislu.

Grafiki dizajn ne rjeava samo pitanje vizualnog dizajna, ve i dizajn informacija koji prati logiku strukturu web publikacije. Kriteriji grafikog dizajna postavljeni su ustvari pred dizajnere i svakim danom su sve vii. Grafiko rjeenje prezentacijskog nivoa web publikacije prvo je to posjetitelj vidi. Identifikuje li pravilno znakove koritene u web publikaciji pretpostavka je i da e sadraj pravilno percipirati. Sadraj web publikacija prezentovan je najveim udjelom (na hrvatskom web prostoru 52,43%) u tekstualnom obliku to za grafike dizajnere moe predstavljati izazov jer upravo grafikim rjeenjem moe se preskoiti barijera jednog jezinog podruja.

Osim znanja i vjetina iz podruja tampe postavlja se takoer zahtjev na znanje za rad s ostalim vrstama podataka poput audio, video zapisa, te izrade animacije. Ostali tipovi podataka prema istraivanju u svijetu, veoma malo su zastupljeni. Dakle, upravo oni predstavljaju jo nedovoljno iskoritene izvore izraavanja ijom upotrebom i razvojem grafiki dizajner postaje ustvari multimedijalni dizajner. Upotrebom novih informacijsko komunikacijskih tehnologija u grafikom dizajnu web publikacija, grafiki dizajneri daju novu dimenziju dizajnu.LITERATURA1. Achford Janet:The Arts and Crafts Computer: Using Your Computer as an Artist's Tool, Peachpit press, Berkeley, 2002.

2. Bawden David, Information and digital literacies;a review of concepts,2001.

http://gti1.edu.um.es:8080/jgomez/hei/intranet/bawden.pdf (3.01.2007)

3. eri Vlatko, Publiciranje na Webu II dio, http://efzg.globalnet.hr/UserDocsImages/INF/Ceric/)

internetska%20tehnologija/publiciranje_na_webu_2.pdf (4.01.2007)

4. Dorfles G., Pinotti A.,Comunicazione visiva, Atlas, 2005.

5. Hollis Richard, Graphic design:A Concise History, Thames & Hudson, New York, 2002.

6. Mueller-Brockman Josef, Josef Muller-Brockmann: Pioneer of Swiss Graphic Design, Princeton Architectural Press, New York, 2001.

7. Nielsen Jacobs, Fast, Cheap, and Good: Yes, You Can Have It All, 2007.

http://www.useit.com/alertbox/fast-methods.html (8.01.2007.)

8. Powel A. Thomas, Web dizajn:kompletan prirunik, Mikroknjiga, Beograd, 2001.

9. Pavlei Domagoj, Malo nas je al' nas ima, Mrea br.11/2006, str.24-25, Zagreb, 2006.

10. Tidwell Jenifer, Designing Interfaces, O'Reilly Media, 2005.

11. Tibaut Andrej, Preporuke za verifikaciju i evaluaciju e-publikacija u procesu eLearninga , 2005. www.wus-austria.org/sarajevo/prezentacije/Tibaut.pdf (15.12.2006)

V. eri, Publiciranje na Webu II dio, Zagreb, 2007.

Nielsen Jacobs, Fast, Cheap, and Good: Yes, You Can Have It All, 2007.

Tibaut Andrej, Preporuke za verifikaciju i evaluaciju e-publikacija u procesu eLearninga , 2005.

Pavlei Domagoj, Malo nas je al' nas ima, Mrea br.11/2006, str.24-25, Zagreb, 2006.

Dorfles G., Pinotti A.,Comunicazione visiva, Atlas, 2005.

Mueller-Brockman Josef, Josef Muller-Brockmann: Pioneer of Swiss Graphic Design, Princeton Architectural Press, New York, 2001.

Hollis Richard, Graphic design:A Concise History, Thames & Hudson, New York, 2002.

Dorfles G., Pinotti A.,Comunicazione visiva, Atlas, 2005

Tidwell Jenifer, Designing Interfaces, O'Reilly Media, 2005.

Bawden David, Information and digital literacies;a review of concepts,2001.

strana 2