Top Banner
RUJAN, 2014 FORBES 24 RUJAN, 2014 FORBES 25 T raganje za istinom već je stoljećima "full-time job" medijske industrije. Me- diji i novinarstvo oduvijek tragaju za smislom. Smi- slom svijeta oko sebe i/ili sebe. Jer, činjenica da je vaš (naš) glas pojačan do razine na kojoj dopire od jednog kraja zemlje do drugog ne dodjeljuje vam (nam) ništa veću mudrost i razu- mijevanje nego kad vam glas dopire samo od jedne strane šanka do druge - misao je kojom se pozabavila Iva Bi- ondić u jednoj od svojih kolumni. U ovoj je podsjetila medije da su patnje oko pažnje čitatelja koje, na- IVA BIONDIć — VERN' LJUDI I KOMPANIJE S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala Iva Biondić je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravila novu, akademsku karijeru na Vern'u. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će potrajati PIšE: BORIS VLAšIć FOTOGRAFIJE: BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX žalost, loše novinarstvo privlači jefti- nom kombinacijom show businessa, oglašavanja i vijesti, problem s kojim se uistinu muči stoljećima. Pritom je, radi samo jednog tek- sta, kolumne koja bi trebala podsjetiti medije zašto, ustvari, postoje, Biondić posegnula za starim filmom Franka Capre i citiranom rečenicom Edwarda R. Murrowa, jednog od američkih no- vinara koji su stvarali povijest. On je stvorio emitiranje televizijskih vijesti, a nakon toga nije bilo povratka. Podsjetila je na Theophrastea Re- naudota i njegov Gazette de France pokrenut 1631., Billa Adaira, političkog novinara St. Petersbug Timesa, i nje- gov PolitiFact, nagrađen Pulitzerom za praćenje predsjedničkih izbora u SAD-u 2008. godine, te francuskog filozofa i kritičara Rolanda Barthesa, a sve kako bi ukazala na jedini smisao novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me- dijskog eksperta, znalca koji zaključke i teze podupire enciklopedijskim zna- njem i baratanjem činjenicama koje, pak, Googleovom brzinom postavlja pred publiku. Teško je pritom reći da je Biondić jednostavna sugovornica, replicira brzo, često provocira i jasno iznosi svoje stavove, bez obzira koliko njima ulazila u verbalne duele. Kao oni koji na intervjuu za posao govoreći o svojim manama kažu da su iskreni. Na isti način kako piše, prolazeći kroz temu na nekoliko razina, i govori, iznoseći jezgrovite analize postupa- ka i događaja, referirajući se pritom na istraživanja, studije i statistike iz raznih medijskih izvora, akademske radove i probrane korisnike društve- nih mreža. Sama je prisutna na dvije društvene mreže, jednom je rekla da ima sedam mail adresa, a u mobitelu vjerojatno drži kontakte kompletnih redakcija hrvatskih i nekoliko stranih medijskih kuća i medijskih eksperata. To je njen život. Predaje na Vern'u, gdje vodi studij novinarstva, i visi po medijskim kuća- ma u Londonu, New Yorku i Parizu. REVNO OBILAZI MEDIJSKE KUĆE U LONDONU, NEW YORKU I PARIZU NE BI LI DETEKTIRALA KAMO DANAS IDU MEDIJI Iva Biondić vodi studij novinarstva na zagrebačkom Veleučilištu Vern'
2

S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala · 2019-02-06 · novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke

Jan 02, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala · 2019-02-06 · novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke

RUJAN, 2014foRbes24 RUJAN, 2014 foRbes 25

Traganje za istinom već je stoljećima "full-time job" medijske industrije. Me-diji i novinarstvo oduvijek tragaju za smislom. Smi-

slom svijeta oko sebe i/ili sebe. Jer, činjenica da je vaš (naš) glas pojačan do razine na kojoj dopire od jednog kraja zemlje do drugog ne dodjeljuje vam (nam) ništa veću mudrost i razu-mijevanje nego kad vam glas dopire samo od jedne strane šanka do druge

- misao je kojom se pozabavila Iva Bi-ondić u jednoj od svojih kolumni.

U ovoj je podsjetila medije da su patnje oko pažnje čitatelja koje, na-

Iva BIondIć — vERn'

LJUdI I KoMPanIJE

S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala Iva Biondić je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravila novu, akademsku karijeru na Vern'u. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će potrajati

Piše: Boris VlašićFOTOGRAFIJE: BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX

Naslov

žalost, loše novinarstvo privlači jefti-nom kombinacijom show businessa, oglašavanja i vijesti, problem s kojim se uistinu muči stoljećima.

Pritom je, radi samo jednog tek-

sta, kolumne koja bi trebala podsjetiti medije zašto, ustvari, postoje, Biondić posegnula za starim filmom Franka Capre i citiranom rečenicom Edwarda R. Murrowa, jednog od američkih no-vinara koji su stvarali povijest. On je stvorio emitiranje televizijskih vijesti, a nakon toga nije bilo povratka.

Podsjetila je na Theophrastea Re-naudota i njegov Gazette de France pokrenut 1631., Billa Adaira, političkog novinara St. Petersbug Timesa, i nje-gov PolitiFact, nagrađen Pulitzerom za praćenje predsjedničkih izbora u SAD-u 2008. godine, te francuskog filozofa i kritičara Rolanda Barthesa, a sve kako bi ukazala na jedini smisao novinarstva - traganje za istinom.

Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke i teze podupire enciklopedijskim zna-njem i baratanjem činjenicama koje, pak, Googleovom brzinom postavlja pred publiku. Teško je pritom reći da je Biondić jednostavna sugovornica, replicira brzo, često provocira i jasno iznosi svoje stavove, bez obzira koliko njima ulazila u verbalne duele. Kao oni koji na intervjuu za posao govoreći o svojim manama kažu da su iskreni.

Na isti način kako piše, prolazeći kroz temu na nekoliko razina, i govori, iznoseći jezgrovite analize postupa-ka i događaja, referirajući se pritom na istraživanja, studije i statistike iz raznih medijskih izvora, akademske radove i probrane korisnike društve-nih mreža. Sama je prisutna na dvije društvene mreže, jednom je rekla da ima sedam mail adresa, a u mobitelu vjerojatno drži kontakte kompletnih redakcija hrvatskih i nekoliko stranih medijskih kuća i medijskih eksperata. To je njen život.

Predaje na Vern'u, gdje vodi studij novinarstva, i visi po medijskim kuća-ma u Londonu, New Yorku i Parizu.

REVNO OBIlAzI mEdIJsKE KUĆE U lONdONU, NEw yORKU I PARIzU NE BI lI dETEKTIRAlA KAmO dANAs IdU mEdIJI

iva Biondić vodi studij novinarstva na zagrebačkom Veleučilištu Vern'

Page 2: S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala · 2019-02-06 · novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke

RUJAN, 2014foRbes26 RUJAN, 2014 foRbes 27

Tamo, u The Guardianu, Huffin-gton Postu ili Liberationu, Oxford In-ternet Instituteu ili na Poynter Institu-teu, sa svojim prijateljima i kolegama promišlja o trendovima i kretanjima medija. Brine se radi hrvatskog novi-narstva iako je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravi-la novu, akademsku karijeru. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će trajati.

Iva Biondić u svojoj biografiji uz MBA ima i iskustvo programa Media Strategies s Columbije u New Yor-ku, Management and Leadership na MIT-u, Enterpreneurial Jounalism na Poynter Instituteu. Pojednostav-ljujući do krajnjosti, može se reći da je uložila pristojnu nekretninu u svoje obrazovanje i na to potrošila nekoliko ozbiljnih godina. Članica je program-skog odbora SEMPL konferencije u Portorožu, gdje će ove godine biti i jedan od Key Note Speakera s Dani-elom Levineom. On je jedan od pet najboljih govornika u svijetu za čije se govore o ekonomskim potencijali-ma trendova lome najmoćnije svjet-ske kompanije. Nakon spomenutog MBA-a bila je jedina od četvero koji-ma je ponuđen lukrativni konzultant-ski posao i zanosna karijera te jedina od četvero koja ju je odbila. Vratila se u hrvatske medije, svjesna što propu-šta. Dogovorila je da će se vratiti, dala je riječ i to je dovoljan razlog da ne ode samo radi novca.

Već je tada vjerojatno znala da joj je mjesto zapravo s druge strane ka-tedre, da kao i njena baka, a prije nje i njezina majka na Arhitektonskom fakultetu, pravu strast nalazi u pou-čavanju novih generacija. Biondić je tako organizirala i prvi media start-up kamp u regiji. Na Vis, gdje Vern' ima internacionalni studentski centar, dovela je Joshuu Bentona, osnivača i direktora Nieman Journalism Laba s Harvarda, i Conora White-Sullivana, bivšeg šefa HuffPo laboratorija, kojeg je Forbes 2011. proglasio jednim od 30 najvećih medijskih zvijezda u usponu

Iva BIondIć — vERn'LJUdI I KoMPanIJE

društvene svijesti i građanskog an-gažmana. Kao što piše u jednoj od spominjanih kolumni o mediamor-fozama čovjeka i antropomorfozama tehnologije: "Vijesti igre prikazuju tekst, slike, zvukove i video, ali i puno više od toga.

One simuliraju funkcioniranje stva-ri konstruiranjem modela koji ljudima omogućavaju interakciju. Tako obra-đene informacije nude nam cjeloku-pniji doživljaj.

Predstavljaju i promjenu paradi-gme načina na koji konzumiramo medijski sadržaj te isti reproducira-mo kao dio svog iskustva. Vijesti igre omogućavaju da se na drugačiji način konstruira kontekst, da se prenese više podataka, da se prikažu različiti aspekti iste priče i - možda ono naj-

Jednog od rijetkih medijskih struč-njaka u regiji u čijem su fokusu me-dijski menadžment i medijsko podu-zetništvo prepoznali i u Innovation Media Consultingu, najvećoj svjetskoj konzultantskoj kući specijaliziranoj za medije koja radi projekte za USA Today i Liberation, s kojima je godi-nama surađivala na regionalnim pro-jektima.

Komunicira na nekoliko društve-nih mreža, ali je promišljeno odsutna s najpopularnije, Facebooka. Izabrala je poslovnu, Twitter, i privatnu, Insta-gram, zbog ljubavi prema fotografiji. No, i na toj je mreži dodatno zaštićena nickom. Oni koji je bolje poznaju reći će da je to dio osobnosti, ne namjera-va trošiti vrijeme i misli s prevelikom, slučajnom publikom. Ukazat će na ono što smatra bitnim, otvoreno kri-tizirati, ali i hvaliti i čitav niz metapo-dataka upakirati u duhoviti ili mudri #, ali će hladno izbjeći rasprave pred ogromnim auditorijem.

Izabrana je za članicu počasnog ko-miteta multidisciplinarne konferen-cije crnogorske Akademije znanosti i umjetnosti, koja će ovog mjeseca u Crnoj Gori okupiti respektabilnu eki-pu, vođenu Mikeom Friedrichsenom, osnivačem i direktorom Humboldt School of Digital Managment u Berli-nu, ujedno i direktorom Media Busine-ssTransfer Centera u Berlinu, te profe-sorom medijske ekonomije i medijskih inovacija na stuttgartskom sveučilištu. Tu će biti i Jos van Dijck, profesorica medija s amsterdamskog sveučilišta, Alphonso Tabernero sa sveučilišta u Navarri, Derrick De Kerckhove, pro-fesor sociologije napuljskog sveučilišta, što su samo dijelovi titula i funkcija medijskih znalaca uz koje se pojavlju-je još desetak renomiranih medijskih stručnjaka iz Finske, Grčke, Švicarske i drugih zemalja.

Realno, biti jedan od govornika na takvom skupu, veliko je priznanje i dokaz kompetencija.

Biondić će na konferenciji zajed-no s dr. sc. Jasminom Kallay govori-ti o igrama vijestima (newsgames) i njihovu potencijalu za povećavanje

do 30 godina.Promjene u novinarstvu, gdje digi-

talno potiskuje klasičan print, a isto-dobno ne pokazuje sigurne izvore fi-nanciranja za tu profesiju, ne smatra krajem. Samo zahtijeva snalažljivost potrebnu za preživljavanje i tome poučava studente. "To danas znači i pažljivo kombinirati traganje za ino-vacijama i ono što je 'sada i ovdje'. Ia-ko je sve digitalno cool i uzbudljivo, treba voditi računa da je i tisak još (donekle) 'alive & kicking', ali često još uvijek ključan za stabilnost poslo-vanja. Tisak treba revitalizirati, a ne trivijalizirati", kaže Biondić.

Podsjeća pritom kako se procjenju-je da će u sljedećih pet godina više od 60 posto globalnog industrijskog rasta biti potaknuto digitalnim proi-

zvodima i uslugama. "Znači, osim što smo privatno migrirali on-line i go-tovo u svakom trenutku egzistiramo multiplatformno, globalna ekonomija postaje također dominantno digitalna. Sve su to veliki izazovi za medijsku industriju i oni nisu partikularno hr-vatski problem", govori Biondić o pro-blemu u kojem se izgubilo klasično novinarstvo. "Treba se snaći u ovome u čemu živimo, postmodernističkom komunikacijskom kaosu i specifič-nostima našeg tržišta", definira šarm shizofrenog života. "Postoji nekoli-ko stvari na koje se treba fokusirati: praktičan rad, razvoj multimedijalnih vještina, vraćanje novinarskim osno-vama, razvoj poduzetničkih kompe-tencija i važnost cjeloživotnog učenja i specijalizacije", kaže Biondić. To je jednostavno dobar recept, dodaje.

sTRAsT NAlAzI U POUČAVANJU NOVIh GENERACIJA TE JE U VERN'OVU CENTRU NA VIsU ORGANIzIRAlA PRVI mEdIA sTART-UP KAmP U REGIJI

važnije za današnje novinarstvo - da se kroz interakciju s pričom publika zavede, navede da joj posveti svoju pažnju i vrijeme."

Ovog mjeseca, treću godinu zare-dom, bit će i domaćin BalCannes top 25 na Weekend Media Festivalu u Ro-vinju. Riječ je o svojevrsnoj reviji koja prikazuje najzanimljivije marketinške kampanje po izboru žirija sastavljenog od novinara iz šest zemalja regije.

Živi, očito, s koferima u ruci i obi-lazi različite destinacije ne bi li pre-davala drugima ili učila od drugih, a vraća se kako bi poučavala studente. To je nekoliko života. Ali, začudo, u svemu tome nalazi zadovoljstvo, jer se, naravno, u svemu nalazi dovoljno ne-istraženog da se znatiželjne i hrabre osobe ne izvlače iz vrtloga otkrivanja. Biondić je očito takva.

razvila se u jednog od rijetkih medijskih stručnjaka u regiji, s fokusom na medijski menadžment i poduzetništvo

U IdUĆIh PET GOdINA GlOBAlNI RAsT BIT ĆE POTAKNUT dIGITAlNIm PROIzVOdImA I UslUGAmA, A TO JE IzAzOV I zA mEdIJsKU INdUsTRIJU