Sadraj
UVOD3ISTORIJA STAKLA4I SASTAV STAKLA5II VRSTE STAKLA8III
SAKUPLJANJE STAKLENOG OTPADA I PROIZVODNJA11IV RECIKLAA
STAKLA12ZAKLJUAK15LITERATURA:16
UVOD
U ovom radu govori se o sastavu stakla, njegovoj proizvodnji,
sakupljanju staklenog otpada, reciklai stakla i njenom
znaaju.Staklo ima vrlo iroku upotrebu u dananjem vremenu.
Nezamjenjiv je materijal u svakodnevnom ivotu.Osim za proizvodnju
staklenih posuda, recikliranje stakla se koristi i u drugim
proizvodnjama.Staklo se upotrebljava u mnogim podrujima:
graevinarstvu, prehrambenoj i elektronskoj industriji, za izradu
instrumenata, ukrasnih predmeta itd.
ISTORIJA STAKLA
Ne postoje pouzdani podaci o tome kako je pronadjeno
staklo.Smatra se da su se Babilonci prvi bavili proizvodnjom
stakla.Staklo iz tog doba je bilo mutno, neprozirno i obojeno, a
sluilo je samo za ukras i nakit.Staklarska lula je pronadjena u
rimskim provincijama. Poslije propasti Rimskog Carstva sredite
staklarske proizvodnje se seli u Bizant, gdje se posebno njeguje
izrada mozaika.Poetkom srednjeg vijeka staklo se proizvodilo na
podruju dananje eke i Njemake, a zatim u Engleskoj i Francuskoj.
Javljaju se prvi stakleni prozori na Francuskim i Engleskim
crkvama. Poslije slabljenja Bizanta, glavnu rije u staklarskoj
proizvodnji preuzima Venecija.Tako je u Veneciji nastalo, danas
najcjenjenije staklo (Murrano staklo), koje je estetski lijepo i
kvalitetno zbog posebne obrade.Potpuno prozirno i bezbojno staklo
poelo se proizvoditi u ekim radionicama u 16. vijeku.U 17. vijeku
francuski staklari postaju poznati po tehnici lijevanja i bruenja
stakla za ogledala, a u Engleskoj je proizvedeno olono staklo. Od
kristalnog stakla daleko je najljepi Lahique kristal, koji je zbog
posebne izrade unikatan, pa zato i vrlo skup.U 18. vijeku staklo je
u irokoj primjeni. Bitan uticaj na dalju proizvodnju stakla ima
otkrivanje postupka za umjetno dobijanje sode. Kasnije, 1903.
godine za strojnu obradu stkla koristi se Owensov stroj za puhanje
stakla kao i Fourcaultova konstrukcija za izvlaenje ravnog
stakla.
I SASTAV STAKLA
Staklo je prozirni , amorfni, vrsti, krti i hemijski postojan
materijal.
Zbog svojih karakteristika da je relativno vrsto, inertno,
prozirno i bioloki neaktivno, ima vrlo iroku upotrebu u dananjem
vermenu.Staklo je materijal koji se ne nalazi u prirodi.Iako
poznato i koriteno od davnina i danas je nezamjenjiv materijal u
svakodnevnom zivotu.
Sastav stakla:
Kvarcni pijesak (Si ; silicijev dioksid) = 56% Soda ( ; natrijum
karbonat) = 12% Kalcijum karbonat (Ca) = 12% Smola = 4%Dodaci za
kolorizaciju: - sulfid eljeza za braon boju; - jedinjenja hroma za
zelenu.
Osnovnim sirovinama dodaje se i stakleni kr ( oko 30% ), jer ima
nie topljenje od osnovnih sirovina, pa poveava brzinu topljenja.
Time se utedi oko 32% energije.Dodavanjem sode sniava se topljenje
na oko C , time staklo postaje topljivo u vodi, pa se to spreava
dodavanjem krenjaka.Od svih elemenata, svojom proizvodnjom soda
najvie zagauje ivotnu sredinu.
Osobine i svojstva stakla
Osobine stakla: specifina masa = 2,5 [kg/] modul elastinosti =
0,07 [N/] zatezna vrstoa = 30 [N/] koeficijent toplotnog irenja =
9*
Optika svojstva stakla: proputanje, refleksija i apsorpcija.
Staklo se razlikuje od skoro svih ostalih materijala sposobnou
da proputa zrake vidljive svejtlosti, pa je to temelj njegove iroke
primjene i nezamjenjivosti u svakodnevnom ivotu i u najrazliitijim
oblicima ljudske djelatnosti.
Prozirnost stakla i promjena brzine putovanja svjetlosti pri
prolazu kroz staklo uzrok su optikim svojstvima stakla.Ta su
svojstva u uskoj vezi sa sastavom stakla.
Svjetlost se od stakla djelimino reflektuje, djelimino se u
njemu apsorbuje, a preostali dio svjetlosti kroz staklo prolazi i
izlazi.Svjetlost se apsorbuje tako to ekscitira elektrone u staklu,
pa je to glavni razlog zavisnosti optikih svojstava stakla o
elektronskoj konfiguraciji, odnosno o vrsti njegovih
sastojaka.Obojenost stakla rezultat je prisutnosti primjesa.
Lom svjetlosti je karakteristina veliina i moe se vrlo tano
odrediti.Indeks loma zavisi od talasne duine svjetlosti i od
temperature. Za skoro sve vrste stakla izmjeren indeks loma nai e
se u podruju 1,46-1,97. Samo za neka optika stakla mogu se za
indeks loma ustanoviti vrijednosti vee od 2.
Fizika i hemijska svojstva stakla najvie zavise od njegovog
hemijskog sastava.Poto hemijski sastav stakla rezultira iz vrste i
koliine upotrijebljenih sirovina to e i svojstva stakla biti u vezi
sa sirovinama,oksidima.Egzaktno izraunavanje numerikih vrijednosti
pojedinih svojstava stakla iz njegovog oksidnog sastava nije
mogue.Meutim, neka se svojstav mogu ipak priblino odrediti na
temelju aditivnih svojstava pojedinih komponenti, a to su : gustoa,
specifini toplotni kapacitet, koeficijent toplotnog rastezanja,
indeks loma, viskoznost, hemijska otpornost, elektrina
provodljivost i vrstoa.
Viskoznost je jedna od najvanijih veliina itave staklarske
tehnike. Ona je bitna u svim procesima mijeanja, bistrenja,
livenja, presovanja, izvlaenja i duvanja, te u svim procesima
stvaranja mikrostruktura.Viskoznost stakla raste sa opadanjem
temperature. Gustoa stakla kao aditivno svojstvo zavisi od sastava.
Najlaka su borosilikatna stakla.Gustoa zavisi i od brzine
hladjenja, npr. naglo ohlaeni uzorci su manje gustoe od onih sporo
hladjenih.
vrstoa stakla ne zavisi od njegovog sastava. Potisna vrstoa je
relativno velika, ali je zatezna dosta manja i veoma je zavisna od
stanja povrine stakla, odnosno stepena oteenosti.Tanka staklena
vlakna, odlikuju se dosta velikom zateznom vrstoom.Staklo je u
vrstom stanju elastino. Posebno je visok modul elastinosti
aluminosilikatnih stakala.
Prilikom mehanikog optereenja staklo se omekava. Naprezanja
nastala mehanikim optereenjima privremena su i potpuno nestaju
nakon prestanka djelovanja optereenja. Doputena naprezanja
staklenih proizvoda zavise od oblika proizvoda, njihove namjene i
uslovima izrade.
Od elektrinih svojstava za staklo je najvanija elektrina
provodljivost. Poveanjem temperature elektrina provodljivost brzo
raste. Obina stakla su na sobnoj temperaturi dobri izolatori.
Hemijska postojanost vrlo je vano svojstvo stakla. Povrina
neotpornog stakla izloenog duem djelovanju hemikalijama postaje
mutna i prekriva se mnogim sitnim pukotinama. isto alkalno
silikatno staklo potpuno je neotporno i otapa se u vodi. Zamjenom
alkalnih metala u staklu vievalentnim metalima, bitno se poboljava
hemijska otpronost stakla.
II VRSTE STAKLA
Ambalano staklo:
Prednosti staklene ambalae: ne ra, nepropusno je, uva i titi
sadraj, moe se lako reciklirati.Nedostaci: velika energija za
proizvodnju i teina.
Ravno prozorsko staklo:
Standardna debljina stakla koja se koristi iznosi 4, 5-6 i
8mm.Moe se proizvoditi i troslono izolacijsko staklo sa ukupnom
debljinom od 40mm.
Armirano staklo:
Staklo obostrano hrapave povrine (iako postoji i sa glatkim
povrinama) , koje u sredini ima icu umetnutu tokom
proizvodnje.Standardna debljina je 6mm, a najee se proizvodi u
prozirnoj ili smekastoj varijanti.
Kaljeno staklo:
... je termiki obraeno sigurnosno staklo kojem su na taj nain
poboljana mehanika i termika svojstva u cilju zadovoljenja rastuih
zahtjeva na podruju sigurnosti i dizajna.
Laminirano staklo:
Laminirana stakla sa ili bez pigmenta boja najee se koriste pri
izradi staklenih stolova, pultova i sl.
Vlaknasto staklo:
Dobija se neprekidnim izvlaenjem i valjanjem ( ponekad zajedno
sa metalnim mrezama).Koristi se za krovne povrine, sportske dvorane
isl.
III SAKUPLJANJE STAKLENOG OTPADA I PROIZVODNJA
Mjesta za sakupljanje stakla esto se nalaze u blizini trgovakih
centara ili u lokalnim odlagalitima i skupljalitima otpada. Veina
kontejnera za odlaganje stakla ima odvojene dijelove za prozirno,
zeleno i smee staklo. Jer razliite boje stakla imaju razliite
hemijske sastave.
U sakupljenom staklenom otpadu ne smiju da budu:
-vrlo zagaene flae;-porcelan i keramika;-farbano staklo; -ekrani
televizora;-sijalice;-metalni zatvarai.
Faze proizvodnje stakla: Dopremanje sirovina i skladitenje u
silose Transport primarnih sirovina u toranj gdje se vri
homogenizacija i mijeanje transport mjesavine u peci, gdje se topi
na 1400-C
IV RECIKLAA STAKLA
Reciklaa stakla je proces pretvaranja odbaenog stakla u koristan
proizvod.
Proces reciklae:
Izdvajanje drugih materijala; Usitnjavanje; Izdvajanje sitnih
frakcija; Izdvajanje keramike; Izdvajanje etiketa; Pretapanje u
novi proizvod
Ukoliko stakleni otpad nije razdvojen od ostalog otpada, proces
reciklae poinje njegovim odvajanjem od ostalog otpada.Moe se vriti
runo ili pomou specijalizovanih ureaja. Pri runoj separaciji, otpad
se dovozi na pokretnu traku, pored koje stoje radnici zadueni za
odvajanje stakla. Pri automatizovanoj separaciji se koriste ureaji
raznih izvedbi. Za odvajanje metala od stakla koriste se magnetni
separatori.Nakon odvajanja poterbno je stakleni kr razvrstati po
boji. Ako je uoena nepoeljna boja, aktivira se sistem za
izduvavanje.Drobljenje stakla se vri u valjcima ili drobilicama sa
ekiima.
Reciklaa stakla troi manje energije nego njegova proizvodnja od
pijeska, sode itd.Staklo koje je usitnjeno i spremno za ponovno
topljenje naziva se cullet.Procesom reciklae odbaeno staklo postaje
koristan proizvod.
Reciklaom stakla tede se prirodne sirovine, tedi se energiju, i
koritenjem starog stakla smanjuje se potronja primarnih
sirovina.
Kruni tok proizvoda:
Predstavlja put ambalanog stakla :-od proizvoaa staklene
ambalae, -preko preraivake industrije, -pa do maloprodaje i
potroaa, -zatim preko sakupljaa, -ponovo do proizvoaa, gdje se
prerauje stara staklena ambalaa.
ZAKLJUAK
Reciklaa stakla je od velikog znaaja. Reciklaom se smanjuje
koliina otpada, samim tim i trokovi skladitenja otpada i rada
deponija. Poveava se zatita ivotne sredine.Staklo je gotovo idealan
materijal za recikliranje, jer se moe beskonano puta reciklirati i
ponovo koristiti. Moglo bi se rei da staklo nije otpad ve
dragocjena sirovina.Reciklaa stakla , jednako je i ekonomski i
ekoloki isplativa. Reciklaom tedimo energiju,a tednja energije je
vaan faktor u ouvanju ivotne sredine i ublaavanja globalnog
zagrijavanja.
15