Rakija od jabuke Porcije: 0 Priprema: Kuvanje: Mirovanje:
Sastojci: jabuka
Priprema jela:Za peenje kvalitetne rakije jabuke treba brati u
punoj zrelosti kada imaju u proseku preko deset odsto eera,
dovoljno aromatinih materija i ukupnih kiselina. Ukoliko su jabuke
natrule ili blatnjave treba ih oistiti od trulei i dobro oprati.
Pranjem se odstranjuju i tetni mikroorganizmi, bakterije i divlji
kvasci, koje alkoholno vrenje mogu da usmere u neeljenom pravcu.
Jabuke, zatim, treba iseckati ili izmuljati da bi se alkoholna
fermentacija (vrenje) bre odvijala i eeri u jabukama u potpunosti
bili iskorieni. Manje koliine mogu se drobiti tukom, ili usitniti
seckalicama za voe, a krajnje reenje je runo seckanje. Vee koliine
jabuka trebalo bi usitnjavati u specijalnim muljaama. Ako je
dobijena koliina suvie suva treba je razrediti dodavanjem mlake,
ili hladne itke vode. Komini od jabuka, posebno ako je hladnije
vreme, trebalo bi dodati 20 grama selekcionisanog ili pekarskog
kvasca za podsticanje vrenja. Vrenje komine od jabuke, na
temperaturi od 18 do 20C, traje dve do tri nedelje, a pri neto viim
temperaturama desetak dana. U prvoj fazi vrenja poeljno je vie puta
a kasnije jednom ili dva puta dnevno kljuk dobro promeati. Zavretak
vrenja utvruje se vizuelno, ili jo bolje pomou Ekslovog iromera,
koji treba da pokae vrednost do pet stepeni. Kod loe voenog vrenja
mogua je pojava siretne kiseline, koja moe da prekine vrenje. Ona
se moe neutralisati dodavanjem 750 grama kalcijum-karbonata, ili
500 grama gaenog krea, koji se predhodno rastvori u vodi i uz
intenzivno meanje doda komini. Mehurii koji se stvaraju dodavanjem
ovih supstanci nestae onda kada i kiseline u kljuku. Komina iz koje
su odstranjene kiseline sklona je kvarenju, pa treba voditi rauna
da temperatura pri vrenju ne pree 20 stepeni, a po zavretku vrenja
kominu treba odmah destilisati. Ako se peenje rakije ipak krae
odlae, vrione sudove treba dopuniti, povrinu kljuka posuti
konzervansom i sudove hermetiki zatvoriti. Destilacija prevrele
komine obavlja se oprezno, jer zbog veih sadraja suvih materijja
moe lako da zagori. Prvom destilacijom izdvaja se sav alkohol, a
redestilacijom (prepekom), uz izdvajanje nepoeljnih sastojaka
(metanola i patoke) dobija preien, pojaan destilat, ija se konana
jaina kasnije formira dodavanjem destilovane vode. U zavisnosti od
sorti jabuka, od sto kilograma kljuka moe da se dobije od 8 do 10
litara rakije jaine 50 odsto alkohola. Jabuka bi trebalo da odlei u
hrastovim buradima, a slui se rashlaena. Iz knjige"Domae rakije od
voa i groa" Svetski ampion
Stara Sokolova je osvojila prvo mesto na nedavno odranom
festivalu ljivovice u Minesoti, SAD. Festival ljivovice se
tradicionalno odrava prvog ponedeljka u septembru u organizaciji
Radosevich's Earthwood Inn. U kategoriji najboljih 27 rakija iz 10
zemalja, meunarodni iri koji joj je dodelio prvo mesto meu odlealim
ljivovicama. Ljubitelji dobre ljivovice, obratite se i uputiemo vas
na uvoznika u vaem delu sveta kako bi i sami uivali u ozuzetnom
ukusu Stare Sokolove.
... od ljiva iz Sokolske regije Dobijena od tradicionalnih sorti
ljive, destilisana i odnegovana u selima Sokolske regije, Stara
Sokolova je pravi ambasador svoga zaviaja. Nosi patinu starih
seoskih podruma i buradi od stoletne hrastovine. Asortiman
proizvoda Stare Sokolove obuhvata rakije ljivovice dobijene od
nekoliko vrhunskih sorti ljive i starosti od 5 do 12 godina kao i
rakiju klekovau.
Stara Sokolova u New Yorku Prefinjeni ukus koji objedinjuje
najbolje iz tradicionalne ljivovice, malih i velikih proizvodnih
tajni Bogdanovia i plemenitog dejstva starenja u hrastovom buretu.
Najpoznatija Sokolova i osvaja pet zlatnih medalja na ocenjivanju
pia na Novosadskom Sajmu. Puni se u dve vrste pakovanja, LUX (runo
duvana boca, sa ukrasnim drvenim burencetom preko zatvaraa boce) i
Exportno (punjeno u standardnu bocu Sokolova). Najbolje konzumirati
kao aperitiv, pre obroka.
Stara Sokolova 7 god
Na izvozni proizvod. Dobijena destilacijom meavine
tradicionalnih i modernih sorti ljiva. Poznati ukus i aroma
Sokolova dodatno oplemenjeni neto duim starenjem u starijim
buradima.Sa pravom nosi nadimak srpski konjak. Puni se u dve vrste
pakovanja, LUX (runo duvana boca, sa ukrasnim drvenim burencetom
preko zatvaraa boce) i Exportno (punjeno u standardnu bocu
Sokolova). Odlino ide uz obroke sa mesom.
Stara Sokolova 12 god Top proizvod Stare Sokolove iz porodinih
rezervi porodice Bogdnovi. Dobijena destilacijom tradicionalnih
sorti ljva kao to su poegaa i trnovaa. U nju je utkano celokupno
znanje Bogdanovia Osvaja osam velikih zlatnih medalja na
ocenjivanju pia na Novosadskom Sajmu. Puni se u ogranienim
koliinama. Napunjena u runo duvanu bocu, sa ukrasnim drvenim
burencetom na vrhu boce. Preporuuje se konzumacija nakon obroka kao
digestiv.
Stara Kleka Rakija ljivovica aromatizovana klekom. Mlaa sestra
Stare Sokolove. Po aromi slina dinu ali mnogo plemenitijeg ukusa
zbog prirodne osnove na kojoj je nastala. Nastavlja duge tradicije
Bogdanovia kao i celokupnog Bajinobatanskog kraja u proizvodnji
klekovae. Meutim, tradicionalna klekovaa esto ima vrlo otar, gotovo
odbijajui miris koji moe biti previe za osetljive, a na ukusu je
previse trpka. Stara Kleka ima blag, vrlo prijatan miris na kleku
koji Vas izaziva da je ponovo probate. Na ukusu je puna i prijatna,
sa naknadnim blagim doivljajem kleke koji odlino otvara apetit.
Poreklo
Stara Sokolova Rakija nastala je na vievekovnoj tradiciji
porodice Bogdanovi iz sela Kostojevii kod Bajine Bate. Svoje ime je
dobila po kraju iz koga potie. Oblast Zapadne Srbije uz reku Drinu
za vreme Turaka dobila je naziv Sokolska regija ili nahija po
srednjovekovnom gradu Soko. U Sokolskoj regiji odnos prema ljivi i
rakiji od ljive je oduvek bio poseban. ljiva se konzumirala svea,
suila za zimu, od nje se pravilo slatko, dem i naravno pekla se
prirodna rakija. Osim to je dobra rakija bila ponos pravog domaina,
u vreme kada banke nisu postojale, rakija je bila nacin za cuvanje
kapitala. Stajanje joj ne kodi, ve joj dodaje na kvalitetu.
Familije su se poznavale po rakiji, o dobrim rakijama su se
ispredale legende. uvena Sokoljanska familija Bogdanovi iz sela
Kostojevii kod Bajine Bate bila je poznata po staroj sorti ljive
trnovaca, specifinoj za taj kraj, i izvrsnoj rakiji koja se od nje
pravila. Rakija se proizvodila u velikim koliinama i prodavala irom
Sokolske regije. O rakiji Bogdanovica su se ispredale legende a deo
toga uao je i u literaturu kao naprimer Milomir ukanovi u svojoj
knjizi "Koktel Menhetn". Poeci Stare Sokolove Naslednici loze
Bogdanovia deda Svetolik, otac Radisav i sin Ivan pre petnaestak
godina otili su korak dalje. Nakon vie ubedljivih pobede na
ocenjivajnu zestokih pia na Novosadskom sajmu poetkom devesetih,
odluili su da naprave robnu marku Staru Sokolovu. Koncept familije
Bogdanovi bio je jednostavan i hrabar. Ponudili su tritu vrhunsku
rakiju na nivou najboljih viskija i konjaka, zapakovanu u ambalau
na svetskom nivou kako bi se mogla sa ponosom prodavati u istim
rafovima sa gore pomenutim piima. Prva mesta prodaje bile su
luksuzne prodavnice u Beogradu i Avioni JAT-a, mesta promocije
najbolji hoteli i restorani. Poeli su sa porodinim zalihama u
podrumima i velikom eljom da pokau kako Stara Sokolova moe da se
ponosi svojim kvalitetom i pred svetskim veliinama. Stara Sokolova
danas Bazirano na porodinim tajnama destilacije i starenja rakije i
u saradnji sa najuglednijim strunjacima u ovoj oblasti stalno su je
unapreivali i poveavali svoje uee na tritu. Stara Sokolova se sa
ponosom pije u najboljim Beogradskim i Srpskim restoranima, na
porodinim veseljima, i nosi kao poklon u inostranstvno. To joj je
nakon nekoliko godina otvorilo vrata za prodor na strana trita. U
ovom trenutnku Stara Sokolova se sa uivanjem konzumira irom sveta
od Kanade i SAD-a preko zemalja zapadne Evrope i Rusije pa sve do
Australije. Uveden je i nov tradicionalni proizvod Stara Kleka
(ljivovica aromatizovana plodom kleke) po organoleptiim
krakteristikama slina dinu ali mnogo bolja zbog svog prirodnog
porekla. Stara Sokolova danas Bazirano na porodinim tajnama
destilacije i starenja rakije i u saradnji sa najuglednijim
strunjacima u ovoj oblasti stalno su je unapreivali i poveavali
svoje uee na tritu. Stara Sokolova se sa ponosom pije u najboljim
Beogradskim i Srpskim restoranima, na porodinim veseljima, i nosi
kao poklon u inostranstvno. To joj je nakon nekoliko godina
otvorilo vrata za prodor na strana trita. U ovom trenutnku Stara
Sokolova se sa uivanjem konzumira irom sveta od Kanade i SAD-a
preko zemalja zapadne Evrope i Rusije pa sve do Australije. Uveden
je i nov tradicionalni proizvod Stara Kleka (ljivovica
aromatizovana plodom kleke) po organoleptiim krakteristikama slina
dinu
ali mnogo bolja zbog svog prirodnog porekla.
Pelicina rakija od medaRakija od meda - medovaa koju
Pelicatrenutno ima na raspolaganju, proizvedena je od meda vrcanog
sredinom avgusta 2005. godine. Med je meavina medljikovca,
zlato&353;ipke, ika i suncokreta. Rakija je specifinog ukusa i
mirisa, a po miljenju naih kupaca, izuzetno je pitka. Jaina rakije
je 19 gradi odnosno 47.5% i prozirna je, bez primesa ikakvih boja.
Po elji kupaca, sa rakijom od meda pravimo i propolis u rakiji, i
propolis u rakiji s medom. Rakijapie: Branislav Zuki
Ako bih tekst poeo pozivanjem na taj i taj lan Zakona o
informisanju i na moje bogomdano legalistiko, neotuivo pravo da
reknem i ja neto o tematici koja se, bezbeli, rasplamsava, sebi bih
postao sumnjivo nalik na lanove jedne nae stranke, kojima je
legalizam postulat na kojem poiva sve ovo zemaljsko i onozemaljsko,
odavde do najzabaenijeg kutka Mlenog puta. Zato, dozvoliu sebi
slobodu da jedino eljom da reagujem na zapostavljanje nacionalne
tekuine, napitka koji otvara apetit za boanski kola, pokuam da se
ukljuim u umnu diskusiju koju su moji uvaeni prethodnici
blagoizvoleli zapoeti u prethodnim brojevima. Kau da je u na jezik
naziv za rakiju (negde i raiju) doao iz staroindijskog, a da je
udesna tenost arapskog porekla. Originalni naziv za nju je arak,
ili rak, to je oznaavalo alkoholni napitak u poetku spravljan od
pirina, a kasnije i od drugih biljaka. Pristalice teorije zavere
mogu da naprave nekoliko bombastinih pria ba o rakiji, ali evo
jedne naroito intrigantne. U staroj Srbiji rakija nije bila poznata
sve do druge polovine XIV stolea. Ha! Kao i sve to ima veze sa
kvarenjem naeg bogobojaljivog puka, i ona je na nae tlo stigla sa
velikim hedonistima i osvajaima, Turcima. Pa ta, rei e neki? Kako
pa ta? Druga polovina XIV stolea uzima se kao period kada nekadanja
velika i mona Srbija poinje da slabi, da kopni, da se pretvara u
senu svoju. Bie da su prepredeni orijentalci raunali da e sadraj
meina, ili buradi, koji su nosili sa sobom,omaijati narod koji idu
da porobe i da e im biti od nemale pomoi. Ne bih da menjam
istorijske svetonazore, ili da postavljam revolucionarne teorije,
ali pria se da su delovi srpske vojske, pre prvog velikog poraza
1371. na Marici, bili u vrlo udnom psiho-fizikom stanju, koje se u
nekim krajevima nae zemlje naziva mirenjem. Da je rakija u
neraskidivoj vezi sa naom istorijom, pokazuje jo jedan splet
okolnosti. Krajem sedamdesetih godina XIX stolea filoksera je
unitila dobar deo vinograda u Srbiji, i zbog smanjene ponude vina,
naglo je porasla ponuda rakije na tritu. Od tada, rakija kree
nezadrivo uzlaznom linijom (neki e primetiti da je uspon rakije u
vezi sa usponom i jaanjem kakve-takve srspke drave u to vreme). Sve
posle toga je mit... Moje prve uspomene koje imaju veze sa radom
seu do kasnih sedamdesetih godina prolog stolea. Moja baka, koja je
ivela u malom mestu u Bosni, imala je u sobi neko burence koje je
ona zvala ardoviem. Nije mi bilo jasno zato iz tog ardovia viri
neko crveno gumeno crevo i pokuavao sam da dokuim emu ono slui i ta
se u tom burencetu nalazi. To mi je najzad i uspelo kada sam,
jednog jutra, kroz odkrinuta vrata bakine sobe, video svoga (bog mu
dao rajsko naselje) strica kako profesionalnim i istreniranim
pokretima iz tog creva izvlai prozirnu tenost i slobodni tok
preusmerava ka maloj posudi, izgleda specijalno za tu priliku
pripremljenoj. Imao sam dovoljno godina da naslutim da stric ne bi
voleo da zna da sam ga video u prilino kompromitujuoj pozi, pa
sam
saekao da on ode i uao u sobu. Odmah sam osetio miris koji sam i
ranije, povremeno, oseao u toj prostoriji, i shvativi od ega potie,
deje znatieljno, liznuo kraj te magine crvene magistrale. Kao to
pamtim trenutak kada sam prvi put ugledao jedne zelene oi, ili
momenat kada me je na pla naterao gol Videotona protiv elje u
polufinalu Kupa UEFA tako pamtim i taj trenutak kada su nekolike
kapljice prvo udarile direktno u jezik, zatim se, preko nepca,
sjurile u sam epicentar malog organizma nemonog da sprei snaan
drhtaj koji je izazvan prvim susretom sa misterioznim sadrajem
bakinog burenceta. Ukus mi se nije nimalo svideo, bila je to jaka
prepeenica, ali je deja znatielja zadovoljena. Ne mogu rei da sam
bio srean kao mlaahni Balaevi, kada je, pa jo trokratno, video
Marala, ali je sigurno da sam se, zbog odgonetanja tajne bakinog
ardovia, oseao ispunjenim koliko bi to, danas, bio najpoznatiji
estiti srpski domain kada bi dobio priliku da do mile volje ispsuje
i narui kakvog urnalistu jerbo mu postavlja pitanja uhu neprijatna.
Kasnije je ukus poeo da mi se svia. Najbolja stvar kod rakije je to
to je ona veoma opasan protivnik. Od svih alkoholnih pia,
najdespotskija je (kada bi o njoj bio napravljen film, i kada bi
bila predstavljena kao ivo bie, najbolje bi bilo da je glumi Don
Malkovi). Beskompromisno zagospodari vama, ako preterate, ali na
taj nain i natera da joj prilazite sa dunim (straho)potovanjem i
sveu da je trenutak nepanje dovoljan da od vas naini ordinarnog
magarca. U to se najbolje uverila grupa mojih poznanika (uz ponekog
prijatelja u grupi), koja je pred poetak finala koarkakog turnira u
Atlanti 1996. protiv Amerikanaca, sklopila udan pakt sa Neastivim.
Kao povod je posluio Paspalj, koji, ruku na srce, na tom turniru
nije igrao sjajno. Elem, vesela grupa je svoju elju da pokae
negodovanje zbog neuobiajeno loih izdanja Paljinih, zapeatila
obavezom da uz svaki njegov poen popije po aicu ljute. Znamo da je
prvo poluvreme te utakmice Paljo odigrao kao u najboljim danima,
ali 90 odsto mojih poznanika-izazivaa ni danas ne sme da pita zato
drugo poluvreme te utakmice nije odigrano, ili, zato je tako brzo
zavreno. Eto ta biva kada radi bacite rukavicu u lice. Prvi i
poslednji put od rakije sam se napio u zimu1991. godine, sedei sa
svojim so called saborcem na vrhu straarske izvidnice na izdvojenom
vojnom objektu ijeg se broja ne seam, ali za koji znam da je imao
etiri ogromna skladita sa municijom (Ministarstvo vojno nee moi da
me sudski pojuri zbog ovoga, jer do sada nisam rekao da se sve
deavalo petnaestak km od Skopja). Nisam nikada do tada probao
mastiku, a ba nekako pored naeg isturenog objekta nalazila se
prodavnica koja se,valjda,zove diskont pia. Veljko (tako se zove
moj saborac, od samog avola poklisar) uspeo je da provercuje celu
flau, zavukli smo se na vrh naherene limene rabatije (daleko od
Rumije) i sljutili skoro ceo sadraj. Ne seam se da sam bilo kada u
ivotu bio toliko daleko od sebe. udni mentol ukus mastike je drugi
kljuni momenat u mom empiristikom opusu glede napsa. Toliko mi se
svideo, ali me je i toliko zavarao (nisam jedini kojem se to
desilo, siguran sam) da sam ubrzo poeo da oseam da imam dva
vegetativna nervna sistema. Smejali smo se, ugrejali, priseali se
svih muka i srenih trenutaka u svojim dvadesetogodinjim ivotima,
nemoni da pomerimo ruke ili noge. Reenicu dobra ova mastika,
ponovili smo, to razgovetno, to u jedva razumljivim tragovima,
barem 50 puta. Od toga bar deset puta pred stareinom, koji nas je
uhvatio u prestupu, i skinuo, obamrle, sa vrha te izvidnice. Na
raport smo ili tek sutra, jer bi bilo kakvo ribanje nekoga kime je
ovladala mastika bio direktan udar na temelje vojne doktrine i na
sam smisao hijerarhije u vojsci...
POALJITE KOMENTAR REDAKCIJI