ROKOKO Rokoko je umetnički stil, tačnije završni oblik baroka, i trajao između 1720. do 1780. godine. Razvio se u Francuskoj, zahvatio je Nemačku, Austriju i manje Italiju, Španiju i druge zemlje.Najveći doprinos rokoka je u arhitekturi i umetničkom zanatstvu. Za razliku od baroka, rokoko je prefinjen. Odlikuju ga: slikovitost i raskoš dekorativnih elemenata, nježnost boja i ljupkost figura. Ime je iyvedeno od francuskog rocaille što označava ornamentalni motiv koji opominje na ušnu školjku. Ovaj ornamenat je nastao u beskonačnim varijacijama početkom 18. veka u Italiji ali je bio likovno konceptovan na dvoru u Francuskoj u doba Luja XV. Rokoko je u prvom redu dekorativni stil. Zaljubljenost u ornamentiku se javlja u skulpturi u arhitekturi i u slikarstvu. Ornament-Naziv za različite klesane, rezane i slikane ukrase. Može biti geometrijski (meandar- lavirint, zupčasti, cik-cak), vegetabilni i zoomorfni-životinjski, koji nastaju stilizacijom biljnih, odnosno životinjskih oblika. Prvi ornamenti nastali su još u paleolitu i od tada do secesije (poslednji univerzalni pravac u svim oblastima moderne umetnosti u na kraju 19 I počet. 20 veka) u različitim istorijskim stilovima igraju veliku ulogu. Uloga ornamenta je čisto estetska i ne utiče stvarno na strukturu samog predmeta. Upravo zbog toga moderna umetnost odbacuje ornament, smatrajući ga sa stanovišta forme, funkcije i strukture suvišnim.Ornamentika nije pak jedini smisao baroknog likovnog izraza iako u prvom redu doprinosi prepoznavanju i vremenskom određivanju dela ovog stila a naročito u arhitekturi koja nastaju posle monumentalnosti stila u doba Luja XIV i donosi u drugoj četvrtini 18. veka laki ton, osmeh i umanjenu srazmeru i ovakova raspoloženja se šire i karakteristična su za razdoblje rokokoa u celoj Evropi. Dinamizam baroka u svom vrhuncu je nasledio lirizam. Javlja se i primenjena umetnost. U nameštaju se javlja pozlata i presijavanje- prelamanje nameštaja, sjaj i prekomerna upotreba ogledala u enterijerima. Radost iz prirode jeste reakcija na dogmu i patos baroka i nagoveštaj novog pravca koji će naslediti doba baroka-odnosno romantizam . Nasuprot monumentalnosti u baroku i njegovom patosu razvija se tanana igra svetlosti i senke i liričnost prostora. U arhitekturi tipična građevina je dvorac Sansusi (u Nemačkoj)... Sansusi (francuski : sans souci) je čuvena rokoko palata izgrađena 1745-1747, u blizini grada Potsdam , u Nemačkoj . Gradnju je naredio Fridrih Veliki , kralj Pruske , i lično je davao sugestije tokom izgradnje. Palata Sansusi se ugleda na Versaj , ali je dosta manja i intimnija, zamišljena kao pribežište za kraljev odmor. Poznata je po terasastim vrtovima, staklenicima i manjim maštovitim građevinama (fontane, kineske kule, hram prijateljstva).U palati je često boravio filozof Volter . Jedna od prostorija nosi njegovo ime.Telo Fridriha Velikog je sahranjeno u parku ovog dvorca 1990 , kako je i bila njegova želja. U vajarstvu najveći doprinos su dali Francuzi: Lemoan, Falkone i Klodion . U slikarstvu se najviše slikaju ljubavne igre i pastirske scene. Najznačajniji predstavnici u slikarstvu su: Vato , Buše i Fragonar .