-
Sadraj
Uvod
........................................................................................................................................................
2
ta je to stvaralatvo
...............................................................................................................................
3
Stvaralake
sposobnosti..........................................................................................................................
4
Razvoj stvaralake sposobnosti
..............................................................................................................
6
Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti
................................................................
7
Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva
.........................................................................
9
Stvaralaki proces
.................................................................................................................................
11
Zakljuak
...............................................................................................................................................
13
Literatura
..............................................................................................................................................
14
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 2
Uvod
Iako je danas openito prihvaeno stajalite da je doseg razvojnih
potencijala zabiljeen u
genetskom kodu, dakle prisutan pri roenju, ipak se istraivai
ranog razvoja slau u tome da
se tokom prvog i ranog djetinjstva, dakle u prve dvije, a moda i
prvih pet godina, deavaju
procesi ija kvaliteta djeluje na iskoritenje ovog maksimuma
(Skodak i Skeels, 1979; prema
udina Obradovi, 1991).
U prilog gore navedenom tekstu ide i sama injenica da je danas
ope poznato da djecu u
prvim godinama ivota imaju gotovo neogranienu mo da ue veoma
brzo i lako, da pamte
veliki broj stvari i da na mnogo razliitih naina mogu da djeluju
na nova iskustva, dgaaje
koji ih okruuju i sl. U prvim godinama ivota postoji tkz.
kritini period u kojem osoba ima
mogunost da upija, usvaja i percipira sve iz svoje okoline,
pretvarajui to u iskustvo i znanje
putem kojih ima priliku da razvija mnoge svoje sposobnosti.
udina Obradovi (1991) poistovjeuje taj kritini period sa
otvaranjem prozora, dok je
prozor otvoren iskustvo djeluje na ivane strukture djeteta.
Nakon zavretka kritikog
razdoblja prozor se zatvara, pa ako vanjski podraaj, iskustvo,
nije uao, prilike za to vie
nema, te se ivane strukture nee razviti, a genetski zacrtan
potencijal nee biti iskoriten.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 3
ta je to stvaralatvo?
Razliiti autori daju razliita odreenja pojma stvaralatvo.
Stevanovi (1998; prema Marti,
2008) navodi kako stvaralatvo uvijek podrazumijeva neka nova
rjeenja, dolaenje do neeg
novog.
R. Kvaev smatra kako kreativnost podrazumijeva: proizvodnju to
veeg broja ideja,
usmjerava osobu da obine stvari gleda na nov nain, rjeavanju
problema pristupa se na
razliite naine, spontano se mijenja usmjerenost miljenja tijekom
rjeavanja problema,
injenice se stavljaju u druge relacije i otkrivaju se razliita
mogua znaenja danih
injenica u drugim kontekstima, dane informacije kombiniraju se
na razliite naine i otkriva
se njihov novi sadraj.
Prema Weisbergu (Arar & Raki, 2003; prema Marti, 2008)
kreativnost nije nita posebno:
procese koje koristimo u svakodnevnom ivotu koristimo i u
kreativnom rjeavanju
problema. Stvaralatvo i kreativnost imaju gotovo ista
znaenja.
Unato razliitom definiranju pojma stvaralatvo, svi autori navode
kako je stvaralatvo
aktivnost koja daje nove, originalne proizvode.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 4
Stvaralake sposobnosti
Sposobnosti openito oznaavaju mogunost obavljanja neke vrste
posla. Ljudi se, kao
jedinstvena jedinka, razlikuju po sposobnostima. Neko ima smisla
za muziku, neko za
slikarstvo, neko za poeziju i sl. J.P. Guilford istie da su
kreativne mogunosti sastavljene od
mnogih komponenata. Stevanovi (2001; prema Marti, 2008) u grupu
stvaralakih
sposobnosti ubraja: originalnost, fleksibilnost, fluentnost,
redefiniciju, osjetljivost za
probleme i elaboraciju.
Originalnost kao pojam dolazi od latinske rijei origo, to u
prijevodu oznaava poetak,
zaetak, podrijetlo. To je neto novo, jedinstveno, samostalno
nainjeno.
U stvaralatvu ovaj pojam oznaava sve ono to je izvorno,
neponovljivo, rijetko,
novo, neobino i sl. Obino se vidi u nekom djelu, procesu ili
ponaanju pojedinca.
Fleksibilnost ima svoju istoznanicu u rijei elastinost.
Podrazumijeva mijenjanje,
prilagoavanje, savitljivost, gipkost miljenja, odbacivanje
starih metoda i prihvaanje novih,
mijenjanje direkcije (usmjerenosti) miljenja pri postupku
rjeavanja nekog problema.
U stvaralatvu se najee spominju adaptivna, ideaciona, spontana i
metodoloka
fleksibilnost.
Adaptivna fleksibilnost podrazumijeva prilagoavanje postupaka
svakoj konkretnoj
situaciji. Obino dolazi do izmjena kada osoba problem ne moe
rijeiti na
uobiajeni, poznati nain.
Ideaciona fleksibilnos podrazumijeva dinaminu primjenu ideja u
novim
situacijama.
Spontana fleksibilnost odnosi se na sposobnost primjene neke
ideje u vrlo
irokom rasponu.
Metodoloka fleksibilnost odnosi se na naine, postupke
istraivanja, odnosno
samostalno otkrivanje odreenih uzrono-posljedinih veza i odnosa
kojim se dolazi
do poeljnog rezultata.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 5
Fluentnost oznaava mnotvo, neku proizvodnju. Najee govorimo o
fluentnosti rijei,
ideja, asocijacija i izraajnoj fluentnosti.
Fluentnost rijei - sposobnost stvaranja novih rijei.
Fluentnost ideja - sposobnost proizvoenja to veeg broja ideja
koje imaju logiki
smisao.
Asocijativna fluentnost - sposobnost pronalaenja sinonima i
rijei slinog znaenja
kojim se mogu razvijati naznaene ideje.
Izraajna fluentnost - pokazuje sposobnost razvijanja ideje
rijeima.
Redefiniranje podrazumijeva otkrivanje novih funkcija predmeta,
objekata i
pronalaenje novih znaenja i osobina danih podataka.
Osjetljivost za probleme definira se kao sposobnost formuliranja
i zapaanja problema
u novim situacijama.
Elaboracija je sposobnost razrade jedne ideje do konanog
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 6
Razvoj stvaralake sposobnosti
Albert (1980; prema udina Obradovi, 1991) govori o dvije glavne
transformacije koje se
dogaaju u razvoju nadarenosti: transformacija sposobnosti u
stvaralaku sposobnost, i
transformacija ove u rijetku, dobro uravnoteenu kombinaciju
stvarake sposobnosti,
vrijednosti i motivacije koja ini i potpomae predan, jasno
usmjeren i drutveno odgovoran
osobni stil intelektualne i kreativne aktivnosti tj.
Stvaralatvo. Ove se transformacije
dogaaju prvo unutar obitelji a zatim izvan nje.
Ako govorimo o gore pomenutoj transformaciji, moramo da
naglasimo da je u tom periodu
najbitniji odnos unutar porodice i pruanje podrke od strane
okoline djeteta. udina
Obradovi (1991) navodi da su dva glavna izvora utjecaja obitelji
da ona stvara iskustva
odreene vrste i ona izabire iskustva naroito za svoje najmlae
lanove.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 7
Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti
Kao to smo ve spomenuli, uloga obitelji u podsticanju razvoja
stvaralakih sposobnosti je
ogromna. Obitelj je ta koja, u prvim i najvanijim godinama, ima
mogunost da pozitivno
utie na razvija ovih sposobnosti kod djece.
Ranije se vjerovalo da postoji pravilo koje govori da djeca koja
su nadarena u najranijom
dobi ustvari pripadaju i roditeljima koja su nadarena ali ta
pretpostavka nikada nije utvrena,
kao niti pretpostavka da su djeca koja dolazi iz bogatijih
porodica djeca sa izraenijim
stvaralakim sposobnostima. Mnoga istraivanja su ak pokazala da
niti sama obrazovanost
roditelja nema ulogu u razvoju sposobnosti kod djeteta.
Veina se slae da je ustvari najvanija stvar koja doprinosi
razvijanju stvaralake
sposobnosti kod djece ustvari aktivan angaman roditelja u prvim
godinama ivota svoje
djece.
Roditelji koji provode dosta vremena sa svojom djecom, olakavaju
razvoj njihovih interesa,
odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podrku
njihovim intelektualnim
istraivanjima, stimulirati e razvoj djeije nadarenosti bez
obzira da li je obitelj siromana ili
bogata, uiva li drutveni ugled ili ne (Roedell, Jackson i
Robinson, 1980;prema udina
Obradovi, 1991).
Nadalje, efikasna obiteljska okolina mora osigurati zadovoljenje
etiri osnovne potrebe
nadarenog djeteta:
potreba za ljubavlju i sigurnou,
potreba za novim iskustvima,
potrebu za postizanjem uspjeha i
potrebu za osjeajem odgovornosti i nezavisnosti (Karnes, 1983;
prema udina
Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 8
Kada govorimo o specifinim obrazovnim postupcima, onda moemo kao
primjere
spomenuti slijedee.
1. itanje - esto itanje djetetu, zajedniko itanje i zajedniko
traenje informacija iz
knjiga, asopisa, mapa, novina, upoznavanje sa knjigama kao
izvorom informacija
(Karnes i Shwedel, 1987; prema udina Obradovi, 1991).
2. Razgovor odgovaranje na pitanja (uz povremeno zajedniko
traenje odgovora iz
razliitih izvora), ukljuivanje djece u konverzaciju odraslih za
vrijeme zajednikih
obroka, aktivno irenje djeijeg rjenika, pronalaenje smisla,
znaenja u imenima
stvari i akcija, traenje sinonima i nijansi u znaenju,
izgraivanje valitetnih pojmova
kod djece (Gunsberg, 1983; prema udina Obradovi, 1991).
3. Zajednike aktivnosti odlaenje u kino, kazalite, izlobe,
zooloki vrt, muzeje,
sportske priredbe, zapoinjanje nove aktivnosti ili interesa na
osnovi razrade
doivljenoga (Karnes, 1983; prema udina Obradovi, 1991).
Pored uticaja roditelja, okoline, uitelja i mentora i drugih,
vano je istaknuti da se veoma
esto zanemaruje uloga samog djeteta u vlastitom razvoju koja se
jo uvijek prema mnogim
autorima nedovoljno razumije i kao takva se neopravdano
zanemaruje i zaobilazi.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 9
Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva
U uznapredovaloj fazi stvaralake sposobnosti najvanije postaje
pronalaenje mentora, koji
e kao model, a i direktnim poduavanjem, razvijati osnovnu
nadarenost uz osiguranje
pravilnog razvoja motivacije. Na kraju ovog razdoblja, kada je u
potpunosti postignut razvoj
unutarnje motivacije i visok nivo rezultata u osnovnom talentu
rezultat koji se najee
postie u fazi rane adolescencije, zapoinje primjera stvaralakih
sposobnosti tj. Razvoj
stvaralatva (udina Obradovi, 1991).
Razvoj stvaralatva je viestruko uzrokovan, nepredvidiv tj.
jedinstven i ireverzibilan.
Stvaralac je sistem u procesu neprestane promjene (Wallace,
1985; prema udina
Obradovi, 1991).
Tokom intenzivnog i sistematskog razvijanja stvaralake
sposobnosti nadareni je pojedinac
izgradio tri meusobno povezana sistema.
1. Sistem organiziranog znanja sastoji se prije svega iz znanja
i vjetina specifinih za
podruje nadarenosti.
2. Sistem stavova odvija se u stvaralakom planu, ili onome to se
naziva kontrukcija
kreativnog ivota.
3. Sistem ciljeva stvaralac organizira svoj rad oko jednog
sredinjeg opeg cilja. On je
osnova ope motivacije da se ustraje u aktivnosti tokom dugih
vremenskih razdoblja,
ponekad tokom itavog ivota (udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 10
Razvoj nadarenog pojedinca, od djeteta koje pokazuje znakove
velike sposobnosti, do zrelog
stvaraoca odvija se u slijedeim etapama:
Novoroene s normalnim, neoteenim biolokim potencijalom ulazi u
povoljnu i
stimulativnu okolinu.
Maksimalno zadravanje i uvrivanje sinapsi omoguuje veliku
senzornu
osjetljivost i plastinost ivanog sustava, to se oituje kao
sposobnost brzog i lakog
uenja.
Okolina primjeuje znakove sposobnosti, uzima ih kao signale za
poetak intenzivnog
rada sa djetetom, i za usmjeravanje djetetovih aktivnosti prema
podruju u kojem
pokazuje najvie osjetljivosti i snalaenja.
Lakoa postizanja rezultata u podruju sposobnosti motivira dijete
na zalaganje,
upornost i posveivanje znatnog vremena sticanju znanja i vjetina
iz podruja
sposobnosti.
Zapoinje formiranje i irenje baze znanja i u nju ulaze opa
znanja, specifina znanja
iz podruja sposobnosti.
Paralelno sa bazom znanja razvija se intrinzina motivacija.
Rast intrinzine motivacije poveava zalaganje to dovodi do
porasta baze znanja.
U adolescenciji dolazi do otcjepljivanja nadarenog pojedinca od
izgraenog
potpornog sistema kojeg su podravali uitelji i roditelji.
Kod adolescenata koji su uspjeno preivjeli otcjepljenje, oko
osnovne aktivnosti u
podruju nadarenosti razvijaju se i uvruju tri povezana sistema
znanja, ciljeva i
vrijednosti.
U ostvarivanju ciljeva zreli stvaralac gradi mreu poduhvata
razgranjujui je na nove
probleme i interese, pri emu sve svoje ivotne planove i
organizaciju podreuje
postizanju osnovnog stvaralakog cilja.
Ovladavanje gotovo cjelokupnom bazom znanja odreenog podruja
dovodi do novog
kreativnog doprinosa.
Organiziranje cjelokupne ivotne aktivnosti u mreu dugoronih
ivotnih poduhvata
unutar kojih se postepeno odvijaju zacrtani ciljevi kroz trajnu
predanost i zaljubljenost
u zadatak, jeste svaralaki rad (udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 11
Stvaralaki proces
Tok neke aktivnosti je proces koji traje odreeno vrijeme i u
koji se odvija u
odreenom prostoru. Stvaralaki proces se odnosi na slijed misli
ili akcija koje dovode do
kreativnog produkta. Teorija stvaralakog procesa mora biti u
stanju pokazati kako se
stvaralaki proces razlikuje od rutinskih procesa rjeavanja
problema (Arar & Raki, 2003;
prema Marti, 2008).
Stevanovi (2002; prema Marti, 2008) predstavlja opu emu
stvaralakog procesa.
Slika1. Opa ema stvaralakog procesa
Walles (1996; prema Matri, 2008) kae da stvaralaki proces ima 4
etape: pripremanje
primjena znanja, vjetina, razumijevanje materijala itd.,
inkubacija formuliranje i bavljenje
problemom, iluminacija odluivanje koju ideju odabrati, a koju
odbaciti, verifikacija
testiranje proizvoda, njegova ispravnost, dovrenost,
korisnost.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 12
U fazi razvoja sposobnosti mogu izvori neuspjeha su:
oteenje organizma (Klark i Klark, 1987; prem udina Obradovi,
1991),
nedovoljna (jednolina) stimulacija (Klark i Klark, 1987; prem
udina Obradovi,
1991),
stimulacija je ograniena na mali broj vrsta podraaja (Gardner,
1983; prema (Klark i
Klark, 1987; prem udina Obradovi, 1991).
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 13
Zakljuak
U dananje vrijeme sve se vie spominju pojmovi kreativnost i
stvaralatvo. Sada je
ve poznato na koji nain je mogue razvijati gore navedene pojmove
i da u najveoj mjeri u
tome doprinosi sama obitelj, zajedno sa cijelom okolinom.
Stvaralatvo je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode u
materijalnoj ili
duhovnoj sferi. Djecu trebamo osposobljavati da proizvode to vei
broj ideja, usmjeravati ih
da obine stvari gledaju na nov nain, da rjeavaju probleme na
razliite naine, da
pronalaze udaljene relacije problema, da kombiniraju dane
informacije na razliite naine, da
inventivno reduciraju podatke i preformuliraju zadatke i da
ukljuuju objekte u nove veze i
otkrivaju njegov novi sadraj.
Sposobnosti koje se pripisuju kreativnim osobama su
originalnost, fleksibilnost,
fluentnost, redefinicija, osjetljivost za probleme i
elaboracija. Razlika kreativne i ne
kreativne osobe moe se prepoznati po sljedeim osobinama koje
kreativnu osobu odlikuju:
snana volja i zapaena radoznalost, akcija, inicijativa, nemiran
duh, kreativan nemir,
sklonost stvaralakoj avanturi, sklonost riziku, hrabrost,
aktivan razum, humor, upornost i
strpljenje. Mata i stvaralako miljenje, koje obuhvaa osim
divergentnog miljenja i
kritiko miljenje, takoer su jako bitni uvjeti za stvaralako
djelovanje.
Bez obziro da li dolazilo iz bogate ili siromane porodice, bez
obzira da li su njegovi roditelji
visoko obrazovi ili ne, svako dijete svojim roenjem donosi
ogromne potencijale za
razvijanje posebnih sposobnosti koje se, u jednu ruku, daju na
milost i nemilost porodici i
okolini, koja ima najvei uticaj.
-
Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti
Strana 14
Literatura
udina Obradovi, M. (1991). Nadarenost razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje.
Zagreb: kolska knjiga.
Marti, M. (2008). Poticanje stvaralatva u razrednoj nastavi,
Diplomski rad, Uiteljski
fakultet u Osijeku, Sveuilite u Osijeku.