Savez je stabilan, dobro pozicioniran i respektabilan

Savez je stabilan, dobro pozicioniran i respektabilan

Možda mu to bude posljednji ljubavni zov

Zna se što može lovac sam, a što moramajstor puškar

SLAVKO MARIN

LOV TETRIJEBA

ODRŽAVANJE LOVAČKOG ORUŽJA

SIJE

ČAN

J - V

ELJA

ČA 2

022.

• G

OD

. XX

V.

132

GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE

BROJ

Sretan i blagoslovljenUskrs!

PIŠE DRAGAN NALETILIĆ

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

4

43

48

54

16

8

13

INTERVJUSLAVKO MARIN,

PREDSJEDNIK SAVEZA

UPRAVNI ODBOR SAVEZADONESENA ODLUKA

O OBILJEŽAVANJU 30. OBLJETNICE SAVEZA

PROLJEĆE U LOVIŠTUHOĆE LI SEZONA BITI USPJEŠNA,

OVISI O NJEZINOJ PRIPREMI

TETRIJEBMOŽDA MU TO BUDE

POSLJEDNJI LJUBAVNI ZOV

ODRŽAVANJE LOVAČKOG ORUŽJAZNA SE ŠTO MOŽE LOVAC SAM,

A ŠTO MORA MAJSTOR PUŠKAR

INTERVENTNI TIM MEDVJEDA, VUKA I RISA MORAMO SAČUVATI ZA BUDUĆE NARAŠTAJE

MIŠJA GROZNICAOPAKI VJESNIK PROLJEĆA

Vjerujemo da se to, ipak, neće dogoditi, ali rat u Ukrajini, kažu stručnjaci, ima potencijala

prijeći u daleko, daleko opasniji sukob. Ovo što smo do sada vidjeli, jako je ozbiljno uzdrmalo Europu i uznemi-rilo svijet, utjeralo u ljude tjeskobu i nesigurnost.O situaciji u BiH gotovo je suvišno više trošiti riječi. Agonija ove države traje praktično od njezina nastanka, pa je onda logično ne biti na strani onih koji inzistiraju na tzv. zabranjenim pitanji-ma o njezinoj sadašnjosti i budućnosti. Nerijetko se čuje, ovdje opet može „zakuhati“, pa uz tu prijetnju i aktualna događanja u Europi, lako je razumjeti u kakvu ozračju živi većina ljudi u BiH.Kako na lovce utječe to opće ozračje tjeskobe i nesigurnosti? Kao i na druge ljude, samo što lovci baš u lovu prona-laze olakšanje za svakidašnje brige. I zato, kakve god prilike bile, lovci poku-šavaju ostati optimistični i ne podleći apatiji i malodušju. Iz sezone u sezonu planiraju i izvršavaju svoje obveze. Ne uvijek, naravno, na najbolji mogući na-čin, ali i kad zakažu, opet se u lovištima osjeti njihova ruka i poruka.Što sve lovačke udruge trebaju uraditi pripremajući novu lovne sezonu, uglav-nom je poznato. Pa ipak, tekstom o proljeću u lovištu željeli smo podsjetiti na te obveze, ali i više od toga, ukazati na potrebu ozbiljnoga pristupa njihovoj provedbi. Očekujemo da će nova lovna sezona, bez obzira na sve izazove, biti

završena lovovima i druženjima, ali da bi i po ulovu bila uspješna, treba je dobro pripremiti. Lovišta naših lovačkih udruga jako se razlikuju po vrstama i bogatstvu div-ljači. U nekima obitava uglavnom sitna divljač, možda uz divlju svinju, a neka se mogu pohvaliti krupnim, trofejno vrijednim zvijerima. Da treba promi-jeniti odnos prema medvjedu, vuku i risu kao krupnim zvijerima, shvatili su i u Federaciji BiH, pa je počela obuka članova Interventnog tima za velike zvijeri koji bi, djelujući na znanstvenim temeljima, trebao doprinijeti očuvanju ove jako, jako vrijedne divljači.Dva događaja u 2022. godini na pose-ban su način bitna za Lovački savez Herceg Bosne. Riječ je o izborima u Sa-vezu i o proslavi njegova 30. rođendana. U odgovorima na pitanja koja smo mu postavili intervjuirajući ga na odlasku s dužnosti predsjednika Saveza, Slavko Marin se založio za „novo lice, ali s kontinuitetom“, kada je riječ o budućem čelnom čovjeku Saveza, naglasivši da je jako bitno i tko će biti u Upravnom odboru Saveza. Predsjednik se, također, založio za skromnu, ali dostojanstvenu proslavu 30. rođendana našega saveza. Sudeći prema željama, planovima i re-zultatima rada, naše se lovačke udruge s pravom mogu nadati još jednoj uspješ-noj lovnoj sezoni. Savez će ih, kao i do sada, odlučno i odgovorno pratiti na tome putu. S novim čelnim čovjekom i novim vodstvom.

USPRKOS SVEMU, LOVCI SU OPTIMISTI

Sretan i blagoslovljenUskrs!

INTERVJU Slavko Marin,predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne

SAVEZ JE STABILAN, DOBRO POZICIONIRAN I RESPEKTABILAN

Za predsjednika Lovačkog save-za Herceg Bosne, Slavko Marin izabran je 31. svibnja 2014. godine.

Nakon četiri godine, 26. svibnja 2018. go-dine ponovno je izabran za čelnika Saveza i sada, nakon dva mandata, više ne može biti biran na tu dužnost. S predsjednikom Saveza na odlasku razgovarali smo o nje-govih osam godina na čelu te institucije,

Savezu danas i sutra, ulozi države u lovstvu, izbornim očekivanjima, njegovu osobnom doživljaju obnašanja te dužnosti…

Na čelo Lovačkog saveza Herceg Bosne došli ste prije osam godina. Možete li ukratko usporediti tadašnji i današnji Savez?Naraštaji lovaca prije mene i dvojica mojih prethodnika na čelu Saveza, osigurali su legali-

tet Saveza, da bude institucija u članstvu, da ga međunarodne lovačke asocijacije, druga dva saveza i tijela vlasti u BiH doživljavaju ravnopravnim partnerom. Sve je to, dakle, učinjeno prije mene i ja sam samo nastavio tamo gdje su oni stali. Moji suradnici i ja u proteklih smo osam godina pokušavali lovstvo podignuti na višu razinu, odnosno uskladiti njegovu organizaciju i funkcio-

RAZGOVARAO DRAGAN NALETILIĆ

BROJ 132 / SIJEČANJ - VELJAČA 2022.

4

IZ SAVEZA

doprinosa, ali smo procijenili da nije dobro na taj način donijeti jednu tako bitnu odlu-ku. Nisam zagovornik nametanja, draže mi je sveopće suglasje. Odluka koju bi poduprle sve naše članice, odluka je koja ima bu-dućnost. Pod cijenu financijskih problema, bolje je ostati kompaktan i još neko vrijeme razgovarati o tome. Novo će vodstvo Saveza vjerojatno nešto promijeniti, pa očekujem da ćemo već u idućoj godini proračun Saveza graditi na članskom doprinosu koji će jamčiti financijsku održivost Saveza. No, nije Savezu problem samo iznos članskog doprinosa. Naime, jedan broj članica Saveza nije ažuran u podmirenju financijskih ob-veza Savezu. Prenose dug iz jedne godine u drugu, od jedne skupštine do druge, premda su od svoga članstva uredno naplatile čla-narinu. U takvim je okolnostima jako teško planirati i stvarati obveze. Ovu smo temu

naroda. Naši su lovci ponosni na instituciju koja se zove Lovački savez Herceg Bosne, kao što su ponosni i na svoju udrugu koja ih okuplja i organizira. Istina, suradnja unutar Saveza mogla je i trebala biti bolja, ali to su sve živi ljudi koji imaju različita shvaćanja i poglede, nekad možda i osobne interese koje ja nisam prepoznao jer ne vidim koji je to drugi interes, osim da Savez dobro funkci-onira i kao institucija ide naprijed. Nisam uvijek osjetio ni posebno snažnu želju biti požrtvovan, bez obzira na volonterski rad. Fali nam kreativnosti, ideja. Predsjednik je predsjednik, ali on je samo prvi među jednakima. Stoga je jako, jako bitno tko su članovi Upravnog odbora Saveza.

DVA DUGOROČNA PROBLEMA

U raspravama o financijskom stanju u Savezu i njegovim članicama, redovito se spominje samoodrživi sustav financira-nja. No nije baš lako do njega doći?Naše su članice, uglavnom, to postigle. Žele li opstati, na temelju izračuna troškova odrede iznos članarine i iz toga financiraju svoje obveze. Većina naših članica izgradila je zavidnu infrastrukturu u svojim lovištima, na što sam jako ponosan. Ono oko čega se mi jako puno mučimo već 17 godina, jest doprinos članica Savezu. Odluka o visini članskog doprinosa donesena je 2005. godi-ne i do danas se nije mijenjala, a u međuvre-menu se puno toga promijenilo. Sve svoje obveze, koje nisu male, Savez financira iz članskog doprinosa i to mu je jedini izvor prihoda. Velika je zabluda misliti da Savez ima „nekakav novac“, ima ga samo onoliko koliko prikupi od članskog doprinosa. Ima-mo novca za preživljavanje, ali nemamo za nadgradnju, bez koje ćemo nazadovati kao institucija. Bilo bi dobro da novo vodstvo Saveza, kao svoj prioritet, iscrpno analizira financijsko stanje u Savezu, o tome izvijesti Skupštinu i od nje zatraži odluke koje će osigurati financijsku samoodrživost Saveza. Ozbiljna institucija mora imati zajamčene izvore financiranja. Naše kolege iz RS-a i bošnjačke kolege imaju daleko bolju poziciju jer su povećali doprinos svojih članica i njihove su članice to prihvatile.

Zašto je to neprihvatljivo našim članicama?Naše članice nikad nisu kazale da im je to neprihvatljivo, ali ni prihvatljivo. Poku-šali smo dva-tri puta, možda smo imali i skupštinsku većinu za povećanje članskog

Država je normirala mnoge stvari u lovstvu, ali u osam godina nije izdvojila ni jedne jedine marke za lovstvo. Dapače, nerijetko je koristila postojeću lovačku infrastrukturu za ostvarenje ciljeva koji su trebali biti rezultat njezina rada

otvarali više puta i vjerujem da će Upravni odbor i Skupština Saveza prema članicama koje ne podmiruju svoje obveze zauzeti čvrst stav – ako želite biti članicom Saveza, uredno podmirujte svoje obveze, ako to ne činite, više niste članica Saveza. Nisu to popularne mjere, nama lovcima to ne treba, ali su neminovne.

Koliko je učinjeno na organizacijskom, personalnom i tehničkom osuvremenji-vanju rada Saveza i njegovih članica?Koliko znam, svaka od naših pedesetak članica ima svoje prostorije i osnovnu uredsku i informatičku opremu. No i njihov su problem kadrovi, posebno od trenutka dobivanja lovišta na upravljanje. Kvalifici-ranost stručne osobe, tajnika i lovočuvara od presudnog je značenja za svaku lovačku udrugu. Što se Saveza tiče, godinama smo

nalnost s europskim lovnim standardima. Dobrim smo dijelom uhvatili korak s tim procesima i trebamo nastaviti u tom smjeru.

Jeste li, obnašajući predsjedničku duž-nost, ostvarili očekivanu razinu suradnje s onima „izvana“ s kojima ste trebali surađivati i jeste li imali potporu iznutra, iz struktura Saveza?Zadaća koju ima Savez ne može se završiti, nisam je završio ni ja, niti će je završiti moji nasljednici. Naš je prioritet bio zakonski definirati lovstvo u suradnji s tijelima vlasti, jer se bez vlasti to ne može učiniti. Inicirali smo izradbu brojnih propisa, gdje smo se Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uspjeli nametnuti kao subjekt koji nudi kvalitetne prijedloge i rješenja. Sve to nije bilo lako jer su nam ve-lika prepreka bili nekompetentni kadrovi u tome ministarstvu. Nažalost i u županijama, gdje se operativno provode lovne aktivno-sti. U resornome federalnom ministarstvu, ali i kod samoga ministra, nije bilo sluha za probleme lovstvu u FBiH. Država je normirala mnoge stvari u lovstvu, ali u osam godina nije izdvojila ni jedne jedine marke za lovstvo. Dapače, nerijetko je koristila po-stojeću lovačku infrastrukturu za ostvarenje ciljeva koji su trebali biti rezultat njezina rada. Da nije bilo nas i kolega iz bošnjačkoga lovačkog saveza, našega upornog nastoja-nja da se u interesu lovstva riješe sporna pitanja, što se države tiče, još bismo uvijek bili daleko od rezultata koje smo postigli. U Republici Srpskoj sve je to daleko bolje riješeno. Republika Srpska za svoje lovstvo godišnje izdvaja oko pola milijuna KM, a mi, kad kažem mi, ne mislim na Savez nego na lovstvo, nismo dobili ni marke. Sva dekla-rativna potpora pada u vodu, ako se ima u vidu ovaj podatak.

A potpora iz struktura Saveza?Savez i njegova tijela, to su ljudi volonteri. Većina njih pokazivali su volju i želju za ra-dom, bili su mi suradnici, međutim, ti ljudi ne raspolažu ni financijskim, ni nekim dru-gim resursima. Odzivali su se na sastanke, raspravljali, donosili odluke i taj je dio bio na zadovoljavajućoj razini. Da bi sve to bilo bolje, treba osigurati uvjete. U Upravnom odboru Saveza trebaju biti ljudi koji vole lovstvo, koji su domoljubno i nacionalno svjesni, koji znaju što Hrvatu u BiH znači Lovački savez Herceg Bosne, koji maju širi-nu i kapacitet i koji znaju što znači obavljati javne poslove za opće dobro i dobro svoga

WWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

5

IZ SAVEZA

intenzivno radili kako bismo riješili pro-blem prostorija za rad Saveza. U oba svoja nastupna govora, nakon što sam bio izabran za predsjednika, obećao sam da ćemo taj problem riješiti, ali se pokazalo da je to više bila moja želja nego realnost.

Što vrijeme više prolazi, Savez je sve dalje od rješenja toga problema?Ne znam kako će se novi ljudi postaviti, ali mi smo se postavili jako energično, otvorili smo mnoga vrata, dobili smo i neka obe-ćanja, ali se nismo uspjeli maknuti dalje od početka. Umorili smo se i potrošili od svega toga. Držali smo se stava da te prostorije trebaju biti vlasništvo Saveza, a rješenja koja su nam nuđena nisu to jamčila. Sada smo u iznajmljenim prostorijama, vrlo skromnim

za jedan Savez, ali su mnogo bolje nego što su bile prethodne. Pretpostavljam da će novo vodstvo Saveza pokušati naći meha-nizme i modele koji će ovo riješiti, ali neće to ići bez doprinosa svake udruge i svakoga lovca. Ova se priča može završiti tek kad se potreba da Savez dobije svoj krov nad gla-vom prihvati kao zajednička obveza. Neće to biti lako, tri-četiri godine živio sam s tim i za to, osjećam se odgovornim, ali novac za to jednostavno nisam mogao naći.

ULOGA DRŽAVE I POLITIKE

U razgovoru ste dotaknuli lovno zakono-davstvo. Valja napomenuti da još uvijek ima članica Saveza koje nemaju svoje lovište i čiji lovci ne mogu u lov?Savez je stvorio sve preduvjete da njegove članice dobiju lovište i golema ih je većina već dobila. A one koje nisu, formalno ih nisu dobile, ali one i sada gospodare tim lovišti-ma i nitko ih drugi osim njih neće dobiti, ako to one žele. Pitanje je trenutka kad će se to dogoditi. Lovišta utvrđuje država, odno-sno predlaže ih županijska vlada, a odluku donosi skupština. To se, međutim, u nekim situacijama pogrešno prepoznaje. Kao Savez smo se nametnuli u tom procesu pa nas se nešto pitalo, a nije nas se moralo pitati. Država je mogla utemeljiti lovišta i raspisati natječaj bez bilo koje lovačke udruge ili in-stitucije. Međutim, zahvaljujući županijskim vijećima za lovstvo i predsjednicima udruga, ostvarena je dobra suradnja s vlastima i vlasti su u većini županija utemeljile lovišta onako kako su to lovci predložili. Problem se pojavio u Središnjoj Bosni, gdje smo se ipak uspjeli dogovoriti s bošnjačkom stranom i zaštititi hrvatske lovačke udruge. Taj su do-govor prihvatile sve lovačke udruge, osim u Novom Travniku i Gornjem Vakufu-Usko-plju. Očekujem da će i te udruge naći neko rješenje i da će i njihovi lovci uskoro moći u lov. Bitno je istaknuti da u Središnjoj Bosni nikomu ništa nije nametnuto, niti vidim problem u jednom lovištu u općini, ako nji-me upravljaju i gospodare dvije udruge kroz dogovoreni administrativni model.

Država lovačke udruge stišće sve zahtjev-nijim obvezama. Pretjeruje li u tome?Naš Savez i njegove udruge iznimno su dobro organizirane. Umjesto da to podu-pire i pomaže im, država to koristi za svoje interese ne pitajući imate li resurse, možete li, kako ćete itd. Razmišljamo o tome da, u suradnji s bošnjačkim savezom, pokušamo

riješiti sve ono što nam je država nametnu-la, a što nije zakonom propisano. Ali za to trebamo sačekati promjenu na čelu resorno-ga federalnog ministarstva, jer sa sadašnjim ministrom to ne možemo napraviti. Lovačke udruge nemaju ni kadrovskih, ni tehničkih, ni financijskih uvjeta da bi se mogle nositi s tim silnim obvezama. Stalno nametati nove obveze, a zauzvrat ništa ne davati, to je unaprijed izgubljena utakmica. Država može posezati za sankcijama, ali sankcije nikad nikomu nisu donijele sreću. Apsurd je da država na brutalan način pokušava namet-nuti pravila, a pritom nimalo ne želi pomoći. Kontroliraš me kao da sam javno poduzeće, a ništa mi nisi dala. Sve dok je tako, dok se lovstvo financira iz džepa lovaca, nemaš moralno pravo ni doći u kontrolu, a kamoli što drugo.

Bitno je istaknuti da u Središnjoj Bosni nikomu ništa nije nametnuto, niti vidim problem u jednom lovištu u općini, ako njime upravljaju i gospodare dvije udruge kroz dogovoreni administrativni model

Kako političke prilike u BiH utječu opće-nito na lovstvo, a kako na poziciju Lovač-kog saveza Herceg Bosne? Prepoznaje li nas dovoljno hrvatska politika u BiH? Značajnom broju ljudi koji politički pred-stavljaju Hrvate, lovstvo nije blisko ni kao poziv, ni kao hobi, ni kao gospodarska grana. Ali mi svojim ponašanjem moramo širiti pozitivnu priču o lovstvu i moramo naći način da nas vlast prepozna kao bitan segment društva. Nema razloga da Republi-ka Srpska „ugradi“ svoje lovce u proračun, a da to ne učini i FBiH. Bio bi golem napredak, ako bi FBiH u svoj proračun uvrstila lovstvo kao djelatnost, ne saveze, i ako bi osnovala federalnu upravu za lovstvo. Apsurd je da u FBiH postoji Ministarstvo zaštite okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, federalne uprave za ovo ili ono, a u isto vrijeme nema ni jednog ureda koji bi se mogao zvati lovnim i koji bi se institu-

Lovci koji se ne ponašaju u duhu lovačkih pravila i etike, sve se više srame pojaviti u svojoj lovačkoj udruzi. Stvoreno je, dakle, ozračje u kojem je poželjno osuditi pojedince koji se predstavljaju lovcima,a zapravo su krivolovci

Ilija Vrljić i Slavko Marin


6

IZ SAVEZA

cionalno bavio lovstvom. U tom je smislu današnje lovstvo u FBiH poniženo, podcije-njeno i degradirano.

Koliko se u našim lovištima primjenjuju suvremene tehnike i standardi lovstva, a koliko sve to ide na stari, tradicional-ni način? Držimo li korak s europskim lovstvom?Danas je u većini udruga odlazak u lov s lovnom kartom ili dozvolom normalna stvar. Taj sustav živi, ali ima i svojih protivnika. Poprilično se poštuje lovna etika kad je riječ o uporabi lovačkog oružja, ali je činjenica da se još uvijek zlorabe tehnička pomagala koja lovcu daju golemu prednost pred divljači. Najveći dio naših lovaca u lov ide u lovačkoj odjeći i koristi propisanu opremu. Lovci koji se ne ponašaju u duhu lovačkih pravila i etike, sve se više srame pojaviti u svojoj lovačkoj udruzi. Stvoreno je, dakle, ozračje u kojem je poželjno osuditi pojedince koji se predstavljaju lovcima, a zapravo su krivolov-ci. A to nije baš lako, jer živimo u državi u kojoj se još uvijek smatra gotovo poželjnim ne poštovati zakon. U normalnoj državi, to je i sramota i kažnjivo. Sve skupa je ovo na-predak u odnosu na vrijeme od prije deset,

petnaest godina i vjerujem da ćemo i dalje ići u tom smjeru. Kad je riječ o odnosu suvremenog i tradicionalnog, držim da tu trebamo balan-sirati tako da sačuvamo svoje tradicijske vrijednosti, ali i da ih obogaćujemo pozitivnom europskom lovnom praksom.

ČAST, OBVEZA I ODGOVORNOST

U svibnju ili lipnju ove godine bit će izborna skup-ština Saveza. Koju poruku uoči izbora želite poslati cjelokupnom hercegbosan-skom lovačkom korpusu?Dinamiku izbornog procesa odredit će Upravni odbor Saveza. Ima nas oko deset tisuća i volio bih da Skup-ština i Upravni odbor među nama prepoznaju najboljeg kandidata za čelnika Saveza i daju mu jednoglasnu potporu. Očekivati je da kandidati neće biti ljudi koji su od jučer u lovstvu, nego

ljudi koji su dublje i snažnije u toj oblasti. Možda bi bilo najbolje da to bude netko od sadašnjih članova Upravnog odbora Saveza. Tako bi se zadržao kontinuitet, a opet, bilo bi to novo lice, nova snaga. Upravni odbor Saveza treba osvježiti novim ljudima, jer je to jako bitno koje donosi značajne odluke. Novi bi predsjednik trebao imati oko sebe skupinu motiviranih ljudi koji se žele, znaju i mogu boriti, a tu novu energiju vjerojatno bi prepoznale i članice Saveza.

U listopadu ove godine Savez će napuniti 30 godina svoga postojanja. Vi ste njegov treći predsjednik. Kakav Savez ostavljate nasljedniku?Kad bih od nekoga preuzimao ovakvu insti-tuciju, kazao bih da preuzimam nešto uređe-no, organizirano, institucionalno prihvaćeno i u regiji i u Europi i u svijetu. Drago mi je da danas mogu potvrditi snagu Saveza, o kojoj najbolje svjedoči broj njegovih članica i čla-nova te rezultati njihova rada, broj lovačkih i lovočuvarskih ispita, suradnja s institucijama vlasti u BiH i FBiH, suradnja s druga dva sa-veza u BiH, status Saveza u FACE-u i CIC-u itd. Danas točno znamo što su nam proble-mi i što trebamo raditi kako bismo nacional-

ni, vjerski i tradicijski identitet hrvatskoga lovca u BiH učvrstili i učinili ga trajnom kategorijom. Savez je, dakle, stabilan, dobro pozicioniran, institucionalno zdrav, res-pektabilan, ima perspektivu i budućnost i takvoga ga ostavljam svom nasljedniku.

Biti na čelu jednoga sustava kao što je Lovački savez Herceg Bosne, zahtjevna je obveza, ali i čast. Koliko je sve to utjecalo na vaš privatni život?U životu sam obnašao dosta značajnih javnih funkcija, političkih i vojnih. Nisam, međutim, imao veću čast od ove, biti na čelu Lovačkog saveza Herceg Bosne. Hvala lovci-ma što su mi dva puta dali povjerenje. Teško je riječima opisati koliko se ugodno i lijepo osjećam. Bude, naravno, i otrovnih strelica, možda i zasluženih, ali bi u svemu tome

Ono oko čega se mi jako puno mučimo već 17 godina, jest doprinos članica Savezu. Odluka o visini članskog doprinosa donesena je 2005. godine i do danas se nije mijenjala, a u međuvremenu se puno toga promijenilo

valjalo čuvati instituciju predsjednika, bio on predsjednik Saveza ili predsjednik lovačke udruge. Ljudi koje biramo na te dužnosti ne smiju ih povrijediti bilo kakvim negativnim ili neodgovornim postupcima. U mom će srcu i mojoj duši zauvijek ostati ovo vrijeme koje sam proveo kao predsjednik Saveza. Da to nisam bio, ostao bih uskraćen za jednu neizmjerno lijepu dimenziju života.

Ostajete li i dalje u lovstvu? Pritom misli-mo na upravljačke dužnosti.Nakon svih ovih godina, bit ću samo običan lovac. Pokušat ću više pomoći svojoj sekciji i svome lovačkom društvu. Rado ću doći na svaku manifestaciju koju Savez bude organizirao, rado ću se odazvati pozivima na lovačku večer. Zapravo, neće me trebati ni zvati, sam ću doći. Nisam umoran, nisam razočaran, ali me upravljanje više ne zanima. U meni se akumuliralo toliko zadovoljstva, koje ne želim ni na kakav način dovesti u

Kao običan lovac, Slavko Marin pokušat će pomoćisvojoj sekciji i svomu lovačkom društvu


7

IZ SAVEZA

pitanje. Nema potrebe da budem u tijelima Saveza jer ima puno stručnih ljudi koji to mogu biti. S ovom Stručnom službom i tajnikom Saveza, milina je surađivati. Još kad bi vlast prepoznala instituciju Saveza, bilo bi i bolje i lakše. Ljudi koji su utemeljili Savez, vjerojatno su razmišljali i željeli da on živi vječno. I evo, Savez živi, ove godine u listopadu postat će tridesetogodišnjak i ako Bog da, taj ćemo jubilej proslaviti svečano i dostojanstveno.

Poruka na odlasku?Prije poruke, spomenut ću jedan jako bitan dio rada Saveza u kojem smo na vrlo visokoj razini. A to je izdavaštvo. Stoga čestitam uređivačkom kolegiju Hoopa!, vama kao glavnom uredniku i svim vašim suradni-cima. Hoop! je naša legitimacija u svijet, toliko vrijedna da se ne smije ni reducirati, a kamoli ugasiti. Ljudima koji to rade treba pomoći, prije svega treba sadržajno osnažiti

neke teme. Ali se nikako ne smije zaboraviti obični lovac, jer lovac u Orašju treba vidjeti što mu radi kolega u Posušju, lovac u Žepču što mu radi kolega u Neumu itd., itd. Mladi ljudi, ljudi od struke tu mogu puno pomoći. Poruka? Trebamo slijediti ideju utemeljitelja našega saveza, da Hrvat u BiH ima svoje lovstvo, svoj vjerski, nacionalni i civilizacijski status. Pritom trebamo i želimo surađivati sa susjedima, bez obzira na to što ta suradnja ponekad nije lagana. Upućeni smo na vlast, moramo otvarati ta vrata, ne smijemo se umoriti. Država je vlasnik divljači i ona treba preuzeti brigu o uzgoju i zaštiti toga blaga. Na taj ćemo način ostaviti manje prosto-ra krivolovcima, jer i njih, nažalost, ima u našim redovima. Priča o lovu kao rekrea-ciji, sportu i zadovoljstvu tek tako dobiva svoj puni smisao. Svim lovcima članovima Lovačkog saveza Herceg Bosne, želim dobru kob i svako dobro.

Danas točno znamo što su nam problemi i što trebamo raditi kako bismo nacionalni, vjerski i tradicijski identitet hrvatskoga lovca u BiH učvrstili i učinili ga trajnom kategorijom

Svoj redoviti i prvi ovogodišnji sastanak, Upravni odbor Lovač-kog saveza Herceg Bosne održao

je 11. ožujka 2022. godine u Mosta-ru. Uz predsjednika Slavka Marina, sastanku su nazočili Ilija Vrljić, Stojan Musa, Mario Herceg, Krešo Ćavar, Željko Miličević, Mate Buntić, Marko Bilandžija, Ivica Širić i Marinko Džoić, a nisu mu nozočili Dragan Guberac, Tomislav Hrgovčić, Stjepan Škaro i Vlado Soldo. Na dnevnom redu bila su uobičaje-na pitanja iz djelokruga rada Saveza, njegovih članica i županijskih vijeća za lovstvo između dvaju sastanaka Upravnog odbora, zatim razmatranje dorađenog Prijedloga pravilnika o lovačkoj iskaznici i lovačkoj markici Lovačkog saveza Herceg Bosne, dono-šenje odluke o svečanom obilježavanju 30. obljetnice Saveza i održavanju izvještajne i izborne skupštine Saveza, kao i pitanja vezana za dug članica Sa-vezu i status članica Saveza (lovačkih udruga i ostalih) koje nisu podmirile svoj dug Savezu. Razmatrana su i pi-tanja vezana za isplatu naknade za rad

UPRAVNI ODBOR LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Donesena odluka o obilježavanju 30. obljetnice SavezaTrideseti rođendan Saveza bit će obilježen 21. svibnja 2022. godine u Mostaru, a o nadnevku izvještajne i izborne skupštine Saveza odluku će donijeti Upravni odbor Saveza na svom idućem sastanku

PIŠE IVICA LUČIĆ

županijskim vijećima za lovstvo, primanje novih članica u Savez te kalendar lovnoga streljaštva u 2022. godini.

IZVJEŠĆA O RADU I PROBLEMIMA

Nakon što je prihvaćen dnevni red, pred-sjednik Saveza Slavko Marin izvijestio je o radu Saveza između dvaju sastanaka Uprav-nog odbora, ističući pripremu, tiskanje i distribuciju lovačkih kalendara, čestitki i božićnog broja Hoopa!, lovačke i lovoču-varske ispite, sudjelovanje predstavnika Saveza na lovačkim večerima i lovovima u organizaciji članica Saveza, izmjene i dopune Pravilnika o lovačkoj iskaznici i lovačkoj markici, sastanak Povjerenstva za lovno streljaštvo te sudjelovanje predstav-nika Saveza na seminaru: „Obuka članova interventnog tima FBiH za krupne zvijeri“, koji je održan u Kulen Vakufu.Nakon predsjednikova izvješća, na redu su bila izvješća o radu županijskih vijeća za lovstvo. Osim redovitih aktivnosti župa-nijskih vijeća za lovstvo i njihovih članica (lovački i lovočuvarski ispiti, lovačke večeri, hajke na predatore, završetak lovne sezone,


8

IZ SAVEZA

izrada godišnjih planskih dokumenata…), predsjednici vijeća u svojim su izvješćima istaknuli i određene probleme s kojima se susreću.Marinko Džoić istaknuo je problem obolijevanja i nestanka fazanske divljači u lovištu povezujući to s pesticidima kojima se tretiraju usjevi soje na prostoru lovišta, a od kojih, kako je istaknuo, obolijevaju i domaće životinje pa čak i ljudi. Istaknuo je i problem višegodišnje zabrane lova na području Dis-trikta Brčko i osipanje lovačkog članstva. Kao posebno težak problem, Željko Mili-čević istaknuo je krivolov u Parku prirode „Blidinje“, gdje se nezakonito i brutalno ubija divljač.Kao veliki problem u Žepču i Usori, Ivica Širić istaknuo je granice lovišta u Usori, gdje resorno županijsko ministarstvo ne želi provesti odluku Ustavnog suda o granicama lovišta. Osim toga, spomenuo je inicijati-vu planinarskih udruga o osnivanju parka prirode na području lovišta Žepče, kao zakonski neutemeljenu i žepačkim lovcima neprihvatljivu. O stanju u lovstvu u Središnjoj Bosni izvi-jestio je Marko Bilandžija, posebno ističući problem (ne)ovlaštene kontrole lovišta koju provode čuvari šuma u toj županiji.Referirajući o stanju lovstva u Hercegbo-sanskoj županiji, Mate Buntić još je jednom istaknuo problem šteta od divljači na motor-nim vozilima i sudske sporove koji redovito završavaju presudama na štetu lovačkih udruga. Pozvao je Savez da se savjetodavno i pružanjem pravne pomoći aktivnije uključi u ovu problematiku.Stojan Musa izvijestio je o stanju i aktivno-

stima u lovstvu u Hercegovačko-neretvan-skoj županiji, ističući županijski Zakon o oružju, tj. njegove odredbe vezane za nabavku lovačkog oružja i velike troškove lovaca pri traženju odobrenja za nabavku oružja.

ODLUKE

Članovi Upravnog odbora s posebnim su zanimanjem raspravljali o izmijenjenom i dopunjenom Prijedlogu pravilnika o lovač-koj iskaznici i lovačkoj markici Lovačkog saveza Herceg Bosne, gdje su izneseni (i prihvaćeni) novi prijedlozi vezani za lo-vačku iskaznicu za stranca, kao i pravilnik koji će stupiti na snagu praktično s danom donošenja. Dosta rasprave bilo je oko svečane sjednice u povodu 30. obljetnice Lovačkog saveza Herceg Bosne, gdje su svi članovi Uprav-

nog odbora bili jednoglasni u stavu da se ova obljetnica obilježi na svečan i dostojanstven način. Odlučeno je da se svečanost upriliči 21. svibnja 2022. godine u Mostaru, a formiran je organi-zacijski odbor za njezinu pripremu. Odlučeno je da se izvještajna i izborna skupština Saveza, po modelu „dva u jedan“, održe nakon proslave 30. obljet-nice Saveza, a o nadnevku će odlučiti Upravni odbor Saveza na svom idućem sastanku. U nastavku se raspravljalo o dugu člani-ca Savezu te o daljnjem statusu članica Saveza koje nisu podmirile svoj dug. Svi sudionici u raspravi bili su jedinstveni u stavu da svaka članica mora izvršavati preuzete obveze, a onu koja to ne čini treba sankcionirati za nerad i neodgo-vornost. U tom kontekstu, Upravni od-bor je odlučio da se županijskim vijeći-ma za lovstvo, čije su članice podmirile svoje financijske obveze Savezu, isplati naknada za rad vijeća u 2021. godini. Upravni odbor donio je odluku da se u Savez primi „DMS“ d. o. o. iz Glamo-ča, a odluka je donesena nakon što se Županijsko vijeće za lovstvo Hercegbo-sanske županije prethodno o tome pozitivno izjasnilo.Prihvaćen je prijedlog Povjerenstva za lovno streljaštvo o kalendaru streljačkih natjecanja u 2022. godini. Na sastanku je razmotreno pitanje novoga ciklusa izobrazbe i polaganja lovočuvarskog ispita i ispita za ocjenji-vača trofeja, sudjelovanje članica Saveza na treninzima o važnosti uloge lovaca u programu aktivnog i pasivnog nadzora bjesnoće u BiH, koje organizira Ured za veterinarstvo BiH, povećanje cijene tiskanja Hoopa! te pitanje vezano za izobrazbu grupovođa za pregled mesa ulovljene divljači. Pokrenuta je i hvale vrijedna inicijativa o dragovoljnom prikupljanju novčane pomoći hrvatskim lovcima i lovačkim udrugama na potre-som pogođenom području u Sisačko-moslavačkoj županiji, a sve u okviru akcije Hrvatskog lovačkog saveza kojom će se izravno pomoći lovcima i lovač-kim udrugama na tom području.O svim točkama dnevnog reda Upravni je odbor donio odluke, koje će obilježiti iduće razdoblje u radu Saveza, njegovih članica i županijskih vijeća za lovstvo.

Svi sudionici u raspravi bili su jedinstveni u stavu da svaka članica mora izvršavati preuzete obveze, a onu koja to ne čini treba sankcionirati za nerad i neodgovornost

Prvi sastanak u ovoj godini završio je donošenjem značajnih odluka


9

IZ SAVEZA

SAVEZ U ZRCALU STATISTIKE

Uglavnom je riječ o poželjnim povećanjimaU odnosu na 2020. godinu, značajno je povećan broj novih lovaca i broj iskaznica, a nije zanemariv ni porast naklade Hoopa!

Jedna izreka kaže, vrije-me teče kao živa voda. Vrijedi to, naravno, i za

2021., koja kao da je učvr-stila osjećaj kako u vrijeme digitalizacije i informatizacije godine sve brže zatvaraju svoj krug. Godina koja je protekla, kao i obično u takvim pri-godama, povod je za analizu brojnih statističkih podataka o različitim oblicima rada Lo-vačkog saveza Herceg Bosne i usporedbu s prethodnim go-dinama. Odmah treba reći da je epidemija koronavirusa i u 2021. u mnogočemu utjecala na (ne)provođenje određenih lovnih aktivnosti.

LOVCI PRIPRAVNICI

U 2021. godini lovačke su udruge prijavile 476 lovaca pripravnika, što je najviše u posljednjih pet godina. Lovački je ispit položilo njih 439, a dodaju li se tomu broju još 23 pripravnika iz 2020. godine, ukupno su to 462 nova lovca. U uspo-redbi s 2020., prijavljeno je 85 pripravnika više, a 101 pripravnik više položio je lovački ispit. Sve je više lov-kinja, u 2021. godini bilo ih je jedanaest.

Novim rješenjem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva od 9. rujna 2021., imenovano je Povjerenstvo za polaganje lovačkog ispita u kojem su: Alojz Dunđer, predsjednik, Vlado Soldo, dopredsjednik, Jako Čavara, član, Zoran Lo-vrić, član i Ivica Lučić, tajnik. Povjerenstvo je u protekloj godini provelo 16 lovačkih ispita. Većina ispita bila je organizirana za pripravnike iz više članica određenog žu-panijskog vijeća za lovstvo, pa je i broj kandidata na ispitima najčešće bio veći od 30.Najviše pripravnika bilo je u Županiji Središnjoj Bosni – 124, a onda slijede Her-cegbosanska – 110 i Hercego-vačko-neretvanska – 107. Gleda li se prosjek priprav-nika po broju čla-nica županijskog vijeća za lovstvo, najviši prosjek ima Županija Zapad-nohercegovačka – 12,7, potom Županija Središ-nja Bosna – 12,4. Među lovačkim udrugama po broju pripravni-

ka prednjači HLU „Kravica“ Ljubuški – 36, ispred LD-a „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje – 33 i LU-a „Vran“ Tomislavgrad – 31. U 2021. godini lovaca pripravnika nije bilo jedino u LU-u „Lisac“ Ravno.Što je razlog nešto većem broju lovaca pripravnika u 2021. godini, ako se zna kakve su opće demografske prilike u BiH? Većina mladih lovaca u svom zahtjevu za učlanjenje u lovačku udrugu kao razlog na-vodi ljubav prema prirodi i očuvanju života u njoj, druženje i bavljenje sportskim lovom. Dosta je i onih koji se učlanjuju u lovačku udrugu da bi, zbog odredaba zakona o

oružju i streljivu, mogli zadr-žati lovačko oružje naslijeđe-no od člana svoje obitelji. Povjerenstvo za izobrazbu i polaganje lovočuvarskog ispita Lovačkog saveza Herceg Bosne, na zahtjev članica provelo je ispite u Orašju, Novoj Biloj, Uskoplju, Livnu i Mostaru. Ispit za lovočuvara položila su 52 kandidata, što bi moglo pomoći lovačkim udrugama da pojačaju nadzor nad svojim lovištima i uvedu više reda u njima.

PIŠE VLADO BOŠNJAK


10

IZ SAVEZA

ISKAZNICE I MARKICE

U 2021. godini Savez je izdao 709 novih iskaznica, a godi-nu dana ranije 395. Glavni razlog za ovu razliku treba tražiti u „novim“ lovačkim markicama na kojima je tiskan broj lovačke iskaznice lovca. Premda su u nekim članicama Saveza, zbog povećanog posla pri njihovoj podjeli i eviden-ciji, markice s brojem izazvale poprilično nezadovoljstva, činjenica je da su postigle očekivani učinak. U svim je udrugama bilo (i još uvijek ima) lovaca koji su redovito podmirivali članarinu udruzi, a nisu imali (i još uvijek nemaju) lovačku iskaznicu. Zato što ovaj put nisu mogli dobiti mar-kicu, mnogi su dugogodišnji lovci tek sada zatražili lovačku iskaznicu. Zanimljivo, nekoli-cina njih, iako su duboko u de-vetom desetljeću života, tek su sada zatražili i dobili lovačku iskaznicu. Markice s brojevima „zaslužne“ su za još poneki po-zitivan pomak, primjerice, za povećani broj lovaca na razini Saveza, što je interes i Saveza i njegovih članica. U 2021. godi-ni zamijenjeno je 486 iskaznica koje su izdane 2012. godine i kojima je istekao desetogodiš-nji rok valjanosti.

HOOP!

U 2021. godini Savez je, u pla-niranim rokovima, izdao pet brojeva Hoopa!, od kojih dva na povećanom broju stranica. Prosječna naklada po broju

iznosi 8552 primjerka, što je za 279 primjeraka više nego 2020. godine, a ako se doda i 200 primjeraka koje, zbog specifičnih razloga, 2021. godine nisu dobivali lovci LU-a „Livanjsko polje“ Lištani, onda je povećanje naklade još značajnije. U 2021. godini u Hoop! su se, nakon što su, zbog ko-ronavirusa, u 2020. utihnuli pucnji na streljanama, „vratili“ tekstovi o lovnom streljaštvu, njih desetak, što još uvijek nije slučaj s lovačkim večerima i zajedničkim lovovima. U najčitanijoj rubrici u listu, „Iz lovačkih društava“, po-navlja se stara praksa. Apel uredništva (nezainteresira-nim) članicama da se trgnu i tako u ovoj rubrici osiguraju ravnomjernu zastupljenosti svih članica Saveza, nije uro-dio bogzna kakvim plodom. Potvrđuje to podatak da iz deset članica nije bilo ni jed-nog teksta, a iz njih pet tek po jedan! Sa sigurnošću znamo da i u tim udrugama ima dosta aktivnosti koje mogu podijeliti s čitateljima Hoopa!, čime bi i sami lovci te udruge bili zadovoljniji i dobili do-datni radni motiv za još bolje predstavljanje svoje udruge. Uostalom, nije zabranjeno pi-sati i o neradu, nesuglasicama i ostalim problemima s kojima se suočavaju lovci u pojedi-nim udrugama. Obznanjivanje i takvih sadržaja možda može biti onaj potrebni korak da udruga krene ka željenom oporavku.U stalnoj rubrici „In memo-

riam“ u 2021. godini objav-ljeno je 105 osmrtnica, 27 više nego godinu prije. Iz 12 udruga nije objavljena ni jedna osmrtnica! Iz 9 od njih, u dvije zadnje godine nije objavljena ni jedna osmrtni-ca! Je li ovo odraz stvarnog stanja ili nemar odgovornih u tim udrugama prema umrlim kolegama, retoričko je pitanje. Na koje nije baš teško odgo-voriti.Na sastanku uredništva Ho-opa!, održanom 26. siječnja 2022., prihvaćen je plan izla-ženja Hoopa! u 2022. godini. Objavljujemo ga, želeći i na taj način pozvati lovce, a poseb-no vodstva lovačkih udruga, da bar dio svojih aktivnosti u riječi i slici podijele sa svim čitateljima Hoopa!. Što se ne zapiše, brzo se zaboravi, a grijeh se čini i „propustom“.

ODLIČJA

Zbog epidemije koronaviru-sa u 2021. godini izostale su tradicionalne lovačke večeri u lovačkim udrugama. Održa-ne su tek dvije i to na kraju godine, i o njima možete čitati u ovom broju. Bio je to razlog što je izostala dodjela lovačkih odličja. Učinile su to samo LU „Sava“ Orašje i LD „Radovanj“ Posušje. Odličje prvoga reda dobila su dva lovaca, Odličje drugoga reda četiri lovca, Odličje trećega reda 17 lova-ca. Sve naše članice održale su svoje redovite godišnje skupštine, pa držimo da su se odličja zaslužnim lovcima mogla dodijeliti u toj prigodi. Skupštine bi tako imale i sve-čani karakter, a lovci bi možda dobili poticaj i motiv više za predaniji rad u lovstvu.

PLANIZLAŽENJA HOOPA!U 2022. GODINI

Hoop! br. Razdoblje U tisak ide: Dostava tekstova do: Dostava (promjena)adresa lovaca u Savez do:

132 Siječanj - veljača 14. 3. 2022. 4. 3. 2022. 9. 3. 2022.

133 Ožujak - svibanj 6. 6. 2022. 27. 5. 2022. 1. 6. 2022.

134 Lipanj - kolovoz 22. 8. 2022. 13. 8. 2022. 17. 8. 2022.

135 Rujan - listopad 25. 10. 2022. 15. 10. 2022. 19. 10. 2022.

136 Studeni - prosinac 16. 12. 2022. 9. 12. 2022. 12. 12. 2022.

Odličje prvoga reda dobili su: Luka Živković, Ivo Baotić i Vlado Džoić iz LU-a „Sava“ Orašje.

Odličje drugoga reda dobili su: Zvonko Pejić, Marko Damjanović, Vinko Kobaš, Mladen Župarić i Ivo Župarić iz LU-a „Sava“ Orašje; Krešo Mitar i Marinko Grubišić iz LD-a „Radovanj“ Posušje.

Odličje trećega reda dobili su: Marko Klaić, Željko Mišković, Ivan Antičević, Ivo Župarić, Damir Župarić, Marijo Kosić, Zahir Ćorhasanović, Pero Prgić, Marko Neretljak, Marko Dominković, Mustafa Beširević, Luka Arlović i Anto Vidović iz LU-a „Sava“ Orašje; Mario Tomić, Srećko Žulj, Ivica Biško, Ante Bašić, Zvonko Kovač, Vlado Duspara, Miljenko Bošnjak, Tihomir Markota, Bruno Kovač i Branko Duspara iz LD-a „Radovanj“ Posušje.

DOBITNICI ODLIČJA


11

IZ SAVEZA

Sastanak članova Po-vjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkoga

saveza Herceg Bosne proširen predstavnicima sudionika Lige Herceg Bosne u lovnom streljaštvu, održan je 24. velja-če ove godine u Mostaru. Na dnevnome redu bilo je izvješće o natjecanjima u 2021. godini i donošenje kalendara natjeca-nja za 2022. godinu. U osvrtu na prošlu godinu izraženo je zadovoljstvo što su, unatoč problemima s korona-virusom, održana sva planira-na natjecanja. Na pojedinim natjecanjima neke ekipe nisu bile kompletne. Malo je novih strijelaca, posebice mlađih, pa je na lovačkim udrugama da se pozabave ovim problemom, posebice tamo gdje postoje streljane. Za lovno bi streljaš-tvo trebalo biti mjesta u godiš-njim planovima rada udruga i za to bi udruge trebale osigura-ti financijsku potporu. Ili slijedi svojevrsno potonuće lovnoga streljaštva, za što je najbolji primjer LD „Jarebica“ Mostar. Društvo koje ima bogatu tradi-

KALENDAR NATJECANJA U LOVNOM STRELJAŠTVU ZA 2022. GODINU

Streljačko natjecanje „Memorijal Miljenko Mića Lasić“ Široki Brijeg 30. 4. 2022. Otvoreno prvenstvo LD-a „Mosor“ Široki Brijeg - zaustavljanje tenkova (L) 14. 5. 2022. Otvoreno prvenstvo LD-a „Tetrijeb“ Kreševo 28. 5. 2022. Prvenstvo LD-a „Vepar“ Rama 29. 5. 2022.Otvoreno prvenstvo Saveza, HLU „Orao“ Čitluk (L) 4. 6. 2022. Županijsko prvenstvo – Dani kosidbe na Kupresu „Streljanica 2022.“ 2. 7. 2022.Otvoreno prvenstvo LD-a „Zec“ Busovača“ (L) 16. 7. 2022. Otvoreno prvenstvo LU-a „Kuna“ Domaljevac „Memorijal Željko Pejić – TURO“ 23. 7. 2022. Prvenstvo članica Saveza, LU Sava“ Orašje (L) 6. 8. 2022. Otvoreno prvenstvo LD-a „Lještarka“ Kiseljak 13. 8. 2022.Prvenstvo LO-a „Vitez“ Vitez 28. 8. 2022.Otvoreno prvenstvo LU-a „Jadran“ Neum (L) 3. 9. 2022. Otvoreno prvenstvo HLU-a „Malič“ Grude (L) 17. 9. 2022.Otvoreno prvenstvo LD-a „Galeb“ Čapljina (L) 1. 10. 2022.

SASTANAK POVJERENSTVA ZA LOVNO STRELJAŠTVO

Zadovoljstvo i neizvjesnost

ciju i koje je donedavno bilo u vrhu lovnoga streljaštva u BiH, došlo je u stanje da ne može organizirati ni svoje natjecanje, niti poslati ekipu na druga na-tjecanja. Slični problemi naziru se u Čapljini i Grudama. Na sastanku je usuglašen dosta sadržajan kalendar natjeca-nja u 2022. godini. Hrvatska lovačka udruga „Orao“ Čitluk bit će domaćin Otvorenoga prvenstva Saveza (4. lipnja na streljani „Sveti Hubert“), a Lovačka udruga „Sava“ Orašje Prvenstva članica Saveza (6. kolovoza na streljani „Jelene-ži“). U program streljačkih na-

tjecanja uvršteno je i Otvoreno prvenstvo LD-a „Lještarka“ Kiseljak. Strijelci „Lještarke“ već nekoliko godina sudjelu-ju na natjecanjima. Kako, za sada, nemaju svoje streljane, natjecanje će organizirati na streljani u Kreševu. Svi sudio-nici sastanka pozdravili su ovu odluku „Lještarke“, a nadamo se da će to pokazati i svojim sudjelovanjem na ovome natjecanju.U Ligi Herceg Bosne sudjelo-vat će šest lovačkih udruga, a imat će sedam kola (Široki Bri-jeg, Čitluk, Busovača, Orašje, Neum, Grude i Čapljina).

Ove se godine u travnju na-vršava godina dana od smrti kolege lovca, strijelca i za razvoj lovnoga streljaštva jako zaslužnoga čovjeka, generala Miljenka Miće Lasića. Tim će povodom Streljački klub „Široki Brijeg“ i LD „Mosor“ Široki Brijeg, 30. travnja na streljani na Mostarskome blatu, orga-nizirati streljačko natjecanje „Memorijal Miljenko Mića Lasić“. Ovo natjecanje postat će tradicionalno, što je jedan mali dio zahvalnosti za sve ono što je učinio naš Mića. U kontekstu stalnoga rasta cijena, na sastanku se govorilo o nabavci streljiva i ostalim troškovima natjecanja. Ukupan trošak sudjelovanja jednoga strijelca u Ligi Herceg Bosne iznosi oko 1000 KM. Svaki od njih natječe se pod nazivom udruge čiji je član. Red bi bio da se strijelcima pokrije bar dio ovih troškova, što neke udruge i čine. Na kraju je usvojen dosta bogat kalendar natjecanja za 2022. godinu. Ljubitelji ovoga vida lovačke djelatnosti imat će prigodu sudjelovati na ovim natjecanjima, uživati kao gleda-telji ili se informirati sa stranica našega lista.

PIŠE VLADO BOŠNJAK

Članovi Povjerenstva za lovno streljaštvo na sastanku u Mostaru


12

IZ SAVEZA

Lovna sezona je završila, oprema očišćena, a lo-vačko oružje i dugoroč-

nije podmazano, kako bi se spremno dočekala nova lovna sezona. U lovačkim udruga-ma u kojima se sve aktivnosti svode uglavnom na lov, na-stupa svojevrsno mirovanje. U onima drugima u kojima se kvalitetno radi, nema vreme-na za predah, pred njima su brojne i zahtjevne aktivnosti i obveze.

BROJNO STANJE DIVLJAČI

Prva obveza je utvrđivanje brojnog stanja, odnosno prebrojavanje divljači. To je zakonska obveza koju korisnik lovišta mora prove-sti. Proljetno brojno stanje divljači je veličina matičnog fonda divljači na kraju jedne i početku nove lovne godine (uz obračun prijelaza divlja-či iz jednog u drugi dobni razred). Brojno stanje mora se utvrditi za sve glavne vrste divljači zastupljene u lovištu. Zbog mogućeg velikog utje-caja ptica i sisavaca grabežlji-

PROLJEĆE U LOVIŠTU

Hoće li sezona biti uspješna, ovisi o njezinoj pripremiPrebrojavanje divljači, unos hrane i soli u lovište, popravak i izgradnja objekata, putova i staza, nadzor nad grabežljivcima, osiguranje mira u lovištu, ocjena trofeja, izrada potrebnih planskih dokumenata…, sve su to obveze koje u proljeće stoje pred svakom lovačkom udrugom

PIŠE IVICA DRMIĆ

vaca na glavne gospodarske vrste, poželjno je odrediti i njihov broj. Metode utvrđivanja broja divljači različite su za sitnu i krupnu divljač. Ako se utvr-đivanje provede na cijelom prostoru, što je teško, pose-bice ako je u pitanju velika površina te teško pristupačan i/ili pokriven teren, riječ je o apsolutnom utvrđivanju broja divljači (fazan, jarebica poljka i jarebica kamenjar-ka). U suprotnom je riječ o relativnom utvrđivanju broja divljači, pri čemu se odredi broj jedinki na približno 1/3 lovnoproduktivne površine. Ovako se najčešće utvrđuje broj zečeva (metoda ogled-nih ploha). Fazan, jarebica poljka i jarebica kamenjarka prebrojavaju se apsolutnom metodom. Točnost podataka kontrolira se kombiniranjem pozornog motrenja hranilišta, kao i kontrolnim pojasnim pretraživanjem trake širine 100 m, uz pomoć psa ptičara i svega tri brojača. Broj divljih pataka i liski utvrđuje se stal-nim opažanjem na jutarnjim i večernjim preletima.


13

LOVIŠTE

Za krupnu divljač potrebni su detaljniji podaci (spol, starosna i dobna struktura), pa je prvi preduvjet stručna osposobljenost ljudstva, što najčešće ograničava angaži-ranje većine članstva, izuzev pripadnika stručne službe, odnosno lovočuvarskog osoblja. U lovištu moraju po-stojati infrastrukturni objekti (lovnogospodarski i lovno-tehnički) koji im omogućuju izvršenje zadaće. Premda se broj krupne divljači utvrđuje tijekom cijele godine, zima je vrijeme intenziviranja pre-brojavanja, jer se tada većina divljači grupira. Prebrojavanje se najčešće vrši na hranilišti-ma ili prirodnim zimovali-štima. U lovištima u kojima se dugi niz godina precizno vode lovne statistike o od-strelu pojedinih vrsta divljači, do rezultata se može doći i proračunom lovnog indeksa (povratno računanje). Ovaj se proračun može primjenjivati samo ako postoje dugogodiš-nje precizno vođene lovne statistike o odstrelu pojedinih vrsta divljači.

IZLAGANJE HRANE I SOLI

Lovci trebaju nastaviti s izlaganjem hrane za prihra-nu divljači, soli, mineralnih dodataka i lijekova, bez obzira na visinu snježnog pokrivača, pa čak i kada on u cijelosti nestane. Hranu je potrebno iznositi sve dok divljač u slobodnoj prirodi ne bude

mogla pronaći dovoljno kvalitet-ne hrane. Tako se pomaže divljači da u dobroj kondiciji iziđe iz najnepo-voljnijeg razdoblja. Kako je dio divljači u visokom stadiju gravidnosti, time će se poboljšati potomstvo, što je jedan od preduvje-ta za bolju trofejnu vrijednost. Isto-dobno se pobolj-šava zdravstveno stanje divljači, smanjuju se nelov-ni gubici (nedo-voljno uhranjena, izgladnjela i bolesna divljač često postaje plijenom grabežljivaca ili stra-da od jake zime), kao i štete od divljači. Hrana se izlaže samo u namjenskim hranilištima. Nepravilno izlaganje hrane za divljač, osim lošeg financij-skog učinka (uništenje hrane zbog kvarenja), može biti i opasno, jer pokvarena hrana može biti uzročnik bolesti divljači. Hrana se obnavlja ovisno o dinamici njezine potrošnje. Na hranilištu će divljač redovito konzumirati samo onoliko hrane koliko nije našla u lovištu. Nedo-statak hrane može izazvati migraciju divljači – sezonsku ili trajnu. Sezonska migra-cija u drugi dio lovišta nije opasna, ali u drugo lovište može biti – u slučaju odstre-la, odnosno trajne migracije su nenadoknadiv gubitak za korisnika lovišta iz kojeg je divljač otišla.

POPRAVAK I IZGRADNJA OBJEKATA

Korisnik lovišta treba imati opću sliku stanja lovnogos-podarskih i lovnotehničkih objekata u lovištu. Lovnogos-

podarska osnova i godišnji plan gospodarenja obvezuju korisnika lovišta da izgra-di određen broj objekata u lovištu, a trenutačno stanje objekata obvezuje ga na njihovo održavanje. Objekti mogu biti oštećeni zbog viso-kog snježnog pokrivača, leda, udara vjetra i groma, potresa i sl. Pravodobnim poprav-kom sprečava se veća šteta i omogućuje stavljanje objekata u funkciju (promatranje, hra-njenje, lov divljači i sl.).

UREĐENJE PUTOVA, STAZA…

Ova se aktivnost vrlo često provodi u suradnji s lokalnom šumarijom, budući da šuma-rije moraju omogućiti gotovo svakodnevni odlazak meha-nizacije odnosno djelatnika u sve odjele. Uz putove se siječe drveće koje se nadvi-silo na put (najčešće visoka i tanka stabla, pod utjecajem visokog mokrog snijega ili ledene kiše). Ako se lovištem kontinuirano gospodari staze je relativno lako očistiti. S ve-getacije se odstranjuju grane ili grančice koje smetaju pri kretanju stazom. Lovišta koja su tek dodijeljena na gospo-darenje u puno su lošijem

stanju, jer su staze najčešće zarasle (kao npr. u ŽSB-u, zbog višegodišnje zabrane svih lovnih aktivnosti). Od čistoće staza vrlo često ovisi uspjeh lova, jer je pucanje grančice pod nogom lovca spasilo nebrojene srnjake. Ne tako davno u posebnom lovištu „Kruščica“ lovoču-varsko je osoblje metlama čistilo glavne staze u lovištu. Uređeni putovi omogućit će korištenje vozila za dovoz hrane za prehranu i prihranu divljači, materijala za izradu ili popravak objekata, ali i brz izlazak lovočuvarske službe u slučaju potrebe za interven-cijom.

Brojno stanje mora se utvrditi za sve glavne vrste divljači zastupljene u lovištu

Nepravilno izlaganje hrane za divljač, osim lošeg financijskog učinka, može biti i opasno, jer pokvarena hrana može biti uzročnik bolesti divljači

Prometnice u lovištu moraju biti prohodne


14

LOVIŠTE

KONTROLA GRABEŽLJIVACA

Kontrola broja grabežljivaca u lovištu trebala bi biti stalna zadaća korisnika lovišta. Ni jednoj se vrsti grabežljiva-ca ne smije dopustiti da se „razmaše“, odnosno razmnoži i obitava u količinama koje su nepodnošljive. Naime, povećani broj grabežljivaca uzrokuje povećan pritisak na divljač koja je njihov plijen, čime se povećavaju nelov-ni gubici, odnosno štete na divljači. S druge strane broj grabežljivaca u lovištu morao bi biti iznad biološkog mini-muma za određenu površinu, što je dovoljno da se spriječi nestanak vrste s tog područja, ali i da se osigura dobra se-lekcija divljači. Naime, većina grabežljivaca bolje provodi selekciju divljači od lovaca. Oni se uglavnom orijentiraju na bolesnu, slabiju i izgladnje-lu divljač, za razliku od većine lovaca koji pucaju na sve što im iziđe pred pušku. Broj grabežljivaca se prati tijekom cijele godine.

MIR U LOVIŠTU

Mir u lovištu, uz dovoljne količine hrane i vode, najzna-čajniji je čimbenik kvalitete lovišta. Mir u lovištu ugroža-vaju krivolovci, psi i mačke

skitnice, prevelik broj grabe-žljivaca, ali i sve osobe koje se kreću lovištem: djelatnici šumarstva, planinari, šetači, izletnici, skijaši itd. Uznemi-rena divljač se pokreće, dakle, troši dodatnu energiju koju, zbog nedostatka prirodne hrane, teško može nadokna-diti. Stalnim prisustvom lo-vočuvarskog osoblja u lovištu odvraćaju se krivolovci, a u slučaju da psi, mačke skitni-ce i grabežljivci proganjanja divljač, lovočuvari ih mogu odstrijeliti i tako spasiti div-ljač. Lovočuvari imaju obvezu realizirati ostatak do odstrel-nih kvota koje nisu realizirane kroz redovite lovove sitne divljači te akcija na grabežljiv-ce. To se realizira u bliskim susretima pri svakidašnjim obilascima terena ili s visokih čeka noću s mjesečinom na mrciništima.

IZRADA DOKUMENATA

Nakon utvrđivanja brojnog stanja divljači, izrađuju se sljedeći dokumenti: elabo-rat prebrojavanja, tiskanica „Praćenje promjena katastra lovišta“, zapisnik o proljet-nom prebrojavanju divljači, godišnji plan gospodarenja lovištem (GPG), izvješće o izvršenju GPG-a i dokumenti vezani za katastar lovišta. Na temelju elaborata prebro-javanja, tiskanice „Praćenje promjena katastra lovišta“ i zapisnika o proljetnom prebrojavanju divljači, stručna osoba (za koju je Zakon o lovstvu propisao kriterije) izrađuje godišnji plan gospodarenja lovištem. GPG je kratkoročni planski dokument za iduću lovnu godinu (od 1. 4. tekuće do 31. 3. iduće godine) i dostavlja se ovlaštenom ministarstvu (federalnom za posebna lovišta, a županijskom za sva ostala lovišta). Uz GPG se dostavlja zapisnik o proljet-nom prebrojavanju divljači te izvješće o izvršenju GPG-a za proteklu godinu. Zakon o lovstvu nije odredio rok za dostavu plana, ali je preporu-ka da se dostavi u što kraćem roku, jer se realiziranju plana može pristupiti tek nakon do-bivanja suglasnosti. Za lovišta za koja još uvijek nije urađe-na lovnogospodarska osnova izrađuje se privremeni GPG, na temelju čega je moguće dobiti suglasnost, ali maksi-malno na godinu dana.Izvješće sadrži propisane tiskanice, koje popunjava stručna osoba, za koju vrijede isti kriteriji kao i za plan. Lovci imaju obvezu voditi kronološke evidencije o svim radovima u lovištu, kao i o provedenim mjerama pro-pisanim osnovom odnosno planom. Kronološka eviden-cija služi za popunjavanje

tiskanica izvješća. Budući da su tiskanice koncipirane po načelu planirano (iz plana za tu godinu) – realizirano (stvarno), potrebno je valja-no obrazloženje svake razli-ke. Velika odstupanja između planiranog i realiziranog prvi su signal za nepravilnosti, a u krajnjem slučaju korisniku može biti i oduzeto lovište, uz obvezu plaćanja negativ-nih razlika.U okviru katastra lovišta korisnik lovišta popunjava tiskanice „Opći podaci“ (sadrži manje promjenjive vrijednosti, koje je potreb-no ažurirati) i „Praćenje promjena katastra lovišta“ (promjene do kojih je došlo u protekloj lovnoj godini). Po jedan primjerak katastra lovišta korisnik lovišta dužan je dostaviti mjerodavnom federalnom i županijskom ministarstvu ne kasnije od 15. 3. za proteklu lovnu godinu.

OCJENA TROFEJA

S obzirom na to da je lov na većinu krupne divljači završen, preostaje ocijeniti stečene lovačke trofeje, što je posao povjerenstava za ocje-njivanje trofeja. Prije toga lovci trebaju obraditi trofeje i donijeti ih na ocjenjivanje. Povjerenstva će ocijeniti trofeje, ispisat će se trofejni listovi i tiskanice izvješća o ocijenjenim trofejima i evidencija trofeja divljači. Napravi li se iscrpna obra-da podataka iz izvješća o ocijenjenim trofejima, može se steći uvid kako korisnik lovišta gospodari lovištem. Razloga za zadovoljstvo može biti, ako je prosječna vrijednost trofeja i mesa od divljači veća u odnosu na prethodnu godinu. Ako nije tako, potrebno je preispita-ti mjere uzgoja i „zasukati rukave“.

Ni jednoj se vrsti grabežljivaca ne smije dopustiti da se „razmaše“, odnosno razmnoži i obitava u količinama koje su nepodnošljive

Ocjenjivanje trofeja divljači


15

LOVIŠTE

Grmeču, ponajprije u očuvanim, starim sa-stojinama bijeloga i crnoga bora, bukve, jele i smreke. Zimuje u zaklonjenim nižim predje-lima. Nova područja uglavnom zaposjedaju mlade ptice i to vrlo često zbog nedostatka hrane, zimi. Osim nedostatka hrane, migra-ciju mogu potaknuti i prevelika uznemiriva-nja. Ako na novim područjima ne pronađu zadovoljavajuće stanište, jedinke ne mogu opstati s obzirom na ograničene letačke sposobnosti tetrijeba. Stoga je razumljiva potreba postojanja koridora s prikladnim staništima na međusobnoj udaljenosti do 2 km, kako bi koke mogle migrirati u nova sta-ništa na prikladnoj nadmorskoj visini. Tetri-jeb se teško privikava na promjenu staništa i uznemirivanje. Stoga mu je za pronalaženje staništa presudna nadmorska visina, strana svijeta, raspoložive količine hrane i stupanj uznemirivanja od strane čovjeka.

PJEVALIŠTE

Osim raskošnoga perja mužjak se za pri-vlačenje ženki služi i ljubavnim ritualom. Kada se u rano proljeće na planinama počne buditi vegetacija, mužjak izlazi na čistine poznate kao tradicionalna pjevališta, podiže glavu, širi lepezasti rep, nakostriješi perna-tu bradu na grlu, kočoperi se i – počne se glasati. Zvukovi koje proizvodi podsjećaju na struganje, pucanje suhe grančice, žubore-nje potoka, udaranje loptica za stolni tenis, izvlačenje čepa iz boce pjenušca, a neki i na grgljanje te astmatično hroptanje. U početku se natječu samo mužjaci i to na granama, a pri kraju sezone pristižu i ženke. Mužjaci silaze s drveća i postaju još uzbuđeniji, a moguće su i ozbiljnije borbe među rivalima. Koke odabiru najboljeg za parenje. Nakon parenja mužjak ostavlja ženke i one se dalje same brinu o potomstvu. U našim krajevima sezona razmnožavanja tetrijeba gluhana počinje krajem ožujka i početkom travnja, a na nekim višim pjevalištima tek sredinom svibnja. Pjevu pogoduju temperature od 8 do 17 ºC, odnosno srednja temperatura zraka od 12 ºC. Pjevanje počinje početkom travnja i traje do kraja svibnja, s različitim intenzitetom. Pjev započinje rano izjutra, još za mraka, prije većine drugih ptica. Svojom pjesmom mužjaci pokušavaju iz svoga revira potjerati konkurente, ali i privući ženke. Pjevalište se obično proteže do kilometra u polumjeru. Stari se mužjaci redovito vraćaju na ista pjevališta, a godišnjaci i dvogodišnjaci nemaju vlastiti teritorij i mogu se kraće vri-jeme pojaviti na teritoriju drugoga mužjaka.

Sa 85 cm dužine i mase do 5 kg, tetrijeb gluhan naša je najveća koka i omiljeni trofej svakoga lovca koji drži

do svoje lovačke karijere. Iako pripada u pernatu divljač lov tetrijeba se svrstava u lov krupne divljači. Glava tetrijeba mužjaka je crna, kao i nešto duže perje ispod kljuna, tzv. brada. Iznad očiju ima dobro uočljivu „ružu“, odnosno izbočinu koja je sastavljena od kožnih resi-ca, crvene boje. Ova „ruža” posebno je uoč-ljiva tijekom parenja, kad u oči upada i perje mužjaka koje ga čini većim i živopisnijim. Ženke su jednoličnije od mužjaka, smeđe boje s prugama, što je ujedno kamuflaža, odnosno zaštita od grabljivica. Tetrijeb gluhan ponajviše se hrani biljnom hranom, a većinu animalnoga plijena ulovi s biljnom hranom. U proljeće i ljeto uglav-nom se hrani na tlu, a zimi u krošnjama. Zimi se hrani najčešće iglicama četinjača, izdancima i nešto manje češerima, a ljeti lišćem, stabljikama i plodovima borovnice, mahunice, šaša, preslice, mahovinom... Tetrijeb gluhan je vrsta s izrazito naglaše-nim spolnim dimorfizmom, tj. tjelesnom razlikom između mužjaka i ženke. Koke po-lažu od 5 do 12 pjegavih jaja na tlo u visokoj travi ili paprati. Oplođene ženke povlače se i gnijezde samotno Kao i za vrijeme parenja, ženke su plašljive i odlepršat će na najma-nji znak opasnosti. Na jajima ženka sjedi gotovo mjesec dana. Kad se izlegu, pilići su odmah pokretni i prate majku već drugi dan. Mladunci brzo rastu i za 3-4 tjedna počinju letjeti.

TETRIJEB (Tetrao urogallus L.)

Možda mu to bude posljednji ljubavni zovLovom tetrijeba gluhana u hladna proljetna jutra, često s dosta snijega u šumi, otvaramo novu lovnu sezonu. Samo najodvažniji lovci ustaju pred zoru ili zoru dočekuju u šumi, ne bi li prisustvovali najspektakularnijemu ljubavnom performansu kod divljači

STANIŠTE

Staništa velikoga tetrijeba su gorski predjeli vapnene podloge na kojima najčešće rastu jela, bukva, smreka te u manjem opsegu gorski javor i gorski brijest. Kako su tetri-jebu zimi glavna hrana pupovi jele i bukve te iglice jele odnosno smreke, za stanište odabire mješovite sastojine tih vrsta. Osim toga jelov i smrekov podmladak odličan su mu zaklon, pogotovo zimi kada druge vrste ostaju bez lista. Za zaklon tetrijeb traži dosta gustu vegetaciju, stara stabla s vodo-ravnim granama za spavanje te voli kad se prostrane šume izmjenjuju s proplancima kao pjevalištima. Područja u kojima veliki tetrijeb obitava najvećim su dijelom na području visokoga krša, na nadmorskoj visini oko 1300 metara. Za vrijeme parenja veliki tetrijeb traži tiha i mirna mjesta koja su ključna za stabilnost populacije. Kod nas se tetrijeb još može naći na Klekovači, Cincaru, Vitorogu, Plješevici, Osječenici, Goliji, Šatoru, Jadovniku, Konjuhu, Igmanu, Zelengori, Vranici, Treskavici, Koprivnici i

PIŠE TOMISLAV MIHALJEVIĆ

Stari se mužjaci redovito vraćaju na ista pjevališta, a godišnjaci i dvogodišnjaci nemaju vlastiti teritorij i mogu se kraće vrijeme pojaviti na teritoriju drugoga mužjaka


16

LOVNA DIVLJAČ

Pjevalište je područje smješteno najčešće na zaravni vršne kote ili duž izrazitoga grebena i redovito je okrenuto prema istoku. Zau-zima do 3 ha površine i na njemu su nužno velika, dominantna stabla. Općenito je pri-hvaćeno da se pjevalištem smatra područje u šumi na kojem opetovano pjevaju barem dva mužjaka, no nije rijedak slučaj da na pojedinim tradicionalnim mjestima pjeva samo jedan mužjak. Gustoća populacije tetrijeba na određenom području mijenja se i ovisi o kvaliteti staništa. Tako je, npr., za-bilježena gustoća od 1 do 2 pjevajuća muž-jaka na 100 ha, a ljeti, izvan sezone parenja, od 10 do 15 ptica na 100 ha. Zimi, na kvali-tetnim staništima gustoća ide u rasponu od 10 do 15 ptica na 100 ha. Pjesma mužjaka sastoji se od škljocanja, zvuka „plonk“ koji podsjeća na vađenje čepa iz boce i brušenja, koje zvukom podsjeća na brušenje kose. Nekoliko sekunda, koliko traje faza bru-šenja, kaže se da tetrijeb ne vidi i ne čuje. Bez obzira na razloge koji dovode do toga, nepobitno je da je pozornost mužjaka u

tome trećem dijelu pjevanja znatno smanjena te mu se tada može

približiti, što se i koristi za posebnu tehniku

lova zvanu naska-kivanje. Mužjaci

i ženke susreću se na pjevali-

štima samo radi

parenja. Odrasli mužjaci uglavnom žive samotnjački, izuzev u sezoni parenja, kada osnivaju i brane svoje kratkotrajne hareme. Obično se misli da se tetrijeb glasa samo za ljubavnoga pjeva. Ne, on to čini i u drugim situacijama, izražavajući tako svoje raspo-loženje. Glasanje se sastoji od tri dijela. Prvi dio sliči na udaranje drvom o drvo i to sva-ke sekunde po jedan udarac, a ima ih pet do deset. Drugi dio pjesme su ti isti udarci, ot-prilike njih pet-šest, samo su ubrzani i traju oko dvije sekunde, a nakon toga dolazi tupi zvuk, kao da smo otvorili bocu začepljenu čepom. Treći, posljednji dio pjesme je tzv. brušenje, koje sliči zvukovima brušenja kose. Za vrijeme brušenja tetrijeb ne čuje i znatno slabije vidi, osobito predmete ispod sebe jer tada diže glavu. Vid mu je smanjen i zbog prekrivanja oka očnim kapkom, koji za trajanja brušenja treperi. Pri brušenju ne čuje zbog glasnoće zvuka i mehanizma u uhu koji mu zatvara dovodni slušni kanal. Pjevanje tetrijeba čuje se 150 do 200 metara daleko, a brušenje se čuje najdalje. Na pje-valištima se mužjaci bore za koke kljunom, nogama i krilima i ti se tragovi, kao i tragovi parenja, mogu vidjeti na pjevalištima. Na tim mjestima, ali i u gustišima u koja se mužjaci povlače radi mitarenja poslije parenja, mogu se naći njihova iščupana ili otpala pera. Otpala pera mogu se naći i uz suhe kupke od prašine ili pijeska, gdje se tetrijebi dolaze prpošiti. Tu se vide

i otisci nogu, tijela i krila. Kod nađenih pera bitno je dobro poznavati ptice kako bi se moglo utvrditi kojoj vrsti pripadaju.

LOV TETRIJEBA

Lov tetrijeba ubraja se u najneobičnije lovo-ve krupne divljači. Tetrijeb se lovi u svitanje ili u sumrak za vrijeme parenja, kada brusi i za to vrijeme ne čuje šumove oko sebe. Ta nepažnja traje samo nekoliko sekunda, što spretnijim lovcima daje vremena domoći se njegova cijenjenoga pernatoga trofeja. Veliki se tetrijeb lovi puškom s užlijebljenim cijevima kalibra 5,6 mm i težinom zrna većom od 2,6 grama i puškom sačmaricom uporabom sačme promjera 4 mm i više. Tetrijeba uspješno love iskusni lovci i dobri poznavatelji terena (pjevališta) ili neiskusni lovci uz pratnju stručnoga voditelja. Veliki tetrijeb mužjak lovi se od 15. ožujka do 31. svibnja. Trofej velikoga tetrijeba je prepa-rirani kompletan primjerak ptice ili glava s vratom i repnim perima.

Lov naskakivanjem speci-fična je vrsta lova

prikradanjem. Ovom se

vrstom lova


17

LOVNA DIVLJAČ

lovi isključivo veliki tetrijeb – gluhan. Lov naskakivanjem u tijesnoj je vezi s činjenicom da tetrijeb u jednome dijelu svoje pjesme – brušenje, niti čuje, niti vidi, što lovcu daje vre-mena za naskakivanje. U tih nekoliko sekunda lovac se nastoji približiti tetrijebu. Približa-vanje treba biti što hitrije, ne pazeći previše na buku koja se pritom pravi. Ako se i slomi koja grana ispod noge, tetrijeb koji brusi to neće čuti. Međutim, ako se lovac ne zaustavi (stane kao ukopan) prije nego li tetrijeb završi brušenje, ovaj će ga sigurno opaziti i nestati u dubini šume. S obzirom na doba godine kada se ovaj lov izvodi i činjenicu da tetrijeb živi u planinama na nadmorskoj visini ne manjoj od 1100 do 1500 metara, u tom razdoblju na tim visinama skoro uvijek ima snijega i kretanje je otežano. Lov na tetrijeba naskakivanjem zahtjevan je i spada u najljepše lovove. Iziskuje mnogo znanja, iskustva i lovačke sreće. Lovac koji prvi put ide u ovakav lov, bez pomoći isku-sna vodiča teško će doći do željenoga trofeja, osim ako ga slučajno ne odstrijeli. Pratitelji lovca koji imaju dugogodišnje iskustvo lako pronalaze pjevališta i stabla na kojima tetri-jeb prenoći, a po tragu u snijegu prepoznaju je li se tetrijeb samo kretao ili je i pjevao. U normalnome hodu ide noga za nogom, a u pjevanju su koraci kraći, otisnuti cik-cak, s paralelnim prugama od spuštenih krila. Pjevanje i parenje počne krajem ožujka i traje do kraja svibnja. Neiskusni lovci očekuju glasnu pjesmu ove velike ptice, koju su možda nekad i čuli ali su je zamijenili nekim drugim zvukovima iz prirode. Pjesma mu je vrlo tiha i teško je odrediti s koje udaljenosti dolazi.

Nedopušteni ili nezakoniti lov je usmrćivanje divljih životinja kojim se krše

pravovaljani propisi, što znači lov divljači bez odobrenja korisnika lovišta uz ilegalni promet i trgovi-nu trofejima, mesom ili dijelovi-ma divljači. Nezakoniti lov dovodi do različitih neželjenih posljedica u lovištima, nerijetko i nesreća u vidu ranjavanja ili čak smrtnih slučajeva. Zbog nestručnoga i ne-selektivnoga odstrela grla, krivo-lov uzrokuje i ekonomske gubitke korisniku lovišta. Za navedene ilegalne aktivnosti odnosno djela postoje propisane prekršajne i kaznene odredbe u zakonskoj regulativi. Propisi koji regulira-ju lov razlikuju se od države do države. Lov bez dozvole kolokvi-jalno nazivamo lovokrađom, a lov u vrijeme lovostaja često se naziva krivolovom, iako zakonski propisi ne poznaju ovu terminologiju. Svi propisi iz oblasti lovstva trebali bi jamčiti da se lov obavlja sigurno i odgovorno, bez negativnih utje-caja na biljni i životinjski svijet, kao ni na čovjeka. Za krivolov možemo slobodno reći da postoji otkako postoji i organizirano lov-stvo. Osobe koje počine ovo djelo nazivamo krivolovcima, ponegdje i lovokradicama ili zvjerokradi-cama. Sam čin počinjenoga djela definiran je pravosudnom prak-som kao protupravno otuđenje divljači ili njezinih dijelova i može se opisati kao krađa. Posebnoga profila krivolovaca nema, jer su u krivolovu zatečeni i državni službenici, i poljoprivrednici, i odvjetnici, i državni dužnosnici, tako da imovinsko stanje, druš-tveni položaj i obrazovanje nisu presudni za profil krivolovca.

NEKI NAČINI KRIVOLOVA Krivolov zamkama najstarija je metoda hvatanja divljači. Njome se može hvatati i krupna i sitna divljač. Krivolovci dobro poznaju navike i kretanje divljači te zamke postavljaju baš na prolazima divljači. Zamkama se uglavnom

Oni koji imaju dobar sluh, ako je vrijeme tiho mogu ga čuti na udaljenosti od 300 do 350 koraka. Kada se naskakivanjem lovac približi na pola udaljenosti, može mu se učiniti da je tetrijeb još daleko; ako je okrenut prsima, glasnije se čuje, a ako je okrenut leđima, čuje se tiše, čemu doprinosi rašireni rep koji prigušuje pjev. Ako lovac do konačišta stigne u popodnevnim satima, navečer treba izaći i pričekati tetrijeba koji će doletjeti na noćenje. Tetrijeba se čeka u prvi sumrak i on će sigurno doći na svoje drvo, ako ga prethodnoga dana nije nešto preplašilo. Dolijetanje tetrijeba popraćeno je jakim štropotom, pogotovo ako se spušta na crnogorično drvo gdje u krošnji propada i zaustavi se na debljoj grani. Tetrijeba se može odstrijeliti i navečer, ali je lovački to učiniti ujutro. U jutarnji lov treba poći na vrijeme, obući nešto toplije i u blizinu pje-vališta stići pola sata prije svanuća. I čekati. Ako nisu sigurni u dobar pogodak, lovcima na velikoga tetrijeba se preporučuje da ne pucaju, jer će ga sljedećega jutra opet naći na istome mjestu. Podijeljena su mišljenja oko oružja za lov ove plemenite divljači. Jedni zagovaraju sačmaricu, a drugi risanicu manjega kalibra. I jedna i druga puška imaju svoje prednosti i nedostatke. Kugla se može koristiti na većim udaljenostima, ali se dogodi da nastrijeljena divljač odleti ranjena i ne bude pronađena. Uporaba sač-marice preporučuje se na udaljenosti do 35 metara. Tetrijeba treba ciljati kad je okrenut prsima ili stoji bočno u brušenju, što se drži ispravno lovački. Kada je pogođen, pada niz grane, s tupim udarcem o zemlju. Ako je ranjen treba ga što prije uhvatiti, jer će ova snažna ptica na nogama pobjeći i biti izgubljena i za lovca i za lovište. Na mjestu odstrela ostane dosta perja, što ovisi o pogotku i padanju kroz granje, te to perje treba pokupiti i odnijeti preparatoru. Ovaj dragocjeni trofej svaki lovac želi preparirati i dodati svojoj lovačkoj zbirci, kao uspome-nu na jedan od nezaboravnih lovova.

Lov naskakivanjem u tijesnoj je vezi s činjenicom da tetrijeb u jednome dijelu svojepjesme – brušenje, niti čuje, niti vidi, što lovcu daje vremena za naskakivanje


18

LOVNA DIVLJAČ BROJ 132 / SIJEČANJ - VELJAČA 2022.

KRIVOLOV – NEZAKONITI LOV

Osobna korist i hedonizam iznad zakona i etikeOsobe koje su uhvaćene u nezakonitom lovu i imaju pravomoćnu sudsku presudu za to nedjelo, treba trajno i bez mogućnosti žalbe udaljiti iz lovačke udruge i lovišta te o tome obavijestiti tijelo ovlašteno za izdavanje dozvola za držanje i nošenje oružja

ka, a patke bi uhvatile kukuruz i zbog utega ne bi mogle podi-gnuti glavu pa bi se utopile. Krivolov klopkama je po nači-nu hvatanja i mjestu postavlja-nja sličan zamkama, ali postoji razlika. Klopke se izrađuju kao različiti sanduci, kutije, mreže, jame. Zatvaraju se automat-ski čim divljač uđe. Ovaj se oblik češće koristi u lovištima koja su slabije organizirana i u kojima nije organizirana lo-

vočuvarska služba. Klopkama se obično hvata sitna divljač i grabežljivci.Krivolov iz zasjede najstariji je i najčešći način krivolova. Primjenjuju ga krivolovci koji dobro poznaju stanište, kreta-nje i navike divljači. Obavlja se u ranu zoru, u sumrak ili noću po mjesečini. Omiljena mjesta zasjede su hranilišta koja krivolovcima daju dovoljno vremena za odabir željenoga grla, a za odstrel se koristi malokalibarsko oružje koje se slabo čuje, uz prigušivač i noćnu optiku. Zbog žurbe i smanjene koncentracije, kod ovoga načina krivolova često je ranjavanje divljači i njezino nepronalaženje. Krivolov iz automobila je učestao jer mu pogoduju lovišta s dobrom prometnom povezanosti. Meta krivolovaca uglavnom je krupna divljač. U noćnim se satima divljač koja izlazi na livade i druge površi-ne radi pronalaska hrane za-sljepljuje svjetlima automobila ili reflektora te odstreljuje. Krivolovci su često članovi lovačke udruge te kao takvi nezakonito love u svome ili tuđem lovištu. Dolaze vozilom ili ih suradnik doveze i dođe

hvata živa divljač za potrebe privatnih gatera za obuku pasa ili u turističke svrhe. Koliko je razvijena ljudska mašta dokazuje način na koji su se, primjerice, hvatali fazani i patke. Fazani su obično hva-tani uz pomoć zrna kukuruza natopljenim u alkohol, kojima su opijani. Patke su lovljene na način da se zrno kukuruza stavi na udicu uz uteg i ostavi se u plićim dijelovima vodoto-

PIŠE TOMISLAV MIHALJEVIĆ

po njih i lovinu nakon obavlje-noga posla ili se sami kasnije vrate po skrivenu lovinu. Krivolovci protuzakonito love najčešće bez dozvole za lov divljači i pritom odstreljuju svu divljač, ili s dozvolom za lov divljači, odstreljujući pritom lovostajem zaštiće nu divljač ili odobrenu odstrijeljenu divljač ne prijave po pro pisu (što je daleko češći slučaj), jer su s dozvolom za lov divlja či

Posebnoga profila krivolovaca nema, jer su u krivolovu zatečeni i državni službenici, i poljoprivrednici, i odvjetnici, i državni dužnosnici, tako da imovinsko stanje, društveni položaj i obrazovanje nisu presudni za profil krivolovca


19

ZAKON I ETIKA

19


legalno s oružjem u loviš tu i dok ne izvrše protuzakoniti odstrel divljači ne krše zakon i ne trebaju se skrivati. Počini-telji nedopuštenoga lova mogu se podijeliti u dvije kategori-je: lovokradice, tj. osobe bez položenoga lovačkog ispita i krivolovce, tj. osobe s polo-ženim lovačkim ispitom koje love u vrijeme lovostaja. Ovo su kolokvijalni nazivi i nisu terminološki pravno reguli-rani. Glavni cilj krivolova i lovokrađe je osigurati meso ili trofej za vlastitu uporabu ili pak za prodaju kako bi se ostvarila financijska dobit.

ULOGA LOVOČUVARSKE SLUŽBE I LOVACA

Da bi se spriječio protuza-koniti lov potrebno je da lovočuvarska služba i svi lovci udruge stalno nadziru svoje lovište. Dužnost je i obveza svakoga lovca prijaviti sve opažene nezakonite radnje u lovištu vodstvu svoje udruge i/ili ovlaštenim institucijama. Danas su dostupne suvreme-ne kamere koje se postavljaju u lovištima, koje osim nad-zora u svrhu gospodarenja lovištem (vrste i broj divljači, dobna i spolna struktura), mogu nadzirati kretanje ljudi

u lovištu i mogu biti od velike pomoći u otkrivanju protuza-konitih radnji. U razvijenim zemljama postoje organizirani načini borbe protiv krivolova, što je vrlo tijesno povezano s cjelokupnim naporima u borbi protiv ilegalne trgovi-ne divljim životinjama. Radi sprječavanja nezakonitoga lova lovočuvarska služba treba stalno kontrolirati lovište, ali to kroz lovačke ophodnje moraju činiti i ostali lovci iz udruge. Potrebno je pratiti tko, kada i s čim ulazi u lovište, što najlakše mogu primijetiti lovci koji žive u mjestima uz rub lovišta. Sva sumnjiva kretanja i ponaša nja, a posebice oružje uočeno kod nepoznatih osoba u lovištu, tre ba smjesta prijaviti lovo-čuvarskoj službi. Sam lovac ili lovočuvar nikako ne treba ulaziti u raspravu ili sukob s osobama ilegalno zatečenim u lovištu. Ako nije u mogućnosti izvršiti svoje ovlasti koje mu je dao Zakon o lovstvu, slučaj treba jednostavno prijaviti policiji. Jako je opasno pribli-žavati se i tražiti krivolovce po

noći, jer može doći do uporabe oružja. Dovoljno je zapisati registracijske oznake vozila, mobitelom ili fotoaparatom osigurati što više pojedinosti te sačekati dolazak policije. U slučaju pronalaska odstri-jeljene divljači, treba odmah pozvati lovnika. Potrebno je i osigurati mjesto radi očuvanja eventualnih tragova, ništa ne dirati, a samu divljač ne micati radi policijskoga očevida. Gdje je nezakoniti lov učestao potrebno je pojačano kontro-lirati osobe i lovce zatečene u lovištu: dozvole za držanje i nošenje oružja, vozila zateče-na u lovištu, odnosno njihove registracijske oznaka kako bi se utvrdio identitet vlasnika vozila, kod lovnika provjeriti je li im izdano odobrenje za lov divljači itd. Uz protuzakoniti lov nerijetko ide i ugrožavanje života osoba koje naiđu na vršitelja protuzakonitoga lova ili su u njegovoj blizini, budući da se krivolovac žuri što prije odstrijeliti divljač i pobjeći iz lovišta.

PROPUSTI LOVAČKIH UDRUGA

Protuzakoniti lov se vrši u svim lovištima gdje okolnosti idu na ruku takvim osobama, a neke od tih okolnosti su: slaba kontrola lovišta, veličina lovišta i pogodnost tere na za skrivanje po dolasku i odlasku iz lovišta, gustoća na selja i javnih cesta, veza s poma-gačima, dobro poznavanje te rena… Nažalost, za neza-koniti lov uglavnom se izriču blage i minimalne kazne, a oduzeto lovačko oružje vraća se nakon kraćega vremena, što nije dobra praksa jer ne djeluje preventivno pa se (ne)djela ponavljaju. Nezakoniti način lova možemo spriječiti ili barem smanjiti provođenjem nekih aktivnosti, npr. uspo-stavljanjem bržega protoka informacija i prijava o počinje-

nom krivolovu, postavljanjem videonadzora, češćim uklju-čivanjem inspekcijskih službi u nadzor na terenu te proširi-vanjem suradnje s građanima i uključivanjem građana da prijavljuju počinjena nezako-nita djela. Ako lovci i građani primijete sumnjivu aktivnost u lovištu, potrebno ju je odmah dojaviti policiji ili lovočuvar-skoj službi i dati točne infor-macije o mjestu i vremenu primijećene sumnjive radnje. Policija je dužna po zaprimlje-noj prijavi izaći na teren te obavijestiti i ostale ovlaštene institucije. Praksa je pokazala da lovci idu linijom nezamje-ranja s krivolovcima, često zatvarajući oči pred njihovim nedjelima, između ostaloga i zato što se vodstva lovač-kih udruga ozbiljno ne trude ponavljače nezakonitoga lova, a u svakoj se udruzi zna tko su, trajno udaljiti iz članstva. Takva praksa kod odgovornih lovaca često ostavlja dojam da su krivolovci zaštićeni i povezani s vodstvom udruge, što stvara određenu empatiju. Da bi se uveo red u lovište, vodstva lovačkih udruga moraju promijeniti svoju praksu: osobe koje su uhvaće-ne u nezakonitom lovu i imaju pravomoćnu sudsku presudu za nezakoniti lov, treba trajno i bez mogućnosti žalbe udaljiti iz udruge i lovišta te obavijesti-ti tijelo ovlašteno za izdavanje dozvola za držanje i nošenje oružja da ta osoba više ne is-punjava uvjete za posjedovanje lovačkoga oružja. Zaobilazeći zakone i propise, krivolovci u potpunosti zane-maruju dobrobit populacije divljači, stavljajući hedonizam ili osobnu korist iznad svega i ne mare za očuvanje biljnoga i životinjskoga svijeta. Ovakvi postupci pojedinaca nanose štetu i ruše ugled lovcima koji savjesno i pošteno volonterski čuvaju prirodu i brinu se o divljači.

Sam lovac ili lovočuvar nikako ne treba ulaziti u raspravu ili sukob s osobama ilegalno zatečenim u lovištu. Ako nije u mogućnosti izvršiti svoje ovlasti koje mu je dao Zakon o lovstvu, slučaj treba jednostavno prijaviti policiji


20

ZAKON I ETIKA BROJ 132 / SIJEČANJ - VELJAČA 2022.

20

Tradicionalna lovačka zabava oraš-kih lovaca i njihovih gostiju prošle godine nije održana, a bilo je

neizvjesno hoće li je, zbog situacije s ko-

ZABAVA, IPAK, ODRŽANAronavirusom, biti i ove godine. Pa ipak, županijski stožer je to dopustio i zabava je, uz primjenu svih epidemioloških mje-ra, upriličena. Istina, nije to bila zadnja

subotu u siječnju kako je uobičajeno, nego nešto kasnije, 26. veljače 2022. godine.Nije bilo previše vremena za pripremu ove zabave, ali su članovi Upravnoga odbora „Save“ ipak uspjeli organizirati jedno jako lijepo i sadržajno druženje posavskih lovaca i njihovih prijatelja iz okolnih lovačkih društava te gostiju iz Republike Hrvatske. U svadbenom salonu „Marija“ bilo je oko 600 uzvanika, zbog epidemioloških mjera nešto manje nego prethodnih godina, ali to nije nima-lo umanjilo kvalitetu zabave. Predsjednik „Save“, Marinko Džoić, kao domaćin zaželio je svima dobrodošli-cu i ugodnu zabavu, a nakon njega je Dragan Guberac, dopredsjednik Saveza, svim oraškim lovkinjama i lovcima te njihovim gostima, zaželio dobar provod i lijepu večer, dodavši da predsjednik Sa-veza opravdano nije mogao doći na ovu lovačku večer.Uzvanike i hranu blagoslovio je fra Blaž Marković, također član LU-a „Sava“ Orašje. Svečani dio večeri završio je dodjelom zahvalnica i odličja.Glazbeni sastav „No Stress Band“ i dvije prelijepe pjevačice svojom su svirkom i pjesmom digli na noge sve prisutne u dvorani. Vrhunac zabave kao i obično bila je tombola s bogatim dobitcima: tri lovačke i jedna zračna puška, novčane nagrade od 50, 100, 200 i 400 KM, bo-novi…, ukupno 136 nagrada. Uz lovačku udrugu, nagrade su osigurali sponzori, njih 82, pa svima njima „Sava“ izražava posebnu zahvalnost.

Blaž ŽivkovićDobitnici glavnih nagrada

Dobitnici odličja

Zbog koronavirusa, bilo je malo manje uzvanika nego prošlih godina

21

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVAWWW.LOVACKISAVEZ-HB.BA

LU „Sava“ Orašje LOVAČKA VEČER

Pred kraj prošle godi-ne, nakon pouzdanih znakova laganoga

popuštanja pandemije ko-ronavirusa, Lovačka udruga „Milan Mikulić – Bikan“ iz Vira upriličila je u svadbenom salonu „Viktorija“ u Posušju svoju lovačku večer. Pravom lovačkom ugođaju i druženju nazočilo je četiristotinjak lova-

LU „Milan Mikulić – Bikan“ Vir LOVAČKA VEČER

SVA ĆE ZARADA OTIĆI U LOVIŠTE

U sklopu priprema za puštanje u lovište zečeva i odraslih fazana u ožujku i obveza koje proizlaze iz odobrenih projekata za

naseljavanje zečeva i odraslih fazana, hranilišta u čijoj će blizini biti puštena divljač opskrbljena su dovoljnom količinom hrane za divljač. Društvo je u siječnju nabavilo 1000 kg stočne

HRANA I SOL IZNESENI U LOVIŠTEsoli i 600 kg himalajske kamene soli. Obje vrste soli iznesene su na solila od 10. do 20. siječnja i pratit će se koju divljač radije uzima i kako se to odražava na kondiciju divljači, njezino zdravstveno stanje i ra-zvoj rogovlja kod srnjaka. Dio nabavljene soli ostao je u pričuvi, za nadopunu solila tijekom godine.

Nedžad Garić

ca i njihovih gostiju iz Herceg Bosne i Dalmacije.U svečanom dijelu večeri podijeljene su diplome o položenom lovačkom ispi-tu novopečenim lovcima, a vrhunac večeri bila je tombola sa sedamdesetak vrijednih na-grada, među kojima su lovačke puške bile kapitalni dobitci.Ovu veselu i sadržajnu lovačku

priredbu podržalo je niz donatora i sponzora, kojima ovom prilikom Virani duboko zahvaljuju. Lovce i njihove go-ste zabavljao je glazbeni sastav „Ivica Bago Band“ iz Posušja.Virska lovačka udruga broji nešto više od stotinu članova. Veoma dobro i uspješno gos-podari lovištima na području Vira, Zagorja, Podbile i Zaveli-ma, koja su bogata raznolikom divljači. Pokazatelj dobroga rada posljednjih nekoliko godina je i ovogodišnja lovna sezona koju su Virani uspješno priveli kraju odstrijelivši zavidan broj divljači, sve u skladu s planom odstrela. Uspješno organizirana lovačka večer donijela im je, nakon podmirenja svih troškova, značajan iznos novca koji će utrošiti u svoje lovište.

Mladen Bešlić

LD „Fazan“ Odžak SKRB ZA DIVLJAČ

Ivan Jurišić, predsjednik udruge

Quad je dobila kuharica u "Viktoriji"Dobitnici lovačkih pušaka

Početak lovačke večeri

Sol i kukuruz na svojim mjestima

22

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA BROJ 132 / SIJEČANJ - VELJAČA 2022.

Ovo je vrijeme kada za-vršava lovna godina, a kalendarska, koja se

tiče financijskih obveza, već je završena. Vezano za ove go-dine, redovito slijede: a) prava koja nam osigurava država i obveze prema državi, b) prava od Saveza i obveze Savezu.U Središnjoj Bosni, međutim, ove godine nisu bitne, tko pita za njih? Tko pita imaju li lovci ono na što imaju pravo? Ali, pitaju nas, redovito i to je bitno: Jesmo li podmirili svoje obveze Savezu i prema državi?Hoop! su naše informativne novine, bar bi to trebale biti i vjerujem da jesu. Ponovit ću, nažalost, iz broja u broj se vidi, tko čita, da se piše o svo-jim društvima. Onaj tko ovo čita kazat će: Pa i ti pišeš o svom društvu! Pišem o svom društvu, treba pisati o svom društvu, ali o svom društvu nastojim pisati kao članu lovačke zajednice koja je kao

JE LI ASIMILACIJA LOVAČKIH UDRUGA RJEŠENJE U SREDIŠNJOJ BOSNI?

takva dio „države“. Nastojim informirati čitatelja o izvršenju naših obveza, koje nisu male, o našim pravima koja ne ostva-rujemo, razlozima i posljedi-cama. Trebali bi svi pisati, na samo o dobrim nego i o lošim stvarima. Ne o lošim stvari-ma da bi se imao krivac, ne o lošim stvarima da bi se imalo opravdanje. O „lošem“ treba pisati da vidimo gdje smo, a gdje bismo voljeli biti, odnosno gdje nam je mjesto, što činimo ili ne činimo da bude bolje.LD „Pavlovica“ ispunjava sve obveze svom savezu i prema svojoj državi. Jednu obvezu, po sadašnjem odnosu spram lovstva, ne možemo ispuniti! Jedina naša obveza koju ne možemo ispuniti je produkt koji proizlazi iz naših prava na lovište! Prava koja nam pripadaju i koja nam „mora“ osigurati naša država i naš savez, svatko svojim metoda-ma i pravilima. Prava koja nam pripadaju! Prava koja nam ne

daju iz jednog jedinog razloga: „Želimo da se primijeni Zakon o lovstvu!“ Samo želimo da nas smjeste u Zakon o lovstvu! Odgovor iz Ministarstva: For-mirajte novu udrugu kao ostali i dobit ćete lovište u granicama općine, odnosno od dvije na-pravite jednu! Odnosno, kažu, znamo da ste u pravu, ali već smo to uradili u deset! Kako ćemo objasniti ako vama damo drugačije?Nažalost, lovački savez nema velikih mogućnosti u formira-nju i dodjeli lovišta! Savez, me-đutim, ima obvezu djelovanja, tj. lobiranja za svoje članice. Najmanje što može, u svakom Hoopu! naglasiti aktivnost države u smislu: da država ne želi formirati lovišta za članice saveza, ne želi lovstvo razvi-jati po zakonu, da se ponaša autokratski u selektivnoj provedbi zakona, da društvima ne osigurava pravo gospoda-renja faunom i pravo suradnje s drugima koji gospodare

šumskim dobrima, turizmom, čak da ne priznaje postojanje nekih lovačkih društava, pa nas prisiljava na asimilaciju, da nam uskraćuje razvoj kao sportsko-gospodarske udruge, a time uskraćuje pravo sva-kom lovcu koji ispunjava svoju obvezu itd.Koja je svrha biti uredan, ispunjavati obveze, a nemati ni jedno pravo koje nam pripada?Imamo li jedan razlog sakri-ti one koji ovu državu čine lošom, koji ako ne gledaju u prošlost žmire, da ne uvri-jedim slijepce, ne vide ništa osim sebe?Za kraj, velika je stvar ispuniti sve svoje obveze na način kako to čini LD „Pavlovica“!Nismo vam čestitali praznike po preporuci iz Bruxellesa i nećemo, prolaze epidemije, prolaze ratovi, proći će i ovo! Doći će netko otvorenih očiju i vidjeti ono što svi znamo, a mi u redu, uredni i spremni!Drage lovkinje i lovci, u ovim teškim vremenima razmislimo. Vrijeme je da sebi odgovorimo jesmo li na strani dobra, radi-mo li u tom smjeru, za dobro svih? Ne samo za sebe!

Dominko Mlakić

Već tradicionalno pred-sjednik LD-a „Mosor“ Široki Brijeg Krešo Ćavar

na kraju godine u blagdanskom ozračju organizira prikladan domjenak za članove Skupštine i ostalih radnih tijela Društva. Tako se i ove godine u restoranu „Kod Čolića“ okupila cjelokupna „Mosorova“ „vlast“. Nakon pri-godnih riječi pozdrava te čestitki i želja u povodu Božića i Nove godine, predsjednik Ćavar je, među ostalim, rekao: „Mi ovdje nazočni najodgovorniji smo za cjelokupan rad, dakle i za propu-ste u našem Društvu.“ Uz prikladan izbor jela i pića, druženje je nastavljeno u pravom lovačkom štimungu, punom

lovačkih priča, šala i lijepih uspomena iz nekih prošlih lo-vačkih vremena. „E da nam se u ovakvom ozračju održavaju naše skupštine i upravni odbori, stanje u Društvu bilo bi puno bolje“, dobaci netko na opasku o ozračju na ovome svečanom skupu. U ovakvom ambijentu i ne primi-jeti se kako vrijeme brzo prolazi. Svi nazočni dobili su po rokov-nik, olovku i upaljač s amblemom Društva. Na polasku konobari su počastili još jednom turom „od kuće“ i onda, uz pozdrav, svatko svojim poslom, zadovoljan što je imao priliku s kolegama podijeliti još jedan ugodan lovački trenu-tak i događaj.

Vlado Bošnjak

DA JE OVAKO I NA SLUŽBENIM SKUPOVIMA…

LD „Pavlovica“ Novi Travnik LOV I LOVIŠTE

LD „Mosor“ Široki Brijeg BLAGDANSKO DRUŽENJE

Domjenak na kraju godine

23


Nakon završetka lova uz korištenje lovačkih pasa započinje lov na

divlju svinju i vuka u dijelu lovišta „Vitez“ namijenjenom za lov krupne divljači. Tije-kom proteklih šest lovova u planini Kruščici, provedenih na područjima Mutne vode i Lokve, lov je bio neuspješan. Ne samo da nitko nije ništa odstrijelio, nego su rijetki bili lovci koji su vidjeli divljač koja je bila predmet lova. No zato su viđeni brojni stariji ili mlađi tragovi vuka i divljih svinja te srneća divljač koja se sklanjala ispred pogoniča. U obilasku lovišta lovočuvarska je služba našla tragove vučjega čopora,

U KRUŠČICI, IPAK, IMA DIVLJIH SVINJADrugi poziv lovcima bio je uspješniji, odstrijeljene su dvije divlje svinje, ali je vuk opet bio mudar i uspješno je izbjegao puščane cijevi

pa je predsjednik LO-a „Vitez“ Vitez pozvao lovce da se u što većem broju odazovu u lov, kako bi pokušali izlučiti barem jednoga vuka. Odaziv nije bio zadovoljavajući, pa ni lov nije bio uspješan. Idući tjedan u širem području Pucove pilane od vučje gozbe para vukova ostali su samo butovi srne koju su uhvatili i zadavili. Ponovno je upućen poziv lovcima, ovaj put da pozovu i zainteresirane goste.

PITANJE DOBILO ODGOVOR

Na zbornome mjestu Kovači-ja okupio se daleko veći broj lovaca. Uobičajene radnje evidentiranja sudionika lova i pregled dokumentacije o oruž-ju upotpunile su vrijeme do postrojavanja. Goste i domaće lovce u uvodu je pozdravio Matija Marjanović, pred-sjednik LO-a „Vitez“ Vitez, koji je svima zaželio ugodan boravak i dobru kob. Potom je glavni lovnik Dragan Trogrlić naglasio sigurnosne upute za provedbu lova i objasnio plan lova. Sudionici lova podijeljeni su u skupine, za koje su odre-

đeni voditelji. Skupina za po-gon s oko 20 lovaca pogoniča kretala se od Konaćišta preko Maloga i Velikoga Pozmana. Oko 70 dodijeljenih lovaca na štandovima raspoređeno je na području Dubokoga dola (potoka) te od Pucove pilane, preko Tonkina vrela, Tromoš-nice, pa sve do Klada. Led na šumskim putovima, na kojemu je bilo nešto snijega, ometao je kretanje čak i terenskim vozi-lima, a relativno dubok snijeg i kretanje lovaca u pogonu.Nedugo nakon početka po-gona započelo je pucanje iz različitih pravaca, što je trebalo značiti da je divljač pronađena i pokrenuta. Ovo je pojačalo uzbuđenje kod sudionika lova,

pri čemu se svatko nadao da će divljač naići baš na njega. No nije bilo tako. Nakon što se pucalo na divlje svinje one su promijenile pravac kreta-nja, izbjegavajući izlazak pred lovce na štandovima. Dvojica su lovaca ipak toga dana imali „oštro oko i čvrstu desnicu“ te su odstrijelili dva grla divlje svinje. Ljubo Čalić je na po-dručju Dubokoga dola (poto-ka) odstrijelio mlađega vepra, a Ejub Hodžić na području Pucove pilane nazime.Za sve sudionike lova orga-niziran je zajednički ručak kod lovačke kuće na Malome Pozmanu. Vruć gulaš, blaži ili ljući, uz hranu i piće iz lovačkih naprtnjača poslužili su za okrepu lovaca, a nalože-ne vatre zagrijale su promrzle sudionike lova. U ugodnoj atmosferi pričale su se šale, dogodovštine i razmjenjivala iskustva. Dio sudionika zadr-žao se do kasnih večernjih sati, što vjerojatno znači da im je

LO „Vitez“ Vitez LOV NA DIVLJU SVINJU I VUKA

Pozdravne riječi i sigurnosne upute

Druženje s gostima

Ostatci srne nakonprekinute vučje gozbe

Izlaganje plana lova

24


bilo lijepo i ugodno.Ovaj lov dao je odgovor na pitanje koje je dugo mučilo vi-teške lovce. Naime, kod lovaca sudionika prethodnih lovova

pojavile su se ozbiljne sumnje ima li divljih svinja u Kruščici ili ne. Potvrđeno je da planina Kruščica nije bez divljih svinja. Na području na kojemu se

Ljubiteljima lovačkih pasa, a osobito goniča, zima je glavni dio lovne

sezone. Kako je lov s goničima ograničen na nekoliko mjeseci, to vrijeme prebrzo prođe. U ostatku sezone naši se vjerni četveronožni pomagači odma-raju i nisu u prilici raditi ono za što su stvoreni. Samo poneki krvni trag ili neko ranjavanje na kratko ih vraćaju u teren. Tako je i ova sezona prebrzo prole-tjela. Svaka se nedjelja s nestr-pljenjem čekala i na svaki lavež

SVE JE PREBRZO PROLETJELOpasa srce je kucalo brže nego inače. Mnoštvo dobrih gonova, adrenalina, promašaja, odstrela, svega je tu bilo. U siječnju se ovakvi lovovi pri-vode kraju i upravo je tako bilo i kod nas. Prohladno nedjeljno jutro, prve zrake sunca i mjesti-mični snijeg na tlu slutili su na dobar lovni dan. Sastanak ekipe u lovačkoj kući, raspored lovaca i pogoniča te ulazak u teren po završni gon svinja u ovoj lovnoj sezoni. Psi su nastavili s vrhunskim radom kao i cijelu

sezonu, lavež i pokretanje svinja, adrenalin u zraku i prvi hitci iz lovačkih pušaka na štandu urodili su plodom. Kolega javlja o neobičnome odstrelu jedne bijele svinje, ne baš uobičaje-ne za naše terene. Ove bijele jedinke pojavile su se unazad nekoliko godina ali i razmnoži-le, a njihovo je uklanjanje jako teško. Nisu to albino-jedinke, jer se razmnožavaju i daju plodno potomstvo. Krmače ponekada kote dijelom bijele, a dijelom „obične“, prugaste praščiće.

Albino-jedinke su neplodne i manje problematične od ovih križanaca. Nadamo se da ova-kve jedinke neće ugroziti našu čistu divlju svinju poznatu po jakim i kvalitetnim trofejima i stoga smo sretni kada se ovaka jedinka ukloni iz krda. Poslije lova druženje je nastav-ljeno u lovačkoj kući do kasno u noć. Tu su se dijelili lovački doj-movi, priče i anegdote iz ove, ali i onih prijašnjih sezona. Uz dobro društvo i odličnu lovačku čorbu, odlično proveden dan. Sada slijede radovi u lovištu na očuvanju mira, prihrani divljači te obnavljanju i izgradnji novih lovačkih objekata.

Anton Barać

lovilo viđena su najmanje dva odvojena krda, jedno od 15, a drugo od 11 divljih svinja. Opravdano se smatra da nisu sve divlje svinje bile koncentri-

rane u području lova. Najvaž-niji cilj ipak nije postignut. Vuk je i ovaj put nadmudrio lovce i uspješno se izvukao.

Ivica Drmić

LU „Livanjsko polje“ Lištani KRAJ SEZONE U SEKCIJI ČELEBIĆ

Počast odstrijeljenoj divljači

Bijela svinja, ne baš običan ulov Poslije lova, druženje u lovačkoj kući

25


TRADICIONALNI LOV NA KRAJU GODINE

Korisnici lovišta na širem području Perušića u Republici Hrvatskoj

običavaju organizirati jednom ili dva puta godišnje skupni lov na divlju svinju. Tom se lovu oda-zovu lovci, ne samo iz Hrvatske, nego i drugih krajeva. Tako je bilo i ovaj put. Glavni organiza-tori lova bili su Mladen Krpan, predsjednik LD-a „Lane“ Perušić

DOBAR ULOV I ORGANIZACIJA ZA PAMĆENJEU lovu u Lici u kojem su sudjelovala i četverica lovaca LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad, u dva lovna dana odstrijeljeno trideset divljih svinja

i Tomislav Radoš, član LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad, koji je lovozakupnik jednog od lovi-šta na području Ličko-senjske županije. Mladen Krpan šire je poznat po svojoj agenciji „Krpan lov“ koja pruža usluge lova na krupnu i sitnu divljač na područ-ju RH i šire, a Tomislav Radoš je poznatiji kao vrstan stomatolog te najveći dio vremena provodi u Švicarskoj, no to ga ne sprečava da odvoji vremena za lov i sve one draži koje lov pruža.

DVA LOVNA DANA

Poziv za lov u Lici – na širem području Perušića, dobila je i nekolicina članova LU-a „Orlov kuk“ Tomislavgrad. Pozivu su se odazvali Ante Gabrić, Kristijan

Zorić – Kićo, Stipe Vukadin i Mate Buntić. Sam lov bio je zakazan za 16. i 17. listopada 2021. Naša je ekipa u Perušić stigla već 15. listopada u poslije-podnevnim satima. Domaćini su nas srdačno dočekali i smjestili. Nakon okrepe u večernjim je sa-tima u obližnjem klubu uslijedilo neformalno druženje lovaca, gdje se uz pjesmu i veselicu slavio početak sutrašnjeg lova. No, s veseljem se nije pretjerivalo jer je valjalo poći na spavanje kako bi se ujutro bilo spremno za lov.Sutradan, 16. listopada u ranim jutarnjim satima našli smo se s organizatorima lova na zbor-nome mjestu, gdje su ispisane dozvole za lov i dane kratke smjernice za lov. Potom smo se

uputili na glavno zborno mjesto u blizini naselja Bunić, gdje su čekali i ostali lovci koji će loviti taj dan. Prema grubim procjena-ma, okupilo se oko 150 lovaca. Glavni organizator, Mladen Krpan, pozdravio je sve nazočne, rekao nekoliko riječi o lovištu, o stanju kakvo su zatekli – koje je bilo katastrofalno – do današ-njeg stanja kada se nakon godina truda i rada mogu pohvaliti trofejnim i brojnim stanjem, kako sitne, tako i krupne divljači – osobito jelena, medvjeda i divlje svinje. Slijedio je raspored lovaca, tko će ići na čeke, a tko će biti pogonič sa psima. Prvi lovni dan bio je više nego uspješan – odstrijeljeno je dvadeset divljih svinja. Prema riječima organi-

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad LOV U LICI

LU „Kuna“ Domaljevac LOVAČKO BLAGDANSKO OZRAČJEU vrijeme božićnih i novogodiš-njih blagdana iz inozemstva kući dođe velik broj naših ko-

lega lovaca. Njima je to rijetka prilika za lov i nastoje ju što bolje iskoristiti. Udruga, tj. njezino vodstvo čini sve što je moguće da im osigura termine, bez obzira na to koliko ti termini „po-remetili“ uhodani raspored lovova.Krajem 2021. lovci LU-a „Kuna“ Domaljevac upriličili su tradicio-nalni zajednički lov na sitnu divljač. Vrijeme je više nalikovalo proljetnom nego zimskom, no to nije previše smetalo ni lovcima, ni njihovim vjernim pomagačima, pa je lovni dan bio više nego uspješan. Nakon lova svi su lovci okupili u lovačkoj kući u Domaljevcu, gdje je upriličen ručak za lovce i goste.

Darko Leovac

Stipe Vukadin i Tomislav Radoš

Družba iz "Orlova kuka"

Lovci su mogli biti zadovoljnu ulovom

26


U lovačkoj kući sekcije Sebešić organizira-no je 13. natjecanje u igri prstena sekcija Lovačkoga društva „Pavlovica“.

Tradicija igre prstena se nastavlja. Termin igranja ove igre i druženja je posljednja subo-ta pred korizmu. Objavljivanje datuma igre postalo je formalnost, jer i oni koji nisu naši

SVI DOBITNICI, SEBEŠIĆANI POBJEDNICI

zatora, u lovištu ih je više od tri stotine i za njihovu prehranu go-dišnje potroše oko 25 tona zrnate hrane. Nakon odavanja počasti divljači uslijedio je zajednički ručak, pjesma i veselje, a nakon maglovitog i hladnog jutra, ličko sunce je pojačavalo uspješan lovački dan i dojam. No, valjalo je poći na počinak i pripremiti se i za sutrašnji lov.Osvanuo je još jedan „lički“ dan, manje maglovit i hladan, nego onaj prethodni. Glavno zborno mjesto ponovno je bilo u Buniću. Mladen Krpan ponovno je pravio raspored lovidbe. Ovog je puta naša grupa raspoređena na širem području Korenice. Već nakon nekoliko minuta provedenih na čeki, začuli smo glasan i gromak

lavež pasa. Nestrpljivo smo če-kali što će psi istjerati iz bukove šume. Nakon otprilike dva sata, pseći se gon sve više približavao mjestu na kojem smo bili nas če-tverica iz LU-a „Orlov kuk“. Nije

dugo trebalo da se oglasi puška Ante Gabrića, lovnika udruge. Javio nam je da je jednoga vepra odstrijelio, a drugoga ranio. Zbog sigurnosnih razloga, valjalo je malo sačekati s pretragom tere-na. Nakon što je pretražen širi te-ren, ranjeni vepar nije pronađen te su zavedeni psi na trag. Nije dugo trebalo i ranjeni je vepar pronađen otprilike dva kilometra daleko od mjesta ranjavanja. No, kako nije bio smrtno ranjen, na oblajavanju je, zbog pretjerane srčanosti, stradalo sedam pasa, od kojih su dva zauvijek napu-stila lovišta. Lovci koji su bili najbliži ranjenom vepru, priveli su njegove muke kraju. Kako je

već isteklo vrijeme lova, valjalo se ponovno zaputiti na zborno mjesto i odati počast divljači. Taj dan je odstrijeljeno deset divljih svinja. Po završetku lova, slijedio je ponovno zajednički ručak, pjesma i veselje, a nama nakon toga, jednima povratak u Tomislavgrad, drugima za Bern i Liestal u Švicarsku.Sve u svemu jedno jako vrijedno iskustvo, druženje i organizacija za desetku. Ovom prilikom još jedanput zahvaljujemo orga-nizatorima na gostoprimstvu i organizaciji lova u kojemu je sigurnost bila na prvome mjestu.

Mate Buntić

članovi najavljuju dolazak i sudjelovanje u igri i druženju. Toplinu doma i druženja uljepšala je i zimska idila planinskoga ambijenta, a domaćini u pravom smislu te riječi, pravi su domaćini! Nije se oskudijevalo ni u čemu osim prostoru, koji je pokazao da nam blizina i pucketanje vatre godi, duši i tijelu.

Da su svi željeli pobijediti poka-zala je ozbiljnost u igri! Da je teš-ko pao poraz gubitnicima, nije!Da smo svi dobitnici, jesmo! Ipak treba napisati da su doma-ćini, sekcija Sebešić, osim što su sve dali kao dobri doma-ćini, uzeli pobjednički pehar. Drugoplasirana je ekipa sekcije Mravinjac, a trećeplasirana je sekcija Bučići.

Dominko Mlakić

LD „Pavlovica“ Novi Travnik IGRA PRSTENA

Odavanje počasti odstrijeljenoj divljači

Mladen Krpan sa sinom i družicom

Prve tri ekipe Predsjednik društva i kao igrač Domaćini, pobjednici igre

27


Lovačko društvo „Jastreb“ Dobretići upriličilo je 30. siječnja ove godine

lov na divlju svinju i vuka. Uz domaćina, u lovu su sudjelova-li lovci iz čak osam gradova – Jajca, Viteza, Travnika, Novog Travnika, Skender Vakufa – Kneževa, Kaknja, Zenice i Žepča. Okupljanje je počelo u ranim jutarnjim satima kod pilane uz makadamski put koji od Gostilja vodi k Jajcu. Prethodna dva dana u ovim krajevima je padao snijeg, ali prometnice su bile solidno očišćene i nije bilo problema. Srdačno nas je dočekao Tadija Šugić, predsjednik „Jastreba“.Nakon dugo vremena autor ovih redaka bio je u lovu koji je temeljito pripremljen.

LD „Jastreb“ Dobretići LOV NA DIVLJU SVINJU I VUKA

ZADOVOLJNI, PREMDA „NIŠTA NISU NI VIDJELI“Popunjavali su se formulari podacima o sudionicima lova te brojevima njihovih lovačkih iskaznica i oružnih listova. Predsjednik Šugić posebno je inzistirao na sigurnosnim upu-tama o rukovanju oružjem i pravcima pucanja. Svi sudioni-ci lova morali su imati sigur-nosne prsluke. Naveo je vrste divljači koja se mogla loviti – vepar, nazime i vuk. Strogo je zabranio odstrel krmača, a ako bi tko, ipak, to učinio, taj više ne bi bio poželjan u lovištu, protiv njega bi bila podnesena prekršajna prijava i platio bi divljač po cjeniku. Područje lova bilo je na planini Ranči, na 1100 do 1250 m nad morem. Lovci su podijeljeni u dvije skupine: brojnija skupina

zaposjela je štandove, gdje ih je rasporedio djelatnik šumarstva Jakovljević, a ostatak lova-ca otišao je u pogon. Bila su predviđena dva pogona. Prvi iz pravca Travnika prema Jajcu. Nakon što bi pogoniči došli do lovaca, otišli bi u drugi pogon,

ovaj put iz smjera Jajca. Lovci na štandovima samo bi se okrenuli i očekivali divljač iz suprotnog smjera.Lovci su se pješice uputili ka štandovima. Veći dio trase bio je očišćen izvlačenjem trupa-ca. Mali broj lovaca morao je

Sudionici lova

Ponešto za svačiji ukus

Djelić atmosfere Mjesto druženja

28


OVAJ PUT, LJUBUŠACI U GOSTIMAlovište i odrađuju druge poslove u njemu. Kad god ova čitlučka ekipa upri-liči kakvo druženje, osim lovaca uvijek tu bude njihovih kumova, rođaka, susjeda i prijatelja iz okolnih lovačkih udruga. Ovaj put pozvali su nas, Ljubušake

Sekcija „Krehin Gradac“ sastavnica je Lovačkog društva „Golub“ Čitluk.

Ima pedesetak članova, što starijih, što mlađih. Stariji su svojevrsna okosnica, a mlađi, poletni momci uglavnom odr-žavaju gater te iznose hranu u

gaziti snijeg, čija je visina bila gotovo na rubu zakonitosti – oko 40 cm. Premda je sunce čitavo jutro obasjavalo plato Vlašića, u gustoj vazdazelenoj šumi bilo je relativ-no hladno. Povremeno bi, zbog podizanja temperature zraka, pao snijeg s jela i smrča, pa bi poraslo uzbuđenja lovaca jer su uz šušanj očekivali divljač. No, nje nije bilo. Nakon dužeg vremena lovci na štandovima

su opozvani. Po povratku na zborno mje-sto, doznali smo da je prvi pogon prekinut jer je jedan sudionik pogona zadobio lakšu ozljedu noge, vjerojatno zbog teškog terena prekrivenog dubokim snijegom.Druženje je nastavljeno kod nadstrešnice u blizini zbornog mjesta. Pečeni odojak, janjetina, piletina, jela ispod peke, hrana iz lovačkih naprtnjača… mogli su zadovoljiti

ukuse najvećih probirača. Jednako je bilo i s pićem: domaća vina, različita piva i različite vrste rakije napravljene po tradi-cionalnim receptima u mjestima iz kojih su došli lovci. Pri ovakvim susretima neizbježna je i harmonika, uz koju se i za-pjeva, što dodatno podigne raspoloženje. Tu je Željo Šarić na „domaćem“ terenu. Pjesma nikog nije ostavila ravnodušnim i priključila joj se većina lovaca. U takvu raspoloženju, relativno kratak zimski dan brzo prođe.Unatoč činjenici da nitko od lovaca nije vidio ni jedno grlo divljači koja se taj dan mogla loviti, svi su bili zadovoljni. Snijeg je, ovaj put, dobrano pomogao divljači. Dio sudionika lova nije se otprije po-znavao, pa će novostečena poznanstva omogućiti nove susrete, nove lovove i nova druženja. Lovcima „Jastreba“ i nji-hovu čelniku Tadiji Šugiću, koji je obećao „iskupiti“ se novim lovom na nekom dru-gom području, zahvaljujemo na odličnoj organizaciji lova i gostoljubivosti pokaza-noj na svakom koraku.

Ivica Drmić

i tako su nastavljeni redoviti susreti ovih lovačkih družina. Zapravo, bilo bi čudno da prođu tri mjeseca a da netko nekomu ne dođe u goste.Kao i uvijek, primili su nas srdačno i izuzetno domaćinski. Na meniju je bio kuhani glavati

kupus kao prilog polusuhim svinjskim koljenicama. Kažu lovci, kuha li se veća količina koljenica, meso je ukusnije i kupus poprimi miris mesa. Što su još stavili u jelo, ne znamo, ali se topilo u ustima. A kad se s tim završilo, na stolove je servirano meso na sabljama pečeno na žaru. Miris je bio omamljujući pa je valjalo u želudcu pronaći mjesta i za tu deliciju, pri čemu su od velike pomoći bila odlična domaća vina, žilavka i blatina. Poslije svega začula se pjesma, uglavnom dobro poznati bećarac, što je bio znak da druženje dostiže svoj vrhunac i da će još po-prilično potrajati, kako se i dogodilo.Neslužbeno, iduće bi dru-ženje čitlučkih i ljubuških lovaca trebalo biti za mjesec dana u Miletini, kod Bece, vrsnog kuhara i domaćina.

Mario Herceg

HUL „Kravica“ Ljubuški DRUŽENJE U KREHINU GRADCU

Priprema lova

Lovci sekcije "Krehin Gradac" iz Čitluka sa svojm gostima, lovcima iz Ljubuškog

29


Sredinom siječnja ove godine na adresu LU-a „Vitez/Kruščica“ stigla je

potvrda Ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i šumar-stva o upisu u registar. Ovom potvrdom potvrđen je upis sabirališta divljači u Registar odobrenih i registriranih obje-kata Županije Središnja Bosna. Kapacitet sabirališta je 600 kg dnevno, što je više nego do-voljno za potrebe ove lovačke udruge. Ovom je potvrdom LU „Vitez/Kruščica“ ispunio svoj dio obveza iz Zakona o veterinarstvu Federacije BiH i Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za objekte koji proizvode hranu životinjskoga podrijetla te je preostalo još obučiti dovoljan broj osoba za poznavanje pato-logije slobodno živuće divljači. Sabiralište divljači nalazi se u jednome od pomoćnih objeka-ta lovačkoga doma. Troškove izrade objekta snosio je LO „Vitez“ Vitez. Nastavljene su, također, aktivnosti na uređenju lovačkoga doma te je nedavno ugrađena nova stolarija na dijelu toga objekta.

NEZADOVOLJNA „KRUŠČICA“

„Jednostrana ulaganja“ u krov lovačkoga doma i sabiralište divljači bila su razlog pisanoga obraćanja LO-a „Kruščica“ Vitez, koja je s LO-om „Vitez“ Vitez utemeljitelj LU-a „Vitez/Kruščica“. U dokumentu

PRIMLJENO SABIRALIŠTE ULOVLJENE DIVLJAČIU dopisu koji je LO „Kruščica“ poslao LO-u „Vitez“ nije teško prepoznati krajnju namjeru pošiljatelja dopisa: ostaviti obje lovačke udruge bez imovine, koja bi se prebacila na krovnu udrugu, onda bi uslijedio ultimatum članovima obiju udruga da prijeđu u krovnu udrugu, što bi značilo gašenje tih udruga, a u pogodnom trenutku i njihovih saveza

naglašavaju da su se navedene obveze trebale financirati u omjeru 50:50 posto. Također su iznijeli svoje mišljenje o pravu na lovački dom, koji su nekad davno gradili svi lovci Viteza. U dokumentu su iskazali i svoju želju da se sva imovina, uključujući lovno-gospodarske i lovnotehničke objekte, prebaci na korisnika lovišta, odnosno na LU „Vitez/Kruščica“. Nedugo nakon prijma toga dopisa zasjedao je Upravni odbor LO-a „Vitez“ Vitez, koji je na temelju do-kumentacije koju posjeduje i normativnih akata odgovorio na taj dopis. Vodstvo LO-a „Kruščica“ Vitez nije bilo nimalo zadovoljno dobivenim odgovorom. Zbog čega? Pobi-jeno im je pravo na vlasništvo i naglašeno da je lovački dom nekretnina u vlasništvu LO-a „Vitez“ Vitez. Iznesen im je i stav Upravnoga odbora LO-a „Vitez“ Vitez da se nikakva imovina (čak ni imovina LO-a „Kruščica“ Vitez) ne može pre-nijeti na LU „Vitez/Kruščica“.

SVATKO FINANCIRA SVOJE OBJEKTE

Ako se dostavljeni dokument pozorno analizira on dobrim dijelom razotkriva krajnje ciljeve, odnosno namjere LO-a „Kruščica“ Vitez. LO „Krušči-ca“ Vitez pošto poto želi sudjelovati u zajedničkom fi-nanciranju, odnosno izgradnji objekata. S kojim ciljem? Po-

kušavaju se uvući u vlasništvo, što bi znatno otežalo postupak eventualnoga razdruživanja (ako bi do njega ikad došlo) i u konačnici bi završilo parni-com kod ovlaštenoga suda. No tvorci normativnih akata LU-a „Vitez/Kruščica“ bili su dovoljno mudri. Polazne osno-ve za formiranje nove lovačke udruge bile su da svaka članica

ostaje pri matičnom savezu, prima njegovo lovačko glasilo i njegove članske markice, zadržava svoje članstvo, svoju imovinu i svoje financije. A to znači da nema zajednič-koga financiranja objekata. U dogovorenom omjeru finan-ciraju se zajedničke obveze (izrada planskih dokumenata, plaće i doprinosi za profesi-onalnoga lovočuvara, gorivo za lovočuvarsku službu, štete od divljači, hrana za prehra-nu i prihranu divljači, sol, mineralni dodatci, lijekovi za divljač, uredski materijal i sl.). Zajednički troškovi nisu mogući kod izrade lovno-gospodarskih i lovnotehnič-kih objekata. Lovački dom i sabiralište za divljač su objekti te mogu biti imovina jedne ili druge udruge. Paritet se ovdje postiže izgradnjom objekata

LO „Vitez“ Vitez „KRUŠČICA“ OTKRILA SVOJE NAMJERE

Dopis LO-a "Kruščica" Vitez

30


planiranih godišnjim planom gospodarenja približno jedna-ke vrijednosti, uz prethodni dogovor vodstava obje lovač-ke udruge.Dokument, nažalost, pokazuje da čelništvo LO-a „Kruščica“ Vitez ne poznaje elementarne propise koji se tiču udru-ga odnosno fondacija, ali i normativnih akata u čijem su kreiranju i sami sudjelovali. Naime, istupanjem iz članstva

udruge prestaje pravo poje-dinca (ili više njih) na imovinu udruge. Posebice je sporan prijenos svojih prava na novu udrugu u čijem su članstvu trenutačno.

KRAJNJA NAMJERA

Iz želje LO-a „Kruščica“ Vitez o prebacivanju sve imovi-ne na LU „Vitez/Kruščica“ uočava se krajnja namjera:

odricanjem od imovine obje bi udruge ostale bez svega, osim članstva. Formiranjem krovne udruge zbog prijave na natječaj za korisnika lovišta, lovačke udruge utemeljite-lji odrekli bi se toga prava. Prebacivanjem imovine na krovnu udrugu više ne bi imali ni imovinu. U idućoj fazi lov-cima bi se postavio ultimatum da pređu u krovnu lovačku udrugu. Članstvo u matičnim

lovačkim udrugama postalo bi besmisleno. U konačnici to bi vodilo do njihova gašenja. Tada bi na red došlo članstvo u savezu, markice i lovačko glasilo. Za ovo bi se čekao određeni vremenski trenutak, vjerojatno kada LO „Krušči-ca“ Vitez bude posjedovala informacije da mogu ostvariti većinu u odnosu na LO „Vitez“ Vitez. Uz ovakve trendove prijma članstva, demogra-fiju, dinamiku iseljavanja i ekonomsku situaciju, taj će se trenutak sigurno pojaviti u bližoj ili daljoj budućnosti. Stav LO-a „Vitez“ Vitez je da je priča o jednoj lovačkoj udruzi završena krajem 2014. i po-četkom 2015. godine. Tada su pregovarači LO-a „Kruščica“ Vitez rezolutno odbili prijed-log o formiranju jedne lovačke organizacije.

Ivica Drmić

KORISNO I UGODNO DRUŽENJE

Sekcija Tolisa kao domaćin i susjedna lovačka udru-ga, LU „Kuna“ Domaljevac, organizirale su 6. velja-če 2022. godine akciju uništavanja grabežljivaca na

terenu sekcije Tolisa i dijelu terena LU-a „Kuna“. U akciji je sudjelovalo 85 lovaca, među kojima je bilo i gostiju iz Republike Hrvatske. Bilo je to jedno jako lijepo druženje koje je dalo novi poticaj jačanju dobrosusjedskih odnosa

LU „Sava“ Orašje LOV GRABEŽLJIVACA

između „Save“ i „Kune“. Poslije akcije svi su akteri otišli na zajednički ručak u restoran „Oaza“ u Tolisi.Prva ovakva akcija organizirana je prošle godine, kada je domaćin bila „Kuna“ iz Domaljevca, i želja je da se to nastavi i idućih godina.

Blaž Živković

Unutarnji izgled modularnerashladne komore Odjel za pregled i obradu divljači

Sudionici akcije

Okrepa poslije akcije

31


HLD „Vepar“ Fojnica DRUŽENJE U OSLANOM DOLU

BEZ ORUŽJA, ALI S PUNO ŠALE I SMIJEHA

Mnogi će lovci priznati da im je druženje jednako bitno kao

lov i uživanje u prirodi. Tako zasigurno osjećaju i u HLD-u „Vepar“ iz Fojnice, pa sekciji „Gojevičke Luke“, kao inicijato-ru i organizatoru, nije bilo teško naći pobornike ideje o druženju na samom početku godine.Lokalitet nije bio sporan. Pro-teklog su ljeta lovci ove sekcije sagradili kuću u Oslanom dolu (o čemu smo pisali u Hoopu!) i ona od tada maksimalno služi svojoj svrsi. Premda je bilo neuobičajeno toplo za poče-tak godine, nije se to toliko osjećalo u teškoj hladovini crnogorice i uz ostatke snijega

po osojima, pa su se pojedinci radije držali kamina s vatrom nego li stola za kojim se izmi-jenilo 20-ak lovaca i njihovih prijatelja koji nisu lovci ali su svojim novčanim prilozima i dolaskom pokazali želju za druženjem. Lovačkog oružja nije bilo u vidokrugu, tek poneki lovač-ki pas privezan uz terensko vozilo slučajnom bi prolazniku sugerirao kako je riječ o lovci-ma. Dim i miris pečene janje-tine, šale, smijeh, anegdote o kolegama koji više nisu među živima… U takvu ozračju lako je zaboraviti na svakidašnje brige, pandemiju, cjepiva… Dio članova Upravnog odbora

Financijskim planom za 2021. go-dinu, „Sava“ je predvidjela 81.000 KM za kupnju zemljišta i početak

gradnje svoje upravne zgrade. Zemljište je kupljeno, prikupljene su potrebne dozvole za gradnju, ali su, zbog zimskih uvjeta, radovi na gradnji počeli tek u veljači ove godine, u III ulici na broju 57 u Orašju.U prizemlju upravne zgrade bit će po-

slovni prostor površine 78 m² u kojem će biti prodavaonica lovne i ribolovne opreme i lovačkoga oružja, a na katu će biti uredski prostor, dvorana za sastanke, arhiva i čajna kuhinja. Uz novac koji je za ovu namjenu plani-ran u 2022. godini i novac od donacija, očekuje se da će zgrada u potpunosti biti gotova do kraja ove godine.

Blaž Živković

DO KRAJA GODINE, VLASTITA UPRAVNA ZGRADA

LU „Sava“ Orašje GRADNJA NOVOG OBJEKTA

Društva također je sudjelo-vao u ovom druženju pa je to iskorišteno za razgovor o radu Društva općenito i planovima u tekućoj sezoni. U tom je kontekstu potrebno spome-nuti hvale vrijedan sporazum između dva lovačka društva u fojničkoj općini: HLD-a „Vepar“ i LD-a „Divokoza“,

kojim je od 1. studenoga 2021. angažiran Emir Drinić kao lovočuvar, kojem je zadaća obilaziti lovište i evidentirati nepravilnosti u njemu. Kako je istaknuto, lovočuvar savjesno obavlja svoju dužnost pa su i rezultati već vidljivi.

Tomislav Bošnjak

Hladnoća je mnoge približila kaminuJedna od smjena za stolom

Pred kućom u Oslanom dolu

Upravna zgrada oraških lovaca u izgradnji

32


Prije rata čaglja nije bilo u odžačkom lovištu. O njegovu širenju prema

ovim prostorima čitali smo u tadašnjim lovačkim novinama. No predviđanja nekih lovnih stručnjaka su se obistinila i u posljednjih nekoliko godina svjedoci smo navale čaglja na ove prostore. Brzo se širi zbog toga što othrani svu mladun-čad i nema konkurencije te se prilagodi uvjetima. Hrana mu je uglavnom biljna i voluharice, ali svjesni smo da ne oprašta

LD „Fazan“ Odžak NAVALA ČAGLJA

DOBRI REZULTATI LOVAmladima srne i divlje svinje, sitnoj divljači i, naravno, domaćim životinjama. Srneća je divljač posebno ugrožena. Na našim se prostorima nije susretala s ovim grabežljivcem pa je priroda nije naučila kako čuvati mlade od njega.Organizirane akcije subotom i nedjeljom, čekanje u večernjim satima od 1. prosinca do 1. ožujka, novčana stimulacija od 30 KM, sve je to u posljednje četiri godine dalo rezultate. Lovne 2018./19. godine odstri-

jeljeno je 40 čagljeva, 2019./20. godine 104 čaglja, 2020./21. godine 175 čagljeva, a u sezoni koja je u tijeku, do 6. veljače odstrijeljena su 162 čaglja. Odžački lovci vole izazove u zimskim mjesecima kada im glavni lov, lov grabežljivaca. Do prije nekoliko godina bio je to lov na lisicu, ali kako je čagalj potisnuo lisicu i zauzeo njezino mjesto u hranidbenom lancu, odstrel lisice se smanji-vao, a rastao je odstrel čaglja.Naši su lovci uspjeli otkriti neke slabe točke kod čaglja. Jedna od njih je da ide za trak-torom u vrijeme oranja parcela i ne obraća pozornost ni na što, osim na skupljanje volu-

harica. Druga je da za vrijeme lova na srnjaka i divlju svinju često izlazi na domet puške jer misli da mu visoka trava pruža zaštitu. Prvoga čaglja u odžačkom lovištu odstrijelio je sadašnji predsjednik Društva Dragan Guberac 2010. godine. Najviše čagljeva odstrijelili su Josip Marić – 58, Grga Grgić – 55 i Dragan Guberac – 40.Statistički podatci jasno govore o pretjeranoj ekspanziji čaglja i lovišta lovačkih udruga koje ne budu poduzimale odgovaraju-će mjere protiv ovoga grabe-žljivca, ne čeka nimalo svijetla budućnost.

Nedžad Garić

S božićnim blagdanima, došli su nam i kolege lovci koji žive ili rade u inozemstvu. Prve lovne nedjelje u novoj godini u rano jutro po starom običaju okupljanje u lovačkoj kući

u Lipskome gaju. Lovnik je upoznao prisutne lovce s načinom lova i vrstom divljači koja će se loviti. Taj dan se lovila divlja

USPJEŠAN LOV NA POČETKU NOVE GODINE

svinja i predatori. Lov na zeca je izostao jer je zadnji termin lova na ovu divljač prošao s 31. prosinca 2021. godine. Nakon utvrđenog rasporeda čeka na svoja je mjesta otišlo trinaest lovaca. Pogoniči su ubrzo pustili pse i oni su počeli pretraživati teren, sve je odzva-njalo od njihova šteka. Većina lovaca se nalazila u lovištu koje

je obraslo gustim raslinjem i visokom šumom hrastovine, bijelog i crnog bora i teško su uočavali što psi zaista proganjaju. Osim toga, jugo i kiša bili su otopili snježni pokrivač. Nakon nekoliko sati psi Kristijana Zorića – Kiće i Mirka Kukavice – Mirkića nagone divlju svinju ravno na Mirkića koji s dva hica obara divlju svinju u trku. Uslijedio je poziv svim lovcima da je pao ulov i da se lov završava za taj dan. Nekolicina lovaca je došla na mjesto odstrela kako bi odali počast divljači i svukli ulovljenu divljač do najbližeg vozila. Nakon toga lovci su se zaputili do lovačke kuće, gdje je nastavljeno druženje i veselje.

Tomislav Gabrić Mićo

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad LOV I ULOV

Pojačani odstrel čaglja povoljno će utjecati na sigurnost plemenite divljači u lovištu

Mirko Kukavica-Mirkić, Marijan-Manje Zorić i Mate Buntić Još jedan dobar lovni dan

33


U svadbenome salonu „Lo-vre“ u Bukovici je 4. siječnja 2022. u organi-

zaciji Lovačke udruge „Orlov kuk“ – Tomislavgrad održana 5. lovačka večer.Puna dvorana, odlična organi-zacija i fenomenalna atmosfera riječi su kojima bismo ukratko

OKO ČETIRISTO UZVANIKA UŽIVALO U ODLIČNOJ ZABAVI

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad LOVAČKA VEČER

mogli opisati i ovu lovačku večer na kojoj se, prema riječima organizatora, okupilo oko četiri stotine uzvanika, iz Tomislav-grada ali i susjednih općina. Na samome početku večeri nazočne je pozdravio Mate Buntić, predsjednik Udruge, koji je zahvalio svima na dolasku, sponzorima koji su pomogli organizaciju ove lovačke večeri ali i pozvao sve na odgovorno ponašanje i očuvanje flore i fau-ne koja nas okružuje i koju nam je Bog dao na čuvanje. U ime Lovačkoga saveza Herceg Bosne okupljene je pozdravio predsjednik Saveza Slavko Ma-rin koji je naglasio da Savez broji oko deset tisuća članova (lovaca) u BiH i da je najorganiziranija nevladina organizacija kod Hr-vata u BiH, a njegovu uspješnom

djelovanju, iako među mlađima po utemeljenju, umnogome pri-donosi upravo i Lovačka udruga „Orlov kuk“ – Tomislavgrad.Na kraju uvodnoga dijela nazočne je pozdravio i općinski načelnik Ivan Buntić.Molitvu je prije večere predvo-dio fra Ivan Malić, mladi bogo-slov Hercegovačke franjevačke provincije i dugogodišnji član ove Udruge.Za odlično raspoloženje pobri-nuli su se članovi tamburaškoga sastava „Zlatne strune“ iz Širo-kog Brijega.Voditelj je, kao i svih proteklih godina do sada, bio poznati novinar Radio Splita - Denis Šabić koji je svojim vještim voditeljskim umijećem zabav- Fra Ivan MalićMate Buntić, predsjednik udruge

Slavko Marin, predsjednik Saveza

Ivan Buntić, načelnik Tomislavgrada

Dobitnici lovačkih pušaka Djevojke iz HKUD-a „Crvenice"

34


Krajem prosinca svake godine, srednjobosanske lovačke udruge članice Lovačkog saveza Herceg

Bosne, upriliče lovački ispit za lovce pripravnike koji u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana iz inozemstva dolaze svojim kućama. Prošle je godine to bilo 29. prosinca u prostorijama Sre-dišta za cjeloživotno učenje u Donjem Putićevu, pred povjerenstvom u kojem su bili Alojz Dunđer, Vlado Soldo, Jako Čavara i Ivica Lučić. Tom je prigodom, osim lovačkog ispita održan i ispit za lovočuvara. Za lovački se ispit prijavilo 55 pripravnika, pristupilo mu je njih 38, a za lovočuvarski se ispit prijavio 21 lovac, ispitu ih je pristupilo 16. Lovački je ispit položilo 35 pripravnika, a lovo-čuvarski svi koji su mu pristupili.

Miroslav Vujica

LD „Zec” Busovača ISPITI

NOVIH TRIDESET PET LOVACA I ŠESNAEST LOVOČUVARA

Skupina lovaca sek-cije „Prozor“ LD-a „Vepar“ Prozor-Ra-

ma jako je uspješno pro-vela novogodišnje lovne dane. Već davno primi-jećeni kapitalni vepar, koji se kretao i zadržavao na potezu od Kolivre-ta do Kvatrešine kuće, strana Osoja, napokon je naletio na nišan vrsnom lovcu Mati Anđeliću. Osmijeh na Matinu licu najbolje govori kolika je radost uloviti jednu ovakvu grdosiju tešku

LD „Vepar“ Prozor-Rama NOVOGODIŠNJI LOV

CRNA GRDOSIJA IZ KOLIVRETA200-tinjak kilograma. Vepro-ve kljove dugačke više od 24 centimetra vrijedne su neke od medalja i zasigurno će zauze-ti istaknuto mjesto u lovčevu

domu. A ovaj će ulov još dugo biti tema razgovora među spret-nim i upornim lovcima sekcije „Prozor“.

Ivan Lovrić

ljao okupljene tijekom trajanja nagradne tombole.Kao i ranijih godina nastupile su članice HKUD-a „Crveni-ce“, koje su prodavale i kupone za bogatu tombolu od 85 vri-jednih nagrada, između kojih je najviše zanimanja privuklo osam lovačkih pušaka.Završetkom nagradne tombo-le nastavljeno je druženje uz pjesmu i odlično raspoloženje, kakvo je uostalom stalno i bilo.Organizatorima čestitamo na još jednoj odlično organiziranoj lovačkoj večeri.

Ivica Šarac

"Zlatne strune" iz Širokog Brijega

Denis Šabić, voditelj programa

Prvu nagradu uručio je Ilija Vrljić, predsjednik Skupštine Saveza

Pripravnici u očekivanju rezultata ispita

Ispitno povjerenstvo objavljuje rezultate

Slavlje nakon završenog ispita

Mate Anđelić s ulovom Lovačka družina iz sekcije "Prozor"

35


Vratiti Bosansku Posavinu na mapu lovnog i ribo-lovnog turizma kao bit-

nu turističku destinaciju, ozbi-ljan je projekt i zadaća za čije je ostvarenje županijska Skupština stvorila pretpostavke u trenutku donošenja Zakona o turizmu. Vrijeme će pokazati koliko će se sa slova prijeći na djela jer lov i ribolov, svi se slažu, najveća je turistička prednost Posavine. Uz tradicionalno posavsku kuhinju i poznatu šljivovicu, posavski brend mogli bi postati upravo lov i ribolov, jer nitko ne ostaje ravnodušan na ljepotu posavske ravnice omeđene rijekama Sa-vom i Bosnom, blagim brežuljci-ma Vučjaka te bogatom florom i faunom idealnom za lovni i ribolovni turizam. LJEPOTA I RAVNOTEŽA

Ljepotom plijene lovno-ribolov-na područja oraško-domaljevač-ko-odžačkog područja. Posavina nema velikih planina, ali nisu

POSAVINA - TURISTIČKA DESTINACIJA

LOV I RIBOLOV TEK TREBAJU DOBITI SVOJ ZASLUŽENI STATUSPosavski se lovci brinu o ravnoteži u prirodi, uništavaju štetnike i upozoravaju na nekontrolirano korištenje totalnih otrova koji ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja

manje lijepi pitomi obronci Vuč-jaka visine oko 209 metara, što je i najveća posavska nadmorska visina. Posavski kraj, a osobito odžački, poznat je kao jedno od najboljih bh. lovišta, što ne iznenađuje jer živopisne šume, obronci planine, izvori, ribnjaci, rijeke, pružaju brojne mogućno-sti turističkog razvoja. Na tome dijelu bogato je lovno područje, osobito srnećom divljači, ali i zečjom, fazanom, prepelicom… No nije sve tako pitomo, valja biti oprezan, kažu nam lovci, jer ima dosta i divljih svinja. Inoze-mni su turisti (i lovci) već poka-zali interes za taj dio Posavine. Na proplancima Vučjaka velik je broj izletišta i šetališta, a s Kadra i njegove uzvisine odlično se vidi Bosanska i Slavonska Posavina. Da priroda ostane sačuvana u svojoj ljepoti, a lovišta u ravnoteži, umnogome pomažu posavski lovci. U središtu naše pozornosti ovaj je put isključivo oblast lova, iz nekoliko razloga na koje je upozorio Marinko Džoić, predsjednik respektabilne Lovačke udruge „Sava“ Orašje i predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo Županije Posavske. „Kad bi političari u BiH djelovali

kao lovci, onda bi BiH bila puno uspješnija država. Mi uvijek tra-žimo ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja i uvijek nam je ljubav prema očuvanju ravno-teže u prirodi, prema prirodi i životinjama, na prvome mjestu“, kaže nam Marinko na početku razgovora. A Marinka, poznatog i po simpatičnom nadimku „Zec“ (u Posavini je nadimak nešto najprirodnije, jer tko bi se bez nadimka snašao u tolikim jed-nakim imenima i prezimenima), već smo predstavili u Hoopu! kao jednog od malobrojnih bh. uzgajivača zeca. Ponovno smo ga posjetili u njegovu domu u Donjoj Mahali, i već na ulazu u dvorište zamjetno je da on zapravo doslovce živi lovstvo. U dvorištu se slobodno šeta srna, zečevi nas gledaju iz prikrajka urednih i prostranih kaveza, a ljubav prema lovstvu prenosi i na mlađe, pa je i njegova kći stasala do lovkinje.

RAZLIKE KAO BOGATSTVO

„Moja lovačka udruga, 'Sava', ima više od 450 članova i djeluje

na području općine Orašje kroz deset lovačkih sekcija, deset lovočuvara i jednako toliko lov-nika, a angažirali smo i jednog profesionalnog lovočuvara s kompletnom opremom. Župa-nijsko vijeće za lovstvo čine još četiri udruge: LD „Fazan“ Odžak i LU „Kuna“ Domaljevac-Šamac iz Županije Posavske te LD „Sokol“ Seonjaci i LSUG „Jare-bica“ Štrepci iz Brčko Distrikta. Formula uspješnog djelovanja naše je zajedništvo u donoše-nju svih odluka, uz ostalo i oko otvaranja lova te provedbe svih propisa i zakona“, tvrdi Đžoić. Kao veliki problem istaknuo je

Uređena čeka Marinko ispred zečinjaka

Odstrel Josipa Marića-Joze, LU "Fazan" Odžak, u jednome danu Brčanski lovci brinu se o divljači, iako ne love

Pogled s Kadra na Savu

36


to što upravo te dvije udruge iz Brčko Distrikta već devet godina ne mogu loviti, no obavljaju sve ostale lovne aktivnosti, što najbolje govori o njihovoj orga-niziranosti i istinskoj predanosti lovstvu.„Svim našim lovcima zajednička je ljubav prema lovstvu i kada se družimo, to nas spaja, a razlike nas samo upotpunjuju i oboga-ćuju. Na druženjima nikad ne ističemo tko je iz koje udruge, niti imamo razloga za to. Jed-nostavno, uživamo u pričama o događajima iz lovova, druženja i sl. Javnosti želimo poslati poru-ku da lov nije ubijanje životinja, mi tu riječ i ne koristimo nego

lovnoj sezoni na prostoru triju posavskih općina odstrijelili smo 246 čagljeva, koji napada osobito sitnu divljač, ali i stoku. Možete misliti što bi se dogodilo da to nismo učinili i koliko bi oni devastirali lovište. Naša godišnja članarina kreće se od 150 do 200 KM. Svake godine izdvojimo oko 40.000 KM samo za unos divljači u lovište, pri čemu nam dobro dođe i županijska pomoć. Prošle smo godine, primjerice, u lovišta unijeli oko 100 grla jelena lopatara. Pratit ćemo ih šest godina pa onda prosuditi kakvo je stanje na terenu.“Posavina je poznata po sitnoj divljači, gdje dominiraju fazan i zec. Ali ima i ostalih vrsta, prije nekoliko godina na Kadru je, primjerice, odstrijeljen vuk. Naš sugovornik veliki je protiv-nik prekomjernog korištenja totalnih otrova, držeći da se na taj način uništavaju lovišta, a na posredan način i čovjekovo zdravlje: „Fazana je, ipak, sve manje u lovištu jer je ljudski čimbenik najveći problem, zbog otrova koji je poguban za

kažemo odstrel. Ponašamo se onako kako to propisuje Zakon o lovstvu i kako bismo bili što uspješniji u očuvanju prirodne ravnoteže u lovištu. Surađujemo s Lovačkim savezom Herceg Bosne, koji je ravnopravan član međunarodnih asocijacija i to doživljavamo kao priznanje njegovoj snazi i organiziranosti. Pratimo europske standarde, a posebno dobro surađujemo s lovačkim udrugama iz Hrvat-ske. Jako smo vezani za oblast poljoprivrede, jer 90 posto naših lovaca su poljoprivrednici“, kaže Džoić.

TOTALNI OTROVI

U razgovoru s Džoićem nismo mogli zaobići problem šteta od divljači: „Čagljevi i divlje svinje prave velike štete u lovištu, a znaju zalutati i na obiteljska gospodarstva. Divlje su svinje šetale središtem Rijeke, medo se šetao ulicama Vareša, a kod nas u Brčkom jelen se ušetao u središte grada, kod vatroga-snog doma. Odstrel štetnika bitan je upravo zbog balansa u prirodi, i mi vodimo evidenciju o odstrelu te divljači. U prošloj

pernatu divljač. Neprihvatljivo mi je korištenje totalnih otrova kojima neki posipaju oranice radi uklanjanja korova i drugog usjeva, ne shvaćajući koliko time uništavaju prirodu i zdravlje životinja, posredno i svoje djece. Imam nekih informacija da će mjerodavno federalno ministar-stvo poduzeti rigorozne mjere protiv takvih trovača.“

RAJ ZA LOV I RIBOLOV

Na kraju razgovora Džoić je ista-knuo da su posavski lovci uvijek tu kad treba pomoći svome kra-ju. Tako je bilo u Domovinskom ratu, tako je bilo i za katastrofal-nih poplava 2014. godine. „Osim toga, ni jedna manifestacija ne prođe bez pomoći lovaca u nje-zinu gastronomskom dijelu. Lov i ribolov kao turističke grane tre-balo bi puno više razvijati, budu-ći da je Posavina pravi raj za lov i ribolov. U Županiji Posavskoj ta je grana tek u povojima i čeka svoje vrijeme kad će dobiti na značenju. U tom je smislu jako bitna edukcija mladih lovaca, ali i svih stanovnika ovoga kraja, o potrebi čuvanja prirode, kako bi bilo što manje nesavjesnih gra-đana koji totalnim otrovima taj raj zagađuju“, upozorava Džoić. Oraški lovci očekuju da će do kraja ove godine završiti svoju zgradu i svoj poslovni prostor, što ćemo, kada bude vrijeme za to, javnosti predstaviti u ovome glasilu.

Nada Koturić

Prirodne ljepote Posavine idealne su za lov i ribolov

Marko Klaić ustrijelio je dvačaglja u jednome danu

Devet godina bez lova za lovce iz Seonjaka i Štrepaca Lovci iz Donje Mahale

37


Prošle godine u ovo doba medijske stupce punile su vijesti o organi-

ziranju različite pomoći za stanovnike Banovine, napose Petrinje, koju je krajem 2020. godine pogodio razoran po-tres. Tragom toga u prvome prošlogodišnjem broju Hoopa! pisali smo i o posjetu naših članova prijateljima lovcima iz Petrinje. Tom smo prili-kom članovima LU-a „Fazan“ iz Petrinje uručili skromnu novčanu pomoć i pružili im ljudsku potporu u tim teškim trenutcima.

MNOGO SMO TOGA VIDJELI I NAUČILIPočetkom prosinca prošle godine ugodno nas je iznena-dio poziv petrinjskih lovaca u lov zahvale za sve donatore i prijatelje koji su ih se sjetili i pomogli im. U prohladnoj noći 19. prosinca nas smo se četverica uputili na zborno mjesto kod lovačkog doma u samome gradu Petrinji. Tu su nas, kao i ostalih 100-tinjak gostiju, domaćini dočekali s doručkom i toplim napitci-ma. Nakon kontrole lovačkih iskaznica, oružnih listova i trenutačnih epidemioloških mjera, predsjednik LU-a „Fa-

zan“, Ivica Kihalić, pozdravio je sve prisutne, iskreno zahva-lio na svakom vidu potpore, pritom uručivši zahvalnice predstavnicima svih pozvanih udruga. Glavni lovnik, Marin Mokrović, objasnio je da će se loviti u državnom lovištu Kotor šuma, a dopušten je od-strel divlje svinje svih dobnih uzrasta i spolnih kategorija te predatora uz napomenu da je vuk strogo zaštićena divljač. Naravno, naglasak je stavio na sigurnosna pravila. Nakon rasporeda na štandove, pogon je brzo krenuo te su se uskoro čuli prvi pucnjevi. Iako smo bili upozoreni da je lovište određeno za lov izni-mno bogato divljači, napose crnom, ostali smo iznenađeni brojem pucnjeva i izvješćima o odstrijeljenoj divljači. Pisac ovih redova i kolega Bikić ipak se nisu proslavili na štandu te su zabilježili promašaje divljih svinja, ali čast nam je ipak spasio naš glavni lov-nik Marinko Budimir koji je odstrijelio lisicu. Nakon završetka lova uslijedilo je postrojavanje svih lovaca na zbornome mjestu uz odavanje

počasti odstrijeljenoj divljači. Konačno prebrojavanje zau-stavilo se na 28 svinja te po jednom čaglju i lisici. Nakon ručka, divljač je na propisan način obrađena i smještena u rashladne komore. Ovakav način gospodarenja lovištem i divljači, te organizacija lova jasan su dokaz kako je Hrvatska jedan ozbiljan igrač na svjetskoj lovnoj karti. Nama će ovo iskustvo sigurno pomoći kako bismo i kod nas primijenili bar dio lovno-teh-ničkih mjera i etičkih načela koje smo vidjeli u praksi. Ipak, najveća je vrijednost ovoga lova i druženja u zbli-žavanju naših udruga, ali i u upoznavanju prijatelja, dobrih ljudi i lovaca. Uz već spo-menute predsjednika Ivicu, lovnika Marina, na poseban način želimo zahvaliti Vlasti-miru, Antiši, Denisu, Tomi i svim drugim domaćinima koji su se potrudili da nam bora-vak i lov u Petrinji bude što ugodniji. Još jednom smo se uvjerili kako se radi o nadasve poštenim, čestitim ljudima koji se hrabro nose kroz sve nedaće. Nama ostaje samo nada da će obnova napokon krenuti kako bi se ljudi vratili na svoja ognjišta.

Tomislav Perić

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf – Uskoplje LOV ZAHVALE U PETRINJI

Zahvalnica LD-u "Uskoplje"Počast odstrijeljenoj divljači

S domaćinima pred lovačkim domom u Petrinji

38


Od ranije je poznato da LD „Zec” Busovača, drugi dan Nove godine, organizira tzv.

novogodišnji lov na divlju svinju. Ova tradicija bila je prekinuta nekoliko godina, a nakon ponovnog ostvarivanja prava na korištenje lovi-šta, bilo je moguće nastaviti je. Tako se 2. siječnja 2022., na već poznatom lokalitetu Peska, neočekivano oku-pilo oko 400 lovaca, što domaćih, što iz susjednih društava/udruga, da uveličaju ovaj događaj. Lovilo se

na predjelu Gologlavica preko Peske do Roških stijena, pogonom iz dva pravca. Uz odstrel dvije divlje svinje i lijep sunčan dan, lovci su imali priliku uživati u promatranju divljači i prirodnih ljepota, te se uz rakijicu i gablec prisjetiti dogodovština sa starim kolegama. Nakon uspješno završenog lova svi sudionici bili su počašćeni grahom i gulašom, a potom se fešta uz glazbu nastavila do kasno u noć.

Miroslav Vujica

NASTAVLJENA TRADICIJA

Izvršni odbor LU-a „Kuna“ Domaljevac, na sastanku održa-

nom krajem siječnja ove godine, donio je odluku o izgradnji prihvatilišta za fazane površine oko 1000 m². Prihvatilište će biti izgrađeno pokraj po-stojećega koje je udruga izgradila 2020. godine na zemljištu u nepo-srednoj blizini lovačke kuće u Domaljevcu. Ono će biti smještaj za kupljene fazanske piliće stare 5-6 tjedana, gdje će se oni hraniti i odatle puštati u lovište, a jedan dio ove divljači osta-jao bi u prihvatilištu i puštao se u lovište kao matično jato. Vodstvo udruge odlučilo se za izgradnju ovoga objekta na temelju podataka u protekle dvije godine,

gdje je udruga ostvarila uštede u smislu troškova unosa fazana u lovište, a broj fazanske divljači unesene u lovište nije bio ispod desetogodišnjega prosjeka. Izgradnjom ovoga objekta povećao bi se broj fazanske div-ljači unesene u lovište, onoliko koliko dopuštaju mogućnosti udruge. Čla-novi udruge iskoristili su toplo vrijeme za čišćenje parcele i početak izgrad-nje prihvatilišta. Posebno veseli što su ovaj projekt prepoznali mladi članovi udruge i znatno dopri-nijeli izvršenju početnih radova. Plan je prihvatili-šte završiti do kraja svib-nja, kako bi se u njemu stvorili pogodni uvjeti do dolaska fazanskih pilića.

Darko Leovac

PRIHVATILIŠTE ZA FAZANSKU DIVLJAČ

LD „Zec” Busovača NOVOGODIŠNJI LOV LU „Kuna“ Domaljevac NOVI OBJEKT U LOVIŠTU

Jutarnje postrojavanje

Okrepa nakon lova

Jedna za uspomenu

Pokraj staroga, niče novo prihvatilište

Mlađi članovi udruge dobro su "potegli" na ovome poslu

39


Hvale vrijednu gestu učinili su predstavnici HLD-a „Vepar“ po-

sjetivši u veljači svoga najdu-govječnijeg člana, Ivu Vrepca (1932.) iz Šćitova. Ovakvi po-sjeti imaju posebnu dimenziju. Oni su primjer kako bi se svako društvo trebalo odnositi prema svojim članovima kada ih po-zne godine gurnu na marginu života. Lovci su mahom ljudi nesputane slobode, ljubitelji prirode, društva i druženja, stoga ih u tim godinama lakše obuzimaju osjećaji osamljenosti i zaboravljenosti, osobito ako u svojoj sredini nemaju genera-cijski srodna društva s kojim bi mogli popričati, podijeliti svoje svakodnevne staračke uglav-nom muke i probleme. Ivo nije osoba koja bi jadikovala, ali ga je posjet mlađih kolega lova-ca vidno obradovao. Dapače, živahnim je korakom potvrdio zadovoljstvo vlastitim zdrav-stvenim stanjem s obzirom na broj godina koje nosi na pleći-ma. U svibnju će napuniti 90 ljeta, i ovaj bi mu prilog mogao biti svojevrsna rođendanska čestitka. Rođen je kao prvo, od sedme-ro djece u braku Mije Vrepca i Kate r. Tolo nastanjenih u

HLD „Vepar“ Fojnica NEZABORAVNE USPOMENE NA LOVAČKE DANE

IVO VREBAC – NAJDUGOVJEČNIJI LOVAC DRUŠTVAIvo je bio zadužen za dobru atmosferu u društvu, zbog čega je svako lovačko sijelo bilo nezamislivo bez njega. Mnoge lovačke anegdote, pravi veseli skečevi u kojima je Ivo glavni akter, i danas se prepričavaju

Sitišću. To područje u planini Citonji oduvijek je bilo bogato prirodnim bogatstvima, vodom i šumom u kojoj je obitavala ra-znovrsna divljač pa ne čudi što je Ivo uz oca, lovca, od malih nogu mnogo toga naučio. Čim je postao punoljetan položio je lovački ispit i učlanio se u LD „Divokoza“ Fojnica.Danas na upit sjeća li se svoje prve puške uz smiješak od-govara potvrdno: „Hm, kako se ne bih sjećao te sačmarice, dvocijevke tzv. pletenih cijevi, kalibra 16 mm“.Ivo je bio zadužen za dobru atmosferu u društvu zbog čega je svako lovačko sijelo bilo nezamislivo bez njega. Mnoge lovačke anegdote, pravi veseli skečevi, u kojima je Ivo glavni akter, i danas se prepričavaju. Po nepisanom ali veoma poštovanom pravilu druženje lovaca u prirodi uglavnom završi u nekoj od kavana. Nekada je omiljena bila kavana u Bakovićima u vlasništvu Luke Bošnjaka, također lovca, koji je držao muziku uživo, a atrak-tivne konobarice služile jelom i pićem.Tako je jednom zgodom zasjelo društvo lovaca razglabajući različite teme, a najviše svoje, pa se poteglo pitanje o kvaliteti lovačkih pasa. Počeli su se za-bavljati iznoseći mišljenja kakav bi bio idealan lovački pas pa su uzimali odlike njihovih vlasni-ka. Kako je Ivo oduvijek bio hi-tar na nogama, brz, pokretan, a njegov 'bađe' Anto Božić, šumar po profesiji, nizak ali sposoban, ljutit i veliki psovač, počeli su lovci nabrajati odlike idealnoga psa: „Da je brz na nogama kao Ivo Vrebac, da je ljut i dobro

laje kad goni kao Anto Božić, da je izdržljiv kao…“, nižući tako odlike i drugih vlasnika pasa.

USPOMENE ZA „VJEROVALI ILI NE“

Premda je uvriježeno mišljenje kako svaka lovačka priča sadrži vrlo malo istine, ovih nekoliko istinitih primjera za rubriku „vjerovali ili ne“ koje je doživio i izrekao najstariji član HLD-a „Vepar“, mogu poučno djelovati na mlade lovce:Jednom je prilikom Ivina grupa lovaca ustrijelila lisicu ispod sela Otigošća koju je Anto Božić ponio zataknutu ispod ruksaka. Kod kamenoloma su odložili stvari, sjeli da se malo odmore i popiju koju uz razgovor. Kada su htjeli krenuti, Anto je bio iznenađen – uz ruksak nije bilo lisice! Digao je halabuku i galamu, uvjeren kako se netko našalio, iskoristio njegovu zaokupljenost razgo-vorom i sakrio lisicu. Uzalud su se svi pravdali, ali lisice zbilja nije bilo. Kako se bližio suton dogovorili su sutradan pretra-žiti teren. Tako su i učinili, našli su je mrtvu nedaleko od jame. Ivo je samo potvrdio ono što je znao otprije – lisica nikad neće krepati u jazbini, uvijek vani.

O lukavstvu lisice ne treba tro-šiti riječi, ali evo još jedne zgode koja se dogodila Ivi. Tek što su se lovci razdvojili iznad sela na njega je nabasala lisica noseći puna usta kokošiju. Bila je laka meta, pogodio ju je, a kada je prišao nabrojio je pet omanjih kokošiju. Imao je vremena pa je i lisicu i kokoši bez glava okačio o drveće pokraj puta. Naravno, kada je kolegama ispričao što mu se dogodilo, nisu mu povje-rovali sve dok u povratku nisu naišli pokraj obješene lisice i pet njezinih žrtava. Nesvakidašnji prizor gledao je u Bakovičkoj Citonji. Prilikom otvaranja lova na zeca navratio je kod svoga kuma Jakova Pra-je, pustili su njegove pse i na-kon što se našao u šumi Ivo se umirio čekajući da dignu zeca. Kroz krošnje drveća opazio je orla kako lebdi u zraku, a zatim nestaje. Uskoro se orao po-novno pojavio noseći nešto u kandžama. Bio je to kamen koji je ispustio na zemlju, od njego-va udara iskočio je preplašeni zec, načinio nekoliko skokova, posve dovoljno da orlu otkrije svoj položaj, a ovaj se sručio na njega i zgrabio ga u kandže. Ovako nešto još je jedanput vidio, u društvu kolege lovca. Kroz više od šest desetljeća

Predstavnici HLD-a „Vepar“ u posjetu Ivi

Ivo Vrebac iz mlađih dana

40


lovačkoga staža, Ivi se posebno u sjećanje urezao događaja koji je promijenio njegov pogled na lov, osobito nježnu, plahovitu životinju kakva je srna. Naime, jednom se našao u situaciji da je morao skratiti muke ranjenoj srni, ali kada joj je prišao da je zakolje, ona ga je počela lizati po ruci. To ga je toliko dirnulo da nikad više nije ni pokušao podići pušku prema njoj.U ljepše uspomene iz prošlosti Ivo ubraja prijateljska druženja između lovaca LD-a „Divoko-za“ Fojnica i LD-a „Karadžor-đevo“ iz Bačke Topole (Srbija) koje je započelo prije pola stoljeća, a koje traje i danas. Tradicionalno su se posjećivali svake godine, u tamošnjim su

lovištima išli u zajednički lov na zeca i fazana, a u Fojnici na divlje svinje. Zanimljivo je spomenuti kako je bio odabrani član grupe lovaca koja je išla u lov na medvjeda s predsjednikom tadašnje nam zajedničke drža-ve Jugoslavije, Raifom Dizda-revićem. Premda je sve bilo naštimano, uzalud su proveli 5-6 sati na čeki. Medo se nije pojavio pa je predsjednik ostao bez svoga trofeja. Ivo je uvijek imao svoju filozo-fiju, svoje mišljenje. Smatrao je da bez kvalitetna lovačkoga psa nema uspješna lova, stoga nije žalio novac, vrijeme ni prijeđene kilometre kako bi ga nabavio.

NOVI POČETAK

Lov jest bio Ivin strastveni hobi koji ga je dodatno vezao za rodni kraj, ali ga je životna staza odvela 60-ih godina na Ilidžu, gdje je proveo najduži period radnoga vijeka i zaradio miro-vinu. U naselju Otesu sagradio je kuću, zasnovao obitelj i radio u sarajevskome poduzeću UPI kao vozač hladnjače, razvozeći meso. U Šćitovo se vratio 1984. godine, jedno vrijeme držao kavanu, bio društveno aktivan, posebno u lovačkom Druš-tvu gdje je sudjelujući u svim radnim akcijama, na semina-rima, sastancima i druženjima davao ton svojom nazočnošću. Nesretni rat 90-ih i njegovoj je

obitelji poreme-tio život. Osim materijalnih gubitaka kuća u Otesu i Šćitovu trebalo je preži-vjeti prognaničke dane, borbu za golu opstojnost i nakon uspostave mira na ratnim krhotinama za-početi iznova. Ratni ožiljci

doveli su i do podjele među lovcima. Hrvati su formirali svoje lovačko društvo „Vepar“ kojem se priklonio i Ivo. S no-vim žarom aktivno se uključio pomažući svojim iskustvom mnogo mlađim kolegama. No, vrijeme čini svoje, nagomilane godine reducirale su njegove aktivnosti pa već sedam godina ne odlazi u lov, primoran je za-dovoljiti se statusom počasnoga člana. Kaže kako noge više nisu za pješačenja po brdima. Osim što je lovac Ivo je i ribolovac, što podrazumijeva širok krug prijatelja. No, i njih je svakim danom manje, a kako je opustjelo Šćitovo ostalo bez jedine kavane, a on bez životne suputnice Janje, njegov se svijet ograničio na uži prostor. U ove zimske dane unese drva, naloži vatru kako bi kuća bila topla kada kći Branka dođe s posla. Televizor i Branka su mu prozor u svijet informacija, stoga je i posjet članova „Vepra“ vrjedniji.Na rastanku kolege lovci su mu obećali kako će ga, kada bude toplije vrijeme, izvesti vozilom u prirodu, na druženje. Ivo je to zaslužio.

Tomislav Bošnjak

Krajem 2021. godine u Uskoplju je proveden lovački ispit za priprav-nike iz LD-a „Uskoplje“ i LD-a

„Vepar“ Prozor – Rama. Ispitu je pristu-pilo više od 50 pripravnika, od toga 30 iz LD-a „Uskoplje“. Ovoliki broj pripravnika pokazatelj je da su lovačke udruge postale svojevrsni centri društvenih događanja, ali je to i dokaz kvalitetnog rada koji će kao takav uvijek biti prepoznat i podržan u zajednici.Ispit su položili svi pripravnici koji su mu pristupili, što je dokaz truda kandidata, ali i ozbiljnog rada s mentorima tijekom pripravničkog staža.Na ovom su ispitu dvije dame postale

REKORDAN BROJ PRIPRAVNIKALD „Uskoplje“ Gornji Vakuf – Uskoplje LOVAČKI ISPIT

lovkinjama, prve u udruzi „Uskoplje“, što posebno raduje.Istoga dana proveden je i lovočuvarski ispit i tom je prigodom pet članova LD-a „Usko-plje“ steklo zvanje lovočuvara.Poslije ispita su članovi ispitnoga povje-renstva novim lovcima objasnili da ispit nije kraj njihova učenja, nego tek dozvola za ulazak u svijet u kojem biti kvalitetan lovac znači stalno učiti i nadograđivati svoje znanje i iskustvo. „Kalibri, psi, optike i džipovi korisna su pomagala u lovu, međutim,

da bi se tko mogao nazvati pravim lov-cem, ključan je njegov odnos prema kolegi lovcu, prirodi i divljači. Jer na kraju, iz lova se ne pamte toliko trofeji i ulovi, koliko u sjećanju ostaju druženja i prijateljstva koja će nas u velikoj mjeri formirati kao osobe“, istaknuo je Vlado Soldo, član povjerenstva, poželjevši svim novim lovcima mnogo zdravlja, uspjeha i lijepih trenutaka u lovu.

Tomislav Perić

Ivo (stoji treći slijeva) s kolegama u svomu rodnom Sitišću

Ispit je završen, čeka se ono "čestitam"

41


Lovačka udruga „Orlov kuk“ Tomislavgrad četvrti je put bila domaćin i organizator

polaganja lovačkog ispita. Prije ispita, udruga je organizirala

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad LOVAČKI ISPIT

NOVIH OSAMNAEST U „ORLOVU GNIJEZDU“

predavanje iz osnova lovstva koje je 21. prosinca 2021. održao tajnik Lovačkog saveza Herceg Bosne Ivica Lučić. Predavanjima se odazvao velik

broj pripravnika iz matičnih, ali i okolnih lovačkih udruga. Lovačkom ispitu pristupila su 64 lovna pripravnika iz lovačkih udruga „Orlov kuk“ Tomislav-grad, „Vran“ Tomislavgrad, „Zavelim“ Roško Polje, „Tetri-jeb“ Kupres, „Livanjsko Polje“ Lištani, „Radovanj“ Posušje i „Kravica“ Ljubuški, a provelo ga je povjerenstvo u sastavu: Alojz Dunđer, Valdo Soldo, Zoran

Lovrić i Ivica Lučić. Čestitamo novim lovcima na pokazanom znanju i polože-nom ispitu, osobito osamna-estorici novih lovaca Lovačke udruge „Orlov kuk“ Tomislav-grad koji će, nadamo se, biti istinski poštovatelji prirode, životinja, okoliša, životne sredine, lovne etike i običaja, te svoje matične udruge.

Mate Buntić

OVAKO SE LOVILO U RAMSKOME LOVIŠTU

Na sastanku Predsjed-ništva LD-a „Vepar“ održanom 4. ožujka

2022. godine konstatirano je da je crne divljači odstrijeljeno onoliko koliko je i zapisano u planu i programu odstrela. Najviše crne divljači odstrijelili su lovci sekcija Lug, Gračac i Prozor, a sekcija Rumboci

LD „Vepar“ Prozor-Rama DOBAR ODSTREL

prednjači po odstrelu predato-ra. I druge su sekcije odstrijeli-le značajan broj crne divljači. Odstrijeljena su i dva čaglja, jedan vuk i 79 predatora. Da nisu odstrijeljene, ove krvoloč-ne životinje napravile bi veliku štetu u lovištu. Ponajviše bi stradala srneća divljač te do-maća stoka. Na istom sastanku

bilo je govora o izborima na svim razinama Društva, koji će uslijediti ove godine, kao i o izbornoj skupštini Društva koja će se održati 26. ožujka 2022. godine.Od ostalih tema i aktivnosti, valja spomenuti da su ove lovne sezone u ramsko lovište ušla 302 lovca gosta i da su imali što vidjeti. U veljači je Društvo svojim sekcijama podijelilo pet tona kukuruza i sekcije su tim kukuruzom tijekom zime popunjavale hranilišta u svojim lovnim revirima.

Ivan LovrićIvan Rajič sa svojim odstrelom,

sekcija Ploča

I Rumbočani su imali odstrel U lovu kod sekcije "Gračac"

Predavanje uoči ispita Pregled testova

42


Lovačko oružje nakon završetka lovne sezone treba dobro i temelji-

to pregledati. Pregled može obaviti lovac osobno, a može i za to osposobljeni majstor puškar.Nakon lovne sezone na oružju se mogu javiti kvarovi i oštećenja, na cijevima, glavi i kundaku ogrebotine, mje-stimična lagana oksidacija metalnih dijelova, šupljine ispunjene blatom ili prljavšti-nom, poolovljenje unutrašnjo-sti cijevi itd. Za temeljni pregled oružja potrebno je odvojiti cijevi (u sačmarica), potkundak, glavu i kundak. Slično je i s karabinima, gdje se odvajaju

ODRŽAVANJE I PROVJERA ISPRAVNOSTI LOVAČKOGA ORUŽJA

Zna se što može

a što mora majstor puškarNakon završetka lovne sezone treba dobro pregledati lovačko oružje, popraviti oštećenja na njemu, očistiti ga, podmazati i na kraju provjeriti njegovu sigurnost

cijev s mehanizmom, kundak i zatvarač.Svaki ovaj dio treba vizualno detaljno pregledati i u slučaju pronalaska oštećenja posavje-tovati se sa stručnjakom za oružje.Ne preporučuje se rastavljati mehanizam za opaljivanje i kočenje te mehanizam ejek-tora u sačmarica. To je jako složen posao koji, uz odgova-rajući alat, može obaviti samo majstor puškar.Udarne igle pregledavaju se tako što se na prazno napne mehanizam i pogleda jesu li udarne igle nakon okidanja vraćene u glavu puške. Za ispitivanje sigurnosti cije-loga mehanizma, uza sve ovo

treba provjeriti sigurnost i rad kočnice.Kritična mjesta kod svih pušaka često su mehanički ciljnici koji se znaju odlemiti ili pomaknuti iz svoga ležišta. Ako karabin ima optički cilj-nik, situacija je još delikatnija. Jeftinije fiksne montaže mogu praviti probleme, pa je svako pomicanje – klimanje monta-že odnosno optičkoga ciljnika na lovačkom karabinu znak za hitan popravak.

SITNI POPRAVCI NA ORUŽJU

Tijekom korištenja oružja mogu nastati različite meha-ničke ogrebotine na metalnim

i drvenim dijelovima. Ta je oštećenja teško popraviti bez majstora puškara. Sitna ošte-ćenja na drvenim površinama možemo sami riješiti laganim brušenjem, a potom premazi-vanjem uljem za drvo.Na cijevima i glavi puške, osim mehaničkih oštećenja može biti i korozije koja je rezultat utjecaja vlage iz zraka i znoja naših šaka. Ako nije riječ o oštećenjima koja zahtijevaju novo bruniranje, mogu se po-praviti suvremenim kemijskim sredstvima. Jedno od njih je američke proizvodnje, pozna-to kao „Perma Blue“, a drugo je proizvod tvrtke „Klever“, poznato kao „Schnellbrünie-rung“. Oba sredstva djeluju na

LOVAC SAM,

PIŠE MLADEN BEŠLIĆ


43

LOVAČKO ORUŽJE

odmašćenoj površini metala te vrlo brzo i uspješno uklanjaju manja oštećenja originalne brunure.Ako je hrđa snažnije zahvatila površinu cijevi ili glavu puške, takva mjesta treba pažljivo premazati nekim sredstvom za skidanje hrđe.Drugi je problem unutraš-njost cijevi, odnosno naslage olovno-antimonske legure (sačmarice) i tombaka (kara-bini). Za njihovo se uklanjanje ne preporučuje mehaničko čišćenje s pomoću mjede-nih četkica. Danas se za to uglavnom koriste anorganske otopine na bazi amonijaka. Za ovo čišćenje njemačka tvrtka „Frankonia jagd“ nudi sredstvo u spreju „Bleilöser“, a američ-ka tvrtka „Hoppe`s“ sredstvo „Copper Solvent“.

ČIŠĆENJE ORUŽJA

Posebnu pozornost valja obra-titi na čišćenje oružja poslije pucanja, jer garež od barutnih plinova, ubrzavajući koroziju i propadanje cijevi, jako štetno djeluje na oružje. Cijev i drugi dijelovi oružja koji su zaprljani barutnom gareži poslije pucanja se čiste

deterdžentskim rastvaračem (DRNČ) ili emulzijom nekoga deterdženta. Naslage olova, nikla, tombaka i sl. u cijevima, iako su anorganskoga podrije-tla, rjeđe uklanjamo mehanič-kim putem (različite mjedene četkice), a češće otapanjem u lužinama (najčešće amoni-jak), što je zapravo kemijski postupak.Cijev se čisti tako što se njezi-na unutarnja površina pročisti četkicom natopljenom u de-terdžentski rastvarač, a zatim grubom krpom. To se radi sve dok se iz cijevi potpuno ne odstrani garež od barutnih plinova. Nakon toga se cijev čisti suhim i čistim platnenim krpama, što se radi sve dok

krpe koje se uvlače u cijev ne počnu iz nje izlaziti potpuno čiste. Poslije toga cijev treba ovlaš podmazati.I drugi se dijelovi koji su za-prljani barutnom gareži čiste krpama ili četkicom natoplje-nom u deterdžentski rastva-rač, zatim se posuše čistim krpama i na kraju se podmažu.Pri čišćenju treba paziti da se cijevi ne oštete, osobito cijevi karabina, jer to umnogome utječe na preciznost pogotka. Smjer čišćenja-kretanja čisti-lice uvijek mora biti od ležišta metka prema ustima cijevi.

PODMAZIVANJE ORUŽJA Oružje se podmazuje čistim četkicama, krpicama i sl. Podmazivanje prstima jako je štetno jer na prstima uvijek ima znoja koji će se pomiješati s podmazom. Zaprljan pod-maz neće štititi oružje nego će i sam izazvati proces korozije. Kada se podmazuje oružje tre-ba voditi računa o tome da se svi dijelovi koji nisu zaštićeni specijalnim finiširanjem, tj. koji nisu obojeni ili brunirani, tanko premažu, a unutrašnjost cijevi uvijek mora biti ovlaš

podmazana, s tim što cijev prije svakoga pucanja treba pročistiti. Bolje je da oružje bude čisto i suho, nego da je podmazano mazivom nepo-znate kvalitete ili zaprljanim mazivom. Očišćene unutarnje i vanjske površine oružja treba na-mazati tankim slojem ulja. Uloga je ulja da stvori tanki film na površini metala i tako spriječi doticaj s vlagom iz zraka, sa solju iz znoja šaka i drugim agresivnim agensima. Ulja također smanjuju trenje dijelova mehanizama koji su u kontaktu i poboljšava funkciju cijeloga sustava.Današnja ulja nisu sušiva, tj. s vremenom ne stvaraju tvrdi film, što je velika prednost. Nadalje, većina je ulja u obliku spreja, što omogućuje lakše prodiranje do teško pristupač-nih dijelova sustava. Ulja u spreju nanose se na površinu prskanjem s udalje-nosti od 25 centimetara, a ulja u klasičnim bočicama ili kan-ticama nanose se uz pomoć tampona od pamučnoga filca, četkica od dlake ili lanenih krpica.Za drvene dijelove, kundake i potkundake postoje posebna maziva na bazi lanenoga ulja uz dodatak silikona. Takva ulja ponajprije služe za sprječa-vanje prodora vlage u drvo i zaštitu drva od nametnika (različite crvotočine).Na tržištu zaštitnih sredstava za održavanje oružja velika je konkurencija. Svatko ističe svoju kvalitetu, iako su manje-više svi kvalitetni. Najkvalitet-nija ulja i podmaze za lovačko oružje, koje koriste europski i svjetski oružari, proizvodi njemačka tvrtka „Klever“, čiji su proizvodi poznati kao „Ballistol“. Slijede također njemačka ulja za drvo Schaf-tol i DTO - Wafen Oel, onda svima dobro poznati WD-40, pa SINOL, Korol, BRUNOX - Turbo Spray itd.

Sitna oštećenja na drvenim površinama možemo sami riješiti laganim brušenjem, a potom premazivanjem uljem za drvo

Oružje poslije pucanja valja očistiti, jer garež od barutnih plinova ubrzava koroziju i jako štetno djeluje na oružje


44

LOVAČKO ORUŽJE

PROVJERA SIGURNOSTI ORUŽJA

Svaki bi lovac trebao poznavati elementarne odredbe Zakona o oružju i streljivu, pridržavati ih se i upozoriti kolegu koji ih krši.Čuvanje, rukovanje, noše-nje, prevoženje i održavanje oružja, momenti su kada treba obratiti posebnu pozornost.Popravke i prepravke na puški najbolje je ostaviti puškaru. Bez obzira na struku i znanje, ne mijenjajte ništa na puški po načelu „sam svoj majstor“ i re-dovito je servisirajte. Puška je složen i precizan mehanizam koji ne trpi nestručne poprav-ke, a pogotovo prepravke. Zakon o oružju je jasan, mogu to raditi samo stručne osobe u ovlaštenim radionicama. Lovačko oružje nosi se na si-guran način i njime se pažljivo rukuje. Uporaba lovačkoga oružja zabranjena je izvan lovišta i namjenskih objekata – streljana. Lovačko se oružje može pozajmiti samo osobi koja ima oružni list za tu vrstu oružja. Ipak, pozajmljivanje oružja i streljiva treba izbje-gavati.Onda kada mislimo da nam je

oružje ispravno, u određenom se trenutku može dogoditi da ono zakaže ili ugrozi nas i kolege lovce. Upravo zato svi marljivo provjeravamo i čistimo svoje oružje i bri-nemo se o njemu. Da bismo mogli računati na siguran lov, ponovit ćemo nekoliko bitnih stvari koje trebamo učiniti kod pregleda oružja prije početka lovne sezone.1. Vizualni pregled komplet-noga oružja, zbog otkrivanja manjih ili većih fizičkih ošte-ćenja na metalnim i drvenim dijelovima. U slučaju pronala-ska oštećenja, ako je moguće lovac ih sam otklanja, ako to nije moguće, traži pomoć puškara.2. Provjera stanja sigurno-snih ključeva na glavi puške – zatvaraju li (zabravljuju) do kraja i stanja opruge koja vraća leptir (rasklop glave). U slučaju kvara potražiti pomoć puškara, ništa samostalno ne popravljati.3. Provjera stanja udarnih iga-la, snage opruge koja ih pokre-će i dubine prodiranja udarne igle na inicijalnu kapislu metka. Najlakše je napraviti test s praznom čahurom kojoj na mjesto ispaljene inicijalne

Bolje je da oružje bude čisto i suho, nego da je podmazano mazivom nepoznate kvalitete ili zaprljanim mazivom

kapisle nalijepimo komadić prozirnoga selotejpa na kojem će se nakon opaljenja pokazati rupica od udarne igle. Ako tu uočimo nepravilnost, problem s udarnom iglom je eviden-tan i sav daljnji posao je na puškaru.4. Najvažniji i najsloženiji postupak je provjera čvrstoće otponca – mehanizma koji udarnu iglu drži nategnutom dok je oružje napunjeno. Lovac ovdje može samostalno napraviti jednu dosta pouzda-nu provjeru koja će reći kakvo je sigurnosno stanje napunje-noga oružja prije povlačenja obarača. Može napraviti test s ispaljenim metkom koji smo

spomenuli u prethodnoj točki, tako što će oružje, nakon što ga otkoči, prihvatiti jednom rukom, a dlanom druge ruke snažno nekoliko puta udariti u potkovu kundaka. Ako je doš-lo do opaljenja – odmah bez ikakvih drugih radnji oružje odnijeti na popravak ovlašte-nom puškaru.5. Kod karabinskoga lovačkog oružja obvezna i bitna sigur-nosna stavka je pregled zatva-rača u čijem se sklopu nalazi kočnica, udarna igla i izvlakač čahura. U slučaju pronalaska bilo kakvih nepravilnosti i kvarova, odmah potražiti pomoć stručnjaka, ništa samo-stalno ne popravljati.6. Premda nije toliki sigurno-sni problem, ali je itekako neu-godno kada se potrgaju kopče koje služe za kvačenje remena za pušku. Ove bi kvarove svaki lovac trebao moći sam riješiti, bilo da su to metalni dijelovi koji se naslanjaju na pušku, bilo dijelovi koji su zabušeni u drveni ili plastični kundak puške.7. Pregled lovačkoga streljiva jedan je od značajnijih čimbe-nika koji utječu na sigurnost lovca i uspješnost lova. Pri uzimanju iz redenika, na prvi se pogled može vidjeti stanje sigurnosti streljiva, bilo ono sačmeno ili karabinsko. Bez vidljivih oznaka nestalih zbog dugotrajnoga nošenja u spre-mniku, može se samo nagađati o karakteristikama, kalibru, promjeru i težini punjenja streljiva. Takvo je streljivo nesigurno i nepouzdano, i samo zbunjuje onoga tko ga ima namjeru koristiti. Najbolje ga je izbjegavati ili ga se jedno-stavno riješiti na neki drugi, bezopasan način.8. Nakon što ste dobro i teme-ljito pregledali svoje oružje i ustanovili da nema nikakvih kvarova i oštećenja, potrebno ga je još jednom dobro očistiti, nauljiti i posušiti, da bi bilo spremno za lov.Imalo zahtjevnije stvari na oružju treba prepustiti majstoru puškaru


45

LOVAČKO ORUŽJE

Riječ ponderiranje sinonim je za mjerenje ili vaganje (od lat. glagola pondero, ponderare: vagati, mjeriti).

U širem smislu riječi to znači uravnotežiti ili odrediti težinu nečega, dakle ne samo odrediti masu (težinu) nečega. To nešto mogu biti objekti, podaci ili pitanja. Meto-da se široko primjenjuje u procesu dono-šenja odluka, a krajnji korisnici moraju biti sposobni kreirati kriterije za usporedbu. Metodom ponderiranja odabrat će se naj-bolje rješenje među više mogućih rješenja (primjerice, odabrati model lovačke puške ili optičkog ciljnika koji će imati najbolji omjer kvalitete i cijene itd.). Temeljni i dodatni kriteriji za izbor zrna koristit će se u ovom tekstu kao podaci koji će se ponderirati. Lovac treba točno definirati što očekuje od zrna za svaki kriterij. Uspo-ređivanjem značajki zrna koje je deklarirao proizvođač streljiva s očekivanjem lovca, lovac ocjenjuje prikladnost zrna i ocjenjuje ih točkama – 1 (0), ako potpuno udovo-ljava, 0,5, ako djelomice odgovara i 0 (1), ako uopće ne odgovara. Broj točaka množi se s ponderima. Ponder najčešće ima

LOVAČKO STRELJIVO

ODABIR ZRNA metodom ponderiranja

Ovaj se tekst može smatrati logičnim nastavkom teksta „Dodatni kriteriji za izbor zrna“, objavljenog u prošlom broju „Hoopa!“. U njemu će se praktično pokazati koraci kroz koje treba proći do donošenja odluke o izboru zrna

vrijednost 1, ali ako postoji velika razlika u nekom kriteriju, taj se čimbenik može množiti ponderom 2 ili više puta. Podaci u zagradama koriste se ako će se birati rješenje s najmanjim brojem osvojenih točaka. Kriterij se može zanemariti ako svi proizvodi imaju jednake performanse prema određenom kriteriju (ili se svima dodjeljuje jednak broj točaka ili se svima daje 0 točaka). Metodom ponderiranja do-bije se kvalitetnija informacija o prosjeku nečega. Primjerice, jedna trgovina prodaje naboj po 6 KM, a druga isti naboj prodaje po 4 KM. Matematički prosječna cijena naboja je 5 KM. No ako se zna da je, od prodanih 10.000 naboja, 9.000 prodano po 4 KM, a samo 1000 po 5 KM, prosječna cijena naboja bila bi bliža 4 KM i iznosila bi (9.000 kom. x 4 KM + 1000 kom. x 5 KM)/10.000 = 4,1 KM. Prije ponderiranja lovac mora odgovoriti na dva pitanja:1. Hoće li streljivo nabavljati u zemlji ili inozemstvu? Naime, ponuda doma-ćih uvoznika i/ili prodavatelja streljiva relativno je siromašna, a nedostupnost određenog streljiva na tržištu automatski

ga isključuje iz mogućnosti odabira. Zašto je to tako, vjerojatno samo oni znaju. Mogući razlozi su složeni postupci nabave (riječ je o proizvodima koji se smatraju robom posebne namjene), relativno slaba plaćevna moć stanovništva i relativno visok rizik za stvaranje zaliha. Zatim će lovac odabrati kalibar oružja za koji nabavlja streljivo i proizvođače streljiva koji nude proizvode za lovca prihvatljive kakvoće i cijene. Idući je korak uzimanje u obzir svih masa i tipova zrna odabranih proizvođača streljiva. Ako se pak lovac od-luči za kupnju u inozemstvu, mora povesti računa o zakonskim ograničenjima.

PIŠE IVICA DRMIĆ

Uspoređivanjem značajki zrna koje je deklarirao proizvođač streljiva s očekivanjem lovca, lovac ocjenjuje prikladnost zrna i ocjenjuje ih točkama – 1 (0), ako potpuno udovoljava, 0,5, ako djelomice odgovara i 0 (1), ako uopće ne odgovara


46

LOVAČKO ORUŽJE

U tablici 1 u prvom su stupcu prikazani kriteriji za odabir zrna. Za svako od tri zrna koja su ušla u uži izbor napisane su njegove karakteristike. Broj točaka dodjeljuje se na prethodno opisan način.

Tablica 1: Tablica za ponderiranje izbora zrna

2. Za koju vrstu lova planira koristiti streljivo, koju vrstu divljači planira loviti i na kojim daljinama? Kao što postoji termin „univerzalni kalibar“, što bi trebalo značiti kalibar za sve vrste divljači na određe-nom prostoru (npr. kalibar za lov srnjaka, bjelorepog jelena, divokozu, muflona, jelena lopatara, jelena, divlje svinje i medvjeda), teorijski i prak-tično je moguće – sve kuglare iz kategorije tzv. univerzalnih kalibara mogu se uporabiti za lov navedenih vrsta. Dalo bi se, međutim, dosta rasprav-ljati o optimalnosti uporabe, odnosno o njihovoj učinkovi-tosti. Jednako vrijedi i za zrna. Primjerice, zrna pogodna za lov pogonom predviđena su za pucanje na manjim udaljeno-stima, imaju veliku zaustavnu moć i najčešće ostaju u tijelu divljači, tako da ne ugrožavaju sigurnost lovaca, pogoniča i lovačkih pasa. Mali broj lovaca ima pušku kuglaru odabranu za jednu vrstu divljači, uglav-nom je riječ o jednoj pušci ku-glari „djevojci za sve“. U tom slučaju odabir zrna mora biti ili prema najkrupnijoj divljači koja će se loviti ili prema div-ljači koja će se najčešće loviti. U našem slučaju to su najčešće divlje svinje. Lovac mora biti svjestan da neće imati jednake rezultate ako bude koristio isto

TABLICA ZA PONDERIRANJE

Na temelju primjera navedenog u tablici 1, prednost se daje zrnu YYY. Logično je da su rezultati usporedbi jednaki po velikom broju pitanja, jer se slični rezultati mogu očekivati od sličnih zrna, a o odabiru u takvim uvjetima često odlučuju nijanse. Zrno YYY dobilo je prednost jer se mogu očekivati slični učinci kod odstrela divljih svinja i srnjaka, uz gotovo dvostruko jeftiniji proizvod te je kod tog kriterija vrijednost pondera 2.U tekstu su korišteni stvarni podaci o streljivu za stvarni model karabina, ali su im dani kodni nazivi. Cilj ovog teksta je osposobiti lovce u primjeni metode ponderiranja koja se koristi u procesu donošenja bilo kakve odluke, a ne moguće reklamiranje proizvođača oružja i streljiva.

Kriterij Zrno XXX Zrno YYY Zrno ZZZ

Masa zrna [g] 10,3 0,5·1 11,0 1·1 10,0 0·1

Vjerojatnostpada u vatri Vrlo visoka 0·1 Vrlo visoka 0·1 Vrlo visoka 0·1

„Ubojna snaga“ i „zaustavna moć“ Vrlo visoka 0·1 Vrlo visoka 0·1 Vrlo visoka 0·1

Vjerojatnostizlazne rane Izvjesna 0·1 Izvjesna 0·1 Izvjesna 0·1

Učinak zrna na divljači različite veličine

Srednja Vrlo dobar 0·1 Vrlo dobar 0·1 Vrlo dobar 0·1

Mala Alternativa 0·1 Vrlo dobar 1·1 Vrlo dobar 1·1

Velika Alternativa 0·1 Alternativa 0·1 Alternativa 0·1

Jačina trzaja Srednji 0·1 Srednji 0·1 Srednji 0·1

Tip zrna Ekspanzivno zrno 0·1 Ekspanzivno

zrno 0·1 Ekspanzivno zrno 0·1

Vijek trajanja cijevi

Košuljica presvučena niklom

1·1 - 0·1 - 0·1

Pucanje na veće daljine i preporučeni domet

0,399 0,5·1 0,375 0·1 0,42 1·1

Cijena koštanja 8,00 KM 0,5·2 4,50 KM 1·2 7,50 KM 0·2

Stupanj očuvanja divljačine Vrlo visok 0·1 Vrlo visok 0·1 Vrlo visok 0·1

Zrno bez olova Ne 0·1 Ne 0·1 Da 1·1

UKUPNO 3 4 3

zrno za odstrel nježnije div-ljači (kakav je npr. srnjak) ili divljači manje veličine (prasad i nazimad, koji bi se trebali najviše izlučivati).Postupak treba provesti za svakog proizvođača streljiva i sva zrna koja su ušla u konačni popis za odabir. Zbrajanjem umnoška dodi-jeljenih točaka s ponderom za svako zrno dobije se konačni rezultat koji treba upisati pokraj zrna. Ako se najboljem kriteriju dodijeli 1 točka, najbolji proizvod je onaj koji ima najviše točaka. Konačni poredak proizvoda dobiva se razvrstavanjem rezultata silaznim redosli-jedom. Obrnuto je ako se najboljem kriteriju dodijeli 0 točaka, kada bi najbolji bio proizvod s najmanje točaka. Konačni poredak proizvo-da u tom slučaju dobiva se razvrstavanjem rezultata uzlaznim redoslijedom. Ako na konačnom popisu ima više od tri zrna vrši se tzv. prethodna selekcija, u kojoj se između dva zrna bira bolje zrno, koje ulazi u obzir za sljedeću razinu usporedbe (kao nokaut faza Lige prvaka), sve dok se broj zrna ne svede na dva ili tri.Primjer postavljanja krite-rija: potrebno je odabrati zrno za lovački karabin AA model BB kalibra 7x64. Karabin će se koristiti primarno za lov divljih svinja srednje veličine pogonom i čekanjem te srnjaka čekanjem. Divljač bi se lovila do udaljenosti od 150 m, uz korištenje optičkog ciljnika promjenji-vog povećanja. Poželjan je pad divljači u vatri. Poželjna je izlazna rana. Naboj ne smije uzrokovati jak trzaj. Poželjan je tip streljiva bez olova. Zahtijeva se visok stupanj očuvanja divljačine. Zakonski minimum je zrno mase 8,4 g.


47

LOVAČKO ORUŽJE

Krajem veljače 2022., Nacionalni park Una bio je domaćin

prvoga ciklusa profesional-ne obuke budućih članova Interventnoga tima FBiH za velike zvijeri (medvjed, vuk, ris). Ovu obuku organizirala je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF Adria) uz sudjelovanje stručnjaka iz Instituta za velike zvijeri (Car-nivora magna). Značenje ove inicijative ogleda se iz činjeni-ce da gotovo sve zemlje, među njima i Republika Srpska u BiH, koje gospodare medvje-dom i drugim zvijerima imaju formiran jedan ovakav tim. Interventni tim jedan je mali,

OBUKA ZA ČLANOVE INTERVENTNOGA TIMA FBiH ZA VELIKE ZVIJERI

Medvjeda, vuka i risa moramo sačuvati za buduće naraštajeU skoroj će se budućnosti u BiH provesti genetičko prebrojavanje, izraditi plan gospodarenja i odrediti zakonski status medvjeda, pa je jako bitno da u Interventnom timu FBiH za velike zvijeri budu i predstavnici Lovačkoga saveza Herceg Bosne

PIŠE TOMISLAV PERIĆ

ali bitan kotačić u održivom gospodarenju velikim zvije-rima. S obzirom na to da će se u skoroj budućnosti u BiH provesti genetičko prebrojava-nje, izraditi plan gospodarenja i odrediti zakonski status medvjeda, iznimno je bitno da i u ovom tijelu participi-raju predstavnici Lovačkoga saveza Herceg Bosne, kako bi na pravi način bili zastupljeni interesi naših članica koje u svojim lovištima gospodare medvjedom.Voditelj trodnevnoga pro-grama u Kulen Vakufu bio je prof. dr. Đuro Huber, profesor s Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, apso-

lutni autoritet kada je riječ o istraživanju i gospodarenju smeđim medvjedom na našim područjima. Prof. Huber je

na početku predavanja jasno naznačio važnost kako teo-retske, tako i praktične obuke budućih članova ovoga tima.

Budući članovi Interventnog tima za velike zvijeri

Praktična obuka - šapa medvjeda široka je...


48

KRUPNE ZVIJERI

Nužno je poznavati biolo-giju i standardno ponaša-nje ovih životinja, usvojiti protokole po kojima se ova djelatnost obavlja kako bismo bili sposobni reagi-rati na sve neočekivane do-gađaje. Na početku, samo od sebe postavlja se pitanje uzroka određenih ab-normalnosti u ponašanju divljih životinja, napose velikih zvijeri. Ponajprije, ključan faktor su sve jasni-je klimatske promjene koje utječu na biologiju svih vrsta divljih životinja, ali i stalno uznemirivanje u sta-ništima, odnosno otimanje prirodnoga staništa različi-tim ljudskim aktivnostima (sječa šume, izgradnja cesta i sl.). Stoga svjedoči-mo sve češćim dolascima divljih zvijeri do naselja, smetlišta ili prometnica gdje predstavljaju opasnost za ljude, ali i za same sebe. Također, uobičajene pojave su stradavanje divljih zvije-ri u prometu, krivolovu ili se dogodi da su pronađene u presušenim bunarima, napuštenim cisternama i sl. Upravo takve situacije zahtijevaju intervenciju članova Interventnoga tima. Prilikom praktičnoga dijela treninga budući članovi ovoga tima moraju svladati

vještine uzimanja osnovnih tjelesnih mjera životinje te uzoraka za biološke i ge-netičke analize; rukovanje puškama i puhaljkama za uspavljivanje, postavljanja humanih zamki, postavlja-nje telemetrijskih ogrlica za praćenje, uporabu gu-menih metaka za tjeranje i sve drugo što će im pomo-ći u radu na terenu.Da bi svi ovi zadatci bili uspješno obavljeni, potre-ban je multidisciplinaran pristup. Iz toga su razloga na ovu obuku delegirani šumari, lovci, veterinari, biolozi, ekolozi i drugi pro-fesionalci koji će na terenu uspješno rješavati ovakve probleme i sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu.Medvjed, vuk i ris simboli su naših šuma. Istodobno tajnovite, karizmatične, ali i kontroverzne vrste od pamtivijeka u ljudima izazivaju strahopoštovanje. Činjenica je da smo jedna od nekolicine zemalja koja ima privilegij u svojim šumskim prostranstvima gospodariti sa sve tri velike zvijeri. Naša je zadaća sačuvati ih za buduće generacije, kako bismo dokazali da smo dostojni ovoga neprocjenjivoga bogatstva.

NEJASAN STATUS VUKA, MEDVJEDA I RISA

Ne pada snijeg da prekrije brijeg…Na snijegu se lakše uočavaju tragovi i po njima se može procijeniti brojno stanje neke vrste u lovištu, što je posebno bitno u slučaju vuka i risa, tajnovitih životinja koje se vješto kriju i izbjegavaju lovce

Naša se kalendarska godina dijeli na četiri karakte-ristična razdoblja koja

zovemo godišnja doba. Svako od njih ima svoju čar, svoju poseb-nost, ali i svoje loše strane. Zima kojom počinje svaka nova godina svakako se drži najsurovijim i najtežim godišnjim dobom za ci-jelu prirodu i njezine stanovnike. Životinjske vrste koje obitavaju u našim terenima na svojstven su se način prilagodile zimi i njezinoj surovosti te bi se, u

odnosu na to, mogle podijeliti u tri značajnije skupine. Prvu čine one vrste koje u našim terenima obitavaju za lijepa vremena, a čim se počnu pogoršavati uvjeti u prirodi, one napuštaju naše krajeve i odlaze na jug. To su svima znane ptice selice. Nasuprot njima sisavci nemaju moguć-nost, a ni naviku putovati za ljepšim vremenom, oni su svoj život u potpunosti prilagodili stanišnim uvjetima. Drugu

PIŠE ANTON BARAĆ

Praktična obuka - medvjed je dugačak...

Na snijegu se odlično vide svi tragovi divljači


49

KRUPNE ZVIJERI

grupu životinja, dakle, čine one jedinke koje se tijekom li-jepoga i rodnoga dijela godine obilno hrane i pripremaju za zimu, a s prvim pogoršanjem vremena i snijegom idu u svoje brloge i druge nastambe

one su svih dvanaest mjeseci vidljive u lovištu i na svojstven se način bore za opstanak. Za te je vrste zima najteža, i ako potraje a ponestane im zaliha hrane, neminovno dolazi do velikih gubitaka. Zbog svega toga baš je zimi, u najtežem dijelu godine, velika i nezamjenjiva uloga lovaca. Tada je najpotrebnije biti u lovištu, ali ne s oružjem nego s oruđem i hranom za divljač. Posebno veliki problemi nastaju u brdskim i planin-skim lovištima, gdje je snježni pokrivač visok i do hrane se teško dolazi. Tada je potrebno unijeti dovoljne količine pri-godne hrane da bi divljač lako došla do nje i održala kon-diciju i snagu do poboljšanja vremenskih uvjeta u lovištu. Ovisno o vrstama u lovištu, može to biti sol, kukuruz, sijeno, voće, ali i ostali dodatci potrebni divljači. Pa ipak, u tome kontekstu valja spome-nuti brojna različita mišljenja stručnjaka o tome koje je vrste divljači bolje prehranjivati, a koje nije.

U filozofiji je jako živahan i vječno prisutan do-gmatizam kao poseban

pravac i pogled na svijet. Jed-nako tako je i u svim religijama, pa ako hoćete u svim svjeto-nazorima i znanostima, ljudi i ozbiljni znanstvenici i umjet-nici, političari i povjesničari... pribjegavaju lakše dogmama nego novim naporima i istra-živanjima, opisima i klasifika-cijama koji bi nadišli nekada u povijesti stvorenu sliku svijeta. Tako to i mi lovci – jer smo samo slabašni ljudi – često potvrđujemo i prakticiramo nešto što je davno prevladano i u novim vremenima ima novo lice i novi smisao. (Dogma se, u svom izvornom znače-nju, može uzeti kao mišljenje ili stav koji se ne treba ili ne smije provjeravati ili stavljati na kušnju, niti o njemu zauzimati kritički stav; kod Grka je to bila izričita naredba.)

PREDRASUDE I KORISTI

Jedan od primjera naše lovačke dogmatske svijesti svrstavanje je pojedinih vrsta divljači u ovu ili onu skupinu (što često ne koristi lovstvu), u što prije svega spada jazavac (Meles meles), divljač koja može narasti u dužinu 70 cm i biti težak preko 12 kg. U našemu narodu postoji čak vrlo pogrd-na usporedba – izreka: smrdi kao jazavac, što je djelomice netočno i nepravedno za ovu divljač (neugodan vonj ima samo kad je u opasnosti pa iz žlijezde izluči tekućinu). Lovci se, pogotovo oni stariji, vjero-jatno prisjećaju pripovijetke koju smo nekada čitali – Jaza-vac pred sudom (Petar Kočić, 1904.), gdje je jazavac bio vr-stan „zločinac“ koji je ismijavao neke državne instance prošloga stoljeća (ne bi smetalo da se i danas malo okrene prema

NIŠTA OD MOGUĆIH PRIHODA

Stara narodna kaže, ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da svaka zvi-jer pokaže svoj trag. Jasno je, zimi se lakše uočava-ju tragovi i po njima se može približno procijeniti brojno stanje i prisutnost neke vrste u lovištu. Ova metoda brojenja tragova jako je bitna procjenjuje li se brojno stanje predato-ra, posebno onih koji žive tajnovitiji život (ris i vuk). Ove je zvijeri teško pratiti tijekom cijele sezone jer se vješto kriju i izbjegava-ju lovce, a padne li snijeg, jako se dobro vidi gdje ih ima i koliko ih je. Budući da mi još uvijek nemamo procjenu brojnog sta-nja ni jedne od velikih zvijeri (vuk, medvjed, ris), „snježna metoda“ broje-nja i praćenja tragova bit će jako korisna krenemo li u taj veliki i za lovstvo cijele zemlje značajan posao. Zato što nemamo nikakvih podataka ni istraživanja, naše su velike zvijeri prepuštene na milost i nemilost lovcima, ali i krivolovcima. Bez konkretnih podataka i procjene brojnoga stanja ne možemo donijeti ni planove odstrela, a niti ovi trofeji mogu preko gra-nice BiH. Kako su mnogi strani lovci zainteresirani za lov medvjeda i vuka, to bi mogao biti značajan izvor prihoda za mnoga lovišta, ali i za lovstvo cijele BiH. No sve dok ne provedemo potrebna istraživanja, odnosno dok ne procijenimo brojno stanje ove divljači, naša će lovišta lovcima-turistima ostati zatvorena, bar što se legalnoga lova tiče.

Zato što nemamo nikakvih podataka ni istraživanja, naše su velike zvijeri prepuštene na milost i nemilost lovcima, ali i krivolovcima

i u njima provode cijelu zimu. To su vrste koje „spavaju“ zimski san, a od naših vrsta to su medvjedi, puhovi, jazavci i ježevi. U treću, ali i vrstama najbrojniju grupu ubrajaju se sve druge vrste životinja i

"Snježna metoda" praćenja tragova može biti jako korisna


50

KRUPNE ZVIJERI

Je li jazavac ponovno „pred sudom“

Izgleda da će se jazavac naći pred sudom nas lovaca, jer u zadnje vrijeme pravi ozbiljne štete poljoprivrednicima, a mi ga lovci, primjereno našemu lovačkom dogmatizmu, uopće ne svrstavamo u lovnu divljač, a on to uistinu jest

ovim feudalcima). Izgleda da će se, jadnik, ponovno naći pred sudom nas lovaca, jer u zadnje vrijeme pravi ozbilj-ne štete poljoprivrednicima, a mi ga lovci, barem ovdje u Hercegovini, primjereno

uloviti jazavca radi ljekovitog sala, koje se otopi i rabi za niz reumatskih bolesti. Govorili su stari lovci da mu je salo učin-kovitije nego salo divlje mačke! Način hranidbe jazavca pre-težito je kao kod divlje svinje, dakle svejed je, ali je u „osobnoj higijeni“ na višoj razini. Brlog jazavca jako je uredan i ne vo-nja kako bi se moglo zaključiti od neiskusnih lovaca. Izuzetno je jak i borben, pa ga čak i vučja divljač izbjegava. Mnogi su lovci svjedoci da im je jaza-vac ozlijedio malo agresivnije pse. Njegova specifična građa omogućuje mu brzo i sigurno kretanje kroz najveće gustiše, ljutine i blato, što ga uspješno štiti u prirodi.

OZBILJNE ŠTETE

U posljednje se vrijeme u na-šim južnim lovištima namno-žilo ove divljači, pa se mnogi poljoprivrednici žale lovcima na velike štete. Tražeći različite crve (larve), bube, jaja od svega što nosi jaja, gliste pogotovo, jazavci preoravaju znatne površine livada i poljopri-vrednih zemljišta koje nisu u tom trenutku za preoravanje – zasijane površine. Pogotovo veliku štetu prave na neogra-đenim vrtovima, na komposi-štima, iz kojih pokupe svaku glistu. Vinogradari su posebno ogorčeni na jazavce, jer vrlo

PIŠE BLAGO LASIĆ

Rijetko ćete susresti lovca koji se pohvalio odstrelom ove jedinke, a kamoli da joj je meso bilo na meniju lovačkih sijela i druženja

stručno početkom zrenja grož-đa probiru najslađe trsove – nešto pojedu, nešto razbacaju. Dakle, ozbiljna šteta ostaje iza skupine jazavaca, kada se nađu u bilo kakvim poljoprivrednim nasadima. (I, kada se sve uzme u obzir, jazavac je veliki štetnik i trebalo bi ga ponovno suditi. Ali, kako ga osuditi kada se ne sude ni političke elite, ni korumpirani pojedinci i nemo-ralni kapitalisti, koji bez milosti i uzusa ruju po našim dušama, po našim osjećajima i standar-dima... pa nas to sve pomalo čini bezličnim mlakonjama, besperspektivnim i dezorijenti-ranim domoljubima!).Često se događa da u svoja zimska skloništa (jazavac je po-luspavač) unese dosta kukuru-za ili oraha, ako se nisu dobro ugojili tijekom ljeta i rane jeseni. Ako je ostao gladan ili

neopskrbljen, znade se i po snijegu izvući iz skloništa u potrazi za hranom. Dakle, poštovani lovci, okrenite se lovu na jazavca, na dobrobit vas samih i vaših susjeda koji će vam biti zahvalni. U našim je lovištima jazavac zasigur-no prenapučena divljač, o čemu bismo trebali voditi računa prilikom izrađivanja planova odstrela, ako to još uopće radimo!Najzad, sudilo se ili ne jazavcu, nitko mu ne može uništiti identitet, on ima svoju lisu, svoju jaku dlaku i drskost da se pokaže; dok nama lovcima pokušavaju poništiti identitet, pa neki i integritet, pripisujući nam atribute kojih bi se i jazavac postidio, a mi se slabo od toga znademo obraniti!

našemu lovačkom dogmatiz-mu, uopće ne svrstavamo u lovnu divljač, a on to uistinu jest. Rijetko ćete susresti lovca koji se pohvalio odstrelom ove jedinke, a kamoli da joj je meso bilo na meniju lovačkih sijela i druženja. Osobno sam nekoliko puta probao izuzetno ukusno meso ove čiste i ni po čemu otrovne divljači. Istina je da može biti zaraženo trihine-lom, ali se znade što treba činiti. Od jazavca se ne prave kobasice, niti se suši meso za zimu, što znači da kvalitetna termička obrada rješava svaku opasnost konzumiranja mesa koje je kvalitetnije od mnogih drugih vrsta. Osim toga, stara generacija lovaca nastojala je U našim ga je južnim lovištima možda malo i previše


51

LOVNA DIVLJAČ

Danas kada se sve vrti oko novca, bitno je u što kraćemu roku doći

do što većih prihoda. Prihodi od šuma i šumskih proizvoda u nekim su zemljama glavni prihodi i u šumarskoj struci radi velik broj ljudi. No šume i šumska dobra nisu neogra-ničeni resursi i ako se nekon-trolirano koriste može doći do njihove destrukcije ili u najgorem slučaju do uništenja.Bosna i Hercegovina je zemlja čiji je velik dio površine prekriven šumama. Ovdje i dan-danas mnoge obitelji

DIVLJAČ I ŠUMSKO DOBRO

MJEŠOVITE ŠUME ključ su opstanka šumaU šumi koja ima desetak ili više različitih vrsta drveća, teško se može dogoditi godina u kojoj ni jedna vrsta neće uroditi plodom, a to onda znači stalnu pristupačnost hrane divljači

žive od šumarstva, izravno ili neizravno. Bogatstvo naših šuma u njihovoj je velikoj raznolikosti na relativno maloj površini. Većina tih šuma i šumskih područja i dalje su dosta dobro očuvani, a upravo je to ono čemu moramo težiti i ubuduće. Mnoge europske zemlje prevelikim su krčenjem šuma uništile goleme povr-šine, najčešće zbog širenja gradova i infrastrukture. Tek kad nešto izgube, ljudi obično postanu svjesni koliko im je to značilo, tako je bilo i u ovoj situaciji.

ŠTO RAZNOVRSNIJE, TO BOLJE

Krčenjem mješovitih šuma često se priprema teren za sadnju nekih monokultu-ra koje imaju brži prirast i brže donose prihod. No te monokulture imaju i mnoš-tvo negativnih strana. One su kao takve teže održive i podložnije su bolestima, nametnicima i teže podnose klimatske promjene. Nisu rijetki slučajevi da su goleme površine nekih monokultu-ra preko noći nestale zbog

napada nekoga nametnika ili pod udarima vjetra i sličnih nepogoda. Monokulture imaju i strukturu koja baš ne odgovara mnogim vrstama divljači. Raspored stabala u njima potpuno je pravilan i sva se nalaze u jednome sloju. U takvim je šumama rijedak prizemni sloj rašća, a upravo je taj sloj (grmovi različitih vrsta) potreban div-ljači da bi imala zaklon i mir. S lovnogospodarskoga mo-trišta mješovite su šume po raznolikosti životinjskih vrsta koje u njima obitavaju neus-poredivo bogatije od mono-kultura. Od onih najsitnijih kukaca i ličinki koje nastanju-ju tlo pa preko sitnih gloda-vaca do sitne i krupne divljači bitne za lovno gospodarenje, njihova je brojnost u mješo-vitim šumama mnogo veća. Samim time raznovrsniji je hranidbeni lanac u jednome podneblju, a izbor i količina hrane za svaku vrstu veći su i bogatiji. U našim mješovitim šumama nalaze se mnoge plodonosne vrste čiji su plo-dovi osnova za preživljavanje brojnih životinjskih vrsta. U

PIŠE ANTON BARAĆ

šumi koja ima desetak ili više različitih vrsta drveća, teško se može dogoditi godina u kojoj ni jedna vrsta neće uro-diti plodom, a to onda znači stalnu pristupačnost hrane divljači. Neke od glavnih vrsta u našim terenima kao što su bukva, hrast i različite plemenite listače i voćkarice

Najbogatija divljači ona su lovišta koja odlikuje stupnjevit rast terena, dakle i izmjene vrsta drveća


52

LOVIŠTE

Srneća i jelenska divljač zimi se okuplja u krda i tada ju je lakše i uočiti i

prebrojiti. U ostalome dijelu godine srneća divljač uglavnom vodi samotan život. Svaka je jedinka odvojena i do kratkoga spajanja dolazi tek u vrijeme parenja. Taj samotni život ne odnosi se, naravno, na majku, koja svoje mlade vodi i odgaja tijekom cijele godine. U nizinskim se lovištima srneća divljač u velikim krdima okuplja u poljima, gdje su bile zasijane različite žitarice, te uz rubove šuma. U brdskim lovištima srneća divljač bira južne i osun-čane padine, gdje je toplije, gdje se snijeg brže topi i gdje je lakše dostupna oskudna vegetacija. Osim brojnog stanja divljači tada se može jasno prepoznati njezino zdravstveno stanje te spolna i dobna struktura. U tome su poslu danas od velike pomoći lako dostupni vrhunski dvogledi te fotoaparati velike razlučivosti i sa zoomom koji omogućuje odlične fotografije na udaljenosti od više stotina metara. U lovištima u kojima se vrši odstrel srna, vrijeme je to lova na srne i lanad, vrijeme selekci-je, a sve radi postizanja što bolje zdravstvene strukture i održa-vanja dobre genetike lovišta. Primjer su poznata lovišta u Vojvodini, Mađarskoj i mno-ga druga koja su neiscrpnim radom i selekcijom dovela do vrhunskih srnjaka koji svojim trofejima privlače pozornost kli-jentele iz cijeloga svijeta. U tim su lovištima nerijetko uzgojeni

JEDNOROG S GOLIJE

U prirodi je sve moguće, a što čovjek više vremena u njoj provodi, više će posebnosti doživjeti i vidjeti, o čemu svjedoči i susret sa srnom-jednorogom

vrhunski srnjaci s rogovljem koje često osvaja zapanjujući broj bodova i koji su visoko rangirani na CIC-ovoj ljestvici trofeja. Za razliku od tih ravničarskih lovišta, u našim brdsko-planin-skim lovištima obitavaju brojni predatori. Vuk, ris i medvjed kao tri velika predatora redovito uzimaju svoj dio kolača, pa je kod nas zabranjen lov srne i lanadi i imamo jedino kvote za ljetni lov srnjaka.

ŽENKA S ROGOM

U siječnju ove godine, uz lijepo vrijeme koje je potrajalo prvih dvadesetak dana, bila je prigoda obići lovišta i iznijeti sol za srneću divljač, ali i utvrditi nje-zino brojno stanje te eventualno napraviti mnoštvo vrhunskih fotografija ove divljači. Rogov-lje u srnjaka tek je bilo počelo izrastati, pa je tada bilo rano za procjenu koliko je u ukupnom broju srnjaka i kakvi će biti

trofeji u ovoj godini. U mnoštvu fotografija koje smo načinili, jedna nam je još na terenu „upa-la u oko“. Na prvu smo pomislili da je riječ o krupnome srnjaku (mužjaku) dobre kondicije koji na glavi ima jedan rog, onaj na desnome rožištu. Na lijevome rožištu nije bilo roga pa smo ra-čunali da ga je već nekako uspio prelomiti, što nije rijetkost dok je rog u bastu. Ovaj „jednorog“ bio je nešto novo, posebno, što na našem terenu dotad nismo vidjeli. Ne, nije to bio srnjak s jednim rogom, i s drugim jako malim, slomljenim. Takve smo već viđali, odstrijelili su ih neki naši kolege. Boljim pregledom načinjenih fotografija primijetili smo da je ovaj jednorog s Golije poseban po „svome spolu“. Na-ime, riječ je o srni (ženki), koja ima razvijen jedan rog. Pojava roga kod ženskoga spola srneće divljači nije čest slučaj, ali zna se dogoditi, uglavnom kod nekih starih srna ili onih koje su jalove.

redovito plodonose i tako stvaraju veliku količinu raznolike hrane za divljač.Ako neka godina bude lošija po urodu i ako ne iznosimo dovoljno hrane za divljač, onda divljač migrira u susjedna lovišta koja su možda drugačijega tipa pa u njima ima i uroda plodova ili se tamo divljač intenzivnije prihranjuje. Budući da je hrana jako bitna i jedan je od limitirajućih čimbenika svakoga lovišta, upravo se raznovrsnošću vrsta u našim šumama otvara mogućnost bolje pristupačnosti hrani i veća raznolikost prirodne hrane. Stoga su najbogatija divljači ona lovišta koja odlikuje stupnjevit rast terena, dakle i izmjene vrsta drveća. U tim uvjetima divljač tijekom cijele sezone boravi u matičnome terenu, samo se pomiče u više ili niže predjele, ovisno o sezoni i o tome kako u kojem zrije i dolazi na raspolaganje bogatstvo ponude hrane.Naš način gospodarenja šumama ne podržava čiste sječe i uništavanje šuma s ciljem sadnje monokul-tura. To je potrajni način gospodarenja kojim se nastoji sačuvati šumu, a ona područja koja su bez šume pošumiti prigodnim vrstama. Jedino prilikom pošumljavanja kod nas se sade manje površine jednom vrstom, a razlog tomu je što samo te pio-nirske vrste (najčešće crni ili bijeli bor) mogu opstati na golome tlu izložene svim prirodnim nepogoda-ma. S rastom takvih šuma u njima se stvara plodnije tlo na koje dolaze i druge biljne vrste toga područja te s vremenom ponovno grade mješovite sastojine.

PIŠE ANTON BARAĆ

Rog na glavi srne, baš zanimljivo


53

LOVIŠTE

Uzročnik hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), poznatije kao „mišja groznica“,

virus je Hantaan, RNK virus iz roda Hantavirus, porodica Buniaviridae. Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima. U našim su krajevima to: riđa voluharica (Clethri-onomys glareolus) i žutogrli miš (Apode-mus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livad-na voluharica (Microtus agrestis). Ove životinje ne pokazuju znakove bolesti, a uzročnika u okolinu izbacuju najčešće putem fecesa ili urina. Učestalost bolesti je ciklična, povećava se ili smanjuje pro-porcionalno broju glodavaca u prirodi. Ako je riječ o tzv. mišjoj godini, kada ovi glodavci imaju hrane u izobilju, uobiča-jena je pojava većeg broja ovih životinja, a posljedično i slučajeva oboljelih ljudi. Kod nas se bolest najčešće registrira u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Sred-njobosanskoj županiji, a registrirani su slučajevi i na području Sarajevske i Her-cegovačko-neretvanske županije.

SIMPTOMATOLOGIJA

Postoji više načina obolijevanja ljudi od ove bolesti:• izravno udisanjem aerosola ili pra-

šine koji su kontaminirani uzroč-

MIŠJA GROZNICA

OPAKI vjesnik proljećaBudući da od ove bolesti uglavnom obolijevaju osobe koje borave u prirodi, kao što su lovci, planinari, izletnici, šumski radnici, a djelotvorno cjepivo ne postoji, jako je bitno da poznaju osnovne mjere prevencije mišje groznice

nicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca

• unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz ošte-ćenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama

• konzumacijom kontaminirane (za-gađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)

• neposrednim kontaktom sa zaraže-nim glodavcima i sl.

Inkubacija, odnosno vrijeme od izlaga-nja virusu do pojave kliničkih simpto-ma uglavnom iznosi od 1 do 2 tjedna, međutim, može se kretati i do 8 tjedana. U početku bolesti javljaju se uobičajeni simptomi tipični za bilo koje zarazno oboljenje: visoka tjelesna temperatura, groznica, glavobolja i slabost. Nakon toga, na prethodne simptome najčešće se nadovezuju bolovi u donjem dijelu leđa, mučnina, povraćanje, crvenilo lica, znakovi kapilarnog krvarenja u konjun-ktivama očiju, plikovi po koži ili difuzno crvenilo kože lica i vrata. U težim slu-čajevima javljaju se komplikacije poput znakova bubrežnog zatajenja što uključu-je pad krvnog tlaka i oliguriju (oskudno mokrenje), a razvoj točkastog krvarenja na koži i sluznicama slijede krvarenja u ostalim organima. Ako primijetimo bilo koje od ovih simptoma, a postoji moguć-nost infekcije, potrebno je što prije obra-

titi se liječniku. Smrtnost od ove bolesti iznosi od 5 do 10 posto, a sam oporavak može trajati i više mjeseci. Prijenos s čovjeka na čovjeka nije moguć.

BOLJE SPRIJEČITINEGO LIJEČITI

Budući da od ove bolesti uglavnom obo-lijevaju osobe koje borave u prirodi, kao što su lovci, planinari, izletnici, šumski radnici, a djelotvorno cjepivo ne postoji, jako je bitno da poznaju osnovne mjere prevencije „mišje groznice“. Svrha svih ovih mjera je spriječiti kontakt ljudi s mogućim zaraznim materijalom.Svi postupci za smanjenje i uklanjanje rizika od infekcije mogu se svrstati u dvije kategorije, zaštitu na otvorenom i zatvorenom prostoru. Na otvorenom se prostoru štitimo poštujući sljedeće:• Nemojmo sjediti ni ležati izravno na

tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi.

• Tijekom boravka u prirodi čuvajmo hranu i piće u zatvorenim spremni-cima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.

• Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operimo ruke vodom i sapunom ili koristimo antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.

PIŠE TOMISLAV PERIĆ

Žutogrli miš

Znakovi infekcije na ruci

Konjuktivitis


54

BOLESTI DIVLJAČI

• Izbjegavajmo piti vodu iz šumskih neprotoč-nih i slaboprotočnih izvora ili lokava.

• Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operimo tekućom vodom.

• Ne ostavljajmo ostatke hrane i druge otpatke u prirodi.

• Ne dirajmo bez rukavica i maski gnijezda glo-davaca kao ni uginule glodavce.

U zatvorenim prostorima, poput vikendica, lovačkih domova, koliba, po-drumskih prostorija, različitih ostava, širenje bolesti možemo spriječiti sljedećim mjerama:

• Da bismo osigurali hranu i piće od pristupa glodavaca, trebamo ih pohraniti u zatvorene spremnike.

• Smeće držimo u zatvorenim čvrstim spremni-cima kako ne bi bilo izvor hrane glodavcima.

• Ne ostavljajmo otvoreno smeće u prostorijama.• Spriječimo ulaz glodavaca u stambene i gospo-

darske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.

• Uklonimo nakupine drva, lišća te sva odlaga-lišta različitih materijala koja mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-ak metara od kuće.

• Redovito provodimo uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako je riječ o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitimo kućne ljubimce).

• Ne dirajmo uginule glodavce ili njihova gnijez-da golim rukama.

• Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostorija obavimo uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenimo vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.

• Nemojmo mesti na suho niti usisavati izluče-vine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možemo udahnuti i na taj se način zaraziti.

• Nosimo zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.

• Nosimo gumene rukavice.• Prilikom čišćenja koristimo mokru krpu da

izbjegnemo dizanje prašine i klorni ili alkohol-ni dezinficijens.

Značenje ovih mjera ogleda se u tome što neće spriječiti samo obolijevanje od „mišje groznice“ nego i od drugih bolesti sličnoga načina prije-nosa, poput leptospiroze ili infekcije crijevnim parazitima.

U susretu ornitologa s lov-cima, nerijetko se može čuti kako lovci oprezno

i potiho govore da su odstrijelili neku pernatu divljač s ornitološ-kim prstenom. Nažalost, među lovcima u Bosni i Hercegovini dosta je neinformiranih koji misle da je odstrel prstenovane ptice ka-zneno djelo i da se time ne trebaju hvaliti. Štoviše, neki odmah nakon odstrela skinu prsten i bace ga u okolno grmlje. Posve nepotrebno i pogrešno, jer je ornitolozima stalo do što više podataka i dojava o prstenovanim pticama. Istina, ornitolozi bi bili sretniji da je ptica živa, ali im je jako drago i kad im lovci pošalju nalaz odstrijeljene ptice. Sve te informacije korisne su za proučavanje selidbenih putova i tzv. migracijskih ruta te kako bi se utvrdilo koja su područja značajna za određene vrste u razdoblju pre-leta, zimovanja ili gniježđenja. Mnogi ne znaju kako postupiti s odstrijeljenom prstenovanom pticom pa ćemo to ovdje objasniti: odrediti vrstu ptice; zapisati sve podatke koji pišu na prstenu ili fotografirati prsten s jasno vid-ljivim podatcima; prijaviti nalaz ptice (mjesto, odstrel, vrstu i podatke s prstena) Ornitološkom društvu „Naše ptice“ iz Sarajeva, na email: [email protected] ili na poštansku adresu: Semira Frašte 6 71000 Sarajevo. Povrat-ne informacije možete dobiti u različitom vremenskom intervalu jer je potrebno vrijeme za odgovor prstenovačke centrale kojoj pripa-da prsten.Vjerujemo da će vam dobiveni

podatci biti zanimljivi, kao što su zanimljivi i autoru ovih redaka za jednu prstenovanu šljuku benu koja je odstrijeljena ove godine u Iloku a prstenovana kao mlada ptica prije dvije godine u Mađar-skoj; ili za šljuku odstrijeljenu u Istri ove godine, a prstenovanu u Češkoj 2015. godine.Bosna i Hercegovina je tek prije četiri godine počela sa znanstve-nim prstenovanjem ptica te je svaki nalaz prstenovane ptice od velikog značenja za proučavanje.Još jednom ističemo da su ne-opravdani napadi na one koji spajaju lovstvo i zaštitu prirode jer i ovim primjerom vidimo da je to moguće na obostranu korist i zadovoljstvo.

PRSTENOVANE PTICE

Što nakon odstrela?PIŠE NIKOLA MENALO

Riđa voluharica

Odstrijeljena prstenovana šljuka


55

PTIČJI SVIJET

Škura bura poigravala se oblacima, poput konjskog repa kada u punom trku osjeti zov divljine, i nanosila sitne

pahulje snijega, ne baš preguste pa su se činile kao roj pčela. Nije bilo prilike da će se snijeg prihvatiti za zemlju, ali među lovcima se toga jutra osjetio neki zanos i želja da se ide u prirodu. Prije službenog dogovora, kao i obično svratili su u seosku zadrugu kod Stare Kuće (tako smo svi zvali prodavača Jozu, čovjeka puna duha, razumijevanja, vica i nevjerojatnih priča). Jedan po jedan, iskupi-lo se pravo društvance gornjoselskih lovaca i još poneka mušterija (kupac). Vodokršće je, ali to u tadašnja vremena nije bio državni praznik, već samo crkveni blagdan i svatko je radio što mu je bio posao. Međutim, naš je svijet uvijek imao svoj stil, svoj način odnosa i prema državi i prema crkvi, a to bi se s ove vremenske razdaljine moglo nazivati laba-vom iliti običajnom poslušnosti. Osim toga, kada snijeg pada, ni radnici ne idu na posao, ni obični vjernici u crkvu, ni djeca u školu... sve je nekako podređeno nekoj vrsti opušte-nosti i radovanja, kućnog druženja, sprema-nja kiseloga kupusa, probanja vina i dugih, nekada i neprimjerenih tračeva. Tako je bilo i toga Vodokršća 1972. godine. Doduše, žene su nosile sol i vodu na blagoslov, ali to nije ometalo one koji su naviknuli na sijela.Čašice su se točile i ispijale brže nego obično. Netko rakiju, netko pivo, a najviše iz drvene bukare odlično vino Kuma Perice. On je držao i krčmu tu pokraj zadruge i krčmio svoje vino, jer je imao jako dobar vinograd na putu za Primorce. Ljudi su ga prokazivali kao ogledno imanje „štono rađa ko da je pratarski“. Jozina priča bila je veći magnet nego hladna gostionica, a tu se moglo i zameziti, što je bila dodatna prođa i pazar. Oko podneva je stigao u nabrijano društvo i Kum Perica, dobrano raspoložen

PUŠKA BEZ UDARNE IGLE

i uvijek spreman za veselo društvo. Karlo i Bože Pavini (Nakić), nepatvoreni i originalni u dobru i poštenju, nisu bili baš raspoloženi za alkohol, ali nitko nije ni zamijetio da piju sokove. Bili Jukić (Lovrić) se također malo kasnije pridružio, ta morao je kao lovočuvar Društva malo obilaziti lovište, premda se nitko nije ni usuđivao odlaziti mimo pravila s oružjem. Znalo se, tko to uradi, ode mu puška bar na dvije godine! Pero Gorankić, Bože (MALI) Bilanović i Majić rodbinski su povezani s Pericom i gotovo da nije bilo dana a da se ta lovačka skupina malo ne sastane, ili kod Stare Kuće ili u gostionici. Tu bi se razmatrale sve informacije: iz sela, iz lovstva, što je rekao fratar, čija se žena srdi na svoga i još ponešto... Bilo je sitnih podva-la, nekada neslanih šala i poneka psovka kad vino dobro otromavi jezik, ali nitko nikada nije napravio neki jak ispad da bi se srdito otišlo i da se sutradan ne bi ponovno susreli i razgovarali, kao da ništa nije bilo.Makar su se uglavnom iza podneva poči-njali razilaziti, toga se dana mnogo špeka i mesnih doručaka nakrižalo na bank zadruge, i nikomu se nije baš žurilo. Uto je iz Grada svojim novim autom stigao mlađahni na-stavnik, za kojega se znalo da voli druženje, zapjevati sevdalinku, a posebice gangu. Čim je povirio glavom u zadimljenu prostoriju, punu alkohola koji je grizao za oči i galame, gdje se nije znalo tko što i komu se što go-vori, znao je da nema druge, nego se povući ili početi neku pjesmu. Odlučio se za ovu drugu mogućnost i kao na kakvu koncertu zacvilio: „Ne pitaj me, stara majko, kad ti ka-sno dođem, gdje sam bio...“. To, Joško, gotovo su uglas odobravali lovci, a bilo je i nekoliko ljudi koji su tu bili radi kupnje, ali su se do-bro uklopili i u piće i u pjesmu. Nekolicina se tako nadjačavala u glasnom pjevanju i kako obično bude, već su neki glasovi više sličili

revanju nego smislenom pjevanju. Onda je na red došla ganga, koja je ipak bila malo ured-nija i svima milozvučnija. Gojilo je nježno počinjao kao kad se gusli, i svi su kazali kako ima svilen glas. I tomu je uskoro došao kraj, jer je jedan od gangaša bio toliko promukao da se sve razvalilo i razorilo. „Ja sam ovde najstariji i slušajte šta ću vam reć“, gromoglasno je upozorio Jozo. Znalo se i cijenilo, kada stariji uzme riječ ostali šute i nema pogovora. „Slažete li se da Joška primimo u lovce odma i da s nami oda ove zime, nek se uči, pa nek dogodine položi?“ Graknuli su kao vrane kad im se lija približi – tko ovako, tko drukčije, uglavnom smisao je bio jasan, da je Joško od tog momenta postao članom mjesnih lovaca. Malo u nevjerici, malo iznenađen takvim raspletom, ali vidno uzbuđen i počašćen, zovne Joško još turu pića i uljudno zahvali na povjerenju, uz šaljivu opasku da će on to teško moći jer slabo znade što mu sve treba i kako to sve za lov nabaviti. „Sve ćemo ti pomoći i pokazati“, izusti Kum Perica i onako umorno predloži da se lovci raziđu. Za pet minuta zadruga je ostala bez posjetitelja, ali puna dima i smrada što su ga lovci nakupili. Prošlo je desetak dana od Sveta tri kralja (Bo-gojavljenje). Vrijeme se proljepšalo, nije bilo ni snijega ni kiše i ljudi su se većinom bavili svojim uobičajenim poslovima, ali su se i re-dovito viđali kod Stare Kuće, viđao ih je Joško odlazeći na posao. Nije on pridavao nikakvo značenje onom danu kada je bio primljen u lovačku skupinu, ali ga je povremeno žuljalo pitanje, je li to bio stvarni prijam ili samo šala, koju je Jozo uvijek izvodio. Protutnjao je i cijeli siječanj i ništa se bitno nije događalo. Minulo je desetak lovnih dana, slušao je Joško pse kako štekaju, puške kako pucaju i doziva-nja lovaca, a njemu nitko ništa ne govori. Što je drugo mogao pomisliti već da je ono bila pijanska šala.Osvanula Svijećnica puna oblačine, a sa za-pada je tamni oblak obećavao padaline, što se odmah na uranku i dogodilo. Počeo je padati gust snijeg i za samo pola sata zabijelio je zemlju. Joško nije imao zimske gume, ali i da jest, otkazao bi posao i radovao se kao dijete ugođaju bjeline. Taman se bio spremio malo prohodati kroz šumarak u blizini kuće, kad se oglasio telefon. „Alo, tko je to?“ pitao je Joško. S druge strane žice bio je Kum Perica i priu-pitao: „Oćeš li bit dovečer kod kuće?“ „Kud bi na ovakvom vrimenu“, odgovorio je Joško. „Dobro, budi kući, doćemo na silo“, kazao je Perica i spustio slušalicu. Nit reče kada će doći, ni tko će sve doći, nit je Joško znao hoće li praviti večeru...Otišao je u šetnju pun pitanja i sumnji. Kako

PIŠE BLAGO LASIĆ


56

LOVAČKA PRIČA

je u starim čizmama proklizavao po ledini, a snijeg je prešao u kišu, šetnja je morala za-vršiti. Vrati se kući i reče ženi da će navečer doći nekoliko lovaca na sijelo i druženje, a žena k'o žena, postavila stotinu pitanja na koja Joško nije znao odgovoriti pa je dolazilo i do povišenih tonova, makar to u njihovu domu uz dvoje male djece nije bilo uobiča-jeno. Uglavnom, sve se smirilo, ispečen je oveći kruh u šporetu na drva, u podrumu ima Joško i vina i rakije, meso od dviju svinja se osušilo... puna kuća svega i svačega i nitko ih ne može iznenaditi. Kruh se hladio na hladnjaku i „mirisao u dušu“, kako bi rekli stariji. Da ništa drugo nema u kući, kad kruha ima onda domaćica nije uznemirena, razmišljao je Joško, a u duši mu stalno klijala misao, što se to večeras ima važno dogoditi. Jer, Kum Perica nije samo lovac, on je seoski uglednik, zna se da je partijaš, radi u proda-vaonici, daje i veresiju, hoće pozajmiti novac, narod ga cijeni, a mnogi ga se i boje... Nije Joško znao hoće li se radovati ili strepiti od njegova dolaska. Ali, nije ni kukavica, ta on je ipak intelektualac i naučio je kao prosvjetni radnik „stići i uteći“.Prije sumraka, eto ti crvenog Opela kara-vana pred Joškovu kuću. Nekako veseo i zagonetno nasmijan, razbarušene kose, na pragu Joškove konobe Kum Perica uljudno pozdravi domaćicu, malo se počeša iza uha i onoj dječurliji dade vrećicu bombona, usput ih hvaleći kako su lijepi i pametni, „mora da su na ćaću“, tako je valjda običaj bio kazati u patrijarhalnim sredinama. „Doće nas još petorica, naloži ti, mlada, vatru, nek nam nije ladno.“ Onda se okrene i ode do kara-vana i nosi u ruci lovačku pušku! Joško nije znao što to znači, mislio je, neće zar noćas ići u neki lov. Rukohvat puške bio je omotan nekim papirom i vrpcom zalijepljenom peča-tom. Pruži on Jošku pušku i odvažno izusti: „Evo ti, sada je tvoja sve dotle dok budeš pošten lovac i čovik, ako ne budeš vratiću je, to sigurno znadni. Još nešto, nesmiš je raspakirat dok ne položiš lovački, i to da znadeš.“ Joško se snebivao, buljio je u pušku, što ovdašnji puk kaže, k'o tele u šarena vrata, pogledavao sad u ženu, sad u Pericu... Htio je nešto kazati, zahvaliti, priupitati, ali mu se riječi sledile negdje u grlu i samo je kašljucao i pogledavao oko sebe kao izgubljen. „Je li to neka šala?“ napokon je uz smiješak procije-dio. „Nije nikakva šala, tako smo se svi dogo-vorili, dobićeš večeras sve što ti triba za lov i od nedjelje ćeš s nama hodati, nositi rusak i učiti se lovu i ponašanju, ali bez puške! Sutra ćeš otić u SUP da ti upišu u oružni list, ja sam s njima sve dogovorio, ti samo potpiši“, rekao mu je Kum Perica.

Joško je bio zbunjen, osjećao se kao da ga je tko maljem po glavi lupio. Odložio je pušku u drugu prostoriju, nježno kao da je riječ o dvomjesečnoj bebi. O lovačkoj pušci nije ništa znao, ali je posjedovao pištolj, jer su prosvjetni radnici u ta vremena bez pro-blema dobivali dozvole za kupnju i nošenje oružja. Već je na vratima stajao Bili i na povodcu držao nekoga smeđeg ćukicu. Zapovjedio je Jošku da ga negdje priveže i u neku posudu ulije vode. Tek sad je Jošku bilo jasno da je riječ o ozbiljnim stvarima te da će i ostali iz one družine doći na sijelo. Tako je i bilo. Sve u nekim kratkim razmacima, kao po dogovoru došla su braća Pavići i donijeli svoje darove: Karlo je donio neku kutiju i rekao da je to pribor (alat) za punjenje naboja (metaka); Bože je donio lijep lovački šešir; malo kasnije Jozo preko ramena nosi patrontaš; Pero i Majić su donijeli ruksak; Ferdo lovački prsluk preko ruke; Gojilo je donio pribor za čišćenje puške i odmah počeo gangu; posljednji je stigao Bilanović uz tvrdo obećanje da će Jošku napiliti drva za zimnicu, jer se on time bavio.Ljudi su se namjestili udobno u toploj kući, a domaćica je posluživala što je imala i što je tko tražio, ako je bilo. Nitko nije bio zahtje-van, jer znali su ljudi da Joškova mlada obitelj nije bila u mogućnosti ponuditi neku izdaš-nu večeru. Meze i vina bilo je na pretek, kruh je bio svjež i svi su ga pohvalili, pole su bile maslom začinjene i ozračje je bilo izuzetno. Nakon nekoliko sati druženja, vjerojatno po dogovoru, svi su ustali, zahvalili na ugod-nu druženju i čašćenju, a Joško je uljudno svakomu stiskao ruku i svatko je otišao svojoj kući. Joška i njegovu ženu su ostavili u duboku razmišljanju: je li to sve trebalo, jesu li ih primjereno počastili, tim ljudima treba kroz život učiniti protuuslugu i niz drugih pitanja, na koja Joško vjerojatno nikada nije dobio zadovoljavajući odgovor. Pa ni danas, jer od svih osoba koje su spomenute, jedino je Joško živ.Nakon dvadesetak dana, kad je proljeće vidno zamirisalo, stari Joškov otac ozbiljna lica jednoga jutra predloži svomu poslušnom sinu: „Joško, doli ti je u vrtlu ječam bio dobar, ali ga zec svega pobrsti i nećeš ništa požeti, već sada kad imaš tu pušketinu, otiđi i pukni kojega da se i ostali poplaše i da se ječam oporavi.“ Nije Joško mogao ocu proturječiti, jer to nije činio ni kada se nije slagao s ocem, ali ovo bijaše izazovno. Počelo ga to žuljati, kako prekršiti Peričin zavjet i kako to učiniti kada nema municije i ne zna je napraviti. Odlučio je, ode navečer s puškom kod svoga prijatelja Ferde, u kojega je imao najviše povjerenja i sve mu potanko ispriča. Ferdo,

već iskusan lovac, strgne onaj pečat i papir, slomi „ruskinju“ (IŽ 26 E), donese dva naboja, ubaci u pušku i obja-sni Jošku kako će upucati zeca, i onda neka se vrati da mu ponovno stavi pečat. Malo u strahu, malo u ponosu i neizvjesnosti, kroz šumarak se provre „Grešnik“ do svoga vrta i u polumraku počne zvirkati, ne bi li ugledao zekana. Puška već pomalo vibrira na rame-nu, oči mu umorne i pomalo suzne, srce mu igra od uzbuđenja, hoće li ga tko čuti i vidje-ti, hoće li promašiti... Vidi vraga, iza jednoga busa pojavi se životinja i laganim korakom ide prema Jošku. Stegne kundak k ramenu uznemireni lovac i krc – puška šuti k'o mr-tvac. On i drugi okidač, ista stvar! O, Bože, nije mu bilo jasno da bi mu i prvi prijatelj napravio smicalicu i ubacio prazne čahure. Slomi pušku, izvadi metke u džep i vrati se k Ferdi koji ga je čekao i osluškivao kada će se čuti pucanj. „Nisi mi trebao ovo podvaliti“, oglasi se Joško napovir Ferdine kuće i dade one metke njemu u ruku... Nikakva uvjerava-nja nisu pomogla, dok se Ferdo nije rasrdio i ubacio one naboje u svoju pušku i dva puta kao iz topa opalio, od čega su se njegova kućna čeljad uznemirila i izišla iz kuće da se uvjere je li sve uredu. Joška je to umirilo.Sutradan obojica odu kod staroga lovca Sto-lića koji se kužio u oružje i znao je što treba učiniti da puška bude ispravna. S crvenom maramom na glavi, uvijek nasmijani Stolić odmah prihvati pušku, slomi je i onako šeretski i zagonetno poče nešto mudrova-ti, što ova dvojica nisu razumjela... Nakon nekoliko minuta zagledanja oko puške, Stolić pobjedonosno saopći da puška nikako nema udarnu iglu! Kako nema, čudio se Ferdo, a Joško nije baš ni shvatio da puška može biti bez te igle.Kada je Stolić saslušao cijelu priču, jer su obojica imali veliko povjerenje u njega i znali su da ih neće nikomu reći, počeo je svoju odgonetku: „To vam je sigurno namjerno podvalio Stara Kuća, jer Perica ne zna tako nešto izmislit. Ja ću nekako ispitat ko je pe-čatio pušku pa ću vam kazat i donit ću vam iglu ili kupit drugu.“Nakon nekoliko dana Stolić je Jošku donio udarnu iglu i namjestio je, a Ferdo je posta-vio onaj papir i pečat kako je i ranije bilo. Kazao je Stolić da je iglu dobio od nekoga majstora i da nije dobio odgovor kako je igla nestala iz puške. Tek nakon što je Joško polo-žio ispit i bio pravi lovac, za jednoga doručka u šumi, Bili i Jozo su otkrili svoju namjeru i šalu, za koju nije ni Perica znao, tako da je Joško dobio još jednu iglu rezerve. A Joškov ječam te godine nije došao do zrenja, svega su ga zečevi pojeli prije, još u mladosti.


57

LOVAČKA PRIČA

Najbolje plasirani psi s vlasnicima, sudcima i delegatom


58

29./30. 1. 2022. CACT BiH (šljuka) bez odstrela – KD Čapljina26. – 27. 2. 2022. BH/VT – IGP – KD Čapljina5. 3. 2022. CACT BiH D.S. – KU Široki Brijeg (ujutro) 5. 3. 2022. IPO D.S. – KU Široki Brijeg 6. 3. 2022. IPO-zec – KU Prijatelji Čitluk12. 3. 2022. Smotra i IPO-zec – KU Široki Brijeg (Skupština udruge)13. 3. 2022. CACT-zec – KU Prijatelji Čitluk20. 3. 2022. Revija svih pasmina pasa – KU Široki Brijeg25. 3. 2022. UO i Skupština KSHB 27. 3. 2022. IPO ptičari i Ut. „C“ – KU Široki Brijeg3. 4. 2022. CACT BiH D.S. – KU Prijatelji Čitluk9. 4. 2022. CAC Livno 10. 4. 2022. CAC Livno10. 4. 2022. CACIB Livno10. 4. 2022. Smotra i IPO ptičari – KU Domaljevac 18. 4. 2022. CACT-zec – KU Široki Brijeg (Uskrsni ponedjeljak)24. 4. 2022. Smotra i IPO D.S. – KU Cincar Livno26. 4. 2022. CAC Međugorje26. 4. 2022. CACIB Međugorje27. 4. 2022. CAC Međugorje27. 4. 2022. CACIB Međugorje1. 5. 2022. Specijalna izložba tornjaka – KK Tornjak Tomislavgrad8. 5. 2022. IPO D.S. – KD Vitez8. 5. 2022. CACT BiH D.S. – KU Cincar Livno 21. 5. 2022. CAC Žepče 21. 5. 2022. CACIB Žepče22. 5. 2022. CAC Vitez22. 5. 2022. CACIB Vitez18. 6. 2022. Specijalna izložba njemačkih ovčara (sudac Thomas Frische ) – KU Grude

Na CACT BiH utakmici na divlju svi-nju s dodjelom kandidature CACT-BiH, koja je održana 5. ožujka

2022. godine u gateru „Kosmaj“ u Širokom Brijegu, bilo je prijavljeno devet pasa. Svi prijavljeni psi sudjelovali su u utakmici. Šest pasa plasiralo se u I. nagradni razred, a tri psa nisu imala sreće pronaći divljač.

Prvoplasirani pas je posavski gonič BRICK, BHR 11745, u vlasništvu Lukije Borasa iz Ljubuškog, koji je osvojio 194 boda, dakle i titulu CACT BiH u radu na divlju svinju. Drugoplasirani s titulom R.CACT BiH je srpski gonič RINGO, BHR 10757, u vlasništvu Joze Šuška iz Širokog Brijega, koji je osvojio 192 boda.

Trećeplasirani pas je srpski trobojni gonič CIGO, BHR 10654, u vlasništvu Joze Šuška iz Širokog Brijega, koji je osvojio 190 bodova.Utakmicu su sudili Miran Radišić i Marijan Čilić iz Čitluka, a delegat je bio Mirko Čolak iz Širokog Brijega.

Ante Kubiček

KU „Široki Brijeg“: CACT BiH

Prvi Brick, drugi Ringo, treći Cigo

RASPORED MANIFESTACIJA KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE ZA 2022. GODINU

19. 6. 2022. Kerung – njemački ovčari (sudac Thomas Frische ) – KU Grude1. 8. 2022. CAC Široki Brijeg (Blidinje) 1. 8. 2022. CACIB Široki Brijeg (Blidinje)2. 8. 2022. CAC Široki Brijeg (Blidinje)2. 8. 2022. CACIB Široki Brijeg (Blidinje)14. 8. 2022. Smotra i IPO ptičari – KU Cincar Livno20. 8. 2022. CAC Posušje 20. 8. 2022. CACIB Posušje21. 8. 2022. CAC Posušje21. 8. 2022. CACIB Posušje28. 8. 2022. Utakmica „C“ s odstrelom – KU Cincar Livno10. 9. 2022. Smotra i IPO-zec – KU Široki Brijeg10. 9. 2022. IPO D.S. – KD Vitez11. 9. 2022. IPO-zec – KD Vitez10./11. 9. 2022. BH/VT – IGP – KD Čapljina11. 9. 2022. Smotra i IPO-zec – KU Cincar Livno 14. 9. 2022. CAC Domaljevac14. 9. 2022. CACIB Domaljevac15. 9. 2022. CACIB Domaljevac17. 9. 2022. Krvni trag – KD Vitez18. 9. 2022. Smotra i IPO ptičari – KU Grude18. 9. 2022. SPECIJALNA IZLOŽBA EX-YU GONIČA – KD VITEZ23. 9. 2022. CAC Mostar23. 9. 2022. CACIB Mostar24. 9. 2022. CAC Mostar24. 9. 2022. CACIB Mostar25. 9. 2022. CACT BiH zec – KU Cincar Livno25. 9. 2022. Kup sv. Huberta (ptičari) – KU Grude25. 9. 2022. Smotra i IPO ptičari – KU Odžak1. 10. 2022. CACT D.S. i IPO D.S. – KU Široki Brijeg2. 10. 2022. IPO ptičari – KU Ljubuški6. 10. 2022. IPO ptičari – KD Čapljina4. 11. 2022. Kinološki ispiti KSHB5. 11. 2022. Kup sv. Huberta (ptičari) – KU Odžak20. 11. 2022. Specijalna izložba tornjaka – KU Grude 20. 11. 2022. CAC I Grude – KU Grude20. 11. 2022. CAC II Grude – KU Grude

KINOLOGIJA

Zima je od nas zahtije-vala da se malo obilnije hranimo, kako bismo

svoj organizam čuvali od prehlada i svih drugih infekcija (zaraza), a bilo je dosta blag-dana kada ljudi malo i preko-rače u svojim prehrambenim potrebama. Nekada nismo ni svjesni da svoje tijelo izlažemo opasnostima i bolešćurinama, uživajući u bogatu i obilnu jelu. Zato, krajem zime i početkom proljeća nužno je povesti računa i dati oduška svim tim izazovima, smanjiti unos teških jela i na prirodan način, dakle uz pomoć tjelesne aktivnosti i ljekovitoga bilja, osloboditi iz organizma one naslage što smo ih unijeli u tijelo. U tu svrhu imamo izu-zetne biljke, a prva i najčešća je maslačak (Taraxacum offici-nalis – Webb Compositae).U našim krajevima postoji niz naziva po kojima se prepozna-je ova božanska biljka, koju još uvijek mnogi proklinju kao teški korov: radić, mljekača, salatuša, gorkača... Dovoljno je pogledati fotografiju maslač-ka i svatko će prepoznati o kojoj je biljci riječ, i nema opasnosti da je zamijenimo

MASLAČAKPIŠE BLAGO LASIĆOčistite svoj organizam

s nekom otrovnom biljkom. Valja, ipak, kazati nekoliko karakteristika koje čitatelji možda nisu usvojili. Maslačak je trajnica, i jedna od najčešćih biljaka koja u rano proljeće zažuti svojim cvjetovima nepregledne poljane, planine i obronke, tako lijepo okiti i ljudskom oku ugodu daje. Još kad se ojutri pa izmami rojeve pčela, koje svojim glasanjem predivnu, tihu ariju daruju i mladima i starima. I tako traje po nekoliko mjeseci, sve do velikih suša i vrućina. Jedne biljke cvjetaju, a druge su već načinile svoje bijele pahuljaste glavice koje uporno na vjetru siju svoje sjemenke poput sitnih padobranaca. Omiljene su to dječje igračke kada ih puhnu jedni drugima u lice. Ima više vrsta maslačka i sve su podjednako vrijedne (za druge podjednako dosadne). Noću i za vrijeme padalina maslačak zatvara svoje cvjetne glavice, kao da želi sačuvati svoj prah za pčelice. Od svoga vretenastog i izdašnog korije-na (Radix taraxaci) maslačak nam daruje tako ljekovitu tvar da se teško može uspo-ređivati s nečim. Nazubljeni

listovi polegli po zemlji i lijek su i hrana, a cvjetovi nemaju premca u prirodi! Najbolje je biljku iskopati s korijenom i svim zdravim listovima kada je tek procvjetala. Korijen ot-kinuti i oprati pa biljku osušiti u hladu, ili pak svježu koristiti odmah. Cijela je biljka puna bijelog soka (mlijeka), u kojem su sva ljekovita svojstva, a ne otrov kako pojedinci misle.

UNIVERZALNI POMAGAČ

Osnovni kemijski sastojci od-mah upućuju na širinu i snagu primjene: vitamini A, B i C; minerali: kalcij, kalij, željezo, natrij, silicij, magnezij, fosfor, sumpor, mangan; niz enzima i soli, terpentinska jedinjenja, niz kiselina, smole, vosak, kaučuk, inulin, triterpenski alkohol... Prava mala zbirka kemijskih sastojaka koja je na-rod ponukala da je pohvali, a biljare da usvoje: „Kad ništa ne pomaže za ozdravljenje, traži maslačak“.Gotovo je nepotrebno spominjati u koju sve moć ma-slačka narod vjeruje, a tomu doprinosi i znanost, kako medicina tako i farmaceutika, koje također polažu velike nade u svojstva prirode. Pa, pogledajmo što sve maslačak može ili samo „može“: tjera na mokrenje, čuva funkciju jetara i žuči i čisti ove orga-ne, sredstvo za pročišćavanje cijeloga organizma preko krvi, hepatitis, protiv dermatoze, liječi hemoroide, anemiju, insuficijenciju bubrega, zatvor, kolitis, skorbut... I kada se sve to sagleda, može se zaključiti da maslačak uistinu djeluje kao neki univerzalni pomagač

za očuvanje ljudskog zdravlja. Kada biljari opisuju na koji se način maslačak može koristiti, prva im je preporuka da se koristi svježa biljka, na način da se i korijen i lišće usitne, pa kao salata ili varivo. Može se praviti čaj jednako kao od osušene biljke. Kada se koristi osušen korijen, mnogi ga samelju i skupa s cikorijom prave ljekoviti nadomjestak za kavu. Narodno iskustvo maslačku daje još šire ulogu: liječi probavni trakt, pluća, hipohondriju. Mnogi ljudi prave sok od korijena, za koji vjeruju da u proljeće od osobe učini nevjerojatan, pozitivan skok u njezinoj fizičkoj i men-talnoj sposobnosti. Iz osob-noga iskustva preporučujemo izvanredan sirup, vrlo sličan medu, od kojega onda može-mo praviti sok ili neku drugu vrstu sladila za široku primje-nu. Taj sirup, zacijelo, daje snagu i osvježenje umornim ljudima, sportašima, rekonva-lescentima, podiže imunitet, štiti od prehlada... Kako se pravi ovaj sirup: tristo cvjetova maslačka (može poneka šuplja peteljka) namočiti u tri litre vode, narezati pet naranči, pet limunova i ostaviti 24 sata namočeno. Onda jako iscijedi-ti, dodati šećera oko 2 kg (po želji i drugačije), pa sve kuhati nekoliko sati, otprilike dok se ne počne zgušnjavati. Uliti u pasterizirane staklenke, dobro zatvoriti i čuvati u hladnim prostorijama. Probajte, nećete se razočarati!


59

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Gusku očistiti od perja i iznutrica, a zatim je dobro oprati u hladnoj vodi. Čisti se na suho, kao i patka. Staviti je u marinadu bar pet sati na hladnom. Najbolje bi bilo ostaviti je u hladnjaku preko noći. Obvezno dobro zatvo-riti. Zatim ocijediti i narezati na komadiće. Kiseli kupus nasjeckati i oprati u vodi. U lonac staviti masnoću te narezani luk, suhu slaninu u kockicama i lagano dinstati. Dodati komade mesa od guske i kiseli kupus. Zaliti vodom iz juhe. Lagano lonac protresti, ne miješati smjesu. Neka kuha bar sat vremena, ovisi o tvrdoći mesa. Dodati sve začine i domaćih kobasica. Neka se sve kuha još bar pola sata. Dobro crno vino, kisela salata i dobar tek. Ovako se može pripremati i druga pernata divljač, a i domaća perad. Umjesto jušne tekućine možete staviti kocku za juhu, umućenu u vodi. Jako ukusan i hranjiv obrok u hladnim danima.

Divlja guskas kiselim kupusomJoš uvijek je vrijeme zime i pripreme kiseloga kupusa. Namirnica je to puna vitamina C i drugih korisnih nutritivnih vrijednosti. Visoko rangirana namirnica u kuhinji, bio svjež ili kuhan. A još kad se pripremi s divljom guskom…

• 1 divlja guska• 1 glavica crvenoga luka • 1 glavica bijeloga luka• 1 – 2 glavice kiseloga kupusa• 1 – 2 jušne žlice svinjske masti• 20 dag suhe slanine• domaće kobasice po želji• voda iz juhe• sol, vegeta, crvena paprika po želji

Luk, celer, mrkvu i peršin narezati na kockice. Dodati 1/2 l vina, 1 dcl octa, listića lovora, 1 jušnu žlicu šećera, 3 jušne žlice soli, vode 4-5 litara. Papra u zrnu malu vrećicu. Sve ovo bi bilo dobro prokuhati i ohladiti. Kad je hladno, onda u dubljoj posudi potopiti meso. Može u ovoj marinadi biti i do tri dana. Samo treba biti u hladnu.

Sastojci

Marinada

Priprema


60

PRIPREMILA JELENA LJUBIĆ

Sastojci


61

ZABAVA

Frano VukojaPucanje od smijeha

Mariofil Soldo SUDOKU5 4 3

5 8

2 6 9 4

7 6

2

1 3 6 7

7 2

4 3

6 8 5

Popuni prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki se broj smije pojaviti samo jednom u svakom retku, stupcu i odjeljku od 3x3.

1 3 4 7

7 6 9 4

3 8 7 4 5

4 3 2 8

2 4 5 6

4 3 5

9 6 2 4 7

PapigaLovac se požali lovačkoj ekipi za šankom:– Uginula mi papiga.– Od čega? – upitaše ga.– Od muke – odgovori im.– Kakve muke? – znatiželjni su.– Nije od moje žene mogla doći do riječi – pojasni im.

Lonac i poklopac– S godinama sam sve pametniji. Već sam i oćelavio – reče jedan lovac.– Praznom loncu ne treba poklopac – zajedljivo zaključi kolega s bujnom kosom.

Valentinovo– Za Valentinovo izveo sam suprugu na jedno jako skupo mjesto – pohvali se lovac kolegama.– Na koje skupo mjesto? – znatiželjni su.– Na benzinsku crpku – objasni im.

Nema gdje nas nemaČlan lovačke družine je i jedan profesor materinskog jezika koji ima niz zamjerki na pismenost svojih lovačkih kolega. Jedan lovac reče:– Čitao sam da na Islandu ima samo jedan posto nepismenih.– Nema gdje nas nema – zaključi profesor.

Jezikova juhaNakon što je u kasne sate završila lovačka večer, jedan lovac reče:– Kad dođem doma, od žene me čeka „jezikova juha“. – Mene ženina „jezikova juha“ ne čeka. Jer zna da ću otići do ostave i zavrnuti joj sve tegle što jače mogu!

JEDNA OD ČETIRI BELGIJSKE PASTIRSKE PASMINE, NA SLICI

TLAKOMJER RACIONALNOST, ŠTEDNJA NALAZIŠTE

NEKOĆ TAL. SKIJAŠ, PIERO

IVAN DODIG JAPAN SLATKOĆA RADITI KAO ... PJEVAČICA

KOVAČIZUZETNO JAK

VJETARVIKTORORBAN

AUTOR:MARIOFIL SOLDO ARALSKO

JEZERO

ONAJ KOJI IZRAĐUJE RUKAVICE''ČELIK''

SUZVUK

PIJANIST POGORELIĆ RUTENIJ

LJUTIT KAO ... PLAĆA PO UGOVORU

KOŠARKAŠ LENI UKIĆ

VRSTA PTICE PJEVICE

''HRVATSKI AUTOKLUB''

SILICIJ MALA FLAUTA

GRČKI BRODOVLASNIK,

ARISTOTELES

POPOLA

''RABAT''

OSLIĆ

STANOVNIK ISTRE VANADIJ

SPLITSKA VOJNA LUKA

TO JE ...BEZ DNA

GLUMAC GLAD ILI KUTIJARO

KUD (KAKO)... MILI MOJI

KNJIŽEVNIK BILOPAVLOVIĆ ONAJ KOJI

ORE

GRADIĆ U JUŽNOJ ŠVEDSKOJ

LIMENA POSUDA,LIMENKA

OTPLATNI OBROK

RASPORED SATI, SATNICA

(TAL.)

IN MEMORIAM

Molimo odgovorne u lovačkim udrugama da nam redovito dostavljaju fotografije svojih preminulih članova te njihovo ime, prezime, godinu rođenja i godinu smrti, kako bismo mogli objaviti sjećanja na sve naše pokojne kolege lovce.Hvala vam na suradnji i razumijevanju.

Uredništvo

JAKOV MILIĆEVIĆ – TUNIĆ1938. – 2022.

HLU „Orao“ Čitluk

FRA LEONARDO HRKAĆ1936. – 2022.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

DRAGAN STOJČIĆ1962. – 2022.

LD „Jarebica“ Mostar

IVICA ŠOŠIĆ1959. – 2022.

LD „Jeleč“ Žepče

ZLATKO KRNDELJ1934. – 2022.

LD „Golub“ Čitluk

ANDRIJA KNEZOVIĆ1944. – 2022.

HUL „Kravica“ Ljubuški

CVITAN DRINOVAC1940. – 2022.

LD „Vepar“ Prozor-Rama

MILE LJUBIĆ – IKOTIĆ1946. – 2022.

LD „Rujan“ Kočerin

VLADO PLANINIĆ1966. – 2022.


NIKOLA GAŠPAREVIĆ1939. – 2022.

LD „Jeleč“ Žepče

PAVAO ĆAVAR – ĆIĆIĆ1936. – 2022.


PERO DŽIDA1950. – 2022.

LD „Golub“ Čitluk

LJUBO BUBALO1949. – 2022.

HUL „Kravica“ Ljubuški

MATE SOLDO1944. – 2022.


ANTO RAJKOVIĆ1929. – 2022.LO „Vitez“ Vitez

RADE VOLAREVIĆ – ĆIRKO1936. – 2022.

LD „Galeb“ Čapljina

ANTE SLIŠKOVIĆ – ŠKUCE1937. – 2022.


OSMAN SALKANOVIĆ1944. – 2022.

LD „Fazan“ Odžak

MIROSLAV VULETIĆ1958. – 2022.


ANDRIJA ĆORIĆ1935. – 2021.


ANTO MAROS1946. – 2022.

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

MLADEN ANIĆ – ĆOPO1956. – 2022.


IVICA PECIREP1953. – 2021.

LD „Lještarka“ Kiseljak

VINKO VUČIĆ1938. – 2021.

LD „Lještarka“ Kiseljak

MARIO SALAVARDA1961. – 2021.


ANTE VIDOVIĆ1947. – 2021.

LD „Galeb“ Čapljina

ZVONIMIR MARTINOVIĆ1944. – 2022.

HLU „Orao“ Čitluk


62

300.000 zadovoljnih korisnika Brze pošte HP Mostar

KALENDAR LOVIDBE

OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ

Muflonka i janje, vepar, nazime, medvjed (do 15. 3.), vuk, veliki tetrijeb (od 15. 3.), lisica, čagalj, tvor.

Muflonka i janje, vepar, nazime, vuk, veliki tetrijeb, lisica, čagalj, tvor.

Srnjak, muflonka i janje, vepar, nazime, vuk, veliki tetrijeb, lisica, čagalj, tvor.

LOVCI, OPREZ! ORUŽJE UBIJA!

Dacia Jogger ECO-G Essential

Gorivo: benzin + plin Motor: 1.0 ECO-G 100 Snaga: 74 kW / 100 KS Broj sjedišta: 5 sjedala Serijska oprema: ABS, ESP, HSA, LED svjetla za maglu sprijeda, LED dnevna svjetla u obliku slova Y, Tempomat, 16” čelični naplatci, Putno računalo, Klima uređaj...

| GUMA M Mostar Karlo Musa +387 63 187 555

| GUMA M Sarajevo Alen Duharkić +387 63 773 266

| GUMA M Banja Luka Miloš Jugović +387 66 583 759

| GUMA M Tuzla Armin Karabegović +387 61 842 733

| TIMKO 3 Bijeljina Đorđe Perić +387 65 664 176

Savez je stabilan, dobro pozicioniran i respektabilan

Documents