-
"SELEKCIJAI SEMENARS1VO"PLANT BREEDING AND SEED PRODUCTION, VOL.
VII, No . 3-4 (2000), STR. 23-28, NOVI SAD
SEMENSKA PROIZVODNJA KUPUSA
CERVENSKl, J., GVOZDENOVIC D.1
IZVOD: Na nasem podrucju, kupus ima dugu tradiciju gajenja, kao
i mogucnost visenacina leoriscenja • upotrebe. Zbog toga je,
neopbodno i teuatttetno semenarstuo. Kupus jeduogodisnja,
stranooplodna leultura, a kod semenske proizuodnje zabteua
poznauanjeodredenib usloua gajenja. Time se sprecaua proizuodnja
sortno necistog semena, dalje sirenjcbolesti i koroua, kao i
smanjenje semenskib koaliteta (energija klijanja, klijavost, i
cistoca) ,
Semenarstuo kao nastauak oplemenjiuackog rada, prauilnim
odrzauanjem iurnnazanjem semena jedne sorte omogucuje ocuuanje i
iskoriicenje njenog genetskogpo ten cijala. Stoga je nepobodno da
se proces semenske proizuodnje neprestano oduija podleontrolom
strucno osposobljenog semenara.
Kljucne reci: kupus, semenska proizuodnja,
UYOD: Kupus (Brassica oleracea uar:capitata L). spada u uzu
grllpu povrca, koje semogu gajiti tokom ccle godine .
Njegovavrednost proizilazi iz mnogostranog naclnaupotrcbe, bilo kao
svezeg u salati, kaokiscljenog, kao varivo, iii kao polu svez
tokomzlme , nakon odredenjog pcrioda cuvanja .Nacinl uporrcbe su i
glavni pravci uoplemenjivanju kupusa. Po povrsiru od24 .000 ha,
kupus zauzima jedno od vodeclhmesta meclu povrtarskim biljkama u
nuso]zemlji, pored krompira, ernog luka i pasulja(Stattstlcki
godisnjak SRJ-1998) . Prosccniprinosi kupusa sc krecu od 20·30 t/ha
glavicaza rane sorte, 35-45 t/ha za srcdnje kasne i40-50 t/ha za
kasne sortc, (Ccrvenski i sar.,1997) .
Da bi sc dobio odgovarajuc! ko-mercijaini kvalitet kupusnih
glavlca, vaznuulogu u samoj proizvodnji ima scmenarsrvokupusa iii
proizvodnja semena kupusa.Semenska proizvodnja kupusa ima za
ciljstvaranje kvalitetnog, zdravog, i sort no cistogsemena. Sama
proizvodnja se vrsi podstrucnim nadzorom semenara, selekeionara,kao
i zastitara, cime se obezbe(1uju mak-simalno optimalni uslovi za
razvoj biljaka iformiranjc semena, (GvozdenoviC i sar.,1996) .
Uslovi uspevanja
S obzirom da obrazu]e veliku ve-getativnu masu, kupus dolazi na
prvo mesto uplodoredu , Dobre prcdkulture su krompir,krastavac,
paradajz, grasak kao ranc kulture,te psenica, raz, [ccaru kao
glavne ku ltu rc .Kupus ne treba gajiti na istom rnestu bar
dvegodine a pri pojavi bolesti bar 3-4 godine.
Osnovna obrada zemljista se izvodi nadubinu od 20-25 em a na
cernozcmu i do 30em. Sa osnovnom obradom zcmljista, uzernlju se
unosi od 30·50 t/ha stajnjaka, Predrasadivanjem kupusa, povrsina
zemljista do15 em treba da ima rastrcsltu strukturu, radilakseg
ukorenjavanja biljaka.
Kupus spada u grupu biljaka relativnootpornih na niske
temperature . Optimalnatemperatura za nicanjc je 18-20nC a za
rast15-1 soc. U fazi razvijene lisne rozete ku pus jenajotporniji
na niskc temperature.
Kupus je biljka dugog dana i imaumerena zahteve za svetlom, koje
su najvece uprvim fazama rasta i razviea (proizvodnjarasada) .
Ukoliko rasad nema dovoljno svetladolazi do izduzivanja internodija
i slabog rastaIistova.
Kupus spada u grupu kultura sa visokimzahtevima za vodom, ko ja
iznosi 70-80% PVK.Optimalna vlaznost vazduha iznosi 60-90%,Ovo
ukazuje da se kupus u nasim us!ovima nemoze gajiti bez
navodnjavanja.
1 Mr. JANKO CERVENSKl, istrazivac saradnik, dr DURO GVOZDENOVIC,
naul'ni savcrnik, NaucniInstitut za ratarsIVo i povrtarstvo u Novom
Sadu.
23
-
Najpovoljnija zernljista za uzgoj kupusapredstavljaju srednle
teska sa dobrimvazdusnim i vodnim rezimorn uz dovoljnohraniva.
Dobro uspeva i na zemljistlrna savisokim nivoom podzemne vode , ali
nepodnosi terene sa puno povrsinske vode. Nepodnosi kisela
zernljlsta (Lazic i sar., 1998).
Formiranje cvasti
Prclaz od vegetativnih ka generativnirnorganima karaktertse se
anatomskim pro-rncnama na konusu rasta . U toku petkarakteristicnih
etapa organogeneze dolazido izmena na vrsnorn konusu rasta kao i
nabocnim konusima, i kao rczultat toga form irasc cvast. Ovaj
period nazlvamo stadijurnornjarovizacije.
Proces jarovizacije od koga zavisi vrernccvetan]a, uslovljen je
i ternperaturnimuslovima. Najintenzivniji su procesl
priternperaturi od 5 - 6°C ali se mogu odvijati ina nesto vislrn
temperaturama od 10 - 18 "e.Na obrazovanje generativnih organa
znatanutica] ima duzma dana . Pri kratkom danuobrazovanje
gcnerativnlh organa se jakousporava, ali to u mnogornc zavisi ad
porcklasorte.
Pri duzlnl dana od 12 sati i tempe-raturnim uslovima od 6 °C
proces jarovizacijctraje oko 7 nedel]a,
Kod kupusnjaca poseban znaca] imastarost biljke 1I kojoj ona
prolazi stadijumjarovizacije. Kupusnjace mogu cvetati u prvojgodini
ako se 1I fazi rasada nadu u pogodnimternperaturnlrn uslovima za
jarovizaciju. To sepojedinih godina ddava u proizvodnji aprocenat
cvetanja u takvim lIslovima zavisi odsorte, sto moze u znatnoj meri
smanjitiocekivani prinos.
Cvetanje kupusa
Cvetanje nastupa sa intenzivnim rastomglavnog i bo cnih cvetnih
stabala biljke. Rastcvetnih stabala nastupa u proleee, a kod
nekihsorti vee i u periodu cllvanja. U ovoj fazi svekllpusnjace Sll
veoma osedjive na niske tem-perature (cak na slabe mrazeve od -
1°C).
Kupus je biljka prohladne klime koJa 1Iprvoj godini zivota
formira vegetativne a udrugoj godini ;;enerativne o rgan e i seme
,(Paulek, 1985, Cervenski i sar., 1995).
U toku druge godine iz pupoljaka (prvoiz temenog a zatim i iz
bocnih) izbijajurazgranata, gusta cvetna stabla , Cija visinamoze
dOl dostigne i dva metra. Na stablu suspiralno rasporedeni sitn i
listovi , dok sucve tovi rasporedcni po granama. Kod nekihsu
namCito donje grane cvrste i zbog toga se
24
ovde nalazi vise cvetova, dok kod drugih su tosrednje postrane
grane. Graue koje se nalazeneposrcdno ispod vrha metlice su slabije
isirornasruje cvetovirna. Cvast je rastresita,razgranara medica,
sastavljena od nekoliko iiivise grozdastih cvasti, sa 1000 - 4000
cvetova,koji se rascvetavaju od os nove ka vrhu svakecvetne grane.
Cver jc tipican za ovu familiju isasro]l se iz 4 caSicna i 4 zuta
krunicna listicaunakrsno rasporedenih , 6 prasnika od kojihsu dva
kraca a 4 duza, plodnika sa dva plodnalistica i iednog tucka
(C4K4A6G 1) . Na dnucvcta smestene su nekrarijc, (Pavlek , 1985)
.Kupus je stranooplodna (entomofolna) biljka,i oprasivanje
obezbcduju pre svega pcele.Peele se pri oprasivanju ne krecu po
nekomodrcdcnom redosledu po eel oj povrsinl , veepri nalazenju
dobrog izvora hranc, posecujusarno ovo mesto (nckoliko m 2) . Nakon
svakogleta, vracaju se na odabrani deo. Tokom celeduzine perioda
cveranja, pcele ce nacinekoliko ovakvih rnesta na parceli. Takode
jeustanovljcno, da i drugi insekti vise putaposecuju jednom
odabrano mcsto . Peelemogu preletiti i nekollko kilornetara
zahranom. Mada ovo je sluca] sarno ako naudaljcno] parceli ima
dovoljno hrane (nektarai polena) . Kolicina nektara i polena su
odpresudnog znacaja za duzinu trajanjaoprasivanja i oplodn]e .
Cvetanje pocln]e na sloZcnoj apikalnojcvasti, praccno sa
lateralno (bocno) eve -tajucim granarna po silaznim serijama,
sgornjeg reda, pa srcdnjeg i najnizeg, 30-45dana posle sadnje
izvodnica.
Kod nekih primeraka B. oleracea ,glavno cvetno stablo raste u
visinu a sve cvastipostaju lateralne. U pocetku se
rascvetavajudonji cvetovi evasti.
Cvetovi su strogo tlvek sa evetnompeteljkom i postaji velika
varijacija u du7.ini iuspravnosti petcljki. Kod obilnog zam
etanjaIjuski i semena, gornji butoni se sUSc,posebno tokom stlvog
perioda . Pocetakcvetanja zapoeinje dva dana pre potpunogotvaranja
eveta, kada latice sasvim maloprobiju casicnc listic e.
Na dan evet :mja jos su latiee nabrane(krute) , ali predvece vec
dostignll svojukonaenu vclieinu i malo sc rastvarc. Sledeeegjutra
od 4-6 sati (tokom zarkih dana) poCinjuse rastvarati evecni
Iistici. Izmedu 8·11 sati uzavisnosti od temperaturnih uslova,
pocinjepotpuno otvaranje evetova. Ujutru otvorenicvetovi zavrsavaju
oplodnju u podne.
Tokom hladnijih dana ovo se mo7.eopaziti i u prepodnevnim
satima. Oko 18 sati,kad sunee polako zalazi , evet se
potpunozatvori. Drugi dan se opet otvara a treci vene.
-
Masovno otvaranje evetova je u popodnevnimcasovima (8-11h).
Cvetovi osraju otvoreni 1·5 dana, atokom zarklh i suvih ne vise
od dva dana,nakon cega se krunicni listici savijaju, venu
ipostepeno padaju, tako da tucak ostaierazgolicen,
Zig moze primati polen 3·4 dana cak i 5dana do otvaranja cveta,
Najbolje je aktivan za1-2 dana, a posebno u toku orvaran]a
cvera,zig lako prima polen u naredna 3 do 6 dana,no od 4-6 dana
oserljivost brzo pada.Cveranje jedne grane prvog reda , sa
svimpostranim granama traje vee prema velicini,15-40 dana, a
evetanje cele biljke 20·55 dana.Najbolja oplodnja cverova je prvog
i drugogdana po otvanju cvetova, ali je za oplodnjunajznacajnija
optimalna temperatura kJijanjapolena. Rast polenove eevi pocln]e za
dva saraod dodira polena sa zigom tucka. Ona rastekod dovoljno
visoke temperature, najbolje pri15-20°C. Temperatura 26 "C
zaustavlja rastpolenove eevi, kod 30"C rast je ncnorrnalan, akod
35°C rast je tako nenormalan da sepojedina polenova zrna razlikuju.
Kod tern-perature 40"C i nizo] od lO"C polen ne klija .Pri
ternperaturl 11°C polen ostaje sposobanza oplodnju sledeca 6·7
dana. Kod 21°Cklijavost polena se brzo smanjuje tokom 2dana . U
obicnirn poljskim uslovlma polenzadrzava klijavost tokom 4 dana,
jab vlaznosrvazduha smanjuje klijavost, (Lazic, 1998) .
Po pravilu, od velikog broja ras-polozlvih cverova, sarno
odredeni broj seiskoristi. Prvi cverovi znacajno stvarajunajmanju
kollcinu semena i veliki brojpraznih Ijuski. U ovim evetovima se
cestonalaze deforrnlsani ruckovl. Stubic moze bitizuckasro beli i
ponekad stisnut ispod zigatucka,
Kod ovakvih cvetova ce za par danaotpastl zigovi tucka, sro je
velika verovarnoca.ViSlji cvetovi u grozdu cvetova su redovnobolji.
Normalno formiranje butona kodkupusa prolazi pri srednjoj
dnevnojtemperaturi 17-18 "C . Oprasivanje iznad20-25 "C, ima
negativni efekat na produkcijusemena. Zig i srubic cesto pozute i
osuS
-
dana (na severu i do 150 dana , a u sup-tropskim oblastima samo
80 -100 dana) .
Plod je Ijuska duga od 8 ·12 em, a sadrziIS • 20 se rne nki.
Sernc je sitno , okrugkogoblika , sa mrezastorn povrsinorn sc rnen
jace ,crnokafene boje. Razlike serncna kupusnjacamoguce je utvrditi
samo na osnovu razlike ugradi sernenjace.
Ljuska je sa centralnom, perga-mentnorn plaeentom na kojoj se sa
obestrane, u [ednostavnom nizu nalazi ras-poredeno seme. Plod puca
na dva sava. Uplodu se nalazi 10·20 sernena. Serne je
sitno,okruglog oblika , mrke do erne boje. Tezina1000 zrna je 3 - 4
grama. K1ijavost zadrzava 4 .5 godina.
Tehnologija proizvodnje semena kupusa
Serne kupusa se kod nas proizvodl nadva nacina . Prvi nacln je
po prineipu: seme -rasad - glavica - trapljenje - lzvodnice -seme.
Princip drugog nacina je : seme - rasad- Iisna rozeta - izvodnice -
seme.
Prvi nacrn proizvodnje semena jesigumiji od drugog i zbog toga
se koristi uproizvodnji sernena visokih kategorija(superelite ,
elite, originala) . Proizvodnjasernena kupusa odvija se preko
izvodnica utoku dve godine, posto je kupus dvogodisnjabiljka. U
prvoj godini postupak je isti kao i priproizvodnji glavica ,
Razlika je u tome sro serok pomera za oko 15 -20 dana kasnije
odrokova za kasne sorre, rako da do krajavegetacije biljke budu
dobro formirane, ali nesasvim zrele jer je ustanovljcno da
ovakvebiljke daju manji prinos semena. Sadnjaglaviea se obavlja
tako ~to se otvaraju brazde irueno postavljaju biljke. Kod sadnje
treba daje 2/3 glavica ispod nivoa zemljista. Moze sedesiti da se
prilikom zaoravanja biljaka , biljkeprikriju zemljom i u debljem
sloju od 10· 15em . Zato se u prolece pre kn:tanja morajuodgmuti.
Kod ruene sad nje biljke se sade 80 x80 em a kod polumehanizova pod
plug 80 x100 sa 50 - 70.
Glavice se mogu saditi u jesen iii uproJece. Ukoliko se sade u
prolece moraju secuvati u trapovima ~irine 1,5 m i visine 0 ,8 iii
uspremistima. Mnogo je bolje da se u jesen vrlisadnja .
Za 1 hektar potrebno je oko 23000 -2,,000 sadniea (izvodnica) .
Izvodnive se nemogu vaditi, mogu se sarno zagrnuti predzimu. U
mediteranskom podrueju se nemoraju zagrtati, zbog eega je ovo
podrucjeveoma pogodno za semensku proizvodnjukupusa.
26
Sadnja u prolece obavlja sc u tokumarta, cesto se primenjuje rez
glavicc u vidukrsra iii zaseeanje vrha glavice, radi
laksegizbijanja cvernog stabla, Dorastanje izvodnicakod prolecne
sadnje moze se vrsiti u toplojprostoriji iii u trapovima koji se
utopljavajustajnjakom . Nacln sadnle kao i u jesen. Biljkeizvodnice
cupaju se sa korenom. Preporucujese da se iscupane biljke drze 2 -
3 dana radidelimicnog uvenuca kako pri sadnji nabidoslo do
ostecerqa glavlca .
Nedostatak prvog nacina proizvodnjesemena jc taj, sto zahteva
puno radne snage ipogodne klimatske uslove. zbog velikogobima
rucnog posla. Dal]e , kod trapljenjaglaviea postoji mogucnosr od
ostecen]a ipropadanja glaviea od strane mlseva i drugihstetocina ,
kao i mogucnoscu truljenja glaviea.Medutim, seme proizvedeno
ovakvim na-clnom ima vecu I sigurniju klijavost a prinossemcna po
jedinici povrslne je Yeti.
U toku vegctaeije u prvoj godini jepotrebno pored redovnih rnera
nege izvrsltl inegativnu selekciju i odstranjivanje bolesnih
iostecenih biljaka .
Kod drugog naclna proizvodn]esernena , faza proizvodnje glavice
se izostavl]a .Dovoljno je proizvestl rasad standard nommetodikorn
, kao za proizvodnju glavica .jedlna modlfikacija u proizvodnji
rasada jesro se serva pomera na pocetak augusta (1 - 5u rnesecu), a
rasadivan]e za 10 -15 septernbar,Biljke sc rasaduju na stalno
rnesto. Medurednirazmak treba da iznosi 60 - 70 em a razmak uredu
25 - 30 em. Do kraja godine usev sejednom iii dva puta meduredno
iskultivira, uzavisnosto od vremenskih uslova. Navod-njavanje je po
potrebi (jednom iii dvaput) .Ako su klimatski uslovi nakon
rasadivanjapogodni za razvoj biljaka, drugim me·durednim
kultiviranjem bi biljke trebalo malozagrnuti, da bi bile sto manje
izloiene vetru imrazu tokom zimskog perioda. Ovakopripremljen usev
spreman je za periodjaro vizacije . Ukoliko tokom ovog perioda
imadovoljno s ne ga , tj. s n d n i pokrivac sedovoljno dugo odcii
na biljkama , biljke lakseprodu kroz zimski period. Ovo je ujedno
ilimitirajuCi faktor ovog naeina proizvodnjcsemena.
U prolece nakon jarovizaeije, eim jemoguce uti u njivu , obilazi
se usev mdikontrole uspdnosti prczimljavanja biljaka.Biljke
jarovizaciju prolaze u fazi lisne rozete.
Biljke sa nepovredenim vegetaeionimvrhom uspciino su
jarovizirJle. Cim spoljniuslovi dozvolc, uscv treba prihraniti sa
150kg/ha KAN-a i mcdurcdno iskultivirati.
-
Kollclna padavina u ovom periodu odlucu]e 0pocetku
zalivanja.
Drugo meduredno kultlviranje scobavlja dokle god visina
lzvodnica dozvoljavaulazak mehanizacije u redove.
S obziram da obrazovanjc generativnihorgana tece lntenztvno, te
je potrebnoobezbcditi dovoljno hraniva u lakopristu-pacnoj formi
kao i dovoljno vlage. Dubrenjese rnc nskog uscva kupusa (izvodnica)
izvodise sa 90 • 120 kg od svog NPK dubriva, Prijesenjoj sadnji
dubriva se unose tako sto sedaju NPK dubriva a u prihrani takode
NPKdubriva. Pri prolecno] sad nji do sad nje se daje2/3 NPK
-
povrca, Zbornik radova, sveska 25,str:455·466,
GVOZDENOVlC, D ., MIRjANA VASIC, BUGAR·SKI DUSANKA,
GVOZDANOVIC·VARGAjEUCA, TAKAC, A., jOVICEVIC, D.,CERVENSKI, J.
(1996) : Semenarstvo iplasman sernena povrca, Zbornik radova,sveska
25 , str:481·487.
LAZIC BRANKA, MARKOVIC, v., DUROVKA, M.,IUN, Z. (1998) :
Povrtarstvo, Univerzitet uNovom Sadu, Poljoprivredni fakultet.
PAVLEK, PAULA (1985) : Specijalno povrcar-stvo, Sveuciliste u
Zagrebu, Fakultetpoljoprivrednih znanosti, Zagreb .
STATIS·nCKI GODISNjAK jUGOSLAVIJE(1998): Savezni zavod za
staristiku Beograd.
SEED PRODUCTION IN CABBAGE
CERVENSKI, J..GVOZDENOVlC D.,
SUMMARY
In this region, cabbage has a long tradition of growing and a
variety of possible uses. Be-cause of this, high -quality seed
production is required. Cabbage is a biennial, open-pollinatedcrop
whose seed production requires the knowledge of certain growing
conditions in order toprevent the production of impure seed, the
further spread of weeds and diseases, and the reduc-tion of the
major seed qualities (seed vigor, viability and purity) .
As a continuation of breeding work, seed production enables the
maintenance and utiliza-tion a cultivars genetic potential through
proper seed maintenance and increase. It is thereforenecessary that
the process ofseed production is continuously overseen by a
properly trained seedscientist.
28