Rezidba i formiranje uzgojnog oblika jabuke
Ciljevi rezidbe i formiranja uzgojnog oblika
Iako e u nerodnim godinama uvijek biti potrebno obaviti rezidbu
do odreene mjere, naglasak ipak treba staviti na formiranje
uzgojnog oblika. Idealno bi bilo da se porast mladog drveta usmjeri
na grane koje e biti stalno prisutne na rodnom stablu, pri emu
treba izbjei suvian porast koji e se ukloniti prije dolaska na rod.
Tehnika formiranja uzgojnog oblika treba da potakne ranu rodnost i
razvoj snane osnovne strukture grana,koje e nositi teinu roda u
narednim godinama. Osnovni oblik treba da omogui formiranje i
odravanje optimalnog oblika stabla. Formiranje uzgojnog oblika
takoe treba da omogui razvoj stabla,koje e se u narednim godinama
lako odravati. U smislu ovog odravanja, rezidba je uzgojna tehnika
na koju formiranje uzgojnog oblika najvie utjee. Rezidba starijih
stabala u velikoj mjeri predstavlja popravku ranije nainjenih
greaka i propusta.
Koliina i kvalitet roda jabuke zavise od odnosa izmeu
vegetativnog i generativnog porasta. Drvenasta tkiva stabla se
natjeu sa plodovima oko krajnjih produkata listova, i prekomjeran
vegetativni rast obavlja se na raun plodova. Umjeren vegetativni
porast neophodan je za razvoj velike i funkcionalne lisne
povrine,kao i novih noseih grana. Neodgovarajui vegetativni porast
utjee na smanjenje rodnosti i veliine plodova. U sutini, pravilnom
rezidbom se uklanjaju nerodne grane, odrava optimalna bujnost
rodnih grana i potie stalni razvoj novih noseih grana,koje
zamjenjuju one koje su rezidbom uklonjene. Grane mogu biti nerodne
iz razloga to je bujnost prevelika ili premala.Previe bujna stabla
mogu se razviti kao reakcija na prekomjerno gnojenje, jaku rezidbu
ili gubitak roda. Nedovoljna bujnost moe biti posljedica
neodgovarajueg gnojenja, nedovoljne rezidbe ili njenog izostanka,
pretjeranog odsijecanja ili zasjenjivanja. Ukoliko su previe
zasjenjene, rodne grane e brzo postati nerodne. Za razvoj novih
noseih grana potrebna je umjerena, ali ne prekomjerna bujnost i
dobra osvijetljenost.U prethodnom nabrajanju faktora, periodinost
vezana za izlaganje svijetlosti (ili zasjenjivanje) je od velike
vanosti. esto se kae da je ograniavajui faktor za rodnost jabuke
sjena,koju ona pravi vlastitomstablu. Od podjednake je vanosti i
sjena susjednih stabala u gusto saenim nasadima. Iskustva su
pokazale da unutar kronje jabuke postoje jasne svijetlosne
zone.
Zona do koje stie ispod 30% ukupnog sunevog zraenja je manje
rodna i daje sitnije plodove neodgovarajue boje. Ranije je
uobiajeno rijeenje za ovaj problem bilo ukloniti nosee grane u jako
zasjenjenoj unutranjosti kronje. Ovo je naodreen nain imalo efekta
poto su se tako zaista uklanjali neki plodovi u unutranjosti, ali
efikasnost nije poboljana. Pored toga, ovakvom tehnikom su se nosee
grane usmjeravale ka gornjem i spoljanjem dijelu kronje, to je
dovodilo do pojave veoma velikih stabala. Ova pojava, iako nije
bila efikasna, mogla se tolerirati pri velikim razmacima sadnje. Na
malim razmacima sadnje, ova tehnika brzo dovodi do pojave
kronji,koje se preklapaju i zasjenuju same sebe i jedne druge. Ovaj
nain rezidbe kojim se formira otvoreno sredite kronje moe veoma
brzo pretvoriti gusto saen vonjak u gusti koji je nemogue
kontrolirati.Stabla sa otvorenim centralnim dijelom, sklona su
formiranju guste kronje loptastog oblika koja jako zasjenjuje donju
treinu stabla. Ne samo da ovakvo stablo nije rodno svom svojom
veliinom, ve se njegov dio koji daje najvei rod nalazi na vrhu gdje
su plodovi najtee dostupni. U kronji oblika konusa ili piramide vei
dio ukupne lisne mase izloen je odgovarajuoj koliini svijetlosti,
pa je i nerodna zona manja. Pored toga, najvei dio plodova razvija
se u donjem dijelu drveta,to olakava mjere njege i berbu.. Kronja
konusnog oblika zahtjeva centralnu voicu(centralna grana), otvoreni
raspored grana koji omoguava prodor svijetlosti u unutranjost
kronje, horizontalno postavljene grane, i gornje grane koje su tako
postavljene i skraene da na grane ispod njih bacaju najmanju moguu
sjenu. Tehnike formiranja uzgojnog oblika trebalo bi da budu
usmjerene ka zasnivanju najefikasnijeg oblika kronje, dok ga
tehnike rezidbe trebaju odravati tokom trajanja rodnosti nasada.Kao
to izloenost svijetlosti utjee na proizvodnju hranljivih materija u
listovima, oblik i veliina kronje utjeu na njihovu distribuciju. Za
razliku od manjih, velika stabla imaju vie osnovnih nego rodnih
grana. Odavde proizilazi da se u veim kronjama transformie vea
koliina hranljivih materija u materije koje slue za porast drveta.
Zbog jako zasjenjenog centralnog djela, unutranji djelovi skeletnih
grana u kronjama sa otvorenim centralnim djelom su nerodni, ak iako
su njihovi vanjski krajevi rodni. Stabla konusnog oblika iste
visine i rasporeda grana imaju manje potpornih grana, vrne grane su
krae i grane su rodne sve do debla. Takoe imaju mnogo manje
osnovnih grana po jedinici povrine od stabala sa otvorenim
centralnim dijelom; shodno tome, vea koliina asimilata iz listova
dostupna je za formiranje plodova. Stabla u nasadima guste sadnje
treba da imaju najvie rodnih, a najmanje strukturnih grana.Iz svega
to je navedeno do sada, moe se zakljuiti da su osnovni razlozi za
obavljanje rezidbe postizanje to bolje izloenosti kronje sunevoj
svijetlosti, uklanjanje nerodnih grana i formiranje kronje do
efikasnog i stabilnog oblika. Rezidba omoguava formiranje krupnijih
plodova, njihovo ujednaeno zrenje i poveani sadraj ecera. Pesticidi
se bolje rasporeuju i prijanjaju na rezidbom pravilno oblikovanoj
kronji, to mjere zatite voa ini efikasnijim, a unutranjost ovakve
kronje se bre suinakon kie. Ovako se omoguava i laki pristup
plodovima za vrijeme berbe.
Opa pravila koja treba poznavati prije nego to se zapone sa
rezidbom
Kako bi se rezidba obavila na pravilan nain, treba poznavati
bujnost drveta, odnosno broj i duinu izdanaka. Na bujnost u velikoj
mjeri utjee podloga, tj. da li je ona standardna, srednje
patuljasta ili patuljasta. Najvea i najbujnija stabla formiraju se
na standardnim podlogama. Patuljaste podloge daju niska stabla male
bujnosti, i obino nose veliki broj rodnih pupoljaka. Rezidbu treba
izvriti tako da se stimulira umjeren porast izdanaka. Veliina
patuljastih stabala je izmeu ove dvije kategorije i ona se odlikuju
bujnim porastom izdanaka, pa ih treba orezivati na nain koji e tu
bujnost smanjiti. To su uglavnom postie orezivanjem bujnih izdanaka
vrnog dijela drveta koji zasjenjuju donje grane.
Pri orezivanju skeletnih grana, treba znati koje se sekundarne
grane i izdanci na njima javljaju:
1. Vodopije su bujni vegetativni izdanci koji iscrpljuju drvojer
koriste hranjive materije neophodne za proizvodnju ploda. esto se
javljaju u osnovi kalemljenih stabala, na ravama i na mjestima
ranijih rezova.
2. Patrljci i polomljene grane nastajunakon jakih vjetrova,
velikog optereenja teinom roda ili nepravilne rezidbe. Na ovim
mjestima olakan je prodor insekata i uzronika bolesti, pa ih treba
prikratiti do zdrave grane ili ih potpuno ukloniti.
3. Grane koje rastu nadole formiraju mali broj cvijetnih
pupoljaka, zasjenjuju ili se naslanjaju na rodnije skeletne grane,
to dovodi do oteenja kore,a to olakava prodor insektima i
uzronicima bolesti. Od dvije grane koje se oslanjaju jedna na drugu
treba prekratiti ili ukloniti onu koja je manje rodna.
4. Zasjenjene grane u unutranjosti kronje daju rod slabijeg
kvaliteta, a berba tih plodova je oteana zbog njihove
nedostupnosti.
5. Do ugroavanja rasta centralne voice dolazi kada vodopije ili
izdanci u blizini vrha drveta prerastu najvii pupoljak stabla
centralne voice. Njih treba prekratiti da drvo ne bi poprimilo lou
strukturu i nepravilan oblik.
6. Uzane rave nastaju kada se grana formira vie paralelno nego
normalno u odnosu na deblo ili granu sa koje polazi. Kako obje
grane rastu, kora izmeu njih poinje da ometa formiranje vrstog
spoja izmeu njih.
7. bunasti porast javlja se kada se nekoliko grana razvija iz
iste toke porasta na deblu ili grani. Veze tih grana sa osnovom su
slabije, pa treba ostaviti izdanak koji ima najbolji poloaj, a
ostale ukloniti.
8. Rezidba prikraivanjem ili preusmjeravanjem rasta obavlja se
kako bi se ograniio ili skrenuo rast centralne voice ili grana. Za
ograniavanje porasta, granu treba prekratiti do slabog pupoljka ili
bone granice; za preusmeravanje porasta treba odstraniti dio
izdanka do pupoljka, granice ili grane orijentirane u eljenom
smijeru.
Takoer, radi lake rezidbe, na grani treba prepoznati djelove
koji se razlikuju po starosti. Jednogodinji izdanci pri vrhu grane
predstavljaju najmlae drvo, i na njima jo nema bonih rodnih granica
ili izdanaka, ve samo bonih pupoljaka iz kojih e se u sljedeoj
sezoni razviti bone rodne granice ili izdanci. U starije drvo
spadaju grane starosti dvije ili vie godina, koje nose rodne
granice i izdanke. Intenzitet i bujnost porasta poslje rezidbe
zavsiti e od starosti djelova drveta koji su orezani.
Slika 2: Rezidba po godinama rasta grana.
Kako bi se rezovi pravili na odgovarajuim mjestima i izbjeglo
odstranjivanje prevelikog broja rodnih pupoljaka, potrebno je znati
razlikovati vegetativne i rodne pupoljke. Reproduktivni pupoljci
formiraju se u vegetacijskoj sezoni koja prethodi onoj u kojoj e od
njih nastati plodovi, s tim to se plodovi ne formiraju iz svih
zaetih pupoljaka. Broj pupoljaka koji daju cvijetove zavisit e od
uslova uspjevanja tokom sezone zametanja pupoljaka i tokom
predstojeeg zimskog perioda, a neke sorte ak formiraju pupoljke po
principu sluajnosti i rijetko zameu veliki broj pupoljaka tokom
godine visoke rodnosti. U svakom sluaju, pupoljci iz kojih e se
formirati plodovi u narednoj sezoni postaju vidljivi prije kraja
zime. Pupoljci se javljaju samo na dvogodinjim ili trogodinjim
rodnim granicama koje nisu deblje od olovke.Pupoljci koji e dati
plodove lako se prepoznaju po obliku. Oni su vei i vie zaobljeni od
lisnih pupoljaka i obino se nalaze na vrhovima rodnih granica i
kratkih izdanaka. Rijetko se mogu pronai bono na izdancima. Lisni
pupoljci su sitniji i trouglastog su oblika. Nalaze se bono na
izdancima i rodnim granicama, kao i na vrhovima izdanaka.Postupak
rezidbe stabala jabuke mogue je izraziti u pet pojednostavljenih
koraka, to naravno ne znai da treba zanemariti detaljnu analizu ove
tehnike koja sljedi i koja e u velikoj mjeri pomoi pravilniju,
precizniju i efikasniju rezidbu.
Slika 2a : Generativni pupoljci nalaze se na vrhovima rodnih
granica. Krupniji su i vie zaobljeni od lisnih pupoljaka.
Treba zapoeti sa pravljenjem velikih rezova, a zavriti sa
detaljnijom rezidbom. Uklanjanje veih grana olakat epreglednost i
ukazati koje izdanke i grane treba dalje orezivati.
1. Treba odstraniti mrtve i odumirue grane. Na njima nema novog
porasta i svijetlije su boje od zdravih.2. Odabrati centralnu voicu
i ukloniti ostale izdanke koji su joj konkurentni (one koje rastu u
blizini voice). Kada voica dostigne visinu koja onemoguava berbu,
treba je prekratiti do dvogodinjeg drveta. Ako se voica savije pod
teinom roda, treba odabrati drugi izdanak i otkloniti sve ostale
koji su u njegovoj blizini.3. Ukloniti grane koje prave veliku
sjenu. Kod polupatuljastih stabala gornje grane trebalo bi da budu
najmanje 90 cm iznad donjih. Kod patuljastih stabala, grane mogu
biti i na manjoj meusobnoj udaljenosti. Na bujnom stablu sa
centralnom voicom ne bi trebalo da bude vie od pet donjih grana.4.
Odravati vec formiran oblik kronje. Osnovni oblik centralne voice
lako se gubi kada duina gornjih dostigne duinu donjih grana. Onda
gornje grane treba prekratiti do odgovarajue duine, i to po opem
pravilu tako da njihova duina iznosi oko dvije treine duine donjih
grana.5. Treba zavriti detaljnom rezidbom. Ukloniti izdanke koji su
nerodni i koji prave sjenu, a to su obino vodopije i klonuli
izdanci. esto vrni dio kronje ima previe bujnih uspravnih izdanaka,
pa neke od njih treba potpuno ukloniti.
Nekoliko opih praktinih savjeta pri rezidbi:
1. Treba orezivati kasno tokom perioda mirovanja kako bi se
izbjegla oteenja od hladnoe.2. Rezidba treba da je jaa na
zanemarenim stablima ili bujnim sortama, a slabija kod manje bujnih
sorti.3. Prekraivanje treba obavljati rezovima tik iznad pupoljka
ili grane.4. Uklanjanje treba obavljati rezovima tik iznad osnove
grane koja se uklanja.5. Ne praviti rezove preblizu grani sa koje
se izdanak ili druga grana odstranjuje.6. Ne obavljati kompletnu
rezidbu sa ciljem da se dosta zasjenjeno drvopretvoriu rodno tokom
samo jedne godine. Ovakvu rezidbu treba razvui na nekoliko
godina.7. Premazi za rane nastale orezivanjem nisu neophodni u
periodu mirovanja vegetacije.8. Alat koji se koristi pri orezivanju
treba prilagoditi veliini grane koja se uklanja.
Pravila formiranja uzgojnog oblika i rezidbe mladih stabala
jabuke
Formiranje uzgojnog oblika i rezidbu mladog stabla jabuke treba
zapoeti sa sadnjom, a formiranje uzgojnog oblika nastaviti dok ono
ne dostigne zrelost. Razumno primjenjen plan formiranja uzgojnog
oblika i rezidbe mladog stabla eliminie kasniju potrebu za skupom
korektivnom rezidbom, formira dobru strukturu i potie rano
formiranje plodova. Specifini godinji planovi varirat eu zavisnosti
od nekoliko faktora, ukljuujui bujnost sorte, nain porasta stabla,
prijevremeni razvoj, krajnju veliinu stabla i to da li je stablo sa
ili bez potpore. Na stablima sa kojih e se berba obavljatistrojno
treba pravilno formirati uzgojni oblik od samog poetka.
Stablo bez potpore
Kod mladih stabala, vei naglasak treba staviti na tehnike
formiranja uzgojnog oblika nego na rezidbu. Poto najvei broj rezova
na mladim stablima potie vegetativni porast i odlae cvijetanje,
rezidbu treba strogo ograniiti na rezove koji su neophodni za
pravilan razvoj drveta. Na mladim stablima skeletne grane se
rijetko same postavljaju u poloaj koji stablu daje maksimalnu snagu
i omoguava optimalnu izloenost svijetlosti. Odabir i povijanje
skeletnih grana olakavaju ove probleme i pomau u kontroli porasta i
stimulaciji ranog formiranja ploda.
Pristupi formiranju uzgojnog oblika i rezidbi variraju u
zavisnosti od naina porasta konkretne sorte. Uzgojni oblik sorti sa
porastom koji ide u irinu, kao to je Zlatni delies ili Ajdared moe
se sa relativno malo napora formirati u konusni oblik (sl.3).
Slika 3. Nain porasta Zlatnog deliesa: Uoava se dobro definirana
centralna voica, grananje pod velikim uglom i umjeren porast u
visinu.
Kod bujnih sorti uspravnog porasta kao to je Delies panja se
mora obratiti na odabir skeletnih grana i njihovo povijanje kako bi
se dobio eljeni uzgojni oblik (sl.4 -6).
Slika4. Nain porasta Deliesa. Uoava se bujni porast u visinu
koji je konkurentan centralnoj voici, preveliki broj skeletnih
grana i mali uglovi grananja.
Slika 5. Stablo prikazano na slici 4.nakon odabira skeletnih
grana i skraivanja centralne voice. Uoljivo je odstojanje izmedu
skeletnih grana du debla.
Slika 6.Stablo prikazano na slici 5.nakon postavljanja tapova
koji se koriste pri povijanju grana. Povijanjem se poveava ugao
granjanja, smanjuje bujnost skeletnih grana, potie formiranje
cvijetnih pupoljaka, smanjuje konkurentnost centralnoj voici i
uklanjaju smetnje koje donje skeletne grane prave porastu gornjih
skeletnih grana vie na deblu.
Nepravilan odabir skeletnih grana moe dovesti do prestanka rasta
centralne voice zbog formiranja njihovog prevelikog broja iz jedne
toke debla (sl.7). Tokom prvih godina formiranja uzgojnog oblika,
treba obratiti panju na formiranje centralne voice. Gubitak
dominacije centralne voice moe dovesti do formiranja loptaste
kronje otvorenog sredinjeg dijela, sa loom distribucijom
svijetlosti.
Slika 7. Efekat koji nastaje kada su skeletne grane blizu jedna
drugoj. Ograniavanje porasta voice dovodi do gubitka njene
dominacije i razvoja nepoeljnog loptastog oblika kronje.
Plodovi koji se formiraju na glavnom izdanku moraju se ukloniti;
ukoliko se ovo ne obavi, njihova teina e dovesti do toga da se
voica savije ili izgubi plod (sl. 8).
Slika 8. Efekat gubitka centralne voice zbog gubljenja ploda.
Primjeuje se naginjanje centralne voice nad skeletnu granu ispod
nje kao i slab porast skeletnih grana na suprotnoj strani drveta.
Zasjenjivanje ima za rezultat gubitak rodnih grana u unutranjosti i
formiranje nepoeljnog loptastog oblika kronje.
Porast plodova jo vie slabi voicu koja se obino naginje nad
skeletnu granu, to ima za posljedicu njeno zasjenjivanje i
gubitak.
Formiranje centralne voice
Tokom prve vegetacijskee sezone, najvei broj stabala e u blizini
glavnog reza formirati mnotvo bujnih izdanaka. Oni se razvijaju iz
2 4 pupoljka koji su najblii vrhu. Izdanci su obino manje-vie
jednake veliine i bujnosti sa iznenadujue malim uglovima grananja.
Jedan od ovih izdanaka, obino onaj najblii vrhu, treba izabrati za
centralnu voicu, a njoj konkuretne izdanke pincirati jo dok su
vodenasti (sl. 9). U narednim godinama, nain odravanja snane i
dominantne voice zavisit e od sorte i bujnosti. Kod manje bujnih
sorti koje prirodno rastu ka centralnoj voici, kao to su Zlatni
delies i Ajdared, na poetku vegetacijske sezone biti e ponekad
potrebno pincirati po koji konkurentni izdanak. U ostalim
sluajevima, biti e potrebno uloiti neto vie truda. Kod nekih sorti,
posebno Deliesa, moe se pojaviti veliki broj konkurentnih izdanaka,
pa voica moe pretjerano porasti u visinu. Kada porast u visinu pree
45 cm, struktura voice slabi, a razvoj bonih izdanaka je ogranien u
toj mjeri da nema dovoljno odgovarajuih grana od kojih bi se
formirale skeletne grane. U ovom sluaju, voicu bi trebalo
prekratiti za otprilike jednu etvrtinu. Ovaj postupak e ojaati
voicu i potai porast bonih izdanaka od kojih se mogu formirati
skeletne grane. U blizini reza nastalog rezidbom obino se formira
mnotvo izdanaka, veoma slino kao kada se formiraju kao reakcija na
prvobitni rez. Ovu rezidbu bi trebalo obaviti tokom leta, kako je
prikazano na sl. 9.
Slika 9. Ljetnja rezidba kojom se postie dominacija voice. Jo
neodrvenjela iba se prekrati pri sadnji (a). Bujni izdanci
formiraju se iz pupoljaka najbliih vrhu (b). Izdanci koji su
konkurentni voici uklone se dok su jo vodenasti (c). Uklanjanje
konkurentnih izdanaka nastavlja se u narednim godinama.
U isto vrijeme, mogu se ukloniti i preostali novi izdanci koji
ugroavaju dominaciju voice ili moe im se promeniti poloaj
povijanjem. Moe biti neophodno da se voica redovno prekrauje i vri
odabir najpoeljnijeg izdanka svakog ljeta sve dok stablo ne doe na
rodnost.
Odabir i formiranje uzgojnog oblika skeletnih grana
Vjerovatno najvaniji postupak u formiranju vonjaka visoke
rodnosti sa stablima dobrog uzgojnog oblika jeste odabir i
formiranje uzgojnog oblika skeletnih grana. Budua produktivnost
vonjaka je u direktnoj vezi sa panjom koja se tokom prvih nekoliko
godina posveti formiranju uzgojnog oblika skeletnih grana. Ciljevi
odabira skeletnih grana i formiranja njihovog oblika jesu stvaranje
niza dobro pozicioniranih grana na pravilnom meusobnom rastojanju
koje e moi da iskoriste dobru izloenost svijetlosti kako bi
proizvele i iznijele teak rod. Prva skeletna grana trebala bi da
bude najmanje 45 cm iznad zemljita kako bi se ostavilo dovoljno
prostora za kretanje opreme koja se koristi u vonjaku (sl.10 a)
Slika 10. Pravila odabira i formiranja uzgojnog oblika skeletnih
grana. (a) niz skeletnih grana treba da bude na odgovarajuem
meusobnom rastojanju du debla, pri emu iz jedne toke debla ne smije
polaziti vie od jedne skeletne grane. Prva skeletna grana treba da
bude najmanje 45 cm iznad tla (b) Pogled na stablo odozgo:
primjeuje se dobar raspored skeletnih grana. Gornje skeletne grane
moraju biti krae od donjih kako bi se odrala dobra osvijetljenost
donjih skeletnih grana.
Slika 11. Grananje pod manjim i veim uglom. (a) Manjikut
grananja. Primjeuje se razvoj umetnute kore na mjestu spajanja
debla i grane (strelica). Ova struktura slabi ravu i predstavlja
mjesto prodora saprofita i patogena. (b) Vei ugao grananja. Godovi
se rasprostiru du mjesta spajanja skeletne grane i debla, a rava
jaa sa poveanjem veliine i nosivosti skeletne grane.
Ukoliko se planirastrojna berba, prva skeletna grana trebala bi
da bude 75 cm iznad zemljita kako bi se omoguio prilaz platforme za
sakupljanje voa. U tom sluaju, bolje je odmah zapoeti formiranje
skeletnih grana na ovoj visini nego kasnije sputati glavnu skeletnu
granu. Ostale skeletne grane trebalo bi da budu na meusobnom
rastojanju od najmanje 20 cm du debla i da budu rasporeene tako da
njihov razvoj ne ometa susjedne skeletne grane (sl. 10a, b).Da bi
imala najvecu snagu i kapacitet noenja roda, skeletna grana bi
trebalo da se formira pod velikimkutom grananja u odnosu na deblo
(sl. 11b). Malikut grananja obino podrazumjeva i umetnutu koru (sl.
11a), to ravu dosta slabi i predstavlja mjesto prodora patogena i
saprofita. Neke sorte prirodno imaju velikekutove grananja. Kod
sorti uspravnog porasta kao to je Delies e se obino formirati
malikutevi grananja,osim ako se stabla formiraju nepravilno.
Poveanje malihkutova grananja treba zapoeti rano; obino je na
stablu starom 3-4 godine grana previe kruta da bi se nakut grananja
moglo utjecati bilo kojom tehnikom.Vanost povijanja skeletnih grana
ne moe se prenaglasiti. Povijanjem se skeletne grane postavljaju
tako da cijelom svojom duinom maksimalno iskoriste izloenost
svijetlosti. Savijanjem,skeletne grane smanjuje bujnost
vegetativnog porasta i potie razvoj cvijetnih pupoljaka. Smanjenje
bujnosti skeletnih grana deluje pozitivno na rast i dominaciju
centralne voice. Povijanje takoe pozitivno vie utjee na grananje du
skeletne grane nego u blizini terminalnog pupoljka, to je sluaj sa
uspravnim granama. Konano, savijanje niih skeletnih grana omoguava
neometani razvoj viih grana. Uklanjanjem uspravne grane do spoljne
bone grane ne popravlja se prvobitini malikut grananja, niti se
skeletna grana dovodi u povoljniji poloaj. (sl. 12a,b). Uspravna
bona grana nastavit esvoj bujni porast i ometati e razvoj skeletnih
grana na viim djelovima debla. Za razliku od dosadanjeg pristupa,
smatra se da granu treba saviti (sl. 12c). U ovom sluaju bonu granu
bi trebalo uklonitijer e ona, zbog svog nieg poloaja, biti
zasjenjena. Skeletne grane trebalo bi poviti pod uglom od oko 60 u
odnosu na deblo, pri emu se one ne bi trebale saviti ispod
horizontalne linije. Ovaj ugao e skeletnim granama pruiti dovoljnu
elastinost tako da teak rod nee dovesti do toga da se saviju ispod
horizontalne linije. Rezultati pravilnog formiranja skeletnih grana
su vea snaga, smanjena vegetativna bujnost, pojaano formiranje
cvijetova i pravilno pozicioniranje za budui razvoj.
Slika 12. Formiranje uspravne skeletne grane.(a) Uspravna
skeletna grana. Primjeuje se malikut grananja i mala, uspravna bona
grana.(b) nepravilan postupak. Uklanjanje grane do uspravne bone
grane ne poboljava ugao grananja niti poloaj grane i ne moe da
kontrolie bujan vegetativni porast.(c) Ispravan postupak.
Odvajanjem grane poveava sekut grananja i skeletna grana se
postavlja u pravilan poloaj. Poto e je glavna skeletna grana
zasjeniti svojim porastom, bonu granu bi treba ukloniti.
Stablo sa potporom
Slika 13.Stablo sa potporom.
Uzgojni oblik stabala kojima se na izvestan period postavlja
potpora, ali koja inae rastu bez nje, kao to je to esto sluaj sa
stablima na podlogama M.7 ili M.26, trebalo bi formirati na isti
nain kao kod stabala bez potpore.
Formiranje uzgojnog oblika na stablu sa potporom se na izvestan
nain razlikuje od formiranja oblika kod stabla bez potpore. Poto se
potpora uglavnom obezbjeuje pomou iane mree ili stupova, potreba za
snanom centralnom voicom svodi se na najmanju moguu mjeru. Ovakva
stabla su obino dovoljno niska, pa nijedan njihov dio ne moe biti
previe zasjenjen i odabir skeletnih grana svodi se vie na nain
njihovog rasporeda oko debla nego na meusobno rastojanje. Naglasak
kod stabala sa potporom treba staviti na kontrolu porasta i
iniciranje rane rodnosti, i to tako to e se grane vezivati za icu
ili iriti du nje, i na otklanjanje bujnog porasta tokom zimske
rezidbe. Ove mjere predostronosti su pogotovo bitne kod bujnih,
uspravnih sorti, koje mogu ostati vegetativne i brzo prerasti sebi
namenjen prostor.
Kako bi se voica modifikovala i smanjio porast na vrhu stabla sa
potporom, formiranje oblika voice trebalo bi izvriti rezidbom sa
potpunim uklanjanjem. Tokom perioda mirovanja rezidbu potpunim
uklanjanjem treba koristiti kod odstranjivanja bujnog, uspravnog
porasta. Slabija bona grana se zatim vee, postavi u poloaj voice i
vie se ne dira. Poto nema prekraivanja, porast iz slabije voice bie
manje bujan, ali e sprijeiti razvoj snanih vodopija na donjem
dijelu. Kada se kod stabla sa potporom ostavljaju skeletne grane,
biraju se tako da se postigne to bolji raspored du debla. Poto kod
stabala sa potporom potpuno uklanjanje dovodi do modifikovane voice
slabijeg porasta, mora se posvetiti panja formiranju pravilnog
rasporeda skeletnih grana kako bi se bujnost donjeg djela stabla
drala pod kontrolom. Ovo je posebno bitno kod bujnih sorti i sorti
uspravnog porasta koje nisu prilagoene ovim nainima sadnje.
Prekraivanje treba po svaku cijenu izbjei, poto ono moe dovesti do
vee bujnosti vegetativnog porasta. Za dobru rodnost presudno je da
se porast stabla dri pod kontrolom, a oblik zrelog stabla odrava
vezivanjem.
Slika 14. Zrelo stablo vretenastog oblika. Uoava se ponovljena
modifikacija voice kako bi se kontrolisala bujnost vrnog djela
drveta i horizontalan poloaj skeletnih grana.
Rano tokom ljeta u prvoj godini porasta, trebalo bi odabrati
centralnu voicu.
Sve izdanke ispod 45 cm visine ili ispod prve stalne skeletne
grane trebalo bi ukloniti sredinom ljeta. Ovaj postupak smanjuje
posao oko naredne zimske rezidbe i potie porast izdanaka od kojih e
se formirati skeletne grane. Ostavljeni izdanci sa malim uglovima
granjanja mogu se sada poviti pomou tapova od tvrdog drveta ili
kratkih ianih rairivaa kako bi se dobili iroki uglovi ravanja.
Zimsku rezidbu tokom prve godine trebalo bi svesti na uklanjanje
bujnih izdanaka koji nee postati skeletne grane i na prekraivanje
voice ukoliko za tim postoji potreba. Ako je gornja skeletna grana
mnogo bujnija od donje, moe se prekratiti. Dakle,prekraivanje
skeletnih grana ne podstie jai porast i trebalo bi ga
izbjegavati.
Povijanje skeletnih grana treba zapoeti rano tokom druge
vegetacijske sezone. Lake ih je savijati poslije pucanja
pupoljaka,jer je tad drvo savitljivije, pa se smanjuje rizik od
lomljenja grana. Povijanje treba obaviti to je mogue ranije kako bi
stablo na njega najpovoljnije odreagiralo. Treba nastaviti sa
ljetnjom rezidbom izdanaka koji su konkurentni voici, a ako neki
plod pone da se razvija na voici, treba ga odstraniti. Izdanci koji
se formiraju na donjem dijelu prologodinje voice mogu se odabrati
za formiranje prvog reda skeletnih grana, pa tako zapoinje i
formiranje njihovog uzgojnog oblika. Nepoeljne vodopije ili izdanci
koji se razvijaju sa malim uglovima grananja mogu se pincirati dok
su jo vodenasti ili orezati kasnije, sredinom ljeta.Formiranje
uzgojnog oblika i rezidbu treba u narednim godinama nastaviti u
smislu formiranja centralne voice, odabira i formiranja oblika
skeletnih grana. Skeletna grana koja se povije dok je mlada esto e
nastaviti svoj porast u visinu. Kako bi se nastavio njen pravilan
razvoj i sprijeilo njeno naginjanje ka novim skeletnim granama,
trebalo bi je u sljedeoj sezoni ponovo poviti. Kako bi se odrao
pravilan konusni oblik stabla, donje skeletne grane trebalo bi da
budu due od skeletne grane koje se nalazi iznad nje. Ako se dozvoli
da gornje skeletne grane postanu predugake, grane koje nose plod na
donjim skeletnim granama biti e izgubljene, a kronja e dobiti
loptasti ili oblik slian kiobranu. Poetkom tree godine potrebno je
izvriti umjerenu rezidbu kako bi se rast i razvoj skeletnih grana
drao pod kontrolom i odrao eljeni oblik kronje. Dok se ne formira
uzgojni oblik, rezidbu treba svesti na najmanju mjeru. Sa razvojem
drveta treba uklanjati nepotrebne grane.Nakon to se uspostavi
osnovni oblik drveta i zapone formiranje plodova, program
orezivanja treba postepeno prilagoavati cilju odravanja dobre
izloenosti svijetlosti i kontroli bujnosti du itavog drveta.
Kada orezivati voke
Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja.
Ponekada se stabla orezuju i u periodu porasta, ali ljetnja rezidba
obino slui za rijeavanje specifinih problema i razmatrae se
posebno.Stabla se mogu orezivati tokom svih zimskih mjeseci, ali je
najbolje rezidbu odloiti do sredine zime. Ranija rezidba, prije
nego to drvo dostigne najveu vrstinu, moe u velikoj mjeri poveati
opasnost od oteenja zbog niskih temperatura. Ovo je posebno bitno
kada se drvetu nanose veliki rezovi. Oteenja od niskih temperatura
nastala kao posljedica rezidbe su veoma esto uzroci raznih vrsta
raka i trulei drveta. Ponekada neodgovarajue vremenske prilike
znaajno odlau rezidbu, pa novi porast zapone prije nego to se
orezivanje zavri. Generalno, ako se zavri prije cvjetanja,
zakasnjela rezidba nee negativno utjecati na rodna stabla dobre
bujnosti, ali e ve kasnija rezidba dovesti do smanjenja bujnosti.
Ako se u vonjacima u kojima postoji problem sa crnom trulei (crna
trule grana, lista i ploda Botryosphaeria obtusa) rezidba vri
poslje poetka porasta, moe doi do dodatnog irenja ove bolesti. Kod
kasne rezidbe, ostaci od rezidbe na zemlji u vonjaku mogu ometati
ostale kasno-zimske i rano proljene radove, kao to sugnojenje i
prva prskanja. Razlike u vremenskim ulovima u razliitim godinama
mogu dovesti do toga da se rezidba izvodi ranije ili kasnije.
Kako se orezuje
Program rezidbe trebalo bi isplanirati dosta prije same razidbe.
Iskustva iz prethodne sezone treba da ukau na promjene koje je
neophodno napraviti u programu rezidbe. Nezadovoljavajui rezultati
suzbijanja insekata ili bolesti mogu da ukau na to da su stabla
previsoka ili da su kronje previe guste, pa ih pesticidi ne mogu
pokriti na odgovarajui nain. Loa boja ploda moe poticati od
pretjeranog zasjenjivanja ili bujnosti. Nedovoljna bujnost moe biti
uzrok premale veliine plodova, dok preveliki plodovi mogu imati
veze sa pretjeranom bujnou koja esto predstavlja reakcijiu na
prejaku rezidbu. Previsoka i stabla sa previe gustom kronjom mogu
oteati berbu. Neujednaenost reakcija na regulatore rasta, kao to su
preparati koji se koriste za prorjeivanje plodova, mogu ukazati na
postojanje neprihvatljivih razlika u jaini bujnosti na gornjim i
donjim dijelovima stabla. Sve su ovo pokazatelji neodgovarajueg
naina rezidbe i ukazuju na to da mora doi do nekih promjena u nainu
i/ili jaini rezidbe.Idealno, bujnost bi trebala da bude ravnomjerna
duinom cijelog stabla, meutim, ovo je rijedak sluaj. Kod najveeg
broja stabala, postoje tri oblika bujnosti, kako je to prikazano na
slici 16. Uspravni porast (a), koji se odnosi na vrni dio stablate
se karakterizira velikom bujnou i umjerenom rodnosti; plodovi koji
se tu formiraju su esto preveliki, mekani, neodgovarajue boje i
esto naleu na grane.Grane koje vise (b) su slabo bujne i jako
zasjenjene. Ove su grane nerodne, a kada se na njima i formiraju
plodovi, oni su mali i neodgovarajue boje. Horizontalne grane (c)
su umjereno bujne i veoma rodne. Plodove karakterizira dobra
izloenost svijetlosti, odgovarajua veliina i boja. Kako se sve tri
vrste porasta uobiajeno javljaju kod najveeg broja stabala, ni
rezidba se ne moe izvoditi na isti nain du cijelog drveta. Uglavnom
bi trebalo izbjegavati rezove koji dovode do pojaanja bujnosti na
ionako bujnim vrnim dijelovima stabla, ve ih treba primenjivati na
manje bujnim niim granama i unutranjem djelu drveta.
Slika 16. Orijentacija rodnih grana.Uspravna grana (a) je
pretjerano bujna, umjereno rodna i raa plodove koji su preveliki,
mekani i neodgovarajue boje. Grana koja raste sa donje strane vee
grane (b) je jako zasjenjena, pa je karakteriu mala bujnost i
rodnost, i raa male, loe obojene plodove. Horizontalna grana (c) je
umjerenog porasta, veoma rodna, i zbog dobre izloenosti
svijetlosti, raa plodove izvanredne boje.
Tajna ravnomjerne bujnosti du cijelog stabla je ujednaena
izloenost svijetlosti svih noseih grana. Vanost konusnog oblika
kronje ve je ranije naglaena. Iako je ovakav oblik relativno lako
formirati na mladom, ponekad ga je teko odrati na zrelom drvetu.
Preklapanje grana susjednih stabala ne smije se dozvoliti, jer
dovodi do velikog zasjenjivanja. Kod stabala bez potpore, visina
drveta ne smije prei irinu grana. Kada se postigne ovakva visina,
trebalo bi se potruditi oko vrnog dijela njegov porast treba
prilagoditi tako da ne zasjenjuje nie grane, i da ne doe do njegove
pojaane bujnosti. U ovom smislu, dvije stavke su od najvee vanosti.
Kao prvo, uklanjanje jedne velike grane podstie slabiju bujnost
nego uklanjanje nekoliko manjih grana. Stoga je efikasnije ukloniti
itave grane ili njihove velike dijelove, sve do jakih i rodnih
bonih grana, nego izvriti detaljnu rezidbu na bujnom vrhu stabla.
Starije grane mnogih sorti, kao to je Deliesmogu da klonu, pa se
veliina grane (i sjenke koju ona pravi) moe znaajno smanjiti
uklanjanjem krajeva ovih grana, kako je prikazano na slici 17. U
nekim sluajevima, moe biti neophodno sprovesti redovan program
podmlaivanja grana. Kod ovog pristupa, vrni dijelovi gornjih grana
se redovno uklanjaju, a jake bone grane formiraju tako da zauzmu
eljeni prostor. Godinu ili dvije prije uklanjanja vrnog dijela
grane, bona grana, bujni izdanak ili vodopija se ponekad mogu
vezati u priblini poloaj koji e zauzetinakon uklanjanja ovog dijela
grane. Veoma esto je proizvoau koji je navikao na formiranje kronji
sa otvorenim centrom teko da na ovaj nain orezuje vrni dio stabla
koji ima zadatak da niim granama obezbjedi odgovarajuu izloenost
svijetlosti. Ovo moe da izgleda kao da se uklanjaju najrodnije
grane. Iako je istina da se otklanjaju potencijalno rodne grane,
ipak se na veem broju niih grana odrava rodnost, a pored toga,
mjere njege i berba plodova na niim granama su lake nego na
viim.
Slika 17.Rezidba klonulih grana.Grane koje se naginju nadole
(gornja slika) nemaju dobru izloenost svijetlosti i obino
zasjenjuju ostale grane. Pri rezidbi (donja slika) krajeve ovakvih
grana trebalo bi prekratiti sve do bone grane koja je u skoro
horizontalnom poloaju (a), a grane koje rastu nadole iz toaka na
veim granama treba ukloniti u potpunosti (b)
Sljedei faktor koji treba uzeti u obzir je reakcija na
prekraivanje jednogodinjeg drveta. Ovakvo orezivanje potie
vegetativni porast, pa ga stoga na vrnim djelovima veine stabala
treba izbjegavati. Treba ukloniti grane najvee bujnosti i zadrati
manje bujne grane, bez ikakvog prekraivanja (sl.18) Pretjerano
bujne uspravne izdanke treba prekratiti samo ako se rez moe
napraviti na umjereno bujnoj bonoj grani koja ima veliki ugao
grananja; ako to nije sluaj, uspravne izdanke treba potpuno
ukloniti. Izuzetak se moe napraviti samo ako bi nakon uklanjanja
pretjerano bujnih vrnih izdanaka veliki dio grane (vie od 46 cm)
ostao bez toaka porasta. Ovakva grana je podlonija oegotinama od
sunca, i moe se zatititi jednom vodopijom ili izdanakom koji e se
prekratiti na duinu od 4-6 pupoljaka. Na donjem dijelu stabla, gdje
bujnost moe biti nezadovoljavajua, potrebno je izvriti precizniju
rezidbu,jer ona ima vei efekat od velikih rezova. U ovoj situaciji
treba prekratiti jednogodinje grane . Neke sorte, formiraju veliki
broj kvalitetnih grana koje bi trebalo sistematski ukloniti (sl.
19). Starije rodne granice iz kojih se stalno formiraju grane esto
oslabe i postanu neproduktivne, pa njihovu bujnost treba podstai
prekraivanjem i potpunim uklanjanjem, kako je prikazano na slici
20. Neke od ovih rodnih granica, pogotovo one koje klonu i vie
ispod glavnog djela grane, treba u potpunosti ukloniti.Na djelovima
drveta gde je bujnost umjerena,a rodnost i izloenost svijetlosti
zadovoljavajui, moe biti potrebno obaviti rezidbu kako bi se
podstakla bujnost (potpuno uklanjanje i obnavljanje rodnih granica)
i ukloniti uspravne grane; najbolji nain rezidbe obino predstavlja
kombinaciju ova dva ekstrema. Samu rezidbu treba nastaviti
rutinski. Najbolje ju je obaviti usljedea tri koraka: prvo se naine
veliki rezovi, zatim se uklone nepoeljne manje grane i izdanci, a
zavri se preciznim orezivanjem.
Slika 18. Rezidba bujnih uspravnih grana.Stabla velike bujnosti
esto formiraju veliki broj vodopija i bujnih uspravnih izdanaka
(gore). U ovoj situaciji, pri rezidbi naglasak treba staviti na
uklanjanje prekomjerno bujnih grana i zadravenje grana umjerenog
porasta. Nepravilna rezidba (srednja slika) podrazumjeva
prekraivanje svih uspravnih grana (a), prekraivanje bujnog izdanka
do veoma kratke i bujne bone grane ili bodlje (b), i uklanjanje
svih dobrih grana (c). Ovakva rezidba potie vegetativni porast.
Pravilna rezidba (donja slika) podrazumjeva potpuno uklanjanje
nekih uspravnih grana (d) kompletno odstranjivanje bujnog izdanka
koji se formira iz rodnih grana (e), prekraivanje bujne vodopije do
horizontalne grane umjerene bujnosti (f), i uklanjanje pretjerano
bujnog izdanka, a ostavljanje onog umjerene bujnosti (g). Ovaj nain
rezidbe ide u korist rodnosti.
Slika 19: Potpuno uklanjanje kvalitetnih grana.Mnoge sorte
formiraju veliki broj kvalitetnih izdanaka u blizini zavretaka
grana (Slika gore). Ovo onemoguava optimalnu izloenost plodova
svijetlosti. Rodne grane bi trebalo ukloniti i ravnomjerno
rasporediti du glavne grane (donja slika, a i b).
Slika 20. Jaanje rodnih granica.O nerodnosti rodnih granica
(gornja slika) govori prisustvo velikog broja grana (a) i slab
porast sa sitnim pupoljcima i ponekom mrtvom rodnom granicom (b).
Bujnost ovih rodnih grana moe se pojaati (donja slika) potpunim
uklanjanjem nekih grana (c) i prekraivanjem ostalih do jakog
pupoljka (d).
Slika 21.Preklapanje grana susjednih stabala.Gore: uobiajeno
preklapanje u redu u gustim nasadima. Sredina: nepravilna rezidba.
Veliki broj rezova nastalih prekraivanjem (a) podtie nepoeljan
vegetativni porast u blizini rezova.
Veliki rezovi se prave pri uklanjanju polomljenih grana, kako bi
se potpuno uklonio ili ograniio porast vrnog dijela, da bi se
smanjilo zasjenjivanje donjih grana ili sprijeilo meusobno
preklapanje grana sa susjednih stabala. Meusobno preklapanje
predstavlja mnogo vei problem, poto su u velikom broju vonjaka
stabla saena na premalom rastojanju za konkretan odnos
podloga-sorta-zemljite, pa stabla ve u ranim fazama porasta poinju
da prelaze na meusobni prostor. Gdije je ovaj problem prisutan,
stalni i mali rezovi nastali prekraivanjem samo potiu vegetativni
porast i nerodnost. Najefikasnije rijeenje jeste u potpunosti
ukloniti grane koje smetaju ili ih prekratiti do jake bone grane
koja se moe formirati tako da se prilagodi tom dijelu prostora. U
ekstremnim sluajevima moe biti neophodno redovno provoditi postupke
podmlaivanja.
Sljedei korak je uklanjanje nerodnog drveta. Ovdije se
podrazumjevaju i pretjerano bujne grane, kao to su vodopije i
uspravni izdanci, kao i slabe grane koje vise i koje su uvijek u
sjeni.
Preostale grane predstavljaju efektivnu rodnu povrinu, i kako bi
se odrala optimalna bujnost, ravnomjerno odstojanje izmedu rodnih
granica i osigurala maksimalna izloenost plodova svijetlosti, treba
izvriti preciznu rezidbu. Ova rezidba podrazumjeva orezivanje
potpunim uklanjanjem i jaanje bujnosti rodnih granica . Meutim, ako
su se ove grane nalazile u sjeni, apsolutno zadovoljavajui rezultat
postie se samo ako se pobolja njihova izloenost svijetlosti.