DrLazoRolji Dr uro Miki INFORMACIJE SISTEMI - UPRAVLJANJE Prijedor, 2012 2 Autori: Prof. dr Lazo Rolji Prof. dr uro Miki Recenzenti: Prof. dr Zlatko Bundalo Prof. dr Ratko Dejanovi Izdava: VISOKA KOLA ZAEKONOMIJU I INFORMATIKU PRIJEDOR Za izdavaa: Dr Zoran Novakovi tampa: MARKOS Banja Luka Tira: 100 kom Drugo izdanje Prijedor, 2012. ISBN 978-99955-615-4-3 3 Sadraj 1.PERIODI INFORMATIZACIJE DRUTVA ................................................................ 6 2.RAZVOJ NAUNE MISLI - NAUNE PARADIGME ............................................ 11 3.INFORMATIKA - POJAM, PREDMET I CILJ .......................................................... 14 4.INFORMACIJA - PORUKA - ZNAK ......................................................................... 19 5.FENOMENOLOGIJA POJMA INFORMACIJA ........................................................ 26 6.FENOMENOLOGIJA POJMA ZNANJE ................................................................... 31 7.INFORMACIJA I ZNANJE KAO RESURSI .............................................................. 41 8.KOMUNICIRANJE - MODEL I PROCES ................................................................. 44 9.ELEMENTI TEORIJE INFORMACIJA ..................................................................... 79 10.ELEMENTI OPTE TEORIJE SISTEMA ............................................................. 93 11.SISTEMSKA ANALIZA ...................................................................................... 108 12.KONCEPT INFORMACIONE TEHNOLOGIJE ................................................. 143 13.DIGITALNI RAUNAR EPOHALNI IZUM ................................................... 146 14.LOGIKE OSNOVE RAUNARA..................................................................... 182 15.ALGEBARSKE OSNOVE RAUNARA ............................................................ 187 16.PREDSTAVLJANJE PODATAKA U RAUNARU .......................................... 201 17.ORGANIZACIJA RAUNARA .......................................................................... 214 18.HARDVER RAUNARA .................................................................................... 216 19.SOFTVER RAUNARA ..................................................................................... 264 20.INFORMACIONI SISTEMI................................................................................. 284 4 P R E D G O V O R drugom izdanju PrvoizdanjeknjigeInformacijeSistemi-Upravljanje,jenaveliko zadovoljstvoautorarasprodatourelativnokratkomvremenuodmomenta izdavanja.Tosvakakoukazujenaopravdanosttampanjajednogovakvogteksta, kakozapotrebestudenatasvihnivoaobrazovanja,takoiiregkrugastrunjaka koji se bave i italaca koje interesuje ova problematika. Udrugomizdanjuoveknjigenemabitnihizmjenauodnosunaprethodno izdanje,izuzevtojetekstomiprimjerimaizvrenanadopunanekihpoglavlja. Naravno, uoene tamparskegrekesuispravljene.a najvea "novina" predstavlja izostanakdisketesapodacimazaprimereizknjige,kojajepratilaprvoizdanje. Autoriostajuuobavezidasvakomzainteresovanomitaocu,nanjegovojdisketi kopirajupomenutisadraj.Takoe,nakrajuknjigejeubaenjedanmanjirenik (saleksikonometrdesetakpojmova)naengleskomjeziku,kojiitaociomatreba da omogui laki kontakt sa literaturom napisanom na tom jeziku. I ovog puta biemo zahvalni svim itaocima koj i nam na uobiajeni nain ukau na eventualne greke, propuste i nedostatke u naoj knjizi. PREDGOVOR Ciljizadatakizuavanja fenomena informacija, sistema i upravljanja, pa tako i sadraja izloenog u ovoj knjizi, jeda itaocaupoznasaosnovnimpojmovimateorijeinformacija,teorije sistema, upravljanja i kibernetike, osnovamametoda i tehnika kojimaseslueove naune discipline,kaoio mogunostimanjihoveupotrebezarjeavanjepraktinihproblemakorienjeminformacionihi komunikacionihtehnologija,tj.raunara,raunarskihmrea,bazapodatakai Interneta i ostalog hardvera i softvera koji im pripadaju.Materijauovojknjiziglobalnojeizloenaudvadesetpoglavljakojimaje obuhvaeno jedanaest tematskih cjelina: (1)Informatizacije drutva (2)Razvoj naune misli - naune paradigme analize(3)Osnovni elementi teorije informacija, teorije sistema, 5 teorije upravljanja i kibernetike(4)Metode i sredstva sistemske analize(5)Koncept informacione tehnologije (6) Izum raunara istorijat razvoja, klasifikacija i tipovi (7) Logike i algebarske osnove digitalnih raunara (8) Predstavljanje podataka u raunaru (9) Organizacija i princip rada digitalnog raunara (10) Konstrukcija raunara - hardver i softver(11) Upravljanje i upravljaki informacioni sistemi.Prouavajuiizloenu materijuitaociseupoznajusaosnovnim pojmovima teorijeinformacija,opteteorijesistema,teorijeupravljanjaikibernetike, metodamaisredstvimasistemskeanalize,osnovnomgraom,logikimi algebarskimosnovamaiprincipomradadigitalnograunara,organizacijomi nainimaobradepodataka,vrstamaikarakteristikamapostojeeghardverai softveraraunarskihsistema,pojmomitipovimaraunarskihmreaiservisima globalneraunarskemreeInterneta,upravljakimidrugiminformacionim sistema baziranim na informacijamai znanju. Polazeiodsvakodnevnihdobrodefinisanihpojmova,postepenoih pretvarajuiuegzaktne,uknjizidolazimodotakvihpojmovakaotosu sluajnost,vjerovatnoa,entropija,informacija,porukailisaoptenje,znakovi, kd,kodiranje,dekodiranje,bit,bajt,sistem,sistemskomiljenje,komuniciranje ovjek-raunarikomuniciranjeraunar-raunar,komuniciranjesoftveromi servisimaInterneta,interfejs,rauniskaza,Bulovaalgebra,informacionei komunikacionetehnologije,organizacijaigraadigitalnograunara,oblicii metodeatakanaintegritetpodatakauraunaruinjihovazatita,informacioni sistemi,web,hipertekst,multimedijaiostalihpojmovakojimaseoperieuinformaticiiraunarstvu,teorijisistemaikiberneticiiobjanjavajuseneke informacionemetodei tehnike rjeavanja problema u svakodnevnoj praksi.Ueljidastudentimaiolakamosavladavanjenastavnematerijeizpredmeta kojimsebaviovaknjiga,gotovosvakonjenopoglavljeilustrovanoje praktinimprimjeromopisanekogproblema,njegovimrjeenjemiliopisom naina njegovog rjeavanja. Nakraju svakog poglavlja naveden je niz pitanjakoji imajuzaciljdaitaocuomogueprovjerupreenoggradivaastudentimaolakaju spremanje polaganja ispita.Biemoveomazahvalnisvimakojiukaunanedostatkeovograda,jereto pomoi da naredno izdanje bude kvalitetnije. A u t o r i 6 1.PERIODI INFORMATIZACIJE DRUTVA Mijouvijekgovorimodasenalazimouinformatikojeri,ukojojnapredno ovjeanstvo prelazi iz industrijskog u postindustrijsko drutvo - tzv. informatiko drutvo.Ovomsu,prijesvega,doprinijeliraunari-svakakojedanod najsloenijih ureaja koje je ovjek do sada stvorio,aiji rad je vezan za prijem, uvanje,obradu,manipulisanje,zatituiizdavanjepodatakaiinformacija,au zadnjih20godinaiglobalnaraunarskamrea,odnosnoraunarskamrea raunarskihmrea,nazvanaInternet.Oprelaskuizindustrijskogdobau postindustrijsko,tj.informatikodoba,vesetolikoraspravljadanismoni primjetili kako ve prelazimo u postinformatiko doba u doba znanja. Ali, prvo, da seosvrnemonatokakosmokaodrutvo,proavikrozmnogeperiodenjegove informatizacije, uopte doli do ovog dananjeg doba.Periodiinformatizacijedrutvanajuesupovezanisarazvojemljudskevrstei drutva.1.1 Revolutions in Transfer of Information InoneofhisessaysIsaacAsimovhasidentifiedfourrevolutionincommunication1.The revolutionsmustbeunderstoodinthenoblestsenseofthewordinthateachonehasbrought aboutanovelmeansofinformationtransfer,atthesametimepreservingthepreviousoneand addinganewqualitytotheprocess.Eachoneofthemisamajormilestoneinhuman development and each one of them has had tremendous consequences regarding the progress it has enabled. Based upon each it has been possible to build a culture, a society, and even a whole civilisation. The first revolution is the advent ofspeech. The result of it was that an experience was no more limited to one individual and it has been made possible to transfer it. Artikulisanigovorpredstavljaprvuinajznaajnijuinformacijskurevoluciju. Kadasunaiprecinauilidagovore,moglisudasemeusobno sporazumijevajunajedansuptilnijiienergetskiekonominijinain,nego pokretimarukuimimikomlica.Gestikulacijajevjerovatnoprethodila artikulisanomgovoru,jermiseidanasprirazgovoruestosluimonjombilo nesvjesno, bilo kao podrka onome to govorimo. Drugiizvorznanjajepismenost.Prvainformacijakojujeovjekostavio potomcima,akojasesauvalaidodananjihdana,biojecrtepeinskog ovjeka.Starost tih crteajeoko 200.000 godina. Pismo, kaoosnovpismenosti, odnosnosredstvozabiljeenjeporukaizamisli,javiloserelativnokasno,prije oko5.000godina.Istoriariponastankupismaperioderazvojeovjeanstva dijelenaperiodprijenjegovognastanka-praistorijuinaperiodposlijenastanka pisma-novijaistorija.Bezpismamoesegovoritisamoomaterijalnojkulturi naroda. Prvo poznato pismo je Sumeranskoslikovno pismo, koje je nastalo 3.000 godina prije nove ere2.
1 Isaac Asimov: Today and Tomorrow and , Doubleday, 1973 Isaac Asimov: Asimovs Guide to the Bible, Wings Books, Avenel, New Jersey 2 Pismo Sumerana, Babilonaca, Asiraca i susjednih bliskoistonih naroda je najstarije pismo svedopojave,prvo,fenikog,akasnijegrkogpisma.Nazvanojeklinastimpismompo tomeosumuznakovisainjeniodravnihcrtaurezanihuoblikuklina.Pisalose(slijeva nadesno) iljkom od trstike ili metala - stajlusom, na ploicama od gline, koje su se poslije 7 Slika 1: Klinasto pismo, Mezopotamija, 3000 g. p.n.e. Slika 2. Brojevi u egipatskom pismu-hijeroglife,2000 g. p.n.e. http://ms1pki.etf.rs/predavanja/ Thenextwasinventionofwriting,bywhichithasbecomepossibletorecordtheinformation and so made it likely to be lasting, thus enabling building of knowledge as we understand it today. Pismenost jeimalanajveiznaajzarazvojinformacijeiovjeanstvauopte. Pisani dokumenti su dalekopouzdaniji i precizniji odovjekovogpamenja.Onimogurelativnolakodasekopirajui umnoe,kaoi da se prenesu samjestana mjesto.Pismenostjeomoguiladaseinformacijasauvapouzdanozavrlodugi nizgodinaidaseostvarikomunikacijameuljudimakojisenikadnisunividjeli,ni ivjeli u isto vrijeme.Thethirdrevolutionwastheinventionofpressbywhichaninformationhasbecome general. Poetaktreegperiodainformatizacijedrutvavezanjezanjemakog tampara JohanesaGutenberga (JohanesGutenberg: 1400-1468.), koji je izumio tampariju. Do tog vremena postojalesuknjigeiostali pisani dokumenti, ali je njihovokorienjebiloprivilegijamalogbrojaljudi.BiblijajebilaprvaknjigatampanauGutenbergovojtampariji. Odtampana je u 200 primjeraka, odkojihjedanassauvanosamo47. peklenasuncu.Ovim pismom pisalo se4000 godina, anjimeseprestalo pisati 75 godina poslije nove ere. 8 Slika 2. Prva tampana knjiga u Evropi, 1450. godina tamparijaipronalazaktehnologijeizradepapiraomoguilisurelativnojeftinumasovnuknjigu.Ovojeznatnouticalonairenjepismenosti,paprematomei znanja. Razvoj civilizacije od tada krenuo je ubrzanim tempom. Thefourthrevolutionistheinventionofcomputerandcommunications(inshort:information technology) by which the information has become instantaneously available. Konano,etvrtainformacijskarevolucija,ijismomisvjedoci,donijelaje ovjeanstvu jo jedno blago -masovnouvoenjei primjena raunara. Raunari su sadaprisutni ne samoukancelarijama, industrijskim pogonima i istraivakim laboratorijama, nego su uli i u nae stanove,kole i fakultete.PrivredeSAD,Japanainajrazvijenijihevropskihzemaljadanassetemeljena informacijama.Godine1967.uproizvodnji,obradiidistribucijiinformacionih dobara i usluga u SAD stvaralo se 25% bruto drutvenog proizvoda. Uz to, vie od 21%brutodrutvenogproizvodastvaraloseuproizvodnjiinformacionihusluga javnog i privatnog sektora za interne potrebe. Oko 1/2 radne snage u SAD mogla se klasifikovatiukategorijuinformacionihradnika,sazaposlenjemnapodruju proizvodnje, obrade i distribucije informacija. Oni su zajedno zaradili vie od 53% od svih isplaenih nadnica. The revolutionsdid not happeneverywhereat thesametime,theycameabout atdifferenttimesandindifferentregions,therehasbeen(andstillis)alsoco-existenceofmoreofthem,butwherevertheytookplacetheconsequenceswere identicalin termsof a new humandevelopment that has not been known or made possible before. The speech has enabled the appearance of the first cultures such as folks and tribes and probably the maximal reach of it has been the Inca civilisation. Theuseofwritinghasproducedvariousadvancedcivilisationsandbasedonthis meansofinformationtransferthemaximumreachisprobablytheRoman civilisation. By use of press a new civilisation has been made possible the ours. It 9 ishardtopredictwhatwillbetheoutcomeofwidespreaduseofcomputer technologyregardingthedevelopmentofcivilisation.TheInternetandthe phenomena it has produced is most likely the beginning and only a pale shadow of thingstocome.Regardingtherelativelyshortperiodofaboutfiftyyearsthat computers are among us, and even a shorter time since when the Internet has been common,wemaysafelydeclarethatanewtypeofcivilisationhasnotyet occurred. Osnovna razlika izmeu poljoprivrednog, industrijskog i informacijskog drutva iskazuje se u prebacivanju teita ekonomske aktivnosti i tehnolokih promjena sa proizvodnje "predmeta" ka obradi informacija. Plug i poljoprivredna znanja bili su nosioci poljoprivredne etape nacionalne privrede, parna maina i razvoj proizvodne tehnologijepreobrazilisu,prvoEvropu,azatimSADiindustrijskadrutva. Raunari i telekomunikaciona oprema, raunarske mree i Internet glavni su faktori transformacije SAD u smjeru informacione ekonomije.Jedna od najznaajnijih i najinteresantnijih karakteristika budueg ekonomskog razvoja sastoji se u injenici da informaciona ekonomija nije ograniena prirodnim resursima, kao to je to sluaj s industrijskom ekonomijom. Informacija je potpuno obnovljivresurs-procestroenjaneunitavainformacionisadrajionsemoe ponovo upotrebiti, ne samo pojedinano, nego istovremeno na mnotvo korisnika. Informacijska revolucija razlikuje seodprethodnihu jo dvije bitne stvari.Prvo,uticajprethodnihrevolucijananapredaksvakodnevnogivotabioje relativnospor.Prolazilisuvijekovi,paihiljadegodinadabiseuoioneki kvalitativninapredak.Uovojrevolucijistvariseodvijajudalekobre.Prijevieod ezdesetgodina proizvedenjeprvi komercijalniraunar, tj.raunar kojijemogaodasekupi,odnosnonarui.TojebioUNIVAC1(skr.odengl.: Universal Automatic Computer - itaj: Juniveik 13), proizveden 1951. godine.Drugo,dostignuaprethodnihinformacionihrevolucijaograniavalasusenarazmjenuinformacijameuljudskimbiima.Govor,pismenost,tampanje knjigaidokumenatapredstavljajumetodeisredstvazaprenoenjeinformacija meu ljudima - za komuniciranje. Uovojrevolucijistvaristojedrugaije.Akopogledamospoznajedvadesetog vijeka vidjeemo da fizika i hemija suvereno dominiraju tehnolokim promjenama, austopuihpratibiologija.Tehnolokivrhsuinformatikatehnologijai biotehnologija.OstalenaukejopredstavljajurunopaeizAndersenovebajke4.
3Unaemjezikunepostojiadekvatnazamjenazamnogerijeiizengleskogjezika,na primjerzarijefirmware,anizanizdrugihrijeikojesuuvedeneuraunarstvui informatici,kaotosuhardware,softwareislino,paemoihubudueoriginalnopisati Italic fontom (ukoeno) i najee ih upotrebljavati onako kako se one u engleskom jeziku izgovaraju:firmver,hardver,softver,anegdjeemouzagradi,prilikomnjihovogprvog pominjanja, napisati kako se one (priblino) izgovaraju na naem jeziku i/ili kako se piu na engleskomjezikuiobjasniemoimznaenje,aponegdjeemorijeinaengleskomsamo prevesti na na jezik. 4 Lauc, A., Metodologija drutvenih znanosti, Pravni fakultet Sveuilita J. J. trosmajer Osijek, 2000. 10 Najveiproizvoddvadesetogvijekajeraunar.Isprvaselektronskimcijevima, kasnijestranzistorima,aunajnovijevrijemesvisokointegrisanimkrugovima.U poetkuraunarjesluiozanumerikuobradupodataka,asadasvevieiza nenumeriku.Uztekstislikudigitaliziraseizvukpajemultimedijalnipristup infrastruktura novog naina multimedijalnog uenja. IPITANJA ZA PROVJERU NAUENOG: 1.Navedite informacijske revolucije koje su se desile tokom razvoja drutva? 2.ta je sredinom XV vijeka uticalo na namnoavanje informacija i nagli razvoj znanja?3.ta je glavno obiljeje etvrte informacijske revolucije? 4.Koji je prvi komercijalni proizvod etvrte informacijske revolucije? 11 2.RAZVOJ NAUNE MISLI - NAUNE PARADIGME Pojavuinformatikekaonaunediscipline,apotomipojavuposlovne informatikekaoposebnenaunedisciplinetrebaposmatratiusklopuopteg razvojanaukeinaunemisli,kojiizdananjeperspektivepredstavljajedanod najznaajnijih aspekata ljudske istorije. Akosepodnaunomparadigmom5podrazumijevanajiriokvirnaunog miljenja,osnovnamisaokojasluikaouzorzasvaostalapromiljanjau objanjavanju svijeta, onda se istorija nauke moe uslovno podijeliti u tri perioda u kojima su dominirale slijedee naune paradigme: -filozofijska paradigma -mehanicistika paradigma, i -entropijska paradigma. Filozofijska paradigma vezana je za poetne korake naunog pristupa objanjenju pojedinih problema i pojava. Poeci nauke datiraju u doba antikih kultura kada su prvinaunicibiliujednoifilozofi.Umetodolokomsmislunaukajebilavrlo skromna.Koritenesuopservaciojskemetodekojesusesastojaleuopaanju pojedinih problema i pojava, te zatim u detaljnom opisivanju i klasifikaciji onoga tojeopaeno,bezpravemogunostidasestvarnoobjasnerazloziizakonitosti koji stoje iza posmatranih pojava. Mehanicistikaparadigmadugovremenajeodreivalasavremenunauku, odnosno tradicionalnu nauku evroamerikog civilizacionog prostora. Na formiranje naunemisli dominantno su uticaliNewton-ovizakonimehanike,paodatlei sam nazivovenauneparadigme.Osnovnoobiljejeovognaunoguzorkajeidejada se svi procesi u prirodi i drutvu smatraju reverzibilnim, odnosno da je sve mogue vratitiuprvobitnostanje.Tojeposebnovidljivoiz3.Newton-ovogzakona mehanike: Akcija i reakcija su jednake i suprotnog su smjera. Smjer toka vremena je irelevantan jer sve zakonitosti vrijede i ako vrijeme promijeni predznak. Uz mehanicistiku paradigmu veu se analitike metode u nauke koje se temelje na nekim osnovnim naelima: -sloeniproblemilipojavakojaseizuava,posmatrasekaoskup nezavisnihelemenatakojisudovoljnojednostavnidasemogurelativno jednostavno u potpunosti proanalizirati. -nakontojeobjanjenoponaanjepojedinihdijelovasloenepojave,ona seucjeliniobjanjavakaomehanikiskupobjanjenjapojedinihnjenih dijelova. -odnosiizmeupojedinihdijelovasloenepojaveseposmatrajuuzrono posljedino, zanemarujui pri tome druge uticaje. -nastojesepronaistrogapravilaidefinicijekojaestriktnoopisatii objasniti posmatranu pojavu.
5 Paradigma je skup saznanja (misli, ideja, informacija, znanja, vjetina, sposobnosti) koja predstavljajuodreeni naina razmiljanja o neemu (fenomenu, dogaaju ili pojavi). 12 -analitiki pristup posmatra dio po dio sistema ne obazirui se previe na cjelokupnost sistema niti na interakciju njegovih dijelova, to je ujedno i njegov nedostatak.Pojavasvesloenijihproblematokom20.vijekaukazalajedamehanicistika paradigma i analitike metode ne mogu odgovoriti novim izazovima nauke. Entropijskaparadigmanastajenatekovinamarazvojatermodinamike,odnosno njenihzakona.Prema1.zakonutermodinamikeenergijaodnosnotoplinase pretvarauradiobrnuto.Prema2.zakonutojemoguesamoakodioenergije pree trajno iz toplijeg u hladniji spremnik topline, odnosno ako dio energije trajno preeiziskoristivoguneiskoristivioblik,tonameestavoireverzibilnosti ukupnihprocesauprirodi.Todajeposebanznaajpojmuvremena,jersvijetu cjelininikadanemoebitikaoranije.Uztoseuvodipojamentropijekaomjere promjene stanja sistema i njegove sposobnosti da poprimi korisna stanja. Entropija jemjeraorganizovanosti,odnosnoreda(negentropija)ilineredausistemu, transparentnostisistema,neizvjesnostiutvrivanjanastupanekogbudueg dogaaja, neizvjesnosti predvianja ponaanja sistema u budunosti, mjera koliine informacija potrebnih za upravljanje sistemom. Entropija jeprirodna tenja svakog sistemadaizstanjaredailiorganizovanostipreeustanjenereda.Akojesistem preputen sam sebi, entropija je mjera neizvjesnosti predvianja ponaanja sistema ubudunosti.Entropijajesuprotnainformacijijerinformacijasmanjuje neizvjesnost,atimeientropiju.Entropijajeimjeranaegnepoznavanjaishoda nekogsluajnogdogaaja.Entropijomsemjerinedostatakinformacijaostanju sistema ili postupcima u sistemu. Rekli smo da je entropija je suprotna informaciji jerinformacijasmanjujeneizvjesnost,atimeientropiju.Toznai,akoimamo potpunuinformacijuonekomsluajnomdogaajuiliopostupcimaunekom sistemuilioponaanjunekogsistema,entropijajejednakanuliiobrnuto,ako nemamo informaciju o ishodu nekog sluajnog dogaaja ili o postupcima u nekom sistemu ili o ponaanju nekog sistema, onda je entropija maksimalna. Ovu veliinu u informatiku, tj. u teoriju informacija, uveo je Klod enon6. Fizikapokazujedaukupnaentropijauprirodiraste,iakoseonauodreenim podsistemima moe drati minimalnom, ali na utrb poveanja entropije u njegovoj okolini.Upravouvoenjepojmaentropijeinjegovopoimanjeobiljeavanovi okvir naune misli koji je manje optimistian i stoga tee drutveno prihvatljiv. Odnos i zavisnost izmeu entropije i informacije je slijedei: kao to je koliina informacijeusistemumjeranjegovogstepenaorganizovanostiilireda,takojei entropijasistemamjeranjegovogstepenaneorganizovanosti,odnosnonereda;jedno je negativ drugoga.Entropijakaomjeraneizvjesnostiuvezisishodomnekogdogaaja:akomoemo pribavitidovoljnukoliinuinformacijaonekomdogaaju,ondaseneizvjestan dogaaj pretvara u siguran, pa je entropija nula. Sredinomdvadesetogvijekaoptanauka,anesamofizika,prihvatilajete zakone i ponudila je novi oblik naunog promiljanja, nove naune metode, pa ak
6 Claude E. Shannon (1916 2001). 13 inovenaunediscipline.Pojavesepoinjuposmatratiunjihovojcjelokupnosti, kaosistemi,pasegovoriosistemskojeri,sistemskommiljenju,sistemskom pristupu,sistemskojanalizi,sistemskominenjerstvuitd.Sistemskipristup posmatra sistem kroz sveukupnost njegovih elemenata i dinamiku njihovih odnosa. Sistemskipristupintegrie:optuteorijusistema,kibernetiku,teorijuinformacija, semiotiku7, informatiku i matematiku teoriju sistema. II PITANJA ZA PROVJERU NAUENOG: 1.Koja su tri karakteristina perioda u istoriji nauke i naune misli?2.Koje naune metode su koritene u okviru filozofijske paradigme? 3.tajeentropijskaparadigmaikojesukarakteristikeovogokviranaune misli? 4.ta je entropija? 5.Objasnite odnos i zavisnost izmeu entropije i informacije. 6.Po emu je karakteristina tzv. sistemska era?
7 Semiotika (engl. semiotics, semiology) - Izuava znakove i simbole, posebno kao sredstvo u jeziku ili komunikaciji, kao i procese oznaavanja.Ona obuhvata i to kako se konstruie znaenje znakova i simbola i kako se oni razumijevaju. 14 3.INFORMATIKA - POJAM, PREDMET I CILJ Informatika je jedna od najmlaih ali i najsloenijih naunih disciplina. Razvila se kao samostalna disciplina ezdesetih godina dvadesetog vijeka u SAD i Velikoj Britaniji. Nastala je kao objedinjenje dostignua iz veeg broja naunih oblasti kao: formalnalogika,matematika,teorijainformacija,elektronikaidrugih,tojeini kompleksnom.Potojeinformatikarelativnomladanauka,sveprisutnijau djelatnosti ovjeka u vrlo raznolikim sistemima, nuno je spoznati njenu definiciju ipodrujedjelovanja.Pokuajdefinisanjainformatikeilustrovaemonekimod mnogih definicija, kao na primjer slijedee: Informatika je nauka o informacijama ili obavjetenjima. Informatika prouava informacione tehnologije. Informatikajenaunadisciplinakojaistraujedizajniranjeinformacionih sistema s raunarskom podrkom, Informatikajenaunadisciplinakojaprouavazakonitostiidjelovanja mjeovitogsistemaitoprvenstvenoovjek-raunar.Baviseprouavanjem, razvojem i upotrebom postupaka i ureaja za obradu podataka.Navedenedefinicijeinformatikesusamonekeodpostojeih,alivieilustruju problemdefinisanjasloenihpojavaanalitikimpristupom,negotoodreuju pojam. Informatika je vrlo sloen, slojevit i interdisciplinaran fenomen, te ga treba sagledavatiunjegovojcjelokupnosti.Danassemoereidainformatikakao interdisciplinarna nauna disciplina ima temelje u tri nauna polja: -raunarska nauka (Computer Science), -informacione nauka (Information Science), -telekomunikaciona nauka (Telecomunication Science). Poeci razvoja informatike vezani su za prva dvanauna polja jer je vrlo teko povui jasnu crtu razgranienja meu njima zbog vrlo esto zajednikog predmeta istraivanja. S vremenom im se nerazdvojno pridruuje i telekomunikaciona nauka. Posebnepotekoesuurazgranienjunanivoutehnologijainjihoveprimjene. Zbognavedenog,teizpragmatinihrazloga,ustanovljenajeinformatikakao posebna nauna disciplina. Informatikadoivljavausponezdesetihgodina20.vijeka.Uperioduizmeu ezdesetihisedamdesetihgodinainformatikanalaziprimjenuumnogim privrednimidrutvenimdjelatnostima.Posebanrastprimjeneinformatikeogledaseuposlovnimsistemima,tesezbogtogarazlogaipotrebeiznalaenjanovih specifinih rjeenja za potrebe poslovnih sistema, sedamdesetih godina informatika poinje dijeliti prema podrujima primjene, te tako nastaje poslovna informatika.Osnovniciljprimjeneinformatikejedasenaviinivopodigneindividualnai kolektivnaefikasnostitoputemefikasnijegupravljanja.Dobroupravljanje poslovnim sistemom je osnova njegovog opstanka i razvoja. Izrazinformatikakoristi se u razliitim zemljamasrazliitim tumaenjem te otudaiarolikedefinicije.Pojaminformatika"kakogaidanasupotrebljavamo,stvorioje 1962. godinefrancuski inenjerFilipDrejfis(PhilippeDreyfus)takotojesastavioprvadvaslogafrancuskerijeiinformation(it.enformasijon)i 15 posljednja dva sloga rijei automatique(it. otomatik).Njegovaideja bila je da seovimpojmomdopunipojamautomatskeobradepodataka(AOP),tj.dabude njensinonim,imesupovezanadvapojma:informacijaiautomatskiureaji (raunari). Istipojam,samouruskojiriliciisruskimizgovorom,pojaviosegodinu danakasnijeuRusiji.Prof.FjodorE.Temnikovpredloioje1963.godine termin "informatika"zaoznaavanjeintegralnenaukeoinformacijama "... kojasesastojiiztriglavnadijela:teorijeinformacionihelemenata,teorijeinformacionihprocesa i teorije informacionih sistema...". Prijetoga,1961.godine,na"Konferencijioobrazovanjukadrovaza informacionunauku"uAtlanti(SAD),nauniverzitetuGeorgiaInstitutof Technology, definitivno jeodbaenranijitermin "dokumentaristika", koji je jo dugo koritenuEvropi,ausvojenje termin "informaciona nauka" (Information Science). U Njemakoj, informatika (die Informatik) oznaava raunarstvo, ono to sedanasuSADnazivanaukaoraunarima(ComputerScience,it.kompjuter saijans). Prvadefinicijaoblastiinformatike,kojuje1966.godinedalaFrancuska akademijanauka,glasi:"Informatikajenaukasistematskogiefikasnog(dakle, racionalnog; prim.L.R.)obraivanjainformacijakao medija ljudskogznanjaimedijazakomuniciranjeupodrujutehnike,ekonomije,drutvenihidrugihnauka(dakleusvimoblastimaljudskogivotairada;prim.L.R.),asvetouzpomosavremenihtehnikihsredstava".Ovajterminseuglavnomudomaiou Evropi. Opta enciklopedija (1966) definisala je informatiku kao naunu disciplinu koja prouavastrukturuisvojstva(alineisadraj)informacija,tezakonitosti informatikedjelatnosti,njenuteoriju,istoriju,metodologiju,organizacijui efiksanost. U SAD i Velikoj Britaniji su definisana dva osnovna pravca informatike i to: - raunarske nauke (Computer Sciences) i - informacione nauke (Information Sciences). Prvaoblastbaviseprouavanjemraunarakaosloenogtehnikogureajai razmatranainnjegovekonstrukcije,osnovnugrauiprincipenjegovograda, postupkekojiseprimjenjujunaraunarima,tenjegovuprimjenu;matematika logika,teorijaraunanja,algoritmi,strukturepodataka,programskijezici, programsko inenjerstvo, arhitektura raunara, komunikacija i drugo.Raunarstvoobuhvatateoriju,metode,analizu,projektovanjeikonstrukciju, primjenuidjelovanjeraunarskihsistema.Centralniobjekatprouavanjau raunarstvujecjelokupnostraunarskogsistema,kojisesastojiodhardverai softvera,tepostupakainainaprimjeneraunara.Teoretskiaspektiraunarstva obrauju se u naunom podruju raunarskih nauka (engl. computer science, njem. Theoretische Informatik), a implementacijski nahardverskom nivou, temeljeno na metodamaraunarskenaukeiprojektantsko-inenjerskompristupu,upodruju raunarske tehnike (engl. computer engineering, njem. Technische Informatik). 16 Udrugojoblasti informacionih nauka, raunar se posmatrasamo kaosredstvo zaobraduinformacijaipritomesevrirazradaoptimalnihmetodaisredstava primanja, uvanja, prenosa, obrade, pronalaenja i upotrebe informacija.Nae,aievropskopoimanje(izuzevVel.Britanije),podinformatikom podrazumijevamo ravnopravno objedinjenu i jednu i drugu oblast. Norbert Viner (Norbert Wiener), tvorac kibernetike8,zajedno sa Klod enonom(ClaudeE.Shannon),RiardomHartlijem(RichardV.Hartley)iAndrejemN. Kolmogorovom9,tvoracteorijeinformacija,tumaei"povratnuspregu"kao princip veza i regulacije kojijezajednikizamaine,ivotinjeiljude,tj.za tehnike, bioloke i drutvene sisteme, naglaavao je znaaj "interdisciplinarnog pristupa" kao najekonominijegi najproduktivnijeg sredstva za bre proirivanje granica ljudskog saznanja.Informatikailiinformatikanaukajenaukakojaistraujesvojstvaiponaanje informacije, temetodai tehnikapomoukojih se upravljaprotokom informacija i sredstvimazaobraduinformacijaradinjihoveoptimalnedostupnostii upotrebljivosti.Tiprocesiukljuujunastajanje,diseminaciju,prikupljanje, organizaciju, uvanje, pretraivanje, interpretaciju i upotrebu informacija i njihovu zatitu od destrukcije i unitenja. Preovladavamiljenjedaseinformatiketrebabavitiprouavanjemoptihzakona svihkomunikacionihprocesa,odneformalnih(usmenihipismenih)doformalnih (razmjenanauneliteratureizmeunaunikatj.naunihzajednica). Premajednojdefinicijiinformacionenaukeobuhvatajusveonenaukekojese baveprouavanjempostupakaprikupljanja,selekcije,obrade,strukturisanja, memorisanja,pretraivanja,odailjanja,prenoenja,diseminacije,interpretacije, upotrebeizatiteinformacijakaoipostupcimadrutvenogkomuniciranjausvim njegovim oblicima10.
8 Biografijaprof.NorbertaVineraveomajezanimljiva.Roenje1894.godine.U19. godiniivotazavriojedoktorskutezunaHarvardskomuniverzitetu.Veunajranijem dobu ispoljio jeizvanrednu inteligenciju, tako dajepostao poznat kaovunderkind.Pred krajivota,1963.godine,objaviojeautobiografskispisBiveudooddjeteta-Moje djetinjstvo i mladost. Otac mu je bio profesor slavistike tako da se i sam dosta interesovao za probleme jezika. Poznat je kao poliglota. Govorio je 10 jezika. Sa 25 godina poeo je da predajematematikunaMIT-uuBostonu.1958.godineobjaviojeuvenosvojedjelo Kibernetika - ljudska upotreba ljudskih bia. Umro je u Amsterdamu 1964. godine. Bavio seuglavnomizuavanjembiolokihsistemasaaspektamatematikeiteorijeautomatskog upravljanja.Prvijesagledaopotrebuzaokretatehnike(teorijeautomatskogupravljanjai teorije informacija) od neivih stvari ka izuavanju biolokih sistema. 9 Andrej N. Kolmogorov - jedan je od najveih matematiara dvadesetog vijeka. Bavei se 13-timHilbertovimproblemom,1957.godinepublikovaojefascinantnuteoremu,koja tvrdi dajesvaku neprekidnu funkcijufodnvarijabli izintervala|0,1|mogue predstaviti uzpomofunkcijesamojednevarijable.Kasnijeesepokazatidajeovomoda najznaajnijateoremavezanazaneuronskemree-jedanogranakprimjenevjetake inteligencije. 10 Definiciji Sveuilita u Zagrebu (1985). 17 Polazei od toga moemo dati slijedeu definiciju informatike: Informatikaje interdisciplinarnanaukakojasebavisavremenimnainimaimetodama pronalaenja,prikupljanja,memorisanja,obradeiupotrebeinformacija.Nastalajepostepenimspajanjemdostignuaveegbrojaautonomnihipriznatihnauka, kao to su: formalnalogika,neka poglavlja matematike, teorija informacija, elektronikainekedrugenaunediscipline.Pritome,interdisciplinarnostsene ostvaruje na nivou znanja, nego na nivou konceptaimetoda,principai aksioma. Interdisciplinarni karakter informatike kaonaukepodrazumijeva korienjenekihoptihnaunihmetoda(analiza11,sinteza,indukcija,dedukcija,statistike metode itd.) i univerzalnih naunih metoda,meukojimasu dominantne: a) metoda dijalektikog materijalizma12, b) metoda sistemskog pristupa - polazi od toga da rezultat funkcionisanja sistema je sinergetski efekat djelovanja svih elemenata sistema. To znai da je efekat sistema veiodefekatasvakogpojedinanogelementa,tosemoeiskazatinaslijedee naine: - sinergetski efekat postoji samo ako postoji harmonija imeu elemenata sistema. -sinergetskiefekatjedonoenjezakljuakadedukcijom(odoptegka pojedinanom) -cjelinasenemoerastavitinasastavnedijelove,adapritomeneizgubisvoje osobine. - optimum cjeline = zbir suboptimuma, i - matematiki : f(a,b,c) > f(a) + f(b) + f(c). c) metode kibernetskog pristupa (metoda povratne sprege i metoda"crne kutije"). Dakle,informatika jenauna disciplina koja prouava strukturuisvojstvo informacije, njenokreiranje, prenoenje, registrovanje, obraivanje i korienje. Kakojenastanakirazvojinformatiketijesnovezanuzprimjenuraunara, informatikuinjenpredmetmoemodefinisatikaonaunudisciplinukojaistraujesastav,funkcije,kreiranje,projektovanje,izgradnjuifunkcionisanjeinformacionihsistemasaraunarskom podrkom. Cilj informatike je razvoj optimalnih metoda isredstava pronalaenja, prenosa, prijema, memorisanja, obrade i korienja informacija.
11Analizajeproceskojimseobiljepodatakainaizglednepovezanihinjenicaoblikujeu koherentnuslikustvarnosti.Tojeproceskojizavisiodposmatranjadabiserazvileneke polaznehipoteze.Bezpaljivogpregledaonogatanamkazujeistorija,nemamonikakvu predodbu ta da prouavamo, nemamo hipoteze koje bismo istraivali (P. A. Samuelson).12Dijalektika(gr.dialektiktchne)jevjetinaispitivanjailiraspravljanjaimetoda miljenjakojom(poPlatonu)spoznajemosvijetidejaiodreujemovezeiodnosetog svijetasasvijetompojavnihpredmetainaesvijesti.PoKantu,dijalektikaje"logika privida",umovanjekojese,prelazeigranicemogueg(iskustvenog)saznanja,bavionim to seninakoji nain nemoe empirijski utvrditikao neto to po sebi jeste.Dijalektiki materijalizam je filozofski sistem nastao u Rusiji krajem XIX vijeka, zaslugom Plehanova, kao posebna interpretacija stvarnosti. Prema njemu,sve manifestacije realnosti svode se na jedinstvenu osnovu u materiji, koja se kree po imanentnim dijalektikim zakonima. 18 III PITANJA ZA PROVJERU NAUENOG: 1.ta je to informatika i kako je taj pojam nastao? 2.Kako je pojam informatika 1966. godine definisala Francuska akademija nauka? 3.ta je predmet i cilj informatike? 4.ta je predmet prouavanja informatike? 5.Da li oblast informatike obuhvata samo prouavanje raunara?6.ta se podrazumijeva pod raunarstvom? 7.ZatajezasluanNorbertVinersam,azatoonzajednosaKlod enonom, Riardom Hartlijem i Andrejem Kolmogorovom? 8.tajetosinergetskiefekatkodsistemaikakoseoniskazuje matematiki? 19 Bez materije nita ne postoji, bez energije nita se ne dogaa, bez informacija nita nema smisla(J. Boievi, 1995) 4.INFORMACIJA - PORUKA - ZNAK Reklobisedajemetodolokinajjednostavnijepoetiodpitanja:taje informacija.Ali,tekoajeutomedauliteraturinatopitanjejouvijeknema jedinstvenog odgovora, kao ni na to tajeinformatika ili kibernetika. Postojiuliteraturimnogorazliitihdefinicijatajetoinformacija,od kojihstrogouzevinijednanijepogrena,alinijednanijeprihvaenaodstrane svih;svakajeizsvogugla,izuglaodreenenaukeiprakse,tana,alinezadovoljavaisveostale"uglove".Akosepoeodetimolokogznaenjarijeiinformacijadolazisedo latinskog"Informatio",ijejeznaenjeformiranjeneeg,uobliavanjeili poduavanje.Toznaidamorajudapostojeukrajnjojlinijidvasistemakoji meusobnodjeluju jedan nadrugi. Tim dejstvima-uticajimamoemo dodijeliti odreenismisaokojizovemoinformacija.Ovoseslaeisaformalnom definicijom informacije o kojoj e biti rijei kasnije. Intuitivniodgovornapitanjetajeinformacija,glasi:saoptenje.U svakodnevnom ivotu pojam informacijapoistovjeujesesa pojmom saoptenje. Neko nekome, neto neemuilinetonekome-neto saoptava, pri emu nije vaan fiziki oblik, ni tehnika tog saoptavanja. Recimo, ljudi meusobno prenose uzajamnasaoptenjanaogromanbrojnaina.itavaprirodaprostokiptiodmnogobrojnostivezainajrazliitijihprenosainformacija,odnosnosaoptenja. Ali, ne samoiva,nego ineivapriroda(primjer fizike,hemije, termodinamike), tj. itav materijalni svijet proet je bezbrojnim informacijama, neto slinokaotojeproetneprekidnim kretanjem materije i energije. Meutim,bilobipogrenosamonaosnovuintuitivnogodgovoraizvesti zakljuakdajeinformacijasinonimsaoptenjajer,kaotoemovidjeti,svako saoptenjenipriblinonijeinformacija,alisvakainformacijajeujednoi saoptenje. IzdefinicijeinformatikekojujedalaFrancuskaakademijanauka, informacijasedefiniekaomedijljudskogznanjaikomuniciranja,tojedostadobrofilozofskireeno,meutimnasinteresujemalopragmatinijadefinicijatog pojma, pa emo to malo detaljnije objasniti. Samiznakoviilisignali(odlatinskerijei"signum"-znak)nemajuneko odreenoznaenjenego se pomounjih konkretizuju (prenose)pojmovi, poruke, podaci, vijesti i informacije. Oni su osnovni nosioci informacije i materijalne su ili energetskeprirode.Stogakaemodajeznakilisignalmaterijalninosilac informacije.Udrutvenimsistemimasignalimoguiiuoblikunapisanihili izgovorenihrijei,slika,muzike,formulaitd.,ubiolokimsistemima-uobliku 20 gena i kiselina, raznih biotokova itd.; utehnici-uobliku raznih fizikih pojava, kao to je pritisak, temperatura,tokstrujei sl. Meutim,nisusviznakovinosiociinformacije,negosamooniijaseslika nalaziumemorijikorisnika(naprimjer:dogovoreniilipropisaniznaci).Prema tome, znak je nosilac informacijesamozaonogprimaoca koji taj znak (signal) imanapopisuusvojojmemoriji.Znakovekojinisunapopisunaememorijene razumijemo i oni stoga nemogubitinosioci informacije. Komunikacija meu pojedinim jedinicama u raunaru odvija se pomou signala. To su elektrine veliine, najee napon, koje se prenose preko spojnih linija.
Znakoviuinformaticisustandardizovaniisistematizovani,atosu:malai velikaslovaazbukeiliabecede,cifreodnuladodevet(0-9),znakovi matematikihoperacija(+-*/),znakovirazdvajanja(:;.,)(][\}{itd.), zatimznakoviinterpunkcije(!"?'itd.)iraznispecijalniznakoviisimbolikoji sluekaoaritmetikiilogikioperatori(=>
