Nastajanje urbanistike kulture u Srbiji i problem
infrastruktureVeliki drutveni i ekonomski pokreti koje je doneo 19.
vek nisu podjednako uticali na razvoj urbanistike kulture u svim
delovima Evrope. Tamo gde je glavni pokreta bio vladalaki
apsolutizam, sa iezavanjem apsolutistike koncepcije nestaje i sam
urbanizam. U isto vreme, na drugom kraju Evrope, nacionalne
revolucije unose u balkanske narode tenju za to brim kulturnim
usponom i izravnavanjem sa zapadnim dravama. Tenja za izravnavanjem
kulturnih diferencija koje postoje izmeu zapadnih drava i
obnovljene Srbije, naroito se jasno izraava u veoma ivoj
urbanistikoj delatnosti. Ta delatnost je u prvom redu znaila
reavanje krupnih drutvenih i ekonomskih problema. Pored te vane
funcije, urbanistiko stvaranje , po svojoj spoljanjoj formi , sadri
elemente vieg kulturnog stupnja: planska kompozicija po kojoj se
osniva i izgrauje novo naselje, ve sama po sebi predstavlja
kulturnu tekovinu. Vrednost te tekovine utoliko je vea , to su
najire mase stalno u neposrednom dodiru sa njom, pa ona postaje
nerazdvojna od osnovnih ivotnih potreba. I dok 19. vek za zapadnu
Evropu znai period opadanja urbanistike delatnosti, dotle se druga
treina 19-og veka moe oznaiti kao period stvaranja urbanistike
kulture u Srbiji.Drutvene prilike koje vladaju u Srbiji i koje
prethode njenoj intezivnijoj urbanizaciji nisu omoguavale
kontinuitet kulturnog razvitka. Jedan od prvih planskih dokumenata
na osnovu koga bi se moglo saznati i zakljuiti neto vie o
urbanistikom sklopu i razvoju infrastrukture u Sbiji za vreme
turske vladavine je plan Beograd u ancu izraen 1867, u razmeri
1:3000, od Emilijana Josimovia. Ulina mrea je bez utvrenog sistema,
sainjena je od spleta krivih i uzanih ulica; izgled varoi je takav
da na posmatraa ostavlja neprijatan utisak. U potvrdu toga idu i
opisi putnika koji su proli kroz Srbiju, uglavnom oko 1830-e
godine: Ni lepih kua ni pravilnih sokaka... Ja naoh sokake
nepravilne i na gdekojim mestima tako tesne da se jedva dvoja kola
mogu mimoii... (Putovanja po novoj Srbiji, Sreten Popovi)
Deo dunavske padine u Beogradu prema Deo dunavske padine prema
stanju iz 1921. Josimoviem planu iz 1867. Taj saobraajni nedostatak
trebao je biti reen Generalnim regulacionim planom Beograda iz
1923. Tom prilikom su na dunavskoj i savskoj padini bile
projektovane sabraajnice koje su imale nagib manji od 4. Nove ulice
koje su proseene kroz postojee blokove uspostavile su bolju
saobraajnu vezu izmeu dunavskog kraja i gornjeg dela grada. Njihov
zadatak je takoe bio da se to bolje povee teretna eleznika stanica
Dunav , budua centralna pijaca (danas Zeleni venac) i Aleksandrova
ulica.
Ulica Strahinjia Bana i Jovanova ulica u Beogradu, stanje iz
1921. Glavne saobraajne linije Pravci glavnih komunikacija
poklapali su se uglavnom sa pravcima renih tokova, kao to su i reni
tokovi odreeni morfolokim osobinama pojedinih oblasti. Meutim sami
putevi nisu spadali u kategoriju prirodnih uslova i mogli su biti
lake menjani.Nerazvijenost saobraaja prevoznim sredstvima,
primitivna obrada puteva, kao i nedostatak planske izgradnje,
uticali su na to da pravac i poloaj saobraajne linije ne bude uvek
smatran kao neizmenjiv uslov. Meutim u sluajevima gde su reljef
terena i vodeni tokovi uslovljavali pravac glavne saobraajne
linije, tu je on morao biti zadran. Kako su glavni putevi po
pravilu voeni kroz samo naselje , njihov je pravac uslovljavao i
orjentaciju samog sistem, a donekle i plansku kompoziciju.Razvoj
pravolinijskog ortogonalnog sistema kao racionalne planske
konstrukcije Prava linija i prav ugao javljaju se ve u prvim
tehnikim poduhvatima oveka. Na upotrebu tik osnovnih konstruktivnih
elemenata nagoni oveka iskustvo o njihovoj apsolutnoj vrednosti:
najkrai put vodio je pravom linijom, a prav podupira bio je
stabilniji od krivog. Jedan od prvih tehnikih elemenata , upredeno
vlakno , zatezanjem davalo je pravu liniju. Kada je zatezanje vreno
samo teinom privezanog predmeta, pravac vlakana stvara pojam
vertikalnog. Slika dva takva pravca daje pojam paralelnosti.U naem
narodu raditi pravo ili krivo znai raditi dobro ili ravo. Pojam
pravi znai istinit, stvaran, a re pravda, koja se povezuje za
najvie oblike kulturnog razvoja drutva, izvedena je iz pojma
pravosti. Najzad, to je za pojam arhitekture posebno znaajno, sama
re praviti znai stvarati, graditi.Pojam pravosti u narodu
predstavlja sinonim dobrog i razumnog stvaranja.Kada je postavljeno
pitanje osnivanja novog naselja, bilo je u potpunosti prirodno da
se i tu upotrebi steeno iskustvo vrednosti prave linije i pravog
ugla. Prava ulica ve po tome to je ona najkraa i najloginija
saobraajna veza , uzeta je kao osnovan i bitan element planske
koncepcije. Pored toga prava ulica javlja se i kao funkcija
urbanistikih elemenata: kue i gradilita. Pravougaona osnova kue
upuuje na to da i samo gradilite bude pravog oblika. Reanjem
pravougaonih gradilita jedno do drugog stvara se prema ulici prava
linija.Pitanja o pravolinijskom ortogonalnom sistemu razreava se
dalje samo sobom. Jednakost svih lanova novog naselja zahteva da
sva gradilita budu iste dubine. Udvostruivanjem dubine gradilita
dolazi se do rastojanja dveju oblinjih ulica. Kako su ta rastojanja
meusobno jednaka, poloaj susedne ulice je time geometrijski utvren:
druga ulica je paralelna sa prvom . Na taj nain stvoren je sistem
paralelnih ulica.Paralelne ulice meutim pripadaju jednoj planskoj
celini pa moraju biti saobraajno vezane. Dakle, uspostavlja se
problem transferzale. Uslov da sva gradilita budu pravougaona, pa i
ona koja e nastati na uglovima blokova, upuuju na jedino reenje :
transferzala mora sei paralelene ulice pod pravim uglom. Time je
najzad utvren ortogonalni saobraajni sistem.Ortogonalni sistem u
planskim celinama , poinje da se ostvaruje u Srbiji tokom druge
treine 19-og veka. On je proizaao kao nuna posledica razumnog
prosuivanja postavljenog problema i osnovne urbanistike koncepcije.
Time je ortogonalni sistem saobraajnica postao sredstvo kojim e
osnovna urbanistika koncepcija biti racionalno i celishodno
ostvarena . Beskrajno iroke granice koje je sam sistem postavljao
planskoj kompoziciji ne bi mogle biti oznaene kao planski ablon,
ortogonalni sistem pravih ulica pruao je niz razliitih reenja
planskih celina.
LENICA_ortogonalni sistem saobraajnica iz 1836 ARILJE _obrada
prema detaljnim planovima Dravnog katastra 1938.
BANATSKO KRALJEVIEVO_planska DONJI MILANOVAC_ortogonalni sistem
kompozicija sa kraja 18-og veka saobraajnica iz 1831. godine
JABUKA(BANAT)_ planska kompozicija KOSJERI_obrada prema
detaljnim planovima sa kraja 18-og veka Dravnog katastra 1938.Putna
mrea Srbije kao deo evropske putne mree
Auto-putevina prostoruBalkanasu poeli da se grade u
vremeJugoslavije. S obzirom na rastuu potranju (tranzitni poloaj
Jugoslavije), kapacitet drumske mree sa 21om-trakom nije bio
dovoljan. Plan je traio poveanje kapaciteta drumske prohodnosti i
poela je izgradnja drumske mree sa najmanje 22-traka auto-puta,
odnosno sa razvijanjem potencijalnih magistrala. Vanu ulogu u ovome
je igrao prozapadni uticaj sa kojim je Beograd uvek rado uvao svoj
integritet i time spreavao jaanje uticaja ostalih komunistikih i
socijalistikih zemaljaistonog bloka.Jugoslavija je sa ovim
planovima krenula jo usedamdesetim godinamadvadesetog veka.
Jugoslovenska vlada je zatraila zajam odMMF-akoji je i dobila.
Zapadu je ovaj jugoslovenski projekat odgovarao iz
strateko-politikih razloga, pa je time ujedno bilo i olakano
dobijanje zajma. Auto-putevi su uglavnom graeni na delovima
nekadanjegauto-puta Bratstvo-jedinstvo.Severno-juna ruta auto-puta
je jaala sa slabljenjemsocijalizma, tako da je ve
tokomosamdesetihizgraen deoauto-putaBeogradNovi SadBaka Topola.
Ovaj planirani auto-put je prvobitno u stvari bio samo
polu-auto-put sa 12 saobraajne trake i 11 zaustavnom trakom, ukupno
sa 3 trake za dva smera.Poetkomdevedesetihzavren je deo ovog puta
na relacijiBaka TopolaSuboticaHorgo, ali put se nije spojio sa
ostakom puta dalje na sever naMaarskojgranici, koji je ve bio
spreman na relacijiReskeSegedinKekemetBudimpetaerHeehalom. Ovim
spajanjem bi se otvorio koridor koji bi spajao
lukeSolunaiIstanbula, (Bosfora) sasrednjomizapadnom Evropom.Po
prvobitnom planuSrbijaje do1998. godine trebalo da ima 420 km
auto-puteva i 220 km polu-auto-puteva.Rat u JugoslavijiiNATO
bombardovanjesu bili glavni uzronici da se ovi ciljevi ne
ostvare.Tokomdvehiljaditihpoeto je sa radovima
navojvoanskojdeoniciBaka TopolaHorgoauto-puta, deo puta u
deluBeogradNovi Sadje proiren na 22+1 traku i poelo je sa
izgradnjombeogradske zaobilaznicekoja bi imala duinu od 38
km.U2012. godini, Srbija ima 610 km puteva koji se raunaju u ovu
kategoriju. Auto-putE70blizuSremske Mitrovice
Auto-putE75kodInije.
Auto-putevi u Srbiji, zajedno sa brzim putevima, imaju ukupnu
duinu od oko 651 kilometara. Prema novoj kategorizaciji dravnih
puteva u Srbiji, dravni putevi su podeljeni na puteve Ia, Ib i
puteve IIa i IIb reda. Prema Generalnom Master planu saobraaja u
Srbijipredvieno je da sviputevi Ia redabudu izgraeni u profilu
auto-puta. Takoe, predvieno je i da pojedine deonice puteva Ib reda
u Srbiji budu nadograene u profilbrzog puta. Ukupna duina
auto-puteva i brzih puteva nakon izgradnje svih predvienih putnih
pravaca bila bi neto vie od 1400 kilometara.Auto-puteve odlikuje
signalizacija sa zelenom podlogom i belim slovima, opte ogranienje
brzine 120 km/h i postojanje zaustavne trake. Za razliku od
auto-puteva, brze puteve odlikuje signalizacija sa plavom podlogom
i belim slovima, opte ogranienje 100 km/h i nepostojanje zaustavne
trake. Sledeeevropske ruteprolaze kroz Srbiju:E65 sekcija odBijelog
PoljadoSkopljaE70 sekcija odSlavonskog
BrodaprekoBajakova,Beograda,PanevaiVrcadoTemivarasekcija
izmeuSlavonskog BrodaiBeogradaje moderna magistralaE75 sekcija
odSuboticeprekoBeograda,NiadoKumanovavei deo je moderna magistrala
ili bar polu-magistralaE80 sekcija odDubrovnikapreko Nia
doSofijemali deo je moderna magistrala.Kao
dopuna:E662Subotica-SombordoOsijekaE761
odSarajevadoUica,aka,Kraljeva,Kruevca,Pojate,ParainaiZajearaE763
Beograd, aak,Nova Varodo Bijelog PoljaE771 odDrobeta-Turnu
Severinado NiaE851 odAlbanije,PrizrenaiPritineKako bi se jasnije
videlo zato i gde su se gradili takozvani veliko brzinski putevi, i
nain na koji se gradi, mora se znati i za planove opan-Evropskom
koridoru. Ovaj koridor je predviao izgradnju mree puteva koji bi
bili uspostavljeni kako bi se ubrzao i olakao meunarodni protok
robe i putnika, kako meu susednim dravama tako i doBliskog
istoka,Mediterana,ka i ostalih interesnih podruja. Ovakve projekte
je najvie podravala organizacija Transevropske mree TEN
(Trans-European Networks), koja je aktivno uestvovala u
konsolidacijama ovakvih planova.Ciljevi TEN-a su bili da
koordinacijom saobraaja, protokom energenata i telekomunikacionom
mreom pomogne razvoju ekonomije i zajednikog evropskog trita,
budueEvropske unije.Ovim planom je dolo do oivljavanja
zapadno-istone mree putaE70, dela kroz bivu Jugoslaviju, koji bi
spojio ekonomske i politike centre bive drave. Ovaj koridor je
nosio zvaninu oznaku Xa i spajao se sa delom severno-junog koridora
putaE75sa oznakom Xb. Prvenstvo u graenju je imao koridor sa
pravcem zapad-istok koji je iao
rutomGrac-Maribor-Ljubljana-Zagreb-Beograd.
Razvoj eleznikog saobraaja
Izgradnja prvih pruga u naoj zemlji zapoeta je jo polovinom
prolog veka kada su velikim delom naih teritorija vladale
Austrougarska monarhija i Otomanska imperija. Borba srpskog naroda
za slobodu, posle vievekovnog ropstva, krunisana je tokom 19-og
veka stvaranjem dve drave, Srbije i Crne Gore. Posle Berlinskog
kongresa ove dve nezavisne drave zapoele su svoj ivot unutar novih
granica. Razvoj eleznikog saobraaja na ovim prostorima doiveo je
napredak krajem 19-og i poetkom 20-og veka, odvijajui se na
teritoriji tadanjih drava: Srbije, Crne Gore, Austrougarske i
Turske.Godina 1854. bitna je za istoriju Jugoslovenskih eleznica.
Naime, 20. avgusta 1854. godine putena je u saobraaj pruga
LisavaOravicaBazija s konjskom vuom, a novembra 1856. godine i s
parnom vuom. Posle Prvog svetskog rata na naoj teritoriji ostao je
deo ove pruge u duini od 27 km, od dravne granice kod Jama, preko
Jasenova i Bele Crkve do dravne granice izmeu Vraevog Gaja i
Bazijaa. S vremenom su pojedini delovi pruge demontirani i danas je
u eksploataciji samo deo pruge izmeu Jasenova i Bele Crkve. Sve
kasnije izgraene glavne pruge u Vojvodini poloene su u smeru ka
Peti.
Gradnja pruge kod Vrca, 1856. godine Osoblje eleznike stanice
Beograd 1885. godineU okviru tadanje Otomanske imperije, na naoj
teritoriji je 1874. godine putena u saobraaj pruga od Skoplja do
Kosovske Mitrovice.Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbiji je
priznata nezavisnost i dobijena su jo etiri nova okrugaNiki,
Pirotski, Vranjski i Topliki. Na ovom kongresu Austrougarska je
pomogla Srbiji da dobije nove teritorije, ali je to uslovila
sklapanjem posebne konvencije. Tom konvencijom Srbiji je nametnuta
obaveza da napravi prugu od Beograda do Vranja i granice s Turskom
i Bugarskom za tri godine. Takodje, Srbiji je nametnuta obaveza
zakljuivanja ugovora o trgovini i zahtev da se obavi regulacija
erdapa. Ovakav ugovor srpska vlada je odobrila Zakonom o proglaenju
konvencije.U Srbiji, iscrpljenoj ratom protiv Turaka, vladala je
ekonomska kriza. Drava nije bila u stanju da odgovori obavezama
koje su proizilazile iz sklopljene konvencije. Be je stalno
urgirao, upozoravao i pretio. Aprila 1880. Srbija je bila primorana
da potpie novu konvenciju koja se iskljuivo odnosila na izgradnju
pruge. Rok za izgradnju pruge bio je opet tri godine, odnosno 15.
juni 1883. godine. Krajem 1880. godine vlada je raspisala
licitaciju na koju se javilo jedno francusko drutvo iz Pariza
"Generalna unija". Knez Milan Obrenovi je srebrnim budakom
3.7.1881. godine udario temelj Srpskim dravnim eleznicama. Ovaj
dogaaj zbio se "kraj mosta na Mokrolukoj reici do Topiderskog puta"
(to mesto je u blizini dananjeg mosta "Gazela" u Beogradu). Posle
samo godinu dana "Generalna unija" je bankrotirala, pa je radove
nastavilo novoformirano Drutvo za izgradnju i eksploataciju Srpskih
dravnih eleznica. Zbog toga je prvi sveani voz na pruzi BeogradNi
zakasnio itavih petnaest meseci i protutnjao Moravskom dolinom 23.
8. 1884. godine. (4. septembra po Gregorijanskom kalendaru).
Redovni saobraaj otpoeo je 3. 9. 1884. godine (15. septembra po
Gregorijanskom kalendaru; taj dan Jugoslovenske eleznice obeleavaju
svake godine kao Dan elezniara Jugoslavije).
Gradnja pruge kod Vrca, 1856. godine
Posle Prvog svetskog rata sve ove teritorije su se ujedinile u
Kraljevinu SHS i eleznika mrea postaje jedinstvena, kakva ostaje i
posle Drugog svetskog rata. Mreu pruga sainjavalo je pet sistema
razliitih kolosenih irina i to: 0,600 m, 0,750 m, 0,760 m, 1 m i
1,435 m.Godine 1964. donet je program modernizacije J, koji je
ukljuio i masovno ukidanje uzanih i nerentabilnih pruga.Godine
1970, tanije 31.5.1970. putena je u saobraaj prva elektrificirana
pruga na mrei J Beogradiddravna granica (Zagreb).Sredinom
devedesetih godina poinje intenzivna revitalizacija pruga u
Vojvodini (SeanjVrac, KikindaBanatsko Aranelovo, HorgoKanjia).
Tokom agresije NATO snaga na nau zemlju znatan deo pruge i
postrojenja na mrei je uniten ili onesposobljen. Razvoj i
modernizacija zapoeta poetkom 90-tih naglo je usporena i prekinuta
u ovom periodu. Tragovi ovih dogaaja prikazani su kao ratna
teta.Danas mrea pruga S iznosi 4.347 km, od ega je elektrificirano
1.387 km (32%). Ova mrea pruga prikazana je na karti, a u prilogu
su dati podaci za sve pruge ili delove pruga koji su danas u
eksploataciji (s nazivom uprave pod kojom su izgraene i datumom
izgradnje)
Tehnika infrastruktura, saobraajna putna mrea Srbije prema
Prostornom planu iz 1996. RAZVOJ ENERGETSKE INFRASTRUKTURE
SRBIJEEnergetikauSrbijipoela je da se razvija tokom i pred sam
kraj19-og veka. Prva elektrina centrala u zemlji podignuta je
1891-e godine uBeogradu, osam i pet godina nakon izgradnje istih
uParizuiBerlinu. Ubrzo zatim, elektrocentrale su dobili
Valjevo,Stara Pazova,Kikinda,VraciSubotica. UVojvodini, zbog
specifinih istorijskih prilika, elekrtifikacija je sprovedena u
potpunosti na samom kraju 19-og i poetkom20-og veka.Na bazi razvoja
ugljarske i nafte privrede otpoela je i izgradnja termoelektrana
uSrbiji. Prva termocentrala na ovim prostorima poela je sa
radom1893.godine naDoroluuBeogradu, zahvaljujui profesoru fizikeoru
Stanojeviu. esti oktobar, dan putanja u rad, obeleava se kao
danElektroprivrede Srbije. Nakon toga1932.otvorena je jo jedna TE u
Beogradu, a1948. iTermoelektrana Mali KostolackodKostolca.Karta
elektroenergetskog sistema Srbije iz Prostornog plana, 1996. godina
Hidroenergetika se u Srbiji razvija od poetka20-og veka. Postoji
veliki broj hidrocentrala, od kojih je nekoliko od dravnog i
regionalnog znaaja, a ostale su lokalnog znaaja: HE BistricaiHE
PotpenaLimu, zatimHE SjenicaiHE Kokin BrodnaUvcui HE Bajina BataiHE
Zvornikna samoj Drini itd.Od ukupne proizvodnje elektrine energije,
25,4% se proizvodi uhidroelektranama, to je samo 34% od ukupnih
instalisanih elektroenergetskih potencijala za proizvodnju
struje.Bajina Bata, hidrocentrala sa najveim padom u Evropi, kljumi
objekat sistemaRazvoj telekomunikacione infrastrukture u
SrbijiZasluga za uspostavljanje prve telefonske linije u Srbiji
pripada Pantelejmonu-Panti Mihajloviu koji je prvi instalator i
propagator novog izuma.Godine 1882. Panta je, na osnovu Zakona o
pomaganju industrijskih preduzea, dobio koncesiju od kralja Milana
Obrenovia, da podie telefonske stanice i eksploatie ih. U cilju
reklamiranja novog izuma, za koji u Beogradu, po njegovim reima,
niko nije znao, Panta je 14. marta 1883. godine, povezao Geografsko
odeljenje Ministarstva vojnog, smeteno na prvom spratu zgrade Tri
lista duvana i inenjersku kasarnu, koja se nalazila preko puta
Botanike bate. Prvi razgovor vodili su vojni ministar Tihomilj-Tea
Nikoli i kapetan Kosta Radosavljevi.Javni telefonski saobraaj u
Srbiji zapoeo je 1899. godine putanjem u rad induktorske centrale
tipa Berliner, montirane na prvom spratu Kolareve kue. Samo
nekoliko godina kasnije, 1902. godine, u zgradi u Kosovskoj ulici,
montirana je centrala Simens i Halske sa hiljadu novih brojeva, to
slikovito govori o poveanom obimu telefonskog saobraaja i naraslim
potrebama.
-U Beogradu je 1911. godine, u novoj zgradi u Kosovskoj ulici,
montirana i putena u rad telefonska centrala sa centralnom
baterijom, sistema Vestern elektriks, sa tri hiljade brojeva.-Prva
automatska centrala sa jedanaest hiljada brojeva putena je u rad
1931. godine u Beogradu, a nabavljeno je i deset hiljada
automatskih telefonskih aparata.Poetak internet saobraaja u
SrbijiPovezivanjeSrbijena internet je poelo krajem1980-ih
povezivanjemUniverziteta u Beograduna tadanju evropsku akademsku
mreu (EARN). Sa poetkom rata u bivojSFRJi uvoenjem sankcija sve
veze sa EARN-om su prekinute. Tek krajem1995. godine veze su ponovo
uspostavljanje i poinje prvo komercijalno pruanje internet usluga
irokoj populaciji. esti su bili kvarovi na mrei prekidanja optikog
kabla saMaarskomitd. Posle demokratskih promena2000. dolazi do
ubrzanog razvoja telekomunikacione infrastrukture i poveanja brzine
interneta. U 2005-oj godini, internet linkSrbijeje dostigao 3Gbps.
Danas uSrbijivie od 60% domainstava ima pristup internetu.
LITERATURA:1.INFRASTRUKTURA, SAOBRAAJ, URBANIZAM, ARHITEKTURA;
PROF.MR RAJKO KORICA; ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERZITETA U
BEOGRADU; 2008.2.PROBLEMI URBANIZMA; BRANKO MAKSIMOVI; IZDAVAKA
KNJIERNICA GECE KONA-BEOGRAD;1932.3.URBANIZAM U SRBIJI; BRANKO
MAKSIMOVI; IZDAVAKA KNJIERNICA KOSTE J. MIHAILOVIA BEOGRAD;
1938.4.URBANIZAM KROZ VEKOVE; NIKOLA DOBROVI; NAUNA KNJIGA BEOGRAD;
1951.5.PROSTOR, VREME, ARHITEKTURA; S. GIDION; GRAEVINSKA KNJIGA
BEOGRAD; 1969.6.TRANSPORT , ENGINEERING AND ARCHITECTURE; COLLIS
HUGH; LAURENCE KING PUBLISHING LONDON; 20037.THE CITY SHAPED :URBAN
PATTERNS AND MEANINGS THROUGH HISTORY; KOSTOF SPIRO; THAMES AND
HUDSON LONDON; 1999.8. http://www.tajmlajn.com/9.
http://www.zeleznicesrbije.com/10. http://www.urbel.com/11.
http://www.putevi-srbije.rs/