SAOBRAAJNI FAKULTET
SEMINARSKI RADINTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVITEMA: ITS U UPRAVLJANJU VOZNIM PARKOM
MENTOR: Prof.dr. Sinan Alispahi STUDENT: Mladen Stojanovi BR. INDEXA: PDS-S-06/12
Travnik, sijeanj 2014.god.SADRAJ:UVOD.........................................................................................................................................31. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI......................................................................4 1.1. Tehnologije ITS-a............................................................................................................6 1.2. Inteligentne transportne aplikacije...................................................................................92. UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOM................................................................................13 2.1. Definicija i sastav voznog parka....................................................................................13 2.2. Transportni proces i elementi transportnog procesa......................................................14 2.3. Elementi rada voznog parka...........................................................................................15 2.4. Proizvodnost teretnog vozila..........................................................................................163. ITS U UPRAVLAJNU VOZNIM PARKOM......................................................................19 3.1. Praenje i nadzor komercijalnih vozila..........................................................................19 3.2. Koritenje ITS sustava u razne svrhe upravljanja voznim parkom................................21ZAKLJUAK..........................................................................................................................23LITERATURA.........................................................................................................................24
UVODInteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je novija tehnologija koja se koristi u raznim granama i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese.U ovom se radu valja usredotoiti na prometni aspekt ITS-a koji se nastoji ubrzano uvesti i na nae prometnice. Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.Cilj rada je prikazati uinkovitost i korisnost primjene ITS-a u svim aspektima, a naroitu u prometu. Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove tehnologije. Smatra se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broj zastoja u prometu i ekanja, a to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja. Svrha rada moe se gotovo poistovjetiti sa ciljem jer je svrha naravno itatelja upoznati s nainom funkcioniranja ITS tehnologije, poznatim vrstama te koliinom uinkovitosti u zemljama u kojima se ITS primjenjuje.Osnovna svrha ovog rada je uvidjeti naine i ITS sustave koji se primjenjuju u upravljanju komercijalnim voznim parkom, gdje ITS pokazuje i najvei broj svojih pozitivnosti. Upravljanje voznim parkom danas postaje mnogo efikasnije i nadasve jednostavnije, jer ITS na jednostavan i brz nain omoguavaju operateru potrebne podatke o vozilima, a koji se odnose na trenutni poloaj vozila (GPS), situaciju na prometnicama (radiokomunikacija), potronju goriva, proraun putanje kretanja vozila (itinerer) itd.Pruene informacije o koritenju ITS u rjeavanju svakodnevnih problema s kojima se susree jedan operater u organizaciji i upravljanju voznim parkom komercijalnih vozila u zemlji i inozemstvu, sluit e kao dokaz da se koritenje ITS-a u poduzeima koja se bave ovom privrednom djelatnou itakako i viestruko isplati.
1. INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVIPojam inteligentni transportni sustav (ITS) odnosi se na napore za dodavanje informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila, optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti[footnoteRef:1]. [1: Intelligent Transport Systems, Sijeanj 2009, broj 322, URL: http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf ]
Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree. Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije, urbanizacije, porasta broja stanovnika te promjene u naseljenosti.Congestion reduces efficiency of transportation infrastructure and increases travel time, air pollution , and fuel consumption . Zaguenje smanjuje uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i potronju goriva.Nedavna istraivanja vladinih aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama - dodatno motivira i percipira potrebu za domovinsku sigurnost.Many of the proposed ITS systems also involve surveillance of the roadways, which is a priority of homeland security. [ 1 ] Funding of many systems comes either directly through homeland security organizations or with their approval. Mnogi od predloenih ITS sustava ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za domovinsku sigurnost. Financiranje mnogih sustava dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne organizacije ili uz njihovo odobrenje.Further, ITS can play a role in the rapid mass evacuation of people in urban centers after large casualty events such as a result of a natural disaster or threat. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili prijetnje.Much of the infrastructure and planning involved with ITS parallels the need for homeland security systems. Velik dio infrastrukture i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i potrebama za dravnu sigurnost sustava. In the developing world , the migration of people from rural to urbanized habitats has progressed differently.U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita napredovala su drugaije.Many areas of the developing world have urbanized without significant motorization and the formation of suburbs. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez znaajnih motorizacija.In areas like Santiago, Chile , a high population density is supported by a multimodal system of walking, bicycle transportation, motorcycles , buses , and trains . U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa naseljenosti je podrana od strane multimodalnih sustava.A small portion of the population can afford automobiles , but the automobiles greatly increase the congestion in these multimodal transportation systems. Mali dio stanovnitva moe si priutiti automobile. Automobili uvelike poveavaju zaguenja u multimodalnom transportnom sustavu.They also produce a considerable amount of air pollution, pose a significant safety risk, and exacerbate feelings of inequities in the society. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka, predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu.Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su brzo urbanizirani i industrializirani.In these areas a motorized infrastructure is being developed alongside motorization of the population. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se razvija uz motorizaciju stanovnitva. Great disparity of wealth means that only a fraction of the population can motorize, and therefore the highly dense multimodal transportation system for the poor is cross-cut by the highly motorized transportation system for the rich.Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui priliku za izgradnju novih sustava koje sadre ITS u ranim fazama.Inteligentni transportni sustav (ITS) se moe definirati kao holistika, upravljaka i informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sustava prometa i transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika, manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se uinkovito rjeavaju rastui problemi zaguenja prometa, oneienja okolia, uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu inteligentna prometnica predstavlja kibernetsku i informacijsko-komunikacijsku nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd. ITS je sustav koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog informacijskog sustava uz uporabu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sustav ITS mora biti konvergentan i otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom geografskom podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata. Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sustava je podii kvalitetu prometovanja i transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane za putovanja ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu informacijsku transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sustava koji e poboljati putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj. sigurniji ekosistem u cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi koji poblie opisuju i pojanjavaju irinu koju obuhvaaju sustavi ITS: poveavanje radne uinkovitosti i kapaciteta transportnog sustava, poveanje mobilnosti osoba i robe, prevencija i smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena potronja energije i dugorono kontrolirana zatita okolia[footnoteRef:2]. Potrebno je takoer napomenuti da i postojei prometni sustavi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i ovjek u pravilu dio tog sustava, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata nisu kvalitetno umreene i sustavno organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sustavna upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu, vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunalske terminale. Razvoj prometa klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s lukim, kolodvorskim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sustavima. [2: INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM; B. Horvat, I. Mati; Pomorski Fakultet u Rijeci; Rijeka, 2010. god.]
Slika 1. Inteligentni transportni sustavi1.1. Tehnologije ITS-aInteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sustavi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sustavi, vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino.Additionally, predictive techniques are being developed in order to allow advanced modeling and comparison with historical baseline data. Osim toga, tehnike su se razvili kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih podataka. Nadalje e biti opisaneSome of the constituent technologies typically implemented in ITS are described in the following sections. neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino provode u ITS-u.Beine komunikacijeRazliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne transportne sustave. Radio modem communication on UHF and VHF frequencies are widely used for short and long range communication within ITS. Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik odnosno irok raspon komunikacija. Short-range communications (less than 500 yards) can be accomplished using IEEE 802.11 protocols, specifically WAVE or the Dedicated Short Range Communications standard being promoted by the Intelligent Transportation Society of America and the United States Department of Transportation .Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara) mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola[footnoteRef:3], posebno TALAS. Teoretski raspon ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje. [3: Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi]
Longer range communications have been proposed using infrastructure networks such as WiMAX ( IEEE 802.16 ), Global System for Mobile Communications (GSM), or 3G .Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su WiMAX (IEEE 802,16), Globalni sustav za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G . Long-range communications using these methods are well established, but, unlike the short-range protocols, these methods require extensive and very expensive infrastructure deployment. Long-range komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. There is lack of consensus as to what business model should support this infrastructure.Tu je nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu. Ovaj oblik komunikacije meu voznim jedinicama postao je karakteristian za pojedine slube (policija, auto moto klubovi, slube odravanja puteva itd.) i predstavlja njihov nezaobilazan faktor u funkcioniranju i boljoj organizaciji.
Slika 2. Beine komunikacijePlutajui auto podatak
Plutajui auto podatak (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podatak, je metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. It is based on the collection of localisation data, speed, direction of travel and time information from mobile phones in vehicles that are being driven.Ona se temelji na prikupljanju podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vremena informacije iz mobitela u vozila koja se pokreu. These data are the essential source for traffic information and for most intelligent transportation systems (ITS).Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentnih transportnih sustava (ITS).This means that every vehicle with an active mobile phone acts as a sensor for the road network. To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilnim telefonom djeluje kao senzor za cestovne mree. Based on these data, traffic congestion can be identified, travel times can be calculated, and traffic reports can be rapidly generated.Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moe se identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu mogu brzo biti generirani.Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulaciju, uzorak podudaranja ili stanicu u sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok informacija prometa.With more congestion, there are more cars, more phones, and thus, more probes. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie sondi. In metropolitan areas, the distance between antennas is shorter and, thus, accuracy increases.U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se poveava.No infrastructure needs to be built along the road; only the mobile phone network is leveraged. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea mobilnih telefona moe iskoristiti.In some metropolitan areas, RFID signals from ETC transponders are used. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signal[footnoteRef:4] iz ETC transpondera. Floating car data technology provides great advantages over existing methods of traffic measurement:Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u odnosu na postojee metode mjerenja prometa: [4: RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije izmeu prijenosnih ureaja/memorija i host raunala]
much less expensive than sensors or cameras znatno jeftiniji od senzora ili kamere more coverage: all locations and streets vea pokrivenost: sva mjesta i ulice faster to set up (no work zones) and less maintenance bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja works in all weather conditions, including heavy rain radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu Travel time data on freeways and arterial roadways is also being collected using sensors based on Bluetooth technology. [ 2 ] Travel times and speed are calculated by comparing the time at which a specific device signal is recorded by pairs of sensors. Vrijeme putovanja te podaci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na osnovu Bluetooth tehnologije.
Slika 3. FCD sustavSensing tehnologijeTehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sustave na globalnoj razini.Sensing systems for ITS are vehicle and infrastructure based networked systems, eg, Intelligent vehicle technologies . Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja cesta ili odravanja.Vehicle-sensing systems include deployment of infrastructure-to-vehicle and vehicle-to-infrastructure electronic beacons for identification communications and may also employ the benefits of CCTV automatic number plate recognition technology at desired intervals in order to increase sustained monitoring of suspect vehicles operating in critical zones.
Video za otkrivanje vozila In contrast to traffic cameras , number plate recognition systems, and sensor loops embedded in the roadway, no additional hardware on the road network is necessary.
Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video kamera je jo jedan oblik detekcije vozila.Since video detection systems such as those used in automatic number plate recognition do not involve installing any components directly into the road surface or roadbed, this type of system is known as a "non-intrusive" method of traffic detection. Budui da video sustavi za otkrivanje poput onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ne ukljuuje instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolniku, ovaj tip sustava je poznat kao "ne-nametljiva" metoda detekcije prometa.Video from black-and-white or color cameras is fed into processors that analyze the changing characteristics of the video image as vehicles pass. Kamere su obino postavljene na stupove ili konstrukcije iznad ili uz kolnik. Most video detection systems require some initial configuration to "teach" the processor the baseline background image.Veina video sustava za otkrivanje zahtijeva neke poetne konfiguracije za "nauiti" procesor slike.This usually involves inputting known measurements such as the distance between lane lines or the height of the camera above the roadway. To obino ukljuuje unos poznatih mjerenja kao to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznad kolnika.A single video detection processor can detect traffic simultaneously from one to eight cameras, depending on the brand and model. Pojedini video procesor detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o marki i modelu.
Slika 4. Videonadzor prometa
1.2. Inteligentne transportne aplikacijeElektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate cestarine. Originally ETC systems were used to automate toll collection, but more recent innovations have used ETC to enforce congestion pricing through cordon zones in city centers and ETC lanes. Izvorno ETC sustavi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije inovacije koriste se da bi se izvrilo smanjenje zaguenja kroz koridor zone u centru grada[footnoteRef:5]. [5: Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html]
Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vozila i antene na naplatnoj stazi. Moe se viekratno nadopunjavati na eljeni iznos i koristiti u razdoblju koje odgovara korisniku, jer ENC nema vremenskog ogranienja koritenja.Kupnjom ENC ureaja i pravilnom uporabom, omoguuje se bre i lake plaanje cestarine.Until recent years, most ETC systems were based on using radio devices in vehicles that would use proprietary protocols to identify a vehicle as it passed under a gantry over the roadway.Do prije nekoliko godina veina ENC sustava temeljila se na koritenju radio ureaja u vozilu koja su se koristila za identifikaciju vozila. While communication frequencies and standards do differ around the world, there has been a broad push toward vehicle infrastructure integration around the 5.9 GHz frequency (802.11.x WAVE).Via its National Electronic Tolling Committee representing all jurisdictions and toll road operators, ITS Australia also facilitated interoperability of toll tags in Australia for the multi-lane free flow tolls roads.Other systems that have been used include barcode stickers, license plate recognition , infrared communication systems, and Radio Frequency Identification Tags (see M6 Toll tag ).Drugi sustavi koji se koriste ukljuuju barkod naljepnice, prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija sustava i slino.
Slika 5. ENC ureajiProvoenje kamera u prometni sustav, koji se sastoji od kamere i ureaja za monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja ogranienja brzine. Traffic tickets are sent by mail. Aplikacije ukljuuju[footnoteRef:6]: [6: Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system]
Speed cameras that identify vehicles traveling over the legal speed limit . Brze kamere koje identificiraju vozilo koje putuje preko dozvoljene odnosno ograniene brzine. Many such devices use radar to detect a vehicle's speed or electromagnetic loops buried in each lane of the roMnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste. Red light cameras that detect vehicles that cross a stop line or designated stopping place while a red traffic light is showing.Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju Bus lane cameras that identify vehicles traveling in lanes reserved for buses Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama rezerviranima za autobuse. In some jurisdictions, bus lanes can also be used by taxis or vehicles engaged in car pooling .U nekim jurisdikcijama, autobus trase takoer se mogu koristiti za taksi ili slino Level crossing cameras that identify vehicles crossing railways at grade illegally.Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima gdje to nije dozvoljeno Double white line cameras that identify vehicles crossing these lines.Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije High-occupancy vehicle lane cameras for that identify vehicles violating HOV requirements.Turn cameras at intersections where specific turns are prohibited on red.Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradovima ili jako naseljenim podrujimaNedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima.
Slika 6. Nadzor prometa pomou kameraZnatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama. U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na mjerenju trenutne brzine na pojedinim tokama prometnice. Na ovaj nain moe se u odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova ogranienja brzine.Peek je razvio sustav za automatsko prepoznavanje i praenje vozila koji se izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije vozila i mjerenja prosjene brzine na dionicama prometnice.Na mjernim tokama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sustav generira kaznu za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu). Sustav takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila[footnoteRef:7]. [7: URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm]
Slika 7. Princip oitavanja registarskih oznaka Prednosti sustava za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama: Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike dionice) Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje) Kontrola brzine se vri 24 sata na dan Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa, buka i zagaenje okolia Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa Automatizira se obrada prekraja i kazni
Slika 8. Princip rada sustava za kontrolu prosjene brzine
2. UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOM2.1. Definicija i sastav voznog parkaPod pojmom vozni park podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava autotransportne organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljai, prikolice i poluprikolice). Vozni park moe biti formiran po organizacijskim i teritorijalnim potrebama. Organizacijski vozni park se moe formirati za djelatnosti javnog prijevoza ili za djelatnosti prijevoza za vlastite potrebe. Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama podrazumijeva sve navedene oblike organizacijskog voznog parka ali s ogranienim teritorijalnim djelovanjem, odnosno zadatkom podmirenja transportnih potreba posmatrane teritorijalne oblasti.Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od drumskih i prikljunih vozila ije su eksploatacijsko-tehnike karakteristike razliite i tehniko stanje nejednako. Pod eksploatacijsko-tehnikim karakteristikama podrazumijevaju se gabaritne dimenzije vozila duina, irina, visina, razmak osovina, razmak tokova, duina prednjeg i zadnjeg prepusta, polumjeri podune i poprene prolaznosti, radijus okretanja, dinamika svojstva vozila, masa praznog vozila, ekonominost pogona, pogodnost za tehniko odravanje, kapacitet vozila korisna nosivost, specifina povrinska i zapreminska nosivost u t/m2 itd. Ukoliko je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa onda je to homogen vozni park. Sastav voznog parka po pravilu je rijetko homogen. Vozni park najee je heterogene strukture tj., sastavljen je od vozila razliitih marki i tipova, kategorije korisnih nosivosti su razliite pa su i tehniko-eksploatacijske karakteristike razliite. Visoku efikasnost pri radu voznog parka najlake je ostvariti s homogenim voznim parkom, kod kojeg je tehniko odravanje vozila lake i racionalnije. Radi toga, kod formiranja voznih parkova potrebno je teiti "tipizaciji" vozila ili bar broj marki i tipova vozila zastupljenih u voznom parku svesti na minimum. Pri organiziranju eksploatacije vozila, radi stvaranja uvjeta za uporeivanje rada vozila u voznom parku, potrebno je izvriti podjelu na grupe vozila koje imaju iste tehniko-eksploatacisjke karakteristike i ije je stanje priblino jednako. Vozila se po pravilu svrstavaju u grupe u funkciji marke i tipa vozila, godine proizvodnje, korisne nosivosti, namjene tovarnog prostora (sanduari, cisterne, hladnjae, teretna vozila s ureajima za samoistovar-kiperi itd; autobusi za meugradski promet, autobusi za prigradski promet, autobusi za turistike vonje itd.) Vozila se svrstavaju u grupe i u zavisnosti od uvjeta eksploatacije, kako bi se izmeritelji rada vozila mogli uporeivati.[footnoteRef:8] [8: Topenarevi Ljubomir, Organizacija i tehnologija drumskog transporta, Graevinska knjiga, Beograd, 1987.]
2.2. Transportni proces i elementi transportnog procesaTransportni proces predstavlja proces premjetanja prevoenja putnika i robe i ukljuuje sve pripremne i zavrne operacije: pripremu robe, prijem, utovar, prijevoz, istovar i predaju robe, odnosno ukrcavanje, prijevoz i iskrcavanje putnika. Transportni proces obuhvaa i upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika.Potpuni ciklus transportnog procesa obuhvaa: upuivanje vozila na mjesto utovara robe ukrcavanje putnika prijem i utovar robe ukrcavanje putnika prijevoz robe putnika istovar i predaja robe iskrcavanje putnika
Prosta vonja obuhvaa potpun ciklus transportnog procesa i sastoji se iz utovara robe (ukrcavanja putnika), prijevoza robe (putnika), istovara robe (iskrcavanja putnika) i dolaska vozila na slijedee mjesto utovara robe (ukrcavanja putnika).Sloena vonja je transportni proces sastavljen od potpunih i nepotpunih ciklusa transportnog procesa pri emu se transportno sredstvo vozilo u toku izvrenja transporta kree od poetne toke vonje ka krajnjoj s usputnim stajanjima radi utovara istovara tereta, odnosno ukrcavanja iskrcavanja putnika.Pod obrtom se podrazumijeva transportni proces koji se sastoji iz jedne ili nekoliko vonji sa povratkom prevoznog sredstva vozila u prvobitnu polaznu toku.Pojam prevoznog puta definira odabrani i vozau propisani pravac kretanja vozila pri izvrenju prijevoza izmeu dva mjesta. Definiranje pravca kretanja vozila neophodno je kada su te dvije toke spojene s dva ili vie putnih pravaca i tada prevozni put obavezno propisuje dispeerska sluba i unosi u putni nalog vozila. Odabrani prevozni put po pravilu mora biti najbolji i najkrai. Za pojam prevozni put u praksi se koriste i termini ITINERER i MARRUTA.U toku vrenja transportnog procesa putnici ili roba se transportirauju na odreenim udaljenostima i pri tome se ostvaruje transportni rad. Transportni rad je umnoak ostvarenog obima prijevoza putnika ili koliine prevezenog tereta i prosjene udaljenosti na kojoj je transport izvren. Transportni rad izraava se putnikim i tonskim kilometrima. Za jedinicu transportnog rada u putnikom prometu uzima se putnik kilometar (pkm) i to je rad ostvaren prijevozom jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra. Za jedinicu transportnog rada u robnom - teretnom saobraaju uzima se tonski kilometar (tkm) i to je transportni rad dobijen prijevozom jedne tone tereta na udaljenosti od jednog kilometra.
2.3. Elementi rada voznog parkaDobra organizacija drumskog transporta podrazumijeva precizno planiranje i optimalnu organizaciju eksploatacije transportnih sredstava pri procesu transporta robe i putnika. Precizno planiranje zahtijeva temeljno izuavanje prijevoznih zahtjeva i uvjeta pri kojima treba organizirati transport u narednom vremenskom periodu uz analizu ostvarenih rezultata rada vozila u prethodnom periodu. Pri odreivanju transportnog rada voznog parka potrebno je izmjeriti elemente koji se odnose na: a) vremenski bilans vozila u danima b) vremenski bilans vozila u satima c) uvjete pri izvrenju transportnih procesa (brzina vonje, udaljenost prijevoza) d) preeni put vozila i stupanj iskoritenja preenog puta e) stupanj iskoritenja kapaciteta vozila. Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije transportnih sredstava omoguava odreivanje nivoa produktivnosti rada istih i utvrivanje potrebnih kapaciteta za pravovremeno podmirenje transportnih zahtjeva klijenata. Poznavanje nivoa izmjeritelja eksploatacije i njihovog utjecaja na proizvodnost vozila omoguava poduzimanje potrebnih mjera za poveanje proizvodnosti rada transportnih sredstava i izvrenje transporta uz nie transportne trokove.
2.4. Proizvodnost teretnog vozilaPod pojmom "proizvodnost teretnog vozila" podrazumijevamo koliinu prevezenog tereta u tonama (ostvaren obim prijevoza u tonama) ili izvren transportni rad u tkm u jedinici vremena. Proizvodnost koja se odnosi na ukupno (kalendarsko) vrijeme vozila naziva se puna proizvodnost i dobija se kada se ostvareni obim prijevoza ili transportni rad podijeli ukupnim kalendarskim vremenom vozila, tj. inventarskim auto satima. Proizvodnost koja se odnosi na radno vrijeme vozila naziva se radna proizvodnost i dobija se kada koliinu prevezenog tereta u tonama ili ostvareni transportni rad u tkm u nekom periodu vremena podijelimo sa satima rada vozila u tom vremenskom periodu. Punu proizvodnost pri tome oznaavamo simbolima WU i WQ, dok radnu proizvodnost oznaavamo simbolima WU i WQ. Prema datim definicijama puna proizvodnost biti e:
Za radnu proizvodnost izrazi dobijaju oblik:
Proizvodnost koja se ostvari za 1 sat rada vozila na prevoznom putu procesa transporta naziva se satnom proizvodnou vozila. Pri tome jedna vonja s teretom izvrava se za vrijeme t, te e prema tome broj izvrenih vonji u toku jednog sata rada vozila biti:
Budui da je vrijeme jedne vonje s teretom:
gdje je: t vrijeme trajanja jedne vonje s teretom u satima tw vrijeme vonje vozila u toku jedne vonje tui vrijeme trajanja utovara i istovara biti e:
Prema tome biti e:
Zamjenom u izraz za broj vonji u tijeku jednog sata dobiti e se:
U tijeku svake vonje prosjeno prevezena koliina tereta dobiti e se iz relacije:
tj.
i izvriti e se transportni rad:
gdje su:q prosjeno prevezena koliina tereta u toku vonje s teretom q korisna nosivost vozila koeficijent statikog iskoritenja nosivosti vozila koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti vozila Satna proizvodnost rada teretnog vozila na prevoznom putu biti e: u tonama:
u tonskim kilometrima:
1
3. ITS U UPRAVLAJNU VOZNIM PARKOM3.1. Praenje i nadzor komercijalnih vozilaOsnovna uloga u koritenju ITS sustava u upravljanju voznim parkom je u praenju i nadzoru voznog parka. Global Positioning System (GPS) je satelitski sustav koji prua vrlo precizno odreivanje lokacije uz upotrebu posebnih GPS prijamnika. GPS podaci su ogranieni za upotrebu sami po sebi, osim ako nisu u kombinaciji sa snanim vizualizacijskim alatom kao to su Geografski informacijski sustavi (GIS). GIS je iroko prihvaen vizualizacijski alat koji prikazuje podatke u grafikom obliku, koji je prikladan i uinkovit nain komuniciranja sa sloenim informacijama. Ovi sustavi takoer imaju hrpe postojeihprostornih i neprostornih podataka kao i razliite slojeve informacija koje se mogu izraziti kao karte. Tako, integracija GPS i GIS-a dovodi do postojanja monog alata koji ima lokacijske i vizualizacijske aspekte koji se mogu staviti na djelotvornu uporabu u svim njezinimprimjenama. Upravljanje voznim parkom bavi se daljinskim praenjem i nadzorom vozila za uinkovito koritenje resursa, za izgradnju informacijskih suelja kroz koje korisnici kao i vlasnici mogu pratiti robe i vozila. GPS-GIS integrirani sustavi pruaju u stvarnom vremenu smislene lokaciju i status vozila u floti, koji se mogu koristiti za planiranje putovanja, realiziraju u realnom vremenu zahtijeve potroaa iprate promet, stanje i ponaanje vozaa. Ovi sustavi su sastavni dio svih modernih sustava upravljanja flotom i igraju vanu ulogu u pruanju podataka za planiranje i optimizaciju logistike u dananjem sve konkurentnijem scenariju. Nekoliko tipova ureaja za praenje vozila postoje. Obino su klasificirani kao "Passive" i "Active"."Pasivni" ureaji pohranjuju GPS lokaciju, brzinu, smjer, a ponekad i okida dogaaja kao toje klju za ukljuivanje/iskljuivanje, vrata otvorena/zatvorena. Nakon to se vozilo vraa na unaprijed toke, ureaj je uklonjen i podaci su preuzeti na raunalo za ocjenu. Pasivni sustavi ukljuuju preuzimanje podataka beino."Aktivni" ureaj takoer prikuplja iste podatke, ali se obino prenose podaci u realnom vremenu,putem mobilnih ili satelitskih mrea na raunalo ili podatkovni centar za evaluaciju. Mnogi suvremeni ureaji za praenje vozila kombiniraju obje varijante, aktivne i pasivne sposobnosti praenja: kad su mobilne mree dostupne, ureaj za praenje je spojen da prenosipodatke na server, kada mrea nije dostupna, ureaj pohranjuje podatke u unutarnju memoriju ili e prenositi pohranjene podataka na posluitelj kasnije, kada mrea postane dostupna ponovno.
Slika 9. Primcip rada GPS sustavaGPS sustav temelji se na:
1. GPS ureaj za praenje: Ureaj se uklapa u vozilo i snima informacije GPS lokacija,razlikuje se odpodataka ostalih vozila u redovitim razmacima na sredinjem serveru u odnosu na drugo vozilo. Podaci mogu ukljuivati koliinu goriva, temperaturu motora, visinu, obrnuto geokodiranje, signal za otvorena vrata, pritisak u gumama, prekid goriva, skretanje s rute, rutiranje vozila, stanje baterije, GSM predbroj, broj GPSsatelita u pogledu, koliinu goriva, status hitnih brojeva, kumulativ praznog hoda, mjera za preeni put, broj okretaja motora, i mnogo vie. Sposobnost tih ureaja zapravo odluuju konanu sposobnosti cijelog sustava zapraenje.
2. GPS Server za praenje: Server za praenje ima dvojnu odgovornost. Prva, primitakpodataka iz jedinice GPS-a, praenje i sigurno pohranjivanje i dostava informacija na zahtjev korisnika. To je inteligencija, snaga i konfiguracija GPS servera za praenje, koja kulminira u uporabljivosti i podrki.3. Korisniko suelje: Korisniko suelje odreuje kako ete biti u mogunosti pristupiti informacijama, pregledu podataka o vozilu i izmamiti vane poslovne detalje iz nje.
3.2. Koritenje ITS sustava u razne svrhe upravljanja voznim parkom
Pored osnovne uloge ITS sustava u upravljanju voznim parkom tj. nadzora i praenja komercijalnih vozila, postoje i neke druge uloge gdje je ITS naao svoju primjenu za efikasnije rjeavanje konkretnih problema u upravljanju komercijalnim voznim parkom.
Ovdje spadaju:
1. Stolen Vehicle: potroaka i komercijalna vozila mogu biti opremljena RF ili GPS ureajem kakobi se omoguilo policiji praenje i vraanje vozila. U sluaju Lo Jack, policija moe aktiviratipraenje jedinice u vozilu i izravno pratiti praenje signala.2. Fleet Management: Kada upravljte flotom vozila, znajui u realnom vremenu poloaj svih vozaa, omoguuje se uinkovitije upravljanje za zadovoljenje potreba kupaca. Bilo da je isporuka,usluga ili druga usluga poduzea, vozai sada samo trebaju mobitel ili internetsku vezu za komunikaciju i navoenje, ajeftino se naplauje praenje i otprema je uinkovitija.3. Asset Tracking: Tvrtke trebaju pratiti vrijedne imovine za osiguranje ili drugu svrhu. Pratiti sada mogu zemljite u stvarnom vremenu imovine umjesto na karti i paljivo pratiti kretanje i radni status.4. Field Service Management: Tvrtke s radnom snagom na terenu za usluge poput popravki ili odravanja, moraju biti u mogunosti planirati djelatnike na terenu na vrijeme, rasporediti do sljedeeg korisnika i biti u mogunosti da rade uinkovito ove operacije. Praenje vozila omoguuje tvrtkama brzo lociranje inenjera i aktivacije najblieg, upoznvanje s novim zahtjevima kupca, ili pruanje informacije dolaska.5. Sale Field: Mobilni prodajni profesionalci mogu pristupiti realnom vremenu lokacijama. Na primjer, u nepoznatim podrujima, oni mogu pronai sebe, kao i kupce i dobiti upute za vonju i biti u blizini za as kod kupca. Prednosti ukljuuju poveanu produktivnosti, smanjenje vremena vonje i poveavanje vremena provedenog s klijentima.6. Tracking Trailer: Prijevozne i logistine tvrtke esto rade s kamionima s odvojivim nosivimjedinicama. Dio vozila koje pokree vozilo je poznat kao kabina ili teglja dok je nosiva jedinica poznata kao prikolica. Postoje razliite vrste prikolica koje se koriste za razliite aplikacije, primjerice, hlaeni kontejner, sedlasta prikolica, kutija kontejner.7. Transit Tracking: Ovo je privremeno praenje imovine ili tereta od jednog mjesta na drugo. Korisnici e osigurati da se sredstva koja se prevoze ne zaustave na putu kako bi se osigurala sigurnost imovine. Sustavi za praenje vozila su nairoko korisni u cijelom svijetu. Komponente dolaze u razliitim oblicima i strukturama, ali veina koristi GPS tehnologiju i SMS poruke. Veina e ponuditi real-time praenje, dok e ostali sustavi snimiti podatke u realnom vremenu i pohraniti iste.
8. Upravljanje autobusnim voznim parkom ukljuuje osiguravanje pravovremenog dolaska i otpreme autobusa. Otii korak dalje takoer ukljuuje nastojanje da se autobus ne dodiruje s drugim rutama, tj. rutama druge vrste prijevoza, i po rasporedu. U konvencionalnom sustavu nekakvo praenje vozila provodi se runo slanjem kontrolora prometa, na neke vane punktove. Ovaj sustav praenja ne daje 100%-tnu pokrivenost, topotpuno ovisi o ljudskim osobinama, te je stoga sklono pogrekama, uz to je vrlo skupo, te nije mjerodavan dokaz, i podaci se generiraju u obliku upisa u registre, tj. ne posluuju se lako za raunalnu obradu. Sustav za praenje vozila na taj nain moe se definirati kao sustav koji omoguuje operaterima lakosaznavanje lokacije vozila tijekom putovanja vozila. Osim koritenja podataka, ovi podaci takoer pruaju vane inpute za donoenje odluka. Sustav omoguava izraunavanje tone udaljenostiputovanja u odreenom razdoblju, izraun brzine autobusa na datoj lokaciji, analiza vremena koje je autobusu potrebno da pokrije odreene udaljenosti i tako dalje. To postaje vrlo moan alat u sluajuprometnog poduzea za privatne autobuse, kao i izraunavanje udaljenosti putovanja, na temelju kojih se isplauju isplate koje postaju potpuno objektivne.[footnoteRef:9] [9: Koncept GIS-a i GPS kao sredstva za upravljanje voznim parkom; Lakovi H. Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2012. god.]
Slika 10. Upravljanje autobusnim voznim parkom
ZAKLJUAKUpravljanje voznim parkom komercijalnih vozila predstavlja jedan jako sloen i nadasve zahtijevan posao od kojeg direktno zavisi efikasnost i produktivnost nekog prometnog poduzea. Da bi se sve poslovi vezani za upravljanje voznim parkom to efikasnije, bre i jednostavnije obavljali, izumljeni su i u praksu uvedeni posebni programi pod nazivom Inteligentni Transportni Sustavi koji primjenom visoke tehnologije i tehnoloka rjeenja nudei operaterima uvid u sve potrebne podatke i rjeenja za nastale probleme.ITS sustavi upravljanja voznim parkovima nali su ubrzo primjenu u mnotvu zadataka vezanih za upravljanje, pa su u relativno kratkom vremenskom periodu postali nezamjenjivi u ovoj brani. Naime, inteligentni transportni sustavi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala sigurnost odvijanja prometa. Inteligentni transportni sustavi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od osnovnih sustava upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole, sustavi upravljanja kontejnerima, promjenljivi prometni znakovi, automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su sigurnosni sustavi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sustavi, vremenska prognoza, most za odleivanje sustava i slino.Additionally, predictive techniques are being developed in order to allow advanced modeling and comparison with historical baseline data. Sve ovo omoguuje lake upravljanje voznim parkovima i nudi mnotvo unapreenja u ve postojeim sustavima upravljanja to dodatno ini ITS sustave neophodnim alatima za rad u ovoj brani. U budunosti e se primjena ovih sustava dodatno proiriti i postati nephodan uvjet da se posao zvan razvoz i otprema robe to racionalnije i efkasnije obavi.
LITERATURA
1. Intelligent Transport Systems, Sijeanj 2009, broj 322, URL: http://www.parliament.uk/documents/post/postpn322.pdf 2. INTELIGENTNI SUSTAVI UPRAVLJANJA PROMETOM; B. Horvat, I. Mati; Pomorski Fakultet u Rijeci; Rijeka, 2010. god.3. Prometna zona; URL: http://www.prometna-zona.com/cestovni-cestarina.html4. Intelligent transportation system ; URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Intelligent_transportation_system5. URL: http://www.peek.hr/roadrunner.htm6. Topenarevi Ljubomir, Organizacija i tehnologija drumskog transporta, Graevinska knjiga, Beograd, 1987.7. Koncept GIS-a i GPS kao sredstva za upravljanje voznim parkom; Lakovi H. Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2012. god.
