RUJAN, 2014 FORBES 24 RUJAN, 2014 FORBES 25 T raganje za istinom već je stoljećima "full-time job" medijske industrije. Me- diji i novinarstvo oduvijek tragaju za smislom. Smi- slom svijeta oko sebe i/ili sebe. Jer, činjenica da je vaš (naš) glas pojačan do razine na kojoj dopire od jednog kraja zemlje do drugog ne dodjeljuje vam (nam) ništa veću mudrost i razu- mijevanje nego kad vam glas dopire samo od jedne strane šanka do druge - misao je kojom se pozabavila Iva Bi- ondić u jednoj od svojih kolumni. U ovoj je podsjetila medije da su patnje oko pažnje čitatelja koje, na- IVA BIONDIć — VERN' LJUDI I KOMPANIJE S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala Iva Biondić je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravila novu, akademsku karijeru na Vern'u. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će potrajati PIšE: BORIS VLAšIć FOTOGRAFIJE: BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX žalost, loše novinarstvo privlači jefti- nom kombinacijom show businessa, oglašavanja i vijesti, problem s kojim se uistinu muči stoljećima. Pritom je, radi samo jednog tek- sta, kolumne koja bi trebala podsjetiti medije zašto, ustvari, postoje, Biondić posegnula za starim filmom Franka Capre i citiranom rečenicom Edwarda R. Murrowa, jednog od američkih no- vinara koji su stvarali povijest. On je stvorio emitiranje televizijskih vijesti, a nakon toga nije bilo povratka. Podsjetila je na Theophrastea Re- naudota i njegov Gazette de France pokrenut 1631., Billa Adaira, političkog novinara St. Petersbug Timesa, i nje- gov PolitiFact, nagrađen Pulitzerom za praćenje predsjedničkih izbora u SAD-u 2008. godine, te francuskog filozofa i kritičara Rolanda Barthesa, a sve kako bi ukazala na jedini smisao novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me- dijskog eksperta, znalca koji zaključke i teze podupire enciklopedijskim zna- njem i baratanjem činjenicama koje, pak, Googleovom brzinom postavlja pred publiku. Teško je pritom reći da je Biondić jednostavna sugovornica, replicira brzo, često provocira i jasno iznosi svoje stavove, bez obzira koliko njima ulazila u verbalne duele. Kao oni koji na intervjuu za posao govoreći o svojim manama kažu da su iskreni. Na isti način kako piše, prolazeći kroz temu na nekoliko razina, i govori, iznoseći jezgrovite analize postupa- ka i događaja, referirajući se pritom na istraživanja, studije i statistike iz raznih medijskih izvora, akademske radove i probrane korisnike društve- nih mreža. Sama je prisutna na dvije društvene mreže, jednom je rekla da ima sedam mail adresa, a u mobitelu vjerojatno drži kontakte kompletnih redakcija hrvatskih i nekoliko stranih medijskih kuća i medijskih eksperata. To je njen život. Predaje na Vern'u, gdje vodi studij novinarstva, i visi po medijskim kuća- ma u Londonu, New Yorku i Parizu. REVNO OBILAZI MEDIJSKE KUĆE U LONDONU, NEW YORKU I PARIZU NE BI LI DETEKTIRALA KAMO DANAS IDU MEDIJI Iva Biondić vodi studij novinarstva na zagrebačkom Veleučilištu Vern'
2
Embed
S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala · 2019-02-06 · novinarstva - traganje za istinom. Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
RUJAN, 2014foRbes24 RUJAN, 2014 foRbes 25
Traganje za istinom već je stoljećima "full-time job" medijske industrije. Me-diji i novinarstvo oduvijek tragaju za smislom. Smi-
slom svijeta oko sebe i/ili sebe. Jer, činjenica da je vaš (naš) glas pojačan do razine na kojoj dopire od jednog kraja zemlje do drugog ne dodjeljuje vam (nam) ništa veću mudrost i razu-mijevanje nego kad vam glas dopire samo od jedne strane šanka do druge
- misao je kojom se pozabavila Iva Bi-ondić u jednoj od svojih kolumni.
U ovoj je podsjetila medije da su patnje oko pažnje čitatelja koje, na-
Iva BIondIć — vERn'
LJUdI I KoMPanIJE
S koferima u ruci, živi da bi učila. I poučavala Iva Biondić je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravila novu, akademsku karijeru na Vern'u. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će potrajati
Piše: Boris VlašićFOTOGRAFIJE: BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX
Naslov
žalost, loše novinarstvo privlači jefti-nom kombinacijom show businessa, oglašavanja i vijesti, problem s kojim se uistinu muči stoljećima.
Pritom je, radi samo jednog tek-
sta, kolumne koja bi trebala podsjetiti medije zašto, ustvari, postoje, Biondić posegnula za starim filmom Franka Capre i citiranom rečenicom Edwarda R. Murrowa, jednog od američkih no-vinara koji su stvarali povijest. On je stvorio emitiranje televizijskih vijesti, a nakon toga nije bilo povratka.
Podsjetila je na Theophrastea Re-naudota i njegov Gazette de France pokrenut 1631., Billa Adaira, političkog novinara St. Petersbug Timesa, i nje-gov PolitiFact, nagrađen Pulitzerom za praćenje predsjedničkih izbora u SAD-u 2008. godine, te francuskog filozofa i kritičara Rolanda Barthesa, a sve kako bi ukazala na jedini smisao novinarstva - traganje za istinom.
Učinila je to u najboljoj maniri me-dijskog eksperta, znalca koji zaključke i teze podupire enciklopedijskim zna-njem i baratanjem činjenicama koje, pak, Googleovom brzinom postavlja pred publiku. Teško je pritom reći da je Biondić jednostavna sugovornica, replicira brzo, često provocira i jasno iznosi svoje stavove, bez obzira koliko njima ulazila u verbalne duele. Kao oni koji na intervjuu za posao govoreći o svojim manama kažu da su iskreni.
Na isti način kako piše, prolazeći kroz temu na nekoliko razina, i govori, iznoseći jezgrovite analize postupa-ka i događaja, referirajući se pritom na istraživanja, studije i statistike iz raznih medijskih izvora, akademske radove i probrane korisnike društve-nih mreža. Sama je prisutna na dvije društvene mreže, jednom je rekla da ima sedam mail adresa, a u mobitelu vjerojatno drži kontakte kompletnih redakcija hrvatskih i nekoliko stranih medijskih kuća i medijskih eksperata. To je njen život.
Predaje na Vern'u, gdje vodi studij novinarstva, i visi po medijskim kuća-ma u Londonu, New Yorku i Parizu.
REVNO OBIlAzI mEdIJsKE KUĆE U lONdONU, NEw yORKU I PARIzU NE BI lI dETEKTIRAlA KAmO dANAs IdU mEdIJI
iva Biondić vodi studij novinarstva na zagrebačkom Veleučilištu Vern'
RUJAN, 2014foRbes26 RUJAN, 2014 foRbes 27
Tamo, u The Guardianu, Huffin-gton Postu ili Liberationu, Oxford In-ternet Instituteu ili na Poynter Institu-teu, sa svojim prijateljima i kolegama promišlja o trendovima i kretanjima medija. Brine se radi hrvatskog novi-narstva iako je prije nekoliko godina izašla iz hrvatskih medijskih kuća, zatvorila vrata za sobom i napravi-la novu, akademsku karijeru. To joj je, nakon artmenadžerske, PR-ovske i medijsko-menadžerske, četvrta po redu i sve sluti na to da će trajati.
Iva Biondić u svojoj biografiji uz MBA ima i iskustvo programa Media Strategies s Columbije u New Yor-ku, Management and Leadership na MIT-u, Enterpreneurial Jounalism na Poynter Instituteu. Pojednostav-ljujući do krajnjosti, može se reći da je uložila pristojnu nekretninu u svoje obrazovanje i na to potrošila nekoliko ozbiljnih godina. Članica je program-skog odbora SEMPL konferencije u Portorožu, gdje će ove godine biti i jedan od Key Note Speakera s Dani-elom Levineom. On je jedan od pet najboljih govornika u svijetu za čije se govore o ekonomskim potencijali-ma trendova lome najmoćnije svjet-ske kompanije. Nakon spomenutog MBA-a bila je jedina od četvero koji-ma je ponuđen lukrativni konzultant-ski posao i zanosna karijera te jedina od četvero koja ju je odbila. Vratila se u hrvatske medije, svjesna što propu-šta. Dogovorila je da će se vratiti, dala je riječ i to je dovoljan razlog da ne ode samo radi novca.
Već je tada vjerojatno znala da joj je mjesto zapravo s druge strane ka-tedre, da kao i njena baka, a prije nje i njezina majka na Arhitektonskom fakultetu, pravu strast nalazi u pou-čavanju novih generacija. Biondić je tako organizirala i prvi media start-up kamp u regiji. Na Vis, gdje Vern' ima internacionalni studentski centar, dovela je Joshuu Bentona, osnivača i direktora Nieman Journalism Laba s Harvarda, i Conora White-Sullivana, bivšeg šefa HuffPo laboratorija, kojeg je Forbes 2011. proglasio jednim od 30 najvećih medijskih zvijezda u usponu
Iva BIondIć — vERn'LJUdI I KoMPanIJE
društvene svijesti i građanskog an-gažmana. Kao što piše u jednoj od spominjanih kolumni o mediamor-fozama čovjeka i antropomorfozama tehnologije: "Vijesti igre prikazuju tekst, slike, zvukove i video, ali i puno više od toga.
One simuliraju funkcioniranje stva-ri konstruiranjem modela koji ljudima omogućavaju interakciju. Tako obra-đene informacije nude nam cjeloku-pniji doživljaj.
Predstavljaju i promjenu paradi-gme načina na koji konzumiramo medijski sadržaj te isti reproducira-mo kao dio svog iskustva. Vijesti igre omogućavaju da se na drugačiji način konstruira kontekst, da se prenese više podataka, da se prikažu različiti aspekti iste priče i - možda ono naj-
Jednog od rijetkih medijskih struč-njaka u regiji u čijem su fokusu me-dijski menadžment i medijsko podu-zetništvo prepoznali i u Innovation Media Consultingu, najvećoj svjetskoj konzultantskoj kući specijaliziranoj za medije koja radi projekte za USA Today i Liberation, s kojima je godi-nama surađivala na regionalnim pro-jektima.
Komunicira na nekoliko društve-nih mreža, ali je promišljeno odsutna s najpopularnije, Facebooka. Izabrala je poslovnu, Twitter, i privatnu, Insta-gram, zbog ljubavi prema fotografiji. No, i na toj je mreži dodatno zaštićena nickom. Oni koji je bolje poznaju reći će da je to dio osobnosti, ne namjera-va trošiti vrijeme i misli s prevelikom, slučajnom publikom. Ukazat će na ono što smatra bitnim, otvoreno kri-tizirati, ali i hvaliti i čitav niz metapo-dataka upakirati u duhoviti ili mudri #, ali će hladno izbjeći rasprave pred ogromnim auditorijem.
Izabrana je za članicu počasnog ko-miteta multidisciplinarne konferen-cije crnogorske Akademije znanosti i umjetnosti, koja će ovog mjeseca u Crnoj Gori okupiti respektabilnu eki-pu, vođenu Mikeom Friedrichsenom, osnivačem i direktorom Humboldt School of Digital Managment u Berli-nu, ujedno i direktorom Media Busine-ssTransfer Centera u Berlinu, te profe-sorom medijske ekonomije i medijskih inovacija na stuttgartskom sveučilištu. Tu će biti i Jos van Dijck, profesorica medija s amsterdamskog sveučilišta, Alphonso Tabernero sa sveučilišta u Navarri, Derrick De Kerckhove, pro-fesor sociologije napuljskog sveučilišta, što su samo dijelovi titula i funkcija medijskih znalaca uz koje se pojavlju-je još desetak renomiranih medijskih stručnjaka iz Finske, Grčke, Švicarske i drugih zemalja.
Realno, biti jedan od govornika na takvom skupu, veliko je priznanje i dokaz kompetencija.
Biondić će na konferenciji zajed-no s dr. sc. Jasminom Kallay govori-ti o igrama vijestima (newsgames) i njihovu potencijalu za povećavanje
do 30 godina.Promjene u novinarstvu, gdje digi-
talno potiskuje klasičan print, a isto-dobno ne pokazuje sigurne izvore fi-nanciranja za tu profesiju, ne smatra krajem. Samo zahtijeva snalažljivost potrebnu za preživljavanje i tome poučava studente. "To danas znači i pažljivo kombinirati traganje za ino-vacijama i ono što je 'sada i ovdje'. Ia-ko je sve digitalno cool i uzbudljivo, treba voditi računa da je i tisak još (donekle) 'alive & kicking', ali često još uvijek ključan za stabilnost poslo-vanja. Tisak treba revitalizirati, a ne trivijalizirati", kaže Biondić.
Podsjeća pritom kako se procjenju-je da će u sljedećih pet godina više od 60 posto globalnog industrijskog rasta biti potaknuto digitalnim proi-
zvodima i uslugama. "Znači, osim što smo privatno migrirali on-line i go-tovo u svakom trenutku egzistiramo multiplatformno, globalna ekonomija postaje također dominantno digitalna. Sve su to veliki izazovi za medijsku industriju i oni nisu partikularno hr-vatski problem", govori Biondić o pro-blemu u kojem se izgubilo klasično novinarstvo. "Treba se snaći u ovome u čemu živimo, postmodernističkom komunikacijskom kaosu i specifič-nostima našeg tržišta", definira šarm shizofrenog života. "Postoji nekoli-ko stvari na koje se treba fokusirati: praktičan rad, razvoj multimedijalnih vještina, vraćanje novinarskim osno-vama, razvoj poduzetničkih kompe-tencija i važnost cjeloživotnog učenja i specijalizacije", kaže Biondić. To je jednostavno dobar recept, dodaje.
sTRAsT NAlAzI U POUČAVANJU NOVIh GENERACIJA TE JE U VERN'OVU CENTRU NA VIsU ORGANIzIRAlA PRVI mEdIA sTART-UP KAmP U REGIJI
važnije za današnje novinarstvo - da se kroz interakciju s pričom publika zavede, navede da joj posveti svoju pažnju i vrijeme."
Ovog mjeseca, treću godinu zare-dom, bit će i domaćin BalCannes top 25 na Weekend Media Festivalu u Ro-vinju. Riječ je o svojevrsnoj reviji koja prikazuje najzanimljivije marketinške kampanje po izboru žirija sastavljenog od novinara iz šest zemalja regije.
Živi, očito, s koferima u ruci i obi-lazi različite destinacije ne bi li pre-davala drugima ili učila od drugih, a vraća se kako bi poučavala studente. To je nekoliko života. Ali, začudo, u svemu tome nalazi zadovoljstvo, jer se, naravno, u svemu nalazi dovoljno ne-istraženog da se znatiželjne i hrabre osobe ne izvlače iz vrtloga otkrivanja. Biondić je očito takva.
razvila se u jednog od rijetkih medijskih stručnjaka u regiji, s fokusom na medijski menadžment i poduzetništvo
U IdUĆIh PET GOdINA GlOBAlNI RAsT BIT ĆE POTAKNUT dIGITAlNIm PROIzVOdImA I UslUGAmA, A TO JE IzAzOV I zA mEdIJsKU INdUsTRIJU