1. Definicija pojma kolovozne k-je Kolovozna konstrukcija je deo puta po kom se odvija saobraćaj, a služi da omogući bezbedno,udobno i ekonomično kretanje vozila u predviđenom periodu eksploatacije.Potrebno je da kol. Konstrukcija zadovolji sl uslove -da je dovoljno otpornana uticaje pokretnog opterećenja i da obezbedi prenošenje opsterećenja na posteljicu i tlo -da je upotrebljiva za saobraćaj u svim vremenskim uslovima -da površinske karakteristike kolovoza (ravnost,hrapavost) obezbede ugodnu i bezbednu vožnju -da obezbedi projektovani vek trajanja uz jednostavno održavanje i prihvatljive troškove Kolovozna konstrukcija se sastoji iz više slojeva koji se ugrađuju preko posteljice(za nosivost I ravnost). 2.Pojam nosivosti kol. K-je Nosivost kolovozne konstrukcije – sposobnost da bez obzira na klimatske uslove primi opterećenje od vozila i prenese ga na tlo u posteljci • Sa vremenom i saobraćajnim opterećenjem se smanjuje mogućnost kolovoznih konstrukcija da prime i prenesu opterećenje i potrebno je povećati njihovu nosivost – strukturno ojačanje
Teorija za ispit iz Puteva i saobracajnica. Skraceno.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1. Definicija pojma kolovozne k-je
Kolovozna konstrukcija je deo puta po kom se odvija
saobraćaj, a služi da omogući bezbedno,udobno i
ekonomično kretanje vozila u predviđenom periodu
eksploatacije.Potrebno je da kol. Konstrukcija
zadovolji sl uslove
-da je dovoljno otpornana uticaje pokretnog
opterećenja i da obezbedi prenošenje opsterećenja na
posteljicu i tlo -da je upotrebljiva za saobraćaj u
svim vremenskim uslovima
-da površinske karakteristike kolovoza
(ravnost,hrapavost) obezbede ugodnu i bezbednu
vožnju -da obezbedi projektovani vek trajanja uz
jednostavno održavanje i prihvatljive troškove
Kolovozna konstrukcija se sastoji iz više slojeva koji
se ugrađuju preko posteljice(za nosivost I ravnost).
2.Pojam nosivosti kol. K-je
Nosivost kolovozne konstrukcije – sposobnost da bez
obzira na klimatske uslove primi opterećenje od
vozila i prenese ga na tlo u posteljci
• Sa vremenom i saobraćajnim opterećenjem se
smanjuje
mogućnost kolovoznih konstrukcija da prime i
prenesu
opterećenje i potrebno je povećati njihovu nosivost –
strukturno ojačanje
3.Posebnost kolovozne konstrukcije u odnosu na
druge inzenjerske konstrukcije
4.Funkcionalna svojstva kolovozne konstrukcije i
njihov znacaj na bezbednost saobracaja i komfor
voznje
NOSIVOST-sposobnost da bez ostecenja ili velikih
deformacija podnese buduce saobracanjno
opterecenje. Proces propadanja ide brze ako je
opterecenje vece. Zato je predvidjanje buduceg
saobracajnog opterecenja veoma bitno. Obnavljanje
kosta oko 70% od cene izgradnje.
SPOSOBNOST TRENJA-HRAPAVOST- zavisi od
izbora materijala i u velikoj meri utice na bezbednost
voznje. Opada slicno nosivosti. Trenje zavisi od
kvaliteta pneumatika i kolovozne povrsine.
Izrazavamo ga preko mikro i makro hrapavosti.
Makro hrapavost je reljef kolovozne povrsine.
Neravnine omogucavaju suv takt i brze
odvodnjavanje vode. Mikrohrapavost se odnosi na
ostrinu ivica agregata koji se koristi u habajucem
sloju. Oblik zrna je veoma bitan,on zahteva ostre
ivice i da ostar kontakt ne traje dugo. Njegovim
smanjenjem smanjuje se i trenje,sto se moze resiti
dobrim izborom materijala. Povrsinskom obradom
preko klizave povrsi nanosimo bitumenski sloj i po
njemu nasipamo zrnasti materijal.
RAVNOST KOLOVOZNE POVRSINE-moze biti
poduzna i poprecna. Smanjuje se tokom vremena.
Kontrolise se u propisanom periodu. Geometrijska
ravnost ne sme da odstupa vise od 2-3 mm. Ne sme
doci do stvaranja talasa usled deformacija. Neravnost
se ogleda u kolotrazima.
OSTECENOST-povezana je sa trajnosti i ravnosti
kolovozne konstrukcije.
BUCNOST-bitno svojstvo koje potice od kontakta
pneumatika i povrsine. Karakteristicno je kod vecih
brzina. Najcesce korisceni materijal je AB sa puno
supljina zbog svoje osobine da upije buku u supljine.
OSOBENOST REFLEKTOVANJA SVETLOSTI-
nije svejdeno da li put reflektuje ili odbija svetlost.
5.Vrste i tipovi kol.k-ja
Osnovni tipovi:
-Zemljani putevi (dobro poravnat i sabijen prirodni
materijal u širini poprečnog profila duž trase puta sa
odvodnjavanjem-koje je bitno jer onemogućuje
raskvašenje
-Makadamski ili tucanicki kolovozi (od
drobljenog kamena u jednom ili više slojeva, uzrok
propadanja je preterana vlažnost posteljice usljed
neregulisanog odvodnjavanja
-Kolovozna konstrukcija sa zastorom od kamene
kocke,prizmi ili ploča (prelazni tip izmedju savrem.
I nesavrem.kol.k-ja/
postavljaju se preko podloge tipa makadamskog kol.
Sa jednim ili više slojeva granulisanog,zbijenog
kamen.mater./u gradskim zonama a ne primenjuje se
kod saobraćajnica sa brzim,preko 50 i teškim
saobraćajem)
-Savremene kolovozne konstrukcije (flexibilne-
asfaltne,krute-betonske,polukrute-prelazni tip)
flex.- višeslojne konstrukcije koje se u gornjem delu
sastoje od slojeva bitumenom vezanih mater.-
asfaltnog zastora i nosećih slojeva
krute –veliku krutost imaju zahvaljujući modulima
elastičnosti E cementno betonske ploče koja čini kol
zastor
polukrute –pojavljujue se u praksi kao prelazni
model, jedan od nosećih slojeva stabilizovan
hidrauličkim vezivom,daje mu veliki E ali manji
nego kod bet. Ploča
6.Vrste slojeva kolov.k-ja i uloga habajućeg sloja
-površinski sloj-zastor (sastoji se od habajućeg i
veznog sloja)
-GNS gornji noseći sloj –sastoji se od drobljenog
agregata povezanog bitumenom ili
meh.stabilizovanog
-DNS donji noseći sloj – kao ojačanje nedovoljno
nosive posteljice,nije uvijek neophodan
Habajući sloj je od asfalt betona,velike krutosti
otporan na habanje.Podnosi direktne uticaje
saobraćajnog opterećenja I faktora sredine tj dejstvo
pneumatika(vertik. I tangec.) I habanje,a sad r strane
dejstvo temper. ,sunčevih zraka I vode.
7.Vrste tla u posteljici i njihove karakteristike
Posteljica je najlosijeg kvaliteta,ima dve uloge:
1)Kratkorocna u toku izgradnje,formira se tako da se
obezbedi lako sabijanje.
2)Dugorocna u toku eksploatacije.
Cini zavrsni sloj nasipa i zavrsni sloj tla u useku.
Koriste se stabilizovani materijali za nasipe dovezene
sa strane.,stabilizovano tlo. Nosivost materijala
posteljice se izrazava preko vrednosti kalifornijskog
indeksa nosivosti CBR,modulom
stisljivosti,povratnim modulom E i modulom reakcije
tla K.
8. Vrste slojeva kolov.k-ja i uloga posteljice
-površinski sloj-zastor (sastoji se od habajućeg i
veznog sloja)
-GNS gornji noseći sloj –sastoji se od drobljenog
agregata povezanog bitumenom ili
meh.stabilizovanog
-DNS donji noseći sloj – kao ojačanje nedovoljno
nosive posteljice,nije uvijek neophodan.
Posteljica je bazni sloj na koji se postavlja kolovozna
konstrukcija I ima značajan uticaj na trajnost
kolovoza.Mora da izdrži opterećenje koje ses prenosi
preko slojeca kol.k-je
9.Vrste slojeva kol.k-je I uloga DNSa
-površinski sloj-zastor (sastoji se od habajućeg i
veznog sloja)
-GNS gornji noseći sloj –sastoji se od drobljenog
agregata povezanog bitumenom ili
meh.stabilizovanog -
DNS donji noseći sloj – kao ojačanje nedovoljno
nosive posteljice,nije uvijek neophodan
DNS služi kao noseći sloj kol.k-je, u velikom dijelu
kao ojačanje nedovoljno nosive posteljice.Uloga
DNSa: da smanji prodor mater.
Posteljice u kol.k-ju/poboljšava odvodnjavanje/smanji uticaj smrzavanja/obezbedi
platformu za rad
10.Vrste slojeva kol.k-je I uloga GNSa
-površinski sloj-zastor (sastoji se od habajućeg i
veznog sloja)
-GNS gornji noseći sloj –sastoji se od drobljenog
agregata povezanog bitumenom ili
meh.stabilizovanog
-DNS donji noseći sloj – kao ojačanje nedovoljno
nosive posteljice,nije uvijek neophodan
Glavna uloga GNSa da obezbedi dodatnu raspodelu
opterećenja i time smanji silu po jedinici površine
nosećeg sloja.takodje za poboljšavanje
odovdnjavanja i zaštita od dejstva mraza
11.Merodavne karakteritike materijala pojedinih
delova asfaltne kolovozne konstrukcije koje se
uzimaju u obzir pri njihovom dimenzionisanju.
Pri izboru vrste materijala za kolovoznu konstrukciju
mora se voditi racuna o funkciji pojedinih slojeva i
ekonomicnosti gradjenja,tako i o propisanim
kriterijumima kvaliteta osnovnih materijala i
mesavina prema standardima. Pri dimenzionisanju
asfaltnih kolovoznih konstrukcija primenjeni
materijali se vrednuju preko koeficijenta izmene
materijala. Ovi koeficijenti se odredjuju:
1)Za asfaltne mesavine pomocu vrednosti
Marsalovog stabiliteta
2)Za cementom stabilizovane zrnaste materijale
pomocu vrednosti pritisne cvrstoce posle 7 dana.
3)Za nevezane zrnaste materijale pomocu vrednoti
CBR.
12.Vrste materijala od kojih se projektuje donji
noseci slojevi i njihove karakteristike
Radi se od zemljanih materijala. Prasine i gline se ne
koriste,vec peskovi,sljunkovi ili drobljeni kameni
materijal i to oni sa specificnim granulometrijskim
sastavom. Koriste se samo nevezani materijali
odredjenog granulometrijskog sastava. Materijal
mora biti cist,bez primesa gline i prasine. Najbolji
materijal je onaj iz kamenoloma. Ukoliko je materijal
dobijen od neke stene onda mora biti odredjenog
kvaliteta. CBR je daleko vece od onog iz posteljice.
Sto je CBR veci,manja je debljina DNS. Vlaznost je
bitna za efekat zbijanja. Nevezani materijali nemaju
sposobnost zatezanja.
CBR-pritisna cvrstoca od 7 dana
13.Vrste materijala od kojih se projektuje gornji
noseci sloj i njihove karakteristike
Materijali iz ovog sloja su najvise vezani i mogu se
zatezati pri opterecenju. Dodaje im se vezivo koje to
omogucava. Vezani materijali se dobijaju mesanjem
zrnastih materijala sa nekim od veziva kao sto su
cement,krec,.... Postoje dve vrste veziva:
1)Hidraulicna-cement i krec
2)Ugljovodonicna-bitumen,katran biljnog porekla
14.Definisanje nosivosti tla u posteljici pri
prijektovanju kolovoznih konstrukcija
Posteljica mora da izdrži opterećenje koje se prenosi
preko slojeva kolovozne konstrukcije.Nosivost zavisi
od stepena zbijenosti posteljice,vlažnosti i vrste
tla.Dobra posteljica može da podnese vel.br.
ponavljanja opterećenja,bez značajnih deformacija
15.Definicija ukupnog ekvivalentnog
saobracajnog opterecenja i njihov znacaj za
projektovanje kolovoznih konstrukcija
Definiše se kao proračunska vrednost ukupnog broja
ekviv.osovina u projektnom periodu na merodavnoj
traci za dimenzionisanje.
Pod pojmom „stand. Osovina“ podrazumijeva se
jednostruka osovina sa optereć. od 82kN.
Stand.osovina ima po dva dupla točka, od kojih svaki
prenosi opter. Od 20,5 kN.
Služi da dimenzionisanje novih kao i rekonstrukciju i