-
CES
Finnish Co-operation in the Education Sector of Bosnia and
Herzegovina2003 - 2006 Ministry of Foreign Affairs of Bosnia and
Herzegovina Ministry for Foreign Affairs of Finland
RAZVOJ KOLSKOG MENADMENTA U BOSNI I HERCEGOVINI
IZMEU TEORIJE I PRIMJERA DOBRE PRAKSE
Sarajevo, oktobar 2006.
-
CES
Finnish Co-operation in the Education Sector of Bosnia and
Herzegovina 2003 - 2006 Ministry of Foreign Affairs of Bosnia and
Herzegovina Ministry for Foreign Affairs of Finland
RAZVOJ KOLSKOG MENADMENTA U BOSNI I HERCEGOVINI
IZMEU TEORIJE I PRIMJERA DOBRE PRAKSE
Sarajevo, oktobar 2006.
-
RAZVOJ KOLSKOG MENADMENTA U BOSNI I HERCEGOVINI IZMEU TEORIJE I
PRIMJERA DOBRE PRAKSE
1. nerevidirano izdanje
Prvi dio knjige uredile su:
dr. Hasnija Muratovi i spc. Ediba Pozderovi,
a drugi dio prema tematskim podrujima uredili su:
kvalitet spc. Hariz Agi; komunikacija - Ljubica Juri; kolski
participativni menadment - Boris ekrlija; razvoj ljudskih resursa -
spc. Ediba Pozderovi; razvojni plan kole - dr. Hasnija
Muratovi.
Izdava: CES Programme
Finnish Co-operation in the Education Sector of Bosnia and
Herzegovina 2003 2006
Za izdavaa: Tuija Lauren
Lektor: Aida Kro
Grafiki dizajn i tehnika obrada: Ejub Hadiselimovi
tampa: tamparija Fojnica
Tira: 1300 promjeraka
U ovoj publikaciji su izraena miljenja autora, i Ministarstvo
vanjskih poslova Finske se ne moe smatrati odgovornim za eventualne
zakljuke donesene na temelju sadranih informacija.
Na osnovu Sporazuma o saradnji izmeu Finske i Bosne i
Hercegovine od 04.09.2003. godine, a odlukom Nadzornog odbora CES
programa, sljedee institucije, koje su bile partneri u
implementaciji CES programa imaju autorska i prava na tampanje ovih
publikacija: Pedagoki zavod RS u Banjoj Luci, Pedagoki zavod u
Tuzli, Pedagoki zavod u Mostaru i Zavod za kolstvo u Mostaru. Za
kopiranje ili reprodukciju ove publikacije ili nekog njenog dijela
mora se navesti izvor.
-------------------------------------------------- CIP -
Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 371.1 : 005.7] (075) RAZVOJ kolskog
menadmenta u Bosni i Hercegovini : izmeu teorije i primjera dobre
prakse. 1. nerevidirano izd. Sarajevo CES Programme Finish
Co-operation in the Education Sector of Bosnia and Hercegovina 2003
2006, 2006. - XV, 615 str. : ilustr. ; 24 cm Na vrhu nasl. str. :
Ministry of foreign Affairs of Bosnia and Hercegovina, Ministry of
foreign Affairs of Finland COBISS.BH-ID 15255814
--------------------------------------------------
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
v
ITAOCU Program saradnje Finske i Bosne i Hercegovine u sektoru
obrazovanja 2003. - 2006. (CES) je program podrke Finske obrazovnoj
reformi u Bosni i Hercegovini i zasniva se na prioritetima koje su
identificirala oba entiteta, a sa kojima se sloilo Ministarstvo
vanjskih poslova Finske. Nastao je na osnovu Sporazuma o saradnji
koji je potpisalo Vijee Ministara Bosne i Hercegovine i Ministar
vanjskih poslova Finske 04.09.2003. godine. Cilj programa je da
doprinese poboljanju kvaliteta obrazovanja u Bosni i Hercegovini
putem razvoja kreiranja obrazovne politike, administracije i
kolskog menadmenta, da bi se olakala implementacija reforme
obrazovanja u Bosni i Hercegovini. On predstavlja i nadogradnju i
proirenje dostignua prethodnog finskog programa (TEPD - Teacher
Education and Professional Development 2000. - 2003.) jer nastavlja
podrku inkluzivnom obrazovanju kao dijelu reforme obrazovanja.
Program je osmiljen sa ciljem da to vie koristi lokalne kapacitete
od samog poetka, i na taj nain omogui odrivost postignutih
rezultata. Nakon tri godine intenzivnih aktivnosti u cijeloj
zemlji, obilja materijala domaih i finskih eksperata, odlueno je da
se cijeli proces krunie serijom publikacija, za koje se smatra da e
biti od koristi svima onima koji poduzimaju napore za modernizaciju
kolstva u Bosni i Hercegovini. Vrijedan i marljiv rad svih koji su
bili ukljueni u Program CES, omoguio je da se ostavi znaajan
pismeni trag, za koji se nadamo da e koristiti svima koji ulau
napore za modernizaciju i poboljanje obrazovanja u Bosni i
Hercegovini. Veliku zahvalnost dugujemo, prije svega, Ministarstvu
vanjskih poslova Finske, koje je prepoznalo potrebe obrazovanja u
Bosni i Hercegovini, i odluilo pokrenuti Program saradnje Finske i
Bosne i Hercegovine u sektoru obrazovanja 2003. - 2006. (CES). Bez
njihovog razumijevanja, i uloenog novca, ostali bismo uskraeni za
saznanja iz oblasti obrazovne politike, administracije i menadmenta
(komponenta 1), i dva paralelna internacionalna postdiplomska
magistarska studija iz oblasti individualizacije i inkluzije u
obrazovanju (komponenta 2). CES ured zahvaljuje svim ministarstvima
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Pedagokim zavodima, kolama,
pojedincima koji su uzeli uea u aktivnostima komponente 1,
Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i Nastavnikom
fakultetu Univerziteta Demal Bijedi" u Mostaru na uspjenoj
realizaciji magistarskih studija. Na alost, svi oni koji su
uestvovali u aktivnostima CES programa, ne mogu se pojedinano
pomenuti, ali vjerujemo da e se njihovo prisustvo i zalaganje
osjetiti u buduim aktivnostima reforme kolstva, i u nekim buduim,
jo boljim i kvalitetnijim publikacijama.
Tuija Lauren, Voa tima, CES Edina Dmitrovi, Lokalni koordinator,
CES Pirkko Ohvo, Vii savjetnik za obrazovanje, CES
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
vii
PREDGOVOR
Ova knjiga nastala je kao rezultat realizacije Programa saradnje
Finske i Bosne i Hercegovine u sektoru obrazovanja (CES), u periodu
2003. 2006. godine. Program finansira Ministarstvo vanjskih poslova
Republike Finske, a provode ga Ministarstva obrazovanja u Bosni i
Hercegovini zajedno sa odgojno-obrazovnim institucijama i
profesionalcima svih nivoa obrazovnog sistema, uz pomo i saradnju
sa finskim obrazovnim ekspertima.
Knjiga predstavlja dio CES-ovog programa: RAZVOJ KOLSKOG
MENADMENTA.
U prvom dijelu knjige dat je pregled sadraja i proces izgradnje
kapaciteta za obuku u demokratskom kolskom menadmentu, obuku
kolskih menadment timova i kolskih razvojnih projekata u funkciji
promocije demokratskog kolskog menadmenta. U drugom dijelu su
izabrani i prilagoeni materijali koji su nastali tokom njihovog
provoenja. Oni su svrstani u pet tematskih podruja:
Kvalitet u koli Komunikacija kolski participativni menadment
Razvoj ljudskih resursa Razvojni plan kole
Prvi dio knjige uredile su dr. Hasnija Muratovi i spc. Ediba
Pozderovi, a drugi dio prema tematskim podrujima uredili su:
kvalitet - spc. Hariz Agi; komunikacija - Ljubica Juri; kolski
participativni menadment - Boris ekrlija; razvoj ljudskih resursa -
spc. Ediba Pozderovi; razvojni plan kole - dr. Hasnija
Muratovi.
Radi se o izabranim materijalima finskih i bosanskohercegovakih
eksperata na polju kolskog menadmenta koji su bili predavai i
voditelji radionica za vrijeme obuke. U knjizi su takoer ukljueni
individualni radovi trenera i kolskih menadment timova ili odabrani
dijelovi tih radova, vodeu rauna o kompaktnosti teme, te primjeri
iz Finske, sve to u funkciji povezivanja teorije i prakse, i
posebno promocije primjera dobre prakse i dijeljenja iskustava.
Na kraju su dati izvodi iz evaluacije programa, preporuke i
perspektive primjene i koritenja njegovih rezultata.
Sastavni dio knjige je CD koji sadri njen elektronski zapis,
instrumente za samoevaluaciju kole, Benchmarking, Uputstvo za
upravljanje projektnim ciklusom i Vodi za trenere, koji su nastali
za vrijeme obuke trenera i kolskih menadment timova, nekoliko
odabranih prezentacija trenera i kolskih menadment timova, 16
kolskih razvojnih projekata, te izvjetaj o ueu i uspjehu Finske u
PISA (Program for International Student Assessment), s namjerom da
poslui kao putokaz za ukljuivanje Bosne i Hercegovine u meunarodne
programe/ projekte u oblasti ocjenjivanja i, fotografije CES
aktivnosti.
Naa elja je da ova publikacija dospije do svih kola i obrazovnih
profesionalaca u Bosni i Hercegovini i da bude osnova za dalji
razvoj kolskog menadmenta u naoj sredini.
Zahvaljujemo se svim uesnicima CES programa na postignutim
rezultatima i dragocjenim materijalima, te razmjeni iskustava i
novim saznanjima u vezi s razvojem kolskog menadmenta. Svi oni nisu
mogli nai mjesto u ovoj knjizi, ali e, kao to je to rekao jedan od
uesnika Programa, ostati zapisani u njegovoj glavi, s vrstim
opredjeljenjem da neke od njih uskoro realizuje u koli.
Zahvaljujemo se ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini
koji su podrali CES program i aktivno uestvovali u pojedinim
njegovim dijelovima. Posebnu zahvalnost dugujemo Pedagokom zavodu u
Tuzli, Pedagokom zavodu u Banja Luci, Pedagokom zavodu u Mostaru i
Zavodu za
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
viii
kolstvo u Mostaru za nesebinu podrku u organizaciji, provoenju i
evaluaciji kolskog menadmenta, te njihovoj spremnosti da odre i ire
njegove rezultate.
U ovoj publikaciji su izraena miljenja autora, i Ministarstvo
vanjskih poslova Finske se ne moe smatrati odgovornim za eventualne
zakljuke donesene na temelju sadranih informacija.
Sarajevo, oktobar 2006.
Ureivaki odbor
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
ix
Dr. Hasnija Muratovi
RAZVOJ KOLSKOG MENADMENTA U BOSNI I HERCEGOVINI I CES PROGRAM
Uvod U Bosni i Hercegovini obrazovanje je u procesu promjena. Uz
konsenzus svih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini, ciljevi
reforme obrazovanja naznaeni su u vie dokumenata. Kljuni dokument
je Reforma obrazovanja - Poruka graanima Bosne i Hercegovine
(2002). U njemu su definirani ciljevi reforme obrazovanja u formi
pet obeanja i aktivnosti koje treba provesti do 2010. godine. Jedno
od obeanja odnosi se na modernizaciju i jaanje kapaciteta u
obrazovnom menadmentu.
Na osnovu tog dokumenta razvijeno je vie dokumenata koji se
konkretnije bave reformom obrazovanja: PRSP - Srednjorona razvojna
strategija Bosne i Hercegovine (2004 2007.), Strategija integracije
Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (2006) i dr.
Meunarodna zajednica podrava odvijanje procesa reforme
obrazovanja kroz razliite projekte, ali je do sada bilo malo
projekata fokusiranih na razvoj kolskog menadmenta. Jedan od
najznaajnijih doprinosa u tom domenu je Program saradnje Finske u
obrazovnom sektoru Bosne i Hercegovine (CES), u periodu 2003 2006.
godine. Glavni cilj CES programa je dostizanje neophodne
koherencije izmeu kreiranja obrazovne politike, zakonodavstva i
administracije za konzistentno provoenje reforme obrazovanja u
Bosni i Hercegovini i njeno ukljuivanje u evropske integracione
tokove.
Program se sastoji od dvije potkomponente:
Obrazovna politika i administracija Inkluzivno obrazovanje.
Komponenta Obrazovna politika i administracija je fokusirana na
razvoj kapaciteta za promjene u kolskom menadmentu i to posebno na
nivou kole, promoviui demokratski kolski menadment 1. Glavna
aktivnost CES programa u podruju obrazovne politike i
administracije bila je sistematina obuka tokom rada za kolsku
upravu u pogledu pruanja podrke reformi obrazovanja. Obuka se
provodila na dva nivoa :
- razvoj kapaciteta na kantonalnom i entitetskom nivou - i jo
vie, razvoj kapaciteta na nivou kole, ukljuujui i kreiranje kolskih
razvojnih
projekata.
CES program je promovisao i podrao pristup koji odraava potrebe
i oekivanja kole, kolskih direktora, nastavnika, uenika i njihovih
roditelja u kontekstu reformskih ciljeva i time dao veoma znaajan
doprinos procesu reforme obrazovanja "odozdo prema gore" u Bosni i
Hercegovini.
1 kolski menadment usklaivanje ljudskih i materijalnih
potencijala u procesu organiziranja, planiranja, voenja i
kontrola odgoja i obrazovanja da bi se efektivno, efikasno i
ekonomino postigli ciljevi obrazovne djelatnosti , od nivoa drave
do nivoa odgojno-obrazovne ustanove. Njegov najvei izazov su
menadment znanja i ideja ljudskog potencijala u odgoju i
obrazovanju.
Demokratski kolski menadment se zasniva na saradnji,
konsultacijama, prijedlozima lanova organizacije ili pojedinih
timova, aktivnom ueu u donoenju odluka i njihovom provoenju i
evaluaciji, profesionalizmu, meusobnom uvaavanju i partnerskim
odnosima unutar kole i kole sa njenim okruenjem.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
x
U tom smislu oekivati je da e rezultati CES programa biti izvor
informacija za promiljanje stratekog razvoja obrazovanja na svim
nivoima i spona za projekt "Razvoj institucija i kapaciteta u
obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine na postojeim nivoima
upravljanja obrazovnim sistemom, ukljuujui i strukture razvoja na
nivou Bosne i Hercegovine, a koji je Evropska unija predstavila
obrazovnoj javnosti u julu 2006. godine.
Reforma obrazovanja i kola Svrha reforme obrazovanja je
modernizacija svih nivoa obrazovnog sistema, njihovo meusobno
usklaivanje i usklaivanje sa meunarodno priznatim standardima i
potrebama trita rada. U fokusu panje je modernizacija nastavnog
plana i programa, ocjenjivanje i certifikacija uenika i nastavnika,
uz odgovarajue opremanje kola, a naroito u pogledu primjene i
koritenja modernih ICT.Takoer, planirano je poboljanje kvaliteta
menadment prakse da bi se osiguralo upravljanje, voenje i
organizovanje kole na moderan, demokratski i inkluzivan nain. U
okviru toga predvien je razvoj odgovarajueg i savremenog modela
obrazovnog menadmenta i menadment struktura, i razvoj i
implementacija sistema obuke za kolsko osoblje i lanove kolskih
odbora.
Sticajem okolnosti, proces reforme obrazovanja u Bosni i
Hercegovini, u cjelini, odvija se suvie sporo, Ima vie razloga
tome, a glavni su :
asimetrinost u upravljanju u obrazovanju (u Federaciji BiH
obrazovanje je decentralizirano, a u Republici Srpskoj
centralizirano).
nepostojanje konzistentne obrazovne politike i odgovornosti u
bivem centraliziranom sistemu, obrazovanje je smatrano potronjom,
pa nije ni bilo potrebe za planiranjem. Takav pristup obrazovanju
zadrao se sve do danas, iako se
okruenje itekako promijenilo nedostatak materijalnih sredstava
otpor promjenama.
U Bosni i Hercegovini ima 599 osnovnih kola koje pohaa 386 230
uenika. U kolama je zaposleno 23 219 nastavnika, a broj nenastavnog
osoblja je 1271.
U skladu sa obeanjima iz osnovnog reformskog dokumenta, reforma
obrazovanja je ula u osnovnu kolu. Obavezno obrazovanje produeno je
sa osam na devet godina, nastavni planovi i programi su dijelom
modernizirani u pogledu izbora sadraja i metodologije poduavanja,
uvodi se inkluzija u obrazovanje, dio nastavnika je proao obuku za
primjenu novih nastavnih planova i programa. Ali, to nije bio
sistematian pristup, nije osigurana odgovarajua infrastruktura i
potrebna logistika, obrazovna administracija teko prati reformske
korake, pa je ostvarivanje reformskih promjena uglavnom spalo na
plea direktora kole i nastavnike. Naravno, tu treba dodati i uenike
i njihove roditelje.
to se tie razvoja menadmenta u obrazovanju, u Bosni i
Hercegovini su zakonska rjeenja i praksa velikim dijelom naslijee
iz predratnog perioda centraliziranog obrazovnog sistema ili su
ogranieni nedostatkom konsenzusa u kreiranju obrazovne politike na
dravnom nivou, te odgovarajuih zakonskih propisa i struktura koje e
podrati razvoj obrazovanja i ukljuivanje nae drave u EU. To se
odrazilo i na menadment na nivou kole. Pojedini kantoni, odnosno
podruja pokuavaju razviti kolski menadment na razliite naine: putem
stalnih radnih grupa uz direktore kola kolski menadment timovi,
kroz blisku saradnju i kontakte pedagokih zavoda i kola, ili pomou
razliitih oblika obuke u okviru stalnog profesionalnog usavravanja
nastavnika i drugog osoblja u koli. Nedostatak ekspertize za
provoenje obuke, fragmentarnost u pristupu i nedostatak
finansijskih sredstava su glavni razlozi veoma skromnih rezultata i
napredovanja kola u tom pogledu.
Dakle, upravljanje i rukovoenje na nivou obrazovnog sistema su
skoro nedirnuti procesom reforme. To se takoer velikim dijelom
odnosi i na menadment kole rukovoenje i na menadment
odgojno-obrazovnog procesa odnosno voenje s aspekta direktora kola.
Direktori
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
xi
kola u Bosni i Hercegovini su u odnosu na nastavnike, mnogo
manje ukljueni u proces profesionalnog usavravanja. Osnovni razlog
tome je to su to uglavnom linosti sa odgovarajuom politikom
pozadinom, i sa najee, ogranienim mandatom na poziciji
direktora.
Planiranje i programiranje rada na nivou kole vri se preteno po
metodologiji koja potie iz biveg centraliziranog obrazovnog
sistema. kole nemaju svoje planove razvoja.
U takvim okolnostima CES program se prihvatio veoma delikatnog
zadataka da doprinese promjeni kulture kole kroz razvoj
demokratskog kolskog menadmenta, te stvaranja i dijeljenja
iskustava dobre prakse, imajui na umu da je kvalitetan menadment na
nivou kole glavni oslonac za razvoj obrazovanja i pribliavanje
meunarodno priznatim obrazovnim standardima.
Razvoj kolskog menadmenta i CES program CES program pomae razvoj
kolskog menadmenta u osnovnim kolama u Bosni i Hercegovini,
uvaavajui njegove postojee vrijednosti, pozitivna iskustva iz
Finske i drugih zemalja. Polazite je da kolski menadment nije vie
samo pitanje rukovoenja kolom, nego istovremeno i pitanje
poboljanja kvaliteta kole i njene humanizacije. S toga su u fokusu
panje odrednice kvalitetne kole, uz promociju:
produktivnih pojedinaca u koli i stvaranje kolskih menadment
timova, uenika i njihovih potreba kao vanog subjekta kolskog
menadmenta direktora kole kao kljune osobe kolskog menadmenta,
razvoj njegovih kompetencija uloge roditelja i njihovog ireg
ukljuivanja u rad i ivot kole saradnje kole sa lokalnom zajednicom
saradnje kola i obrazovnih profesionalaca meusobno, njihovo
umreavanje radi dijeljenja
iskustva i uenja jednih od drugih.
Kako je demokratski kolski menadment dominantno proces, u skladu
s tim, obuka je provedena u dvije faze:
1. Obuka za razvoj kapaciteta u demokratskom kolskom menadmentu
2. Obuka kolskih menadment timova u demokratskom kolskom
menadmentu.
U okviru obuke kreirani su kolski razvojni projekti koji
promoviu demokratski kolski menadment i uvedeno kolsko razvojno
planiranje.
kolsko razvojno planiranje uvedeno je nasuprot postojeem
pristupu planiranju i programiranju rada kole, odnosno nainu izrade
i sadraja godinjeg programa kole.
U mnogim zemljama ono se provodi da uenici dobiju najbolje mogue
prilike za uenje u koli i da kolska zajednica ima viziju onog to
eli da dostigne za sve uenike.
Svrha planiranja je da promovie kolaborativni pristup kao
sredstvo za identifikaciju uenikih potreba i odgovarajuih odgovora
na njih, da se izgradi kapacitet kola da implementiraju razvojno
planiranje kao sredstvo poboljanja sopstvenog kvaliteta i kvaliteta
obrazovnog sistema iji su one integralni dio...
Taj proces ohrabruje direktore kola, nastavnike da rade kao tim.
On takoer ohrabruje i Upravni/ kolski odbor, roditelje i uenike da
ine zajednike doprinose uspjehu kole.
Sve kole moraju pripremiti i implementirati dokument kolskog
razvojnog plana kojim se ustanovljuje strateki pogled kole, izjava
o kolskoj politici i njeno razvojno planiranje. Svake godine kola
pregleda neke aspekte kurikuluma i svoje organizacije da vidi koji
plan i politike mogu odgovoriti potrebama uenika. Ako kola ne moe
odmah odgovoriti svim potrebama, neophodno je odrediti prioritete.
Tamo gdje je to potrebno, postavljaju se novi ciljevi i dogovara
put njihovog ostvarivanja. Plan promjena i poboljanje kvaliteta
kole se prati i ocjenjuje. Donoenje kolskog razvojnog plana je
odgovornost Upravnog/ kolskog odbora, a za njegovu implementaciju
odgovoran je direktor.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
xii
U okviru CES obuke kole odnosno kolski menadment timovi su kroz
izradu vie kolskih razvojnih planova ponudili obrazac njegove
strukture, te profilirali taj dokument kao bazini za razvoj kole i
kao polazite za nove pristupe za cjelokupni razvoj obrazovanja.
Kako je ovo veoma zahtjevan zadatak, potrebno je vie vremena i
ekspertize. Odatle i potreba da se zapoeti posao nastavi sve do
ustanovljavanja modela kolskog razvojnog plana , prihvatljivog u
bosanskohercegovakoj obrazovnoj sredini.
Kako je za unapreivanje sistema obrazovanja nuan razvoj kola kao
profesionalnih zajednica za uenje, potrebni su planovi
institucionalnog razvoja, zaposlenih u koli i individualni planovi
razvoja. U decentraliziranom obrazovanju upravljanje treba
provoditi prema ciljevima i postignuima. U takvom okruenju ,
direktori kola imaju kljunu ulogu u podsticanju i predvoenju tih
promjena. Nepostojanje institucionalizovanog obrazovanja za
direktore kola, te nedovoljan stepen ovlasti koji se odnose na
upravljanje i rukovoenje kolom, upuuje na potrebu razvoja i
donoenja programa za osposobljavanje direktora kola i lanova
kolskih menadment timova, te ostalih zainteresiranih nastavnika,
kao potencijalnih kandidata da postanu dio te strukture. Programi i
obrazovni materijali razvijeni u okviru CES-ove obuke za
demokratski kolski menadment mogu veoma korisno tome posluiti.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
xiii
CES PROGRAM: Svrha, ciljevi, postignua Program saradnje Finske u
sektoru obrazovanja u Bosni i Hercegovini (CES) provodi se u
periodu 2003-2006.godine. Svrha programa je da prua podrku reformi
obrazovanja u Bosni i Hercegovini putem izgradnje kapaciteta u:
obrazovnoj politici obrazovnoj administraciji menadmentu kola
inkluzivnom obrazovanju.
Ciljevi programa su:
Koherentni procesi obrazovne politike u Bosni i Hercegovini
Koordiniran obrazovni menadment u Bosni i Hercegovini Poboljanje
profesionalizma u sektoru obrazovanja, s aspekta kolskog menadmenta
i
inkluzije u obrazovanju Efikasna i djelotvorna obrazovna
administracija Reforma obrazovanja u Bosni I Hercegovini odvija se
u skladu s obrazovnim standardima u
zemljama Evropske unije.
Program se implementirao u dvije komponente:
Komponenta 1. Obrazovna politika, administracija i planiranje
Komponenta 2. Inkluzivno obrazovanje.
Glavne aktivnosti i rezultati:
Komponenta 1. 1) Tri seminara o razvoju obrazovne politike za
bosanskohercegovake ministre obrazovanja,
njihove pomonike i savjetnike;
2) Program obuke na radnom mjestu iz obrazovne administracije i
planiranja za 44 profesionalaca iz ministarstava obrazovanja i
pedagokih zavoda irom Bosne i Hercegovine;
3) Izgradnja kapaciteta iz demokratskog kolskog menadmenta koja
ukljuuje (a) obuku 47 trenera i (b) obuku kolskih direktora/kolskih
menadment timova u 241 osnovnoj koli, za 723 uesnika;
4) kolski razvojni projekti kojim se promovira demokratski
kolski menadment. CES-ov grant u iznosu od 3500 KM dodijeljen je za
ukupno 16 kolskih projekata.
Komponenta 2. 1) Postdiplomski studiji iz individualizacije i
inkluzije u obrazovanju na univerzitetima u Banjoj Luci
i Mostaru, za ukupno 40 studenata
2) kolskih razvojnih projekata kojim se promovie inkluzivnost u
redovnoj nastavi u osnovnim kolama. CES-ov grant u iznosu od 3500
KM dodijeljen je za ukupno 14 kolskih projekata.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
xiv
U CES aktivnostima bila su angairana sva ministarstva
obrazovanja i pedagoki zavodi , univerziteti u Banja Luci, Mostaru,
Sarajevu i Tuzli i kolski menadment timovi iz osnovnih kola irom
Bosne i Hercegovine. Time je ostvareno uee i meusobna povezanost
obrazovnih aktera odgovornih za kreiranje i donoenje obrazovne
politike i njenu implementaciju to je osnovni uslov za uspjeno
provoenje reforme obrazovanja. Koritene su saradnike metode rada,
analize situacija, kombiniranje teorije i prakse, koritenja
povratnih informacija, umreavanja i interakcija kole i zajednice
putem projekata, kao i umreavanje i interakcija kole i
univerziteta.
U projektu je iroko koriteno finsko iskustvo u razvoju
kvalitetnog obrazovanja.
Uz pomo lokalnih strunjaka CES program je kreirao Web stranicu
koja je posluila kao platforma za mentorstvo i razmjenu iskustava
meu uesnicima projekta i ire.
Posebno treba istaknuti da je kroz Potkomponentu 1.3, CES
program promovisao i podrao pristup koji odraava potrebe i
oekivanja kole, kolskih direktora, nastavnika, uenika i njihovih
roditelja i time dao veoma znaajan doprinos reformi obrazovanja
odozdo prema gore u Bosni i Hercegovini. Obukom trenera, a zatim
obukom kolskih menadment timova stvorena je kritina masa reformski
orijentisanih i profesionalno usavrenih direktora kola i
nastavnika
CES program finansira Vlada Finske, a provodi ga Konzorcij
Univerziteta u Jyvskyli, Univerziteta u Joensuu i Univerziteta u
Oslu. On ini drugu fazu podrke Finske obrazovnom sektoru Bosne i
Hercegovine. Prva faza Programa saradnje (TEPD) provedena je u
periodu 2000- 2003. godine i ona je bila uglavnom orijentisana na
jaanje kapaciteta u inkluzivnom obrazovanju.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini
xv
Sadraj: ITAOCU
...........................................................................................................................................................v
PREDGOVOR
..................................................................................................................................................vii
CES PROGRAM: Svrha, ciljevi,
postignua................................................................................................xiii
KOLSKI
MENADMENT.................................................................................................................................1
1. KOLSKI
MENADMENT..........................................................................................................................................2
2. KOLSKI MENADMENT: SADRAJ I PROCES
.....................................................................................................5
2.1. Razvoj kapaciteta obuke u demokratskom kolskom
menadmentu...................................................................5
2.2. Obuka kolskih menadment timova u demokratskom kolskom
menadmentu .............................................49 2.3.
Razvojne napredne sesije za trenere
..............................................................................................................
115 2.4. Obuka kolskih menadment timova u demokratskom kolskom
menadmentu ............................................ 134
KOLSKI RAZVOJNI PROJEKTI
.................................................................................................................181
3. KOLSKI RAZVOJNI
PROJEKTI............................................................................................................................
182
KVALITET U KOLI
......................................................................................................................................225
4. KVALITET U KOLI
................................................................................................................................................
226
4.1. Teorijske
osnove..............................................................................................................................................
227 4.2. Primjeri dobre
prakse.......................................................................................................................................
270
KOMUNIKACIJA............................................................................................................................................303
5. KOMUNIKACIJA
.....................................................................................................................................................
304
5.1. Teorijski
dio.....................................................................................................................................................
304 5.2. Primjeri dobre
prakse.......................................................................................................................................
323
KOLSKI PARTICIPATIVNI MENADMENT
...............................................................................................363
6. KOLSKI PARTICIPATIVNI
MENADMENT..........................................................................................................
364
6.1. Teorijske
osnove..............................................................................................................................................
364 6.2. Individualni rad trenera
CES-a.........................................................................................................................
365 6.3. Primjeri dobre
prakse.......................................................................................................................................
405
RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
...................................................................................................................443
7. RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA
.............................................................................................................................
444
7.1. Teorijske
osnove..............................................................................................................................................
444 7.2. Primjeri dobre
prakse.......................................................................................................................................
472 7.3. Reciprono uenje kola i
trenera....................................................................................................................
516
RAZVOJNI PLAN KOLE
.............................................................................................................................541
8. RAZVOJNI PLAN KOLE
.......................................................................................................................................
542
8.1. Teorijske
osnove..............................................................................................................................................
543 8.2. Primjeri dobre
prakse.......................................................................................................................................
570
THE DEVELOPMENT OF SCHOOL MANAGEMENT IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
AND THE CES
PROGRAMME............................................................................................................................609
9. THE DEVELOPMENT OF SCHOOL MANAGEMENT IN BOSNIA AND
HERZEGOVINA AND THE CES
PROGRAMME.........................................................................................................................................
610
CES-PROGRAM: Purpose, goals, achievements
......................................................................................614
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini KOLSKI
MENADMENT
1
KOLSKI MENADMENT
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 1. KOLSKI
MENADMENT
2
1. KOLSKI MENADMENT U ovom poglavlju date su bitne informacije i
podaci o: zajednikim aktivnostima i postignuima uesnika
potkomponente kolski menadment, podjeli iskustava izmeu finskih
eksperata i bosanskohercegovakih obrazovnih profesionalaca, te
perspektivi demokratskog kolskog menadmenta u naoj obrazovnoj
sredini.
Izvoenje potkomponente aktivno su podrali pedagoki zavodi u
Tuzli i Banjoj Luci i Zavod za kolstvo u Mostaru, a glavni partner
CES programa za realizaciju kolskog menadmenta bio je Pedagoki
zavod u Tuzli.
Program saradnje Finske u obrazovnom sektoru Bosne i Hercegovine
(CES ), u periodu 2003 2006. godine, zasniva se na prioritetima
koje su kroz ekspertski rad, zajedno identificirale obrazovne
vlasti u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo inostranih poslova
Finske. Osnovni cilj Programa je da doprinese poboljanju kvaliteta
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, podravajui strukture razvoja na
nivoima obrazovne politike, administracije i kolskog menadmenta u
procesu reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
U fokusu Programa bila je modernizacija i jaanje kapaciteta
kolskog menadmenta, zasnovanog na principima demokratizacije
obrazovanja. U okviru toga razvijen je model obuke za demokratski
kolski menadment koji je pilotiran u dvije faze, kroz obuku trenera
i obuku kolskih menadment timova koju su proveli CES-ovi treneri
irom Bosne i Hercegovine. Takoer, podran je i razvoj kolskih
projekata usmjerenih na prioritetne potrebe razvoja obrazovnog
osoblja u koli, promociji participativnog menadmenta, poboljanje
komunikacije unutar kole i izmeu kole i njenog blieg i daljeg
okruenja, razumijevanju stratekog razvoja zasnovanog na koli i
potrebe modernizacije godinjeg programa rada kole, te procesa
evaluacije i samoevaluacije, sve na putu dostizanja kvalitetne
(efikasne, efektivne i racionalne) kole.
Obuka kolskih menadment timova iz demokratskog kolskog
menadmenta promovira kljunu sponu izmeu dugoronog kolskog razvojnog
plana i godinjeg planiranja rada: timski rad u koli, aktivnu
interakciju kole sa zajednicom, roditeljima i uenicima,
kontinuiranu samoevaluaciju i koritenje ICT radi unapreenja
komunikacija. Na taj nain stvorena je kritina masa trenera i kola
koji mogu podrati dalje irenje obuke i razvoj kolskog menadmenta i
biti aktivni sudionik procesa reforme obrazovanja.
Prvo je provedena analiza potreba za obukom. Zatim su, u skladu
sa iskazanim potrebama, razvijeni programi obuke trenera i kolskih
menadment timova. Definisanje procedura i kriterija za selekciju
trenera i kola, kao i sam izbor, provedeni su uz iroko uee i
konsultaciju partnera i obrazovnih profesionalaca u Bosni i
Hercegovini.
Potencijalni treneri odabrani su putem javnog konkursa, a kole
su predloili ministri obrazovanja u Bosni i Hercegovini. U
trenerskoj grupi bili su zastupljeni razliiti profili: direktori
kola, kolski pedagozi, nastavnici osnovnih i srednjih kola,
univerzitetski saradnici i nastavnici, savjetnici / nadzornici u
pedagokim zavodima, zaposlenici u nevladinom sektoru, to je sve
odraavalo sliku javnosti zainteresirane za promjene u koli. Tokom
obuke kandidata dolo je do pozitivnih promjena, kako u konceptu
njihovog pristupa i odgovornosti, tako i u smislu razvoja
trenerskih sposobnosti i sticanju novih znanja i vjetina.
Uoen je progres u sticanju socijalnih kompetencija, druenja,
saradnje, razmjene informacija i zajednikog uenja. Sve ovo omoguilo
je formiranje CES-ovih mijeanih trenerskih timova (prema razliitim
etnikim, spolnim, lokacijskim i iskustvenim karakteristikama). Kod
svakog pojedinca preovladao je smisao za saradnju, timski rad i
profesionalizam. Ovo je bio odlian temelj za rad na obuci kolskih
menadment timova u demokratskom menadmentu.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 1. KOLSKI
MENADMENT
3
Prvi trening za obuku kolskih menadment timova bio je u Bihau.
Uz evaluatore bili su predstavljeni i monitori iz Pedagokog zavoda
u Tuzli, kao partnera. Gledajui sa tadanjeg aspekta sve je bilo
korektno izvedeno: priprema, timski rad, medijska promocija,
kooperativni uesnici, prezentacije i radionice veoma kvalitetno
pripremljene. Posebna vrijednost bila je to su treneri iz Republike
Srpske vrlo toplo prihvaeni... Iskustvo iz Bihaa sluilo je kao
pozitivna paradigma za budue treninge i postalo motorna snaga za
trenere, monitore, evaluatore i menadment CES programa. Potrebno je
spomenuti u pozitivnom kontekstu i tim trenera iz Bugojna koji su
imali teku grupu iz podijeljenih kola dvije kole pod jednim krovom,
ali su svojim pristupom i umijeem stvorili prijatno-pozitivnu
atmosferu . Jedinstvena je ocjena uesnika da je obuka demokratskog
kolskog menadmenta ojaala kolske kapacitete ne samo iz menadmenta,
nego je zahvaena cjelina kole kao organizacije, ali je i obrazovni
sistem podstaknut na promjene...
Iz izvjetaja o monitoringu demokratskog kolskog menadmenta,
Tuzla, decembar 2005.
Ukupan broj od ezdeset trenera (1 : 20 osnovnih kola) pohaao je
intenzivnu obuku u trajanju od jedne sedmice o tome kako poduavati
demokratski kolski menadment. Potom su radili u timovima na obuci
lanova kolskih menadment timova. Svaki tim trenera je izveo obuku u
trajanju od jedne sedmice, za 30 uesnika, (po tri uesnika iz 10
kola.).
U obuci je koriten koncept situacionog uenja nastalog kao
produkt aktivnosti osobe/a kroz procese kontakt perioda i
individualnog rada. Uenje se gradilo reciprono kroz transmisiju
znanja i vjetina uenja jednih od drugih. Metodi koji su koriteni za
rad su rad u grupama, analiza, sumiranje i prezentiranje.
Proces obuke je bio kontinuirano praen i vrednovan, ukljuujui i
samoevaluaciju.
Tokom obuke proizvedeno je vie prirunika i vodia. Treneri i
kolski timovi pisali su individualne radove na odreene teme,
razvijali zajednike individualne radove koje su zatim prezentovali
i evaluirali, obavljeno je vie studijskih posjeta, sve to uz
odgovarajuu obuku i koritenje ICT i benchmarking metoda. Vano je
istaknuti da su svi materijali obuke dokumentovani i sauvani da bi
kao takvi mogli posluiti za dalje irenje i usavravanje obuke,
razmjenu iskustava izmeu nivoa obrazovnog sistema i razvoj kolskog
menadmenta u cjelini.
CES program pomogao je u obezbjeivanju:
radionica i materijala seminara olakica facilitacije u
razvijanju prijedloga akcionog istraivanja povezanog sa
implementacijom planova razvoja kola, razmjenom
posjeta meu kolama na nivou kantona i entiteta.
U tako stvorenom ozraju uspjeno su provedena dva ciklusa obuke
kolskih menadment timova, 21 kurs sa ukupno 723 polaznika iz 241
kole. Kako u Bosni i Hercegovini ima 599 osnovnih kola (u F BiH
381, u RS 202 i u Brko DC 16 kola)*, obukom je, dakle, obuhvaena
skoro jedna treina kola. Tom broju kola treba dodati i kole koje su
uestvovale u odabiru i kasnije u procesu razvoja i implementacije
kolskih razvojnih projekata, usmjerenih na promociju demokratskog
kolskog menadmenta. Stvorena je kritina masa trenera i kolskih
menadment timova involviranih u sadraj i proces razvoja kolskog
menadmenta (meu njima je velik broj direktora kola), kao kljunih
faktora za provoenje reforme obrazovanja.
Oekivati je da e kolski menadment timovi olakati proces izrade
plana kolskog razvoja u uskoj saradnji sa roditeljima i zajednicom.
kole e potom biti u stanju da dostave prijedloge za izradu novih
pilot-pristupa kolskom razvoju, ukljuujui nekoliko meusobno
povezanih komponenti kao to su izjave o viziji/ misiji kole, razvoj
kurikuluma zasnovanog na koli,
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 1. KOLSKI
MENADMENT
4
profesionalni razvoj na individualnom i institucionalnom planu,
razvoj menadmenta zasnovanog na koli i dr., sve to razvijajui u
skladu i unutar stratekog razvoja obrazovnog sistema iji je ona
integralni dio.
Dakle, CES-ov program razvoja kolskog menadmenta promovisao je
pristup stratekom planiranju odozdo prema gore to je u kombinaciji
sa pristupom od vrha prema dolje neophodan uslov za uspjenu
implementaciju bilo koje reforme obrazovanja. S druge strane, tu je
i doprinos ravnomjernoj zastupljenosti korisnika u obuci, te
umreavanju institucija i strunjaka to je nasuna potreba nae zemlje
u procesu reforme obrazovanja kako bi se stvorila osnova za
koherentan i sistemski razvoj i osnaila njena uloga u vremenu
tendencije smanjenja participacije meunarodne zajednice u tom
procesu.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
5
2. KOLSKI MENADMENT: SADRAJ I PROCES Cilj: Implementacija
participativnog menadmenta i kvalificirane administracije u kolama
koji mogu odgovoriti izazovima obrazovne reforme u Bosni i
Hercegovini
Sadraj :
identifikacija potreba za jaanje kapaciteta u demokratskom
kolskom menadmentu, izrada kurikuluma za trenere i kolske menadment
timove trening obuka trenera i kolskih menadment timova izrada
materijala (knjige i CD) za obuku trenera i kolskih menadment
timova
Aktivnosti:
47 trenera iz cijele BiH, planiraju, organiziraju,
implementiraju i evaluiraju trening obuku usluge podrke kroz ICT za
trenere i kolske menadment timove usluge podrke za trenere od
strane PZ Tuzla usluge podrke kolama od strane trenera monitoring
od strane PZ Tuzla i Banja Luka
kolski menadment u CES-ovom programu realiziran je kroz: 1.
Razvoj kolskog menadmenta
2. kolski razvojni projekti
Razvoj kolskog menadmenta provodio se u dvije faze:
Faza 1. Razvoj kapaciteta obuke u demokratskom kolskom
menadmentu - Obuka trenera Faza 2. Trening kolskih menadment timova
u demokratskom kolskom
menadmentu
2.1. RAZVOJ KAPACITETA OBUKE U DEMOKRATSKOM KOLSKOM
MENADMENTU
U prvoj polovini 2004. godine definisane su procedure i
kriteriji za selekciju kola koje e uestvovati u obuci i upueno
pismo ministrima obrazovanja u Bosni i Hercegovini da imenuju kole
u skladu sa datim kriterijima. Zatim je CES ov tim u saradnji sa
Radnom grupom za obrazovnu administraciju i planiranje i Pedagokim
zavodom u Tuzli izvrio selekciju kola za prvi ciklus obuke.
U drugoj polovini 2004. godine definisane su procedure i
kriteriji za selekciju trenera i objavljen konkurs u tri dnevne
novine.
Evaluacija aplikanata i selekcija uesnika za obuku trenera
zavrena je u martu 2005. godine.
Nakon toga, radilo se na procjeni potreba obuke i elaboraciji
okvirnog kurikuluma i materijala za obuku.
Obuka trenera provedena je u tri kontakt sesije i kroz
individualni rad u periodu april juni/2005.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
6
U periodu juni juli, 2005. finaliziran je okvirni kurikulum za
obuku kolskih menadment timova i tampana tri prirunika i CD- rom za
trenere.
Identifikacija potreba za jaanje kapaciteta kroz trening iz
demokratskog kolskog menadmenta, obuhvatila je uzorak od 96 kola iz
cijele BiH, i bila je baza za izradu kurikuluma obje
potkomponente.
Kurikulum za trenere sastojao se iz tri modula sa ukupnim fondom
od 75 sati. Kao rezultat treninga, nastali su individualni radovi
trenera sa slijedeim sadrajem:
Godinje kolsko planiranje Plan razvoja ljudskih resursa
Komunikacija u koli Rad kolskog direktora Participativne strukture
menadmenta Kvalitet kolskog rada.
47 trenera obuhvata strunjake iz kola, ministarstava
obrazovanja, pedagokih zavoda i univerziteta. Finalni produkti ove
potkomponente su: okvirni kurikulum za kolske menadment timove,
prirunik za kolske menadment timove i vodi za trenere. Nastali su
uz saradnju trenera i svih pedagokih zavoda u BiH, kao partnera
CES-a.
Kurikulum za kolske menadment timove sastoji se takoer iz tri
modula sa ukupnim fondom od 60 sati. Trening za kolske menadment
timove odvijao se u dva ciklusa i obuhvatio je 21 kursom obuke
ukupno 241 kolu irom Bosne i Hercegovine.
Finalni produkti ove potkomponente su: Analiza potreba obuke u
vezi sa kreiranjem demokratskog kolskog menadmenta, okvirni
kurikulum za kolske menadment timove, prirunik za kolske menadment
timove i vodi za trenere, nastali kao rezultat saradnje trenera i
svih pedagokih zavoda u BiH, kao partnera CES-a.
2.1.1. OPIS PROCEDURE ZA ODABIR OSNOVNIH KOLA KOJE E SE OBUAVATI
CES program u saradnji sa Pedagokim zavodom iz Tuzle, poinje sa
obukom osnovnih kola iz demokratskog kolskog menadmenta irom Bosne
i Hercegovine, i to prvi ciklus od 113 kola u jesen 2005. godine i
drugi ciklus od preostalih 128 kola u proljee 2006. godine.
Osnovne kole koje e proi kroz obuku odabrane su u saradnji sa
ministarstvima obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Od svakog
ministarstva trailo se da identificira i, u pismenom obliku,
predloi nekoliko kola koje zadovoljavaju zadate kriterije. Ovaj
pismeni prijedlog se, takoer, smatra odobrenjem ministarstva da ove
kole uestvuju u programu obuke. CES Program je izvrio finalni
odabir izmeu ovih predloenih kola.
Procedura za odabir i raspored su sljedei:
1. Do 20.06.2005. godine, od ministarstava obrazovanja se trai
da identificiraju i predloe odreeni broj osnovnih kola u svojoj
regiji izmeu kojih e se izvriti finalni odabir za obuke u 2005.
godini. Dati opi kriteriji za odabir su sljedei:
a. Prioritet imaju osnovne kole koje jo nisu uestvovale u bilo
kakvim obukama iz demokratskog kolskog menadmenta.
b. Trai se odgovarajui jednak broj osnovnih kola sa sljedeih
lokacija - kole u gradu/urbanom centru - kole u predgrau - Seoske
kole ili podrune kole u zabaenim oblastima
(Napomena: Za Republiku Srpsku se, takoer, naglaava regionalni
obuhvat cijelog entiteta.)
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
7
2. Od ministarstava se trai da do 20.06.2005 predaju svoje liste
predloenih osnovnih kola CES-ovom uredu u Sarajevu, putem faksa
(broj: 033-722 925) sa sljedeim informacijama:
- Klasifikacijom: grad/predgrae/seoska kola - Imenom kole -
Imenom direktora kole - Kontaktnim informacijama kole: adresom,
telefonom, faksom, elektronskom potom
Napomena: Pisani prijedlog iz ministarstva se smatra njihovim
odobrenjem da ove kole uestvuju u obuci.
3. Nakon to primi imena predloenih kola, CES program (CES-
Pedagoki zavod iz Tuzle) kontaktirat e kole i putem upitnika (=
prijavnog formulara) traiti dalje informacije koje su neophodne za
finalni odabir.
4. Komisija za tehniku evaluaciju* CES-a Pedagokog zavoda iz
Tuzle procijenit e predloene kole (na osnovu informacija koje e
dati kole putem svojih prijavnih formulara) u skladu sa sljedeim
specifinim kriterijima za odabir:
1. Dobra motivacija za obuku (obrazloenje kole bi trebala biti
zapisano u prijavnom formularu)
2. Spremnost da otponu sa obukom u septembru 2005. godine 3.
Odgovarajue grupiranje kola za obuke, kako je predloio Pedagoki
zavod iz Tuzle.
(Napomena: Pristup je taj da se na efikasan nain koristi mrea
obuenih trenera. Gdje bude potrebno, prelazit e se preko
entitetskih i kantonalnih granica
Na osnovu odgovora kola, komisija CES-a Pedagokog zavoda iz
Tuzle pripremit e prijedlog obuke za jesen 2005. godine, drugim
rijeima, nacrt lista kola u svakom kursu obuke. Ovaj prijedlog
obuke bit e predat Radnoj grupi na usvajanje.
5. Do 30.06.2005 , CES-ova Radna grupa za obrazovnu
administraciju i planiranje zavrit e proceduru odabira i usvojiti
listu kola koje e biti obuavane.
6. Do 15.07.2005 , ministarstva i odabrane kole e biti
informisane o odabiru i predloenom rasporedu obuke za jesen 2005.
godine.
Iz svake odabrane kole, pozvat e se tim od tri (3) osobe,
ukljuujui kolskog direktora. Svaki kurs obuke kola trajat e sedam
dana, a sastojat e se od 2 x 2 dana kontaktnog perioda i
individualnog rada izmeu njih. Kontakt periodi e se uglavnom
odravati za vrijeme vikenda.
SPECIFINI KRITERIJI ZA ODABIR KOLA A. Kriterij za motivaciju
Broj bodova 1. Ekspresije o organizaciji 5 - menadment ili
poboljanje kolskog menadmenta - reforma kole ili reforma
obrazovanja - kvalitet cijele kole 2. Ekspresije o poboljanju 3 -
procesa nastave - poboljanja i razvoja ljudskih resursa 3.
Ekspresije o neemu 1 - nisu jasne 4. Prazno 0 5. Impresije
direktora vezane za njegovo vlastito uenje B Kriteriji spremnost za
obuku u septembru Broj bodova - Da 1 - Ne 0 C. Kriteriji grupiranja
- ukljuivanje nekih drugih kola koje se nalaze u blizini
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
8
SPECIFINI KRITERIJI ZA ODABIR KOLA (uz kvalitativno mjerenje) A.
Kriterij za motivaciju Broj bodova 1. Ekspresije o organizaciji 5 -
menadment ili poboljanje kolskog menadmenta - reforma kole ili
reforma obrazovanja - kvalitet cijele kole Kvalitativno
mjerenje
- savremeno artikulisanje organizacione strukture kroz prizmu
menaderske vizije i strategije
- uestvovanje u obuci iz demokratskog menadmenta kole u svakom
pogledu moe donijeti kvalitetniju reformu obrazovanja i samo
pozitivne rezultate u radu kole
- sticanje novih znanja iz menadmenta u cilju sveukupnog
napretka u radu nae kole
2. Ekspresije o poboljanju 3 - procesa nastave - poboljanja
razvoja ljudskih resursa Kvalitativno mjerenje
- elja za permanentnim strunim usavravanjem - prilagoavanje i
osposobljavanje savremenim metodama obrazovanja
savremena kola ! - biti u tijeku novih zbivanja u pogledu
demokratije u odgojno obrazovnom radu
3. Ekspresije o neemu 1 - nisu jasne Kvalitativno mjerenje
- tokovi reforme obrazovanja
- sticanje i proirivanje novih saznanja - sticanje novih
saznanja 4. Prazno 0 5. Impresije direktora vezane za njegovo
vlastito uenje Kvalitativno mjerenje
- usavravanje u pravljenju projekata ako bi poboljali stanje u
obrazovanju
B Kriteriji spremnost za obuku u septembru Broj bodova - Da 1 -
Ne 0 C. Kriteriji grupiranja - ukljuivanje nekih drugih kola koje
se nalaze u blizini
kole koje su predloili ministri obrazovanja bile su u obavezi da
popune prijavni list.
Osnovne kole odabrane za 1. ciklus treninga, za sve trenerske
grupe RB KOLA MJESTO GRUPA 1 JU" Druga osnovna kola" Brko B 2 JU
"Trea osnovna kola" Brko B 3 JU "Peta osnovna kola" Brko B 4 JU
"esta osnovna kola" B. Polje Brezovo Polje B 5 JU "Sedma osnovna
kola" G.Rahi Gornji Rahi B 6 JU "Osma osnovna kola" Brka Brka B 7
JU "Deveta osnovna kola" Maoa Maoa B 8 JU "Deseta osnovna kola"
Bijela Bijela B 9 JU "Jedanaesta osnovna kola" Zovik Zovik B 10 JU
"Petnaesta osnovna kola" atorovii B 11 JU "Prva osnovna kola" Brko
B 12 JU "etvrta osnovna kola" Brko B 13 JU "Dvanaesta osnovna kola"
Ulice B
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
9
RB KOLA MJESTO GRUPA 14 Vrti "Naa djeca" Brko B 15 Osnovna
muzika kola Brko B 16 JU "Trinaesta osnovna kola" Brko B 17 JU
"etrnaesta osnovna kola" Krepi B RB KOLA MJESTO GRUPA 1 O "Fahrudin
Fahro Baelija" Gorade G 2 O "Husin ef, ozo" Gorade G 3 O
"Mehmedalija Mak Dizdar Vitkovii G 4 O "Hasan Turalo Brzi" Ilovaa G
5 O "Fadil Fako ozo Praa G 6 O "Ustikolina" Ustikolina G RB KOLA
MJESTO GRUPA 1 O "Grivice" Banovii T 2 O "Teoak" Teoak T 3 O
"Sapna" Sapna T 4 O "Rainci Gornji" Kalesija T 5 O "Klokotnica"
Doboj Istok T 6 O "Lukavica" Graanica T 7 O "Stupari" Kladanj T 8 O
"Lukavac Grad" Lukavac T 9 O "Tuanj" Tuzla T 10 O "erii" ivinice T
RB KOLA MJESTO GRUPA 1 Osnovna kola"Oraje" Oraje O 2 Osnovna kola
"Ruera Bokovia" D. Mahala O 3 Osnovna kola "A.G.Matoa" Vidovice O 4
Osnovna kola "Stjepana Radia" Bok O 5 Osnovna kola "Brae Radia"
Domaljevac O 6 Osnovna kola "Fra Ilije Starevia" Tolisa O 7 Osnovna
kola "Vladimira Nazora" Odak O 8 Druga osnovna kola Srebrenik
(Tuzla kanton) O 9 O "Duboki Potok" Srebrenik (Tuzla kanton) O 10 O
"Hamdija Kreevljakovi" Gradaac(Tuzla kanton) O RB KOLA MJESTO GRUPA
1 O "Maglaj" Maglaj Z 2 O "epe" epe Z 3 O "Huso Hodi" Teanj Z 4 O
"Ahmed Muradbegovi" Stranjani, Zenica Z 5 O "Vare Majdan" Vare Z 6
O "21.mart" Doboj Jug, Matuzii Z 7 O "Enver olakovi" Janjii Z 8 O
"Mustafa Muli" Sije Z 9 O "Aleksa anti" Perin Han Z 10 O
"Abdulvehab Ilhamija" eljezno Polje Z 11 O "Kovai", Kovai
(Zenica-Doboj) Z Pedagoki Zavod Zenica Z RB KOLA MJESTO GRUPA 1 O "
Harmani II" Biha U 2 O "Gornje Prekounje" Ripa Biha U 3 O "Kulen
Vakuf Oraac" Kulen Vakuf U 4 O "I osnovna kola" Bosanska Krupa U 5
O "14. septembar" Bos. Petrovac U 6 O "12.septembar" Buim U
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
10
RB KOLA MJESTO GRUPA 7 O "Cazin II" Cazin U 8 O "15. april" Klju
U 9 O "10. oktobar" Sanski Most U 10 O "25. novembar" Velika Kladua
U 11 O "Ostroac" Ostroac, Cazin U 12 O "Dr. Ivan Merz" Drvar U RB
KOLA MJESTO GRUPA 1 O "Grbavica II" Sarajevo SA 2 O "Veleiki
heroji" Sarajevo SA 3 O "Kovaii" Sarajevo SA 4 O "Al
Walidein-Gazzaz" Sarajevo SA 5 O "Hamdija Kreevljakovi" Sarajevo SA
6 O "Saburina" Sarajevo SA 7 O "Vrhbosna" Sarajevo SA 8 O "Alija
Nametak", Buci, Visoko (Zenica-Doboj) SA 9 O ''Safevet beg Baagi''
Breza (Zenica-Doboj) SA 10 O "Lepenica" Kiseljak (Travnik kanton)*
SA 11 O "Fra Mije uia" Bukovica, Tomislavgrad* SA 12 O "Ivan Goran
Kovai" Livno* SA 13 O "Stjepana Radia" Prisoje* SA 14 O "Braa
Jezeri" , Diviani Jajce* SA RB KOLA MJESTO GRUPA 1 Prva osnovna
kola, Ilida Ilida SO 2 O "6. mart" Hadii SO 3 O "9. maj" Pazari SO
4 O "Haim Spahi" Ilija SO 5 O "Srednje" Ilija SO 6 O "Vladimir
Nazor" Sarajevo SO 7 O "Zajko Deli" Vogoa SO 8 O "Umihana uvidina"
Sarajevo SO 9 O "Olovo" Olovo SO 10 O "Musa . ati", Veliko ajno
Visoko (Zenica-Doboj) SO RB KOLA MJESTO GRUPA 1 O "Marina Dria"
Buna, Mostar M 2 O "Fra J. Vladia" Ripci, Rama M 3 O "Ivana
Gundulia" Mostar M 4 O "Bijakovii" Bijakovii, itluk M 5 O "I
Jakovljevia" Mostar M 6 O "II osnovna kola" Konjic M 7 O "Gnojnice"
Gnojnice, Mostar M 8 Druga osnovna kola" Mostar M 9 O "Vrapii"
Vrapii, Mostar M 10 O "Marka Marulia" Ljubuki M 11 O "Ivana Brli
Maurani" Humac Ljubuki M 12 O "Tina Ujevia" Vitina M 13 O "Ruera
Bokovia" Grude M 14 O "erin erin, itluk M 15 O "Suljo ili"
Jablanica M RB KOLA MJESTO GRUPA 1 O "Voljevac" G.Vakuf-Uskoplje TR
2 O "Han Bila " Han Bila Travnik TR 3 O "Jozo Gadi-upo" Stojkovii
Novi-Travnik TR
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
11
RB KOLA MJESTO GRUPA 4 O "Berta Kuera" Jajce TR 5 O "Muhsin
Rizvi Fojnica TR 6 O "Fra Lovro Karaula" Livno TR 7 O "Prva osnovna
kola " Donji Vakuf TR 8 O "Fra Miroslava Daje" Kupres (Livno
Kanton) TR 9 O "Grahovo" Bosansko Grahovo TR
*kole su zbog vremenskih nepogoda u vrijeme odravanja treninga,
nastavila sa treningom u 2. ciklusu.
2.1.2. OPIS PROCEDURE ZA ODABIR TRENERA Uesnici u odabiru
trenera (1) Radna grupa CES programa
(2) Pedagoki Zavod u Tuzli, partner CES programa (vri pripreme
prijedloga za Radnu grupu CES programa: program obuke, kriterije i
planove
(3) Voa tima CES-programa
Pocedura za odabir trenera 1. Prijedlogom Radne grupe CES
programa Konkurs se objavio u lokalnim novinama koje
pokrivaju cijelu zemlju: Dnevni Avaz (Sarajevo), Dnevni List
(Mostar), Glas Srpski (Banja Luka) 19.12.2004. Krajnji rok za
prijave bio je 10.1.2005.
2. Kriteriji za odabir trenera, donijela je Radna grupa CES
programa 24.01.2005, u saradnji sa Pedagokim zavodom u Tuzli.
Kljuni kriteriji:
relevantno obrazovanje, elja da bude trener, iskustvo u
poduavanju, iroko polje izbora, proporcionalnost razliitih
nacionalnosti, irok obuhvat na teritoriji BiH, iskustvo iz
menadmenta i projekata.
Prijavljeno je 106 kandidata. Komisija za analizu i procjenu
uesnika za obuku trenera iz oblasti demokratskog menadmenta kole PZ
u Tuzli, na osnovu kriterija bodovala je sve prijavljene kandidate
tako da je na kraju izvren izbor za 47 kandidata. Finalnu listu
dala je Radna grupa CES programa 8.2.2005 .
Svi kandidati dobili su povratne informacije o rezultatima
prijema uesnika za obuku (svi koji su primljeni i oni koji nisu).
Da bi imali iroku pokrivenost u cijeloj BiH, Radna grupa CES
programa je predloila nominaciju za trenere od strane ministarstava
za kantone Posavina, Livno, Brko Distrikt i Fou RS, po 1 do 2
kandidata. Krajnji rok nominacije za 8 kvalificiranih kandidata bio
je 21.2.2005. Ukupan krajnji broj uesnika za trening trenera
iznosio je 55.
Nakon obuke koja je provedena od aprila do juna 2005. ukupno je
dobilo certifikat 47 trenera.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
12
FINALNA LISTA ZA TRENING TRENERA U DEMOKRATSKOM KOLSKOM
MENADMENTU* RB Ime i prezime Mjesto 1 Aida Omersofti Sarajevo 2
Sedika Ceri Sarajevo 3 Duan ehovac Sarajevo 4 Sabaheta Kuanin
Sarajevo 5 Amila dralovi Sarajevo 6 Melika Brodovi Sarajevo 7
Zijada Rahimi Sarajevo 8 Fahira Kalajdisalihovi Sarajevo 9 Arijana
Osmanovi tukan Pazari 10 Ranka Mandi Kasindo 11 Hasib Hasanovi
Tuzla 12 Azra Mujkanovi Tuzla 13 ulaga Hadi Tuzla 14 Elmir
Mujkanovi Tuzla 15 air Isakovi Tuzla 16 Ljubica Juri Mostar 17
Miljenko Gali iroki Brijeg 18 Mario Markoti Mostar 19 Boo Popovi
Livno 20 Nada Radovanovi Brko 21 Amna Haljeta Bugojno 22 Saudin
Beganovi Bugojno 23 Avdo Hasanspahi Solun 24 Vahid Muli Zenica 25
Edin Hadikaduni Zenica 26 Jasminka Bujanovi Biha 27 Neara Rai Biha
28 Refija Kulain Travnik 29 Alija Lapo Gorade 30 Izeta Nuhanovi
Gorade 31 Marijan Zivkovi Oraje 32 Ivo Jelui Odak 33 Mirjana Nikoli
Fojnica 34 Predrag Damjanovi Banja Luka 35 Marko Gaji Banja Luka 36
eljko Potkonjak Banja Luka 37 David Zori Banja Luka 38 Sran Duani
Banja Luka 39 Boris ekrlija Banja Luka 40 Petar akovi Banja Luka 41
Duan Sp. Ili Banja Luka 42 Slavo Sandev Viegrad 43 Rade Lalovi Foa
44 Vukola Sekulovi Foa 45 Vasiljko krivan Trebinje 46 Dragana
Graoni Novi Grad B.Novi 47 Slavica Stani Bijeljina
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
13
2.1.3. ANALIZA POTREBA OBUKE U VEZI SA KREIRANJEM DEMOKRATSKOG
KOLSKOG MENADEMENTA - PEDAGOKI ZAVOD TUZLA, 2005
ZA ITAOCA Program saradnje Finske u obrazovnom sektoru Bosne i
Hercegovine 2003 2006. godina, zasniva se na prioritetima koje su
identificirala oba entiteta, a za njih saglasnost dalo Ministarstvo
inostranih poslova Finske. Ima za cilj da doprinese poboljanju
kvaliteta obrazovanja u Bosni i Hercegovini kroz dalji rad na
razvoju obrazovne politike, administracije i kolskog menadmenta u
svrhu lakeg provoenja implementacije Reformi obrazovanja u Bosni i
Hercegovini. Program se nadograuje, te se istovremeno stiu nova
iskustva na bazi prvog finskog programa sa nastavkom podrke
inkluzivnom obrazovanju kao dijelu reforme obrazovanja.
Odluka o ovoj TNA analizi i implementaciji je donesena na
sastanku administrativne radne grupe u mjesecu novembru 2004.g.
Dostavljen je anketni upitnik svim kantonima i entitetu RS.
Ministri obrazovanja su izabrali predloeni broj direktora osnovnih
kola prema obrazloenju u upitniku. Rezultati su analizirani i
koriste se za razvoj kurikuluma za trening trenera i konano se
koriste za razvoj kurikuluma treninga timova kolskog
menadmenta.
Facilitatori:
Draenko Jorgi, mg. Pedagogije, Univerzitet Banja Luka, lan
administratvine radne grupe CES, Sarajevo
Pirkko Ohvo, Vii savjetnik, CES, Tuzla Ediba Pozderovi,
savjetnik, Pedagoki zavod, Tuzla
Kontakt informacije:
Pedagoki zavod u Tuzli Ul. Bosne Srebrne 119, Tuzla, BiH Tel.
033- 310 281, telefaks 035-280 755
Bez razumijevanja potreba, nema ni aktivnosti njihovog
ostvarenja.
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
14
Elektronska adresa: [email protected];
[email protected] U ovoj publikaciji izraena su miljenja autora, i
Ministarstvo vanjskih poslova Finske se ne moe smatrati odgovornim
za eventualne zakljuke donesene na temelju sadranih
informacija.
Saetak U ovom radu opisan je logiki postupak poznat pod nazivom
analiza potreba obuke. Isti naglaava znaajnost opisa procesa,
metodoloke relevantnosti i izbora ispitanika u svrhu analize
potreba obuke. Ovaj logiki postupak je opisan kako bi se shvatila
opravdanost sistematskog, postupnog i racionalnog planiranja obuke
obrazovnih kadrova u Bosni i Hercegovini koji direktno i indirektno
utiu na jaanje i razvoj obrazovne politike. Reforma obrazovanja i
ubrzano ukljuivanje obrazovnih standarda BiH-a u evropske standarde
zahtjeva prethodno identifikovanje prednosti i ogranienja
kompetencija kljunih aktera obrazovne politike to dobrim dijelom
omoguava analiza potreba obuke.
Kljune rijei: logiki postupak, analiza potreba obuke, opis
procesa, metodoloka relevantnost, izbor ispitanika, obrazovna
politika, reforma obrazovanja, obrazovni standardi, evropski
standardi, kompetencija, kljuni akteri obrazovne politike.
Uvod Analizirajui termin analiza potreba obuke (engl. TNA
Training Needs Analysis) moemo jasno uoiti da se radi o logikom
postupku koji za cilj ima identifikaciju prioritetnih i ostalih
aspekata neophodnih za cjelokupni razvoj obrazovne politike u Bosni
i Hercegovini. Dakle, analiziraju se sve potrebe, i na nivou
individue, i na nivou obrazovnih institucija. Da bi BiH mogla
pratiti i ukljuivati se u savremene evropske integracione tokove,
neophodno je permanentno obuavanje na svim nivoima cjelokupnog
sistema obrazovanja. Tada mislimo prvenstveno na ministarstva
obrazovanja, pedagoke zavode i kolski sistem.
Analiza potreba obuke je prethodnica razvijanju kurikuluma i
implementacije obuke na osnovu kurikulumskih zahtjeva. Ovaj logiki
postupak koji je usmjeren na profesionalno usavravanje svih aktera
obrazovne politike treba posmatrati kao proces, sa jednostavnom
metodologijom (primjena analitikih instrumenata npr. upitnika), a
koji je fokusiran na odreene ciljane grupe ispitanika.
1. CES-program
Komponenta 1. Obrazovno planiranje i administracija;
Potkomponenta 1.3. kolski menadment Openito, direktori kola u Bosni
i Hercegovini imali su malo obuke ili je uope nisu imali u oblasti
kolskog menadmenta. Sadanja organizaciona kultura i stilovi
menadmenta imaju tenju autoritarnosti, gdje se upravlja rigidnim
propisima i praksom kakvi su naslijeeni iz predratnog perioda, ili
su i ogranieni nedostatkom pozitivnih propisa ili lokalnih
konsenzusa o kolskom razvoju kako bi se poboljao kvalitet
obrazovanja. Pojedini kantoni i podruja pokuavaju da razviju kolski
menadment na razliite naine: putem stalnih radnih grupa uz
direktore kola, ili kroz bliske kontakte izmeu pedagokih zavoda i
kola, ili pomoi nekih oblika obuke na licu mjesta tzv. In-service
training.
Postoji, na taj nain, potreba da se uspostavi sistematina obuka
na licu mjesta in service training za kolski menadment u pogledu
davanja podrke kroz vrsta obeanja odnosno novanu pomo u provoenju
Reforme obrazovanja, tzv. The Pledges of the Education Reform.
Razmjera ovog zadataka trai pristup kroz dvije faze: Prva faza je
kreiranje kapaciteta za trening/obuku na kantonalnom i entitetskom
nivou, Druga faza je kreiranje kapaciteta na nivou osnovne kole
kroz menadment tim.
Ukupan broj od ezdeset trenera (1: 20 osnovnih kola) iz
administracije, pedagokih zavoda, univerziteta i kola e imati jedan
intenzivni trening u trajanju od jedne sedmice o tome kako
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
15
poduavati demokratski kolski menadment. Potom e ovih ezdeset
trenera raditi u parovima na obuci progresivnih kolskih direktora,
supervizora/nadzornika i administratora, kao i mlaih profesionalaca
u demokratskom kolskom menadmentu. Svaki par e izvesti sesije
treninga u trajanju od jedne sedmice, a na svakoj sesiji bit e 30
uesnika, tj. po tri uesnika iz 10 kola.
kolski timovi e sa svoje strane olakati proces izrade plana
kolskog razvoja u uskoj saradnji sa roditeljima i zajednicom. kole
e potom biti u stanju da dostave prijedloge za izradu novih
pilot-pristupa cjelokupnom kolskom razvoju, involvirajui nekoliko
meusobno povezanih komponenti kao to su iznoenje vremenskog plana,
uenje kolske zajednice, interkulturalno obrazovanje, profesionalni
razvoj, itd.
Materijali koji su razvijeni i steena iskustva e se vrjednovati
odnosno evaluirati u hodu zajedno sa ostalim materijalima i
intervencijama, kao informacija za dalji razvoj kurikuluma u
kolskom menadmentu za obuku i/ili kurseve univerzitetskog
nivoa.
Prema projektnom dokumentu rezultat projekta: kolski menadment
treba da je slijedee - kolama se upravlja efikasno i efektivno.
Indikatori za rezultat su slijedei:
kolama se upravlja kroz proces uea Efikasnije koritenje
finansijskih i ljudskih resursa Zajednica je usko ukljuena u ivot
kole Rezultati uenja se poboljavaju
CES program e pomoi u obezbjeivanju:
radionica i materijala seminara olakica facilitacije u
razvijanju prijedloga akcionog istraivanja povezanog sa
implementacijom planova razvoja kola, razmjenom posjeta
meu kolama na nivou kantona i entiteta.
2. Prioriteti reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini U
Razvojnoj strategiji Bosne i Hercegovine (2004 2007), kao generalni
prioriteti u sektoru obrazovanja istaknuti su:
A. Zaokruiti zakonski okvir Usvojiti okvirne zakone BiH na svim
nivoima obrazovnog sistema i harmonizirati entitetske i
kantonalne zakone sa njima i u kontekstu toga osigurati
depolitizaciju obrazovnog sistema Usvojiti ostale pratee zakone i
podzakonska akta Obezbijediti blagovremeno ispunjavanje obaveza
definiranih Bolonjskom deklaracijom, te pristup
Lisabonskoj konvenciji
B. Unaprijediti sisteme upravljanja i finansiranja obrazovnih
institucija Eliminirati neefikasnosti u obrazovnom sistemu Razviti
mehanizme za operativno planiranje na nivou odgojno-obrazovnih
institucija, kao i
srednjorono strateko planiranje na entitetskom i kantonalnom
nivou Uvesti nove metode obrauna (po ueniku/studentu) potrebnih
finansijskih sredstava i naine
obezbjeivanja i provoenje veeg uea nebudetskih sredstava u
obrazovanju Uspostaviti fondove za ujednaavanje standarda
finansiranja na entitetskom i niim nivoima
vlasti.
C. Olakati pristup i poveati obuhvat na svim nivoima obrazovanja
Osigurati svoj djeci jednak pristup kvalitetnom obrazovanju, s
posebnom odgovornou za djecu
sa posebnim potrebama, pripadnike manjinskih naroda i
nacionalnih manjina
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
16
Poveati obuhvat djece na svim nivoima obrazovanja (dostii 100%
obuhvat uenika osnovnim obrazovanjem)
Promijeniti odnos izmeu broja opih i srednjih strunih kola
(dugoroni cilj je 50: 50) Provesti racionalizaciju zanimanja i
kreirati nove obrazovne profile, u skladu sa potrebama trita
rada
D. Unaprijediti sistem obuke nastavnika i menadera u obrazovanju
Uspostaviti sistem obuke i usavravanja nastavnika putem programa za
obuku mentora i
ustanoviti institucije za obuku Osposobiti nastavnike i menadere
za rad po novim nastavnim planovima i programima i novim
metodologijama poduavanja, ukljuujui i odgoj i obrazovanje o
znaaju zatite okolia i vanosti informatike pismenosti, umreavanja i
razmjene informacija i razvoja nauke .
Provedbu procesa obrazovnih reformi vre obrazovne vlasti i
profesionalci u obrazovanju Bosne i Hercegovine, uz saradnju i
asistenciju meunarodne zajednice i nevladinog sektora, sa
tendencijom smanjenja u ovoj participaciji. Ovo je razlog zato je
nuno ojaati kapacitete neophodne za kreiranje obrazovne politike i
za efektivnu i efikasnu obrazovnu administraciju, koja e, na
odgovaran i efektivan nain, provoditi i vriti monitoring njene
implementacije; ovo sada postaje imperativ.
3. Analiza potreba za trening Obuka, odnosno permanentno
profesionalno usavravanje neophodno je kod svih aktera obrazovne
politike u BiH-u. Stajanjem u mjestu ne mogu se inkorporirati
evropski standardi u postojee standarde obrazovanja BiH. Nakon
obuka obrazovne administracije koja je obuhvatila najvii nivo,
ministre i njihove pomonike, zatim ljude koji rade u okviru
ministarstva savjetnike, efove odjela, direktore pedagokih zavoda,
pedagoke savjetnike, kao slijedei nivo koji e se obuhvatiti obukom
su direktori, sekretari i pedagozi kola. Kljuno, i glavno
problemsko pitanje je: Kakva obuka je potrebna svakom pojedincu,
odnosno koli? Nakon analize potreba direktora i njihovog
menadmenta, vodilo se rauna da kurikulum i materijali potrebni za
obuku budu odgovarajui kako bi isti ili u korak sa modernim
evropskim trendovima u obrazovanju, ne zaboravljajui i generalne
ciljeve tekue reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Jedan od
veoma bitnih zadataka analize potreba obuke je identifikovanje
slabosti (loih strana), kao i prednosti (dobrih strana) u
obrazovnoj politici BiH na svim nivoima.
Analiza potreba obuke je postupak koji se moe organizovati na
bilo kom radnom mjestu i u bilo koje vrijeme. Za ovaj postupak nisu
potrebna velika materijalna ulaganja. Postupak je takav da nikome
ne ini nikakvu tetu, ve prua priliku svima da sagledaju svoje
mjesto i poziciju u okviru institucije, a i ire. Nakon svake
analize potreba obuke ukazuju se mogunosti individui i instituciji
da se profesionalno usavravaju i da stiu nove kompetencije koje su
neophodne za integraciju u savremene drutvene tokove, pa ak i kad
je rije o obrazovnoj politici.
Kada govorimo o kreiranju obrazovne politike, i unapreivanju
administracije i stratekog planiranja u obrazovanju, tada ne
smijemo zanemariti analizu potreba obuke ni na jednom od postojeih
nivoa u obrazovnom sistemu. Dakle, analizu potreba obuke treba
vriti i na nivou ministarstava obrazovanja, na nivou pedagokih
zavoda, a posebno na nivou kola. To opravdava injenica da jedni bez
drugih ne mogu funkcionalno da obavljaju svoje planirane
aktivnosti, jer su, upravo, jedni od drugih zavisni. Sve
aktivnosti, kao to su, naprimjer, strateko planiranje u
obrazovanju, planiranje kurikuluma, modernizacija obrazovanja,
finansijsko poslovanje, evaluacija procesa i ishoda obrazovanja,
standardizacija u obrazovanju, poboljanje kvaliteta uenja i
pouavanja, komunikacija, menadment, i slino, tiu se sva tri
spomenuta nivoa u obrazovnom sistemu BiH. Ovu vezu meu nivoima
moemo prikazati sljedeom slikom:
Da bi se sprovela analiza potreba obuke neophodno je prethodno
prikupiti sve relevantne podatke koji prethode samoj analizi.
Najprepoznatljiviji naini prikupljanja podataka su:
u usmenoj formi (putem intervjua),
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
17
u pisanoj formi (putem tampanih upitnika) i u elektronskoj formi
(on line/putem Interneta ili direktnim unoenjem podataka na
predvienim raunarima sa pripremljenim elektronskim
upitnikom).
Treba jo naglasiti, da u zavisnosti od metodoloke forme
upitnika, analiza potreba obuke moe biti:
1. kvalitativna (deskriptivna), 2. kvantitativna (numerika) i 3.
kombinovana (deskriptivno-numerika).
Neophodno je usaglasiti sve analize kako bi generalna analiza
bila to transparentnija da bi se nakon nje razvio kurikulum i
implementirale kurikulumske aktivnosti, i to u skladu sa skoro svim
potrebama obuke, kako pojedinaca, tako i institucija. Dakle, nakon
analize potreba obuke slijedi stvarna obuka, i to u skladu sa svim
analiziranim odgovorima prikupljenim sa popunjenih upitnika.
Slika 1: Analiza potreba obuke na svim nivoima obrazovne
politike BiH.
3.1. Proces odluivanja Odluku o TNA (analizi potreba treninga)
donijela je Administrativna radna grupa 26. oktobra 2004.godine.
Anketni upitnik i pismena obavijest o TNA poslati su Kantonalnim
ministarstvima obrazovanja i entitetskom Ministarstvu obrazovanja
Republike Srpske, te Ministarstvu obrazovanja Brko Distrikta tokom
novembra 2004.g. Ideja je bila da se zamole ministri da izaberu
izvjestan broj direktora osnovnih kola i popune upitnik.
Svaki kanton i Brko Distrikt birali su po est osnovnih kola od
kojih
tri osnovne kole koje ve imaju dosta iskustva u razvojnim
projektima, i tri osnovne kole koje imaju malo ili nikakvog
iskustva u razvojnim projektima do sada,
a entitet Republika Srpska 30 osnovnih kola od kojih
15 osnovnih kola koje ve imaju dosta iskustva u razvojnim
projektima, i 15 osnovnih kola koje imaju malo ili nikakvog
iskustva u razvojnim projektima do sada.
Ukupno iz RS obuhvatit e se 30 kola, Federacije 60 kola i 6 iz
Brko Distrikta. Sveukupan obuhvat kola je 96 (u aneksu su pisma za
ministre i upitnici).
Pedagoki zavodi
Ministarstva obrazovanja
kolski sistem
Analiza potreba obuke
Analiza potreba obuke
Analiza potreba obuke
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
18
3.2. Ciljane grupe Prioritetan zadatak u obrazovnom sistemu BiH
je jaanje kapaciteta za kreiranje obrazovne politike i
profesionalizma obrazovne administracije prilikom provoenja,
praenja i vrednovanja reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
Jaanje potencijalnih kapaciteta i profesionalizma odnosi se na
kljune, ali i na ostale aktere koji su posredni ili neposredni
kreatori obrazovne politike, kao i donosioci veoma vanih odluka u
obrazovanju. Tu mislimo, prvenstveno na ministre obrazovanja,
pomonike i savjetnike ministara, direktore pedagokih zavoda, ali
isto tako i na ostale koji indirektno utiu na obrazovnu politiku,
odnosno na administrativno osoblje u ministarstvima i pedagokim
zavodima, a posebno i na direktore kola, njihove pomonike i kolsku
administraciju. Dakle, radi se o vie ciljanih grupa koje su u
funkcionalnoj vezi i koje saradnikim pristupom uz kontinuirano
profesionalno usavravanje mogu uticati na tokove i ishode obrazovne
politike u Bosni i Hercegovini1.
3.3. Cilj i svrha analize Cilj analize je identifikacija potreba
treninga za jaanje kapaciteta za trening/obuku iz demokratskog
kolskog menadmenta da bi se implementirala kvalificirana
administracija i menadment u kolama i odgovorilo izazovima
obrazovne reforme u Bosni I Hercegovini.
Na bazi rezultata analize, planovi treninga i programi za
trenere i timove kolskog menadmenta razvit e se u okviru Programa
saradnje Finske u obrazovnom sektoru Bosne i Hercegovine, 2003
2006. godina.
3.4. Metod istraivanja Kao metod za istraivanje ciljane grupe
nivo kolski menadment koristio se upitnik. Poto se reforma
obrazovanja i razvoj obrazovne politike odnosi na dravnom nivou,
uvaili smo i ostala obiljeja bitna za adekvatnu i objektivnu
analizu potreba obuke. Pod tim obiljejima podrazumijevamo pored
ukljuivanje navedene grupe, i uvaavanje geografsko-demografskih i
urbano-ruralnih karakteristika obrazovanja u BiH. Dakle, uravnoteen
je izbor grupa na nivou entiteta, kantona, Brko Distrikta, gradova,
predgraa i sela. Na ovaj nain su namjernim uzorkovanjem putem
analize potreba obuke prikupljeni podaci sa razliitih mjesta irom
BiH, to je stvorilo mogunost identifikovanja razliitih, pa ak i
specifinih obiljeja, a i problema u kolama cijele Bosne i
Hercegovine. Nakon analize potreba obuke ciljane grupe kolskog
nivoa razvili smo kurikulum za trening trenera demokratskog kolskog
menadmenta i kurikulum demokratskog menadmenta za kolske menadment
tima.
U pripremnoj fazi analize potreba za obuku konstruiran je
instrument za prikupljanje podataka. Metodoloko rjeenje instrumenta
zasnovano je na osnovu prethodno definisanog zahtjeva za
prikupljanje ciljanih informacija sa instrumentom. Upitnik je
slijedio osnovne zahtjeve kao to su jednostavnost, jasnoa i
instruktivnost, tako da pojedinac bez potekoa isunjava upitnik.
Pitanja u upitniku su otvorenog tipa, to je omoguilo iz analize
izvlaenje najrelevantnijih odgovora za potrebe obuke.
Pitanja su se odnosila na aspekte obuke koja je neophodna
pojedincu i instituciji u svrhu jaanja demokratskog kolskog
menadmenta:
Koji sadraje trebaju o demokratskom kolskom menadmentu Koje su
ima vjetine potrebne za demokratski kolski menadment (kao
refleksija na sadraj) ta kole oekuju od obuke za direktore: sadraj,
metod rada, mjesto za trening, potrebno
vrijeme i materijal za trening.
1 Analiza potreba obuke u vezi sa kreiranjem obrazovne politike,
obrazovnom administracijom i planiranjem u
ministarstvima obrazovanja i pedagokim zavodima u Bosni i
Hercegovini napravljena je u februaru 2005. godine
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
19
kole odreene od strane ministarstava, dale su svoje odgovore na
upitnike (poslato faxom, elektronski i obinom potom u CES slubu).
Upitnici su se prikupljali tokom decembra 2004. godine, a u januaru
2005. uraena je analiza, u kojoj su dobijeni slijedei
rezultati.
4. Rezultati upitnika
4.1. Opis ciljane grupe direktorov rad
Od ukupno poslatih 96 uptnika, ukupno je odgovorilo 62 ,69% , i
nije dalo odgovor 31%. Od toga primljeno je odgovora iz RS 83,33%,
Brko Distrikta 66,66% i 10 Kantona 53,33%.
Ukupan broj ispitanika
OdgovoriloBez odgovora
Slika 2. Primljeno odgovora na upitnik
Na pitanje ''Koje su vjetine najpotrebnije direktoru u njegovom
radu? Dobili smo opise sa slijedeim izjavama u tabeli 1.
Tabela 1. Opis vjetina potrebnih za rad direktora Komunikativne
vjetine 41 ispitanik opisao vjetine
Organizacijske vjetine 76 ispitanika opisalo vjetine
Personalne vjetine 40 ispitanika opisalo vjetine
- dobra interna i eksterna komunikacija
- brzo upravljanje konfliktima i novim situacijama
- pregovaranja, taktinost - snalaljivost govora
elokvencija - otvorenosti, naini
komuniciranja - saradnja i podravanje kolega - pravednost, -
dobrog sluatelja - za razvoj pluralizma i
demokratskog kolektiva
- analize problema - postavljanje ciljeva- realnih
(vizija)- vizionar - programiranje u funkciji
organizacije - planiranja, - voenje inovativnih promjena -
realizacija ciljeva, - stilova voenja - raspodjela zadatak i
odgovornosti meu akterima u koli
- Vladati tehnikama i procedurama pedagoko instruktivnog
rada
- odluivanja - koordiniranje i organizovanje
procesa donoenja odluka
- lini primjer - inicijativnost, poticanje
inicijativnosti - upornost, - domiljatost, kreativnost u radu -
dobra procjena (analitinost) i
samoprocjena - strpljivost, - unoenje inovacija u svaku
kolsku godinu - adaptivnost prema potrebama i
situacijama - odgovornost, - pravednost, - samokontrola -
praktian, - principijelan - strunost, poznavanje posla,
struke - predstavljanje kole
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
20
Vjetine rada sa ljudima 33 ispitanika opisalo vjetine
Vjetine poboljanja kvaliteta 21 ispitanik opisalo vjetine
Poslovne vjetine 14 ispitanika opisalo vjetine
- timski rad - okupljati oko sebe saradnike
sposobne za realizaciju kljunih zadataka
- kooperativnosti - racionalno koritenje
sposobnosti svih lanova kolektiva
- Stvaranje povoljne (radne) klime u kolektivu,
- povjerljivo, iskreno - efikasno ponaanje u praksi -
povezivanje svih aktivnosti
kroz koordinaciju i svih partnera
- poslovna komunikacija
- praenje, kontrola - vrednovanje rada, - evaluacija rada na
svim nivoima - osigurava sva prava ueniku i
omoguava rad uiteljima - Vjetina dijagnosticiranja i
motivacije - razvijanje integralnog
upravljakog sistema - Modeliranje informacijskog
sistema kole
- finansija, - vjetina obezbjeenja materijalnih
sredstava, - poznavanje poslovanja kole - poznavanje zakona -
marketinke vjetine, animiranje
lokalne zajednice - informativnost - ne pripadanje direktora
kole
nijednoj stranci
4. 2. ta bi po Vaem miljenju trebao biti najvaniji sadraj za
ovaj trening?
Najvaniji sadraji obuke
Obrazovni sistemStrateko planiranjeVoenjeRad s ljudimaOdnosi s
okruenjemFinansiranje i zakon
Slika 3. Najvaniji sadraj obuke
Objanjenje Slike 3. moe se nai u tabeli 1. u kojoj su za svako
podruje direktori naveli ta je najvanije.
Tabela 2:Objanjenje grafikog prikaza
Obrazovni sistem - kroz upoznavanje drugih obrazovnih sistema
zemalja Evropske unije 13 ispitanika preporuilo
- Decentralizovan - Autonomija - Self menadment - Demokratija
(principi) - Upravljanje reformskim promjenama (kako razbiti strah
od promjena; otvorenost za
promjene, implementacija, organizovanje i praenje procesa
promjena: demokratski kolski menadment, benchmarking: posjeta
drugih kola (16 ispitanika preporuilo)
- Pozitivna iskustva u upravljanju u demokratskim drutvima;
meunarodne konvencije i vaee meunarodne norme, iskustva drugih
zemalja: Finska, Austrija
Strateko planiranje na nivou kole 7 ispitanika preporuilo
- Organizacija: identitet kole: kultura i klima (19 ispitanika
preporuilo) - Planiranje i odluivanje: vizija, misija, ciljevi,
metode i postupci odluivanja;
raspodjela zadataka i odgovornost (28 ispitanika preporuilo) -
Voenje:delegiranje i prenoenje moi drugima, efikasan voa i efikasno
voenje,
voa demokrata u koli, demokracija i partnerstvo, voa i vanjska
okolina: vlasti (18 ispitanika preporuilo)
- Kontrola (kriteriji) kvaliteta: ekonominost, efikasnost i
ugled kole; poboljanje kvaliteta; vrednovanje rada zaposlenika;
evaluiranje svih nivoa (27 ispitanika
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
21
preporuilo) - Upotreba ICT: savremeno u svrhu bolje
informiranosti i sticanja znanja, modeliranje
informacijskog sistema za kolu budunosti, prikupljanje i
koritenje podataka u svrhu bolje informiranosti (6 ispitanika
preporuilo)
Stil voenja 15 ispitanika preporuilo
- Vjetine i znanje za demokratski kolski menadment: kompetencije
za uspjenog menadera kole; iz komunikacije; facilitator- koji daje
podrku ljudima za razvoj; dobro zapaanje ljudskih odnosa; znanje-
strunost ; koordinator; poznaje pedagogiju i psihologiju (14
ispitanika preporuilo)
- Primjena vjetina i znanja o demokratskom kolskom menadmentu:
metode i tehnike rada
- Demokratski stil voenja: depolitizacija direktora (1
ispitanika preporuilo) - Komunikativne vjetine: konflikti i
upravljanje konfliktima; rjeavanje problema;
aktivno sluanje, pregovaranje; (44 ispitanika preporuilo) -
Pedagoko instruktivna funkcija direktora kao voe u savremenoj koli
(8 ispitanika
preporuilo) - Etika voe i motivisanje ljudi: osobine i vjetine
potrebne za voe: inicijativnost, lini
primjer, uporan, snalaljiv, svestran, kreativan, samokritian,
marljiv, odgovoran , samokontrola i praktian, dijagnosticiranja,
motivator (40 ispitanika preporuilo)
Rad sa ljudima 7 ispitanika preporuilo
- Timski rad u koli: razvoj, kooperativnost, saradnici (7
ispitanika preporuilo) - Kreiranje klime u razredu i koli:
kreativne, pozitivne (8 ispitanika preporuilo) - Razvoj ljudi i
upravljanje ljudskim kapitalom: unapreenje i kreiranje uslova
za
inovacije, struno usavravanje- obuke i treninzi; istraivaki rad
u koli (6 ispitanika preporuilo)
- Samoprocjena Odnosi sa okruenjem 9 ispitanika preporuilo
- Marketinke vjetine direktora - Razvoj interpersonalnih odnosa
(tolerancija; pravednost; - Saradnja i komunikacija sa partnerima,
animiranje lokalne zajednice (roditelji, lokalne
zajednica - Efikasan rad kolskih tijela (ukljuivanje i rad u
kolskom upravnim tijelima;
nastavnici, uenici, roditelji, lokalne zajednica) (12 ispitanika
preporuilo) - Saradnja kole sa medijima
Finansiranje i zakon 18 ispitanika preporuilo
- Poslovnost i ekonominost - Sponzorstvo i donatorstvo: kako
obezbijediti sredstva - Izrada projekata i upravljanje sredstvima -
Legislativa: ostvarivanje prava u okviru normi, meunarodno
pravo
4. 3. Oekivanja U upitniku smo postavili pitanje koje se odnosi
na oekivanja uesnika treninga u demokratskom kolskom menadmentu
vezano za sadraj, metode rada, mjesto obuke, vrijeme i materijal za
obuku. Slika 4 predstavlja openito kakva su oekivanja i elje
direktora za isto.
Oekivanja
Sadraj
Metodi rada
Materijali za rad
Vremenskiperiod Mjesto treninga
Uesnici
Slika 4. Oekivanja
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
22
U tabeli 2. podijelili smo na razliita podruja oekivanja i elje
direktore, i dali objanjenje za svako podruje, ta je to to
direktori ele i oekuju, uz grafike prikaze.
Tabela 3. Oekivanja vezana za sadraj
Sadraj 30 istaklo ispitanika
- sticanje novih znanja i primjena istih u svojim sredinama -
prenoenje drugim kolegama ZNANJA - to vie prakse a manje teorije -
raznovrsno i zanimljivo izvoenje tema - smjernice i upute za
uspjean rad - razmjena iskustava meusobna - savremeni pristup
organizovanju i rukovoenju (''Evropskom'') demokratino voenje u
decentralizovanom sistemu - upoznati modele efikasne
organizacije rada kola kroz: informaciju, komunikaciju,
planiranje, ukljuivanje korisnika obrazovnih usluga u donoenje
odluka, odluivanje, raspodjela odgovornosti meu akterima u koli
- izgradnja osnove (temelja) demokratskog kolskog menadmenta -
sr problema, odabranih kao najeih u praksi - uope dobar kolski
menader, osnovni principi i naela rada demokratskog kolskog
menadmenta - praenje i primjena inovacija u koli - evaluacija
rada kole naroito znanja uenika - upoznavanje sa reformom -
spoznaju najnovijih dostignua u svijetu u vezi sa 'demokratskim
kolskim
menadmentom', da saznam o nainu rada direktora u evropskim
dravama - demokratska kontrola i poslovna transparentnost -
poboljanje rada menadmenta u kolama kao i saradnje sa
ministarstvima i
zakonodavnim organima posebno u donoenju Zakona koja se odnose
na obrazovanje i odgoj kao i na prava ovjeka
- definiranje uloge lanova tima - planiranje, programiranje ne
podruju kantona - da se postavi menadment u konkretnu instituciju
sa zadatkom traenja konkretnih
rjeenja: saradnja sa porodicom, lokalnom zajednicom,
prevazilaenje neeljenih situacija ...
- unapreenje rada i odnosa u koli i izvan nje u neposrednom
okruenju kako uspjeno obezbijediti sve neophodno za rad ustanove
kojom rukovodim vjetina govora elokventnost dobar kompjuterski
program koji bi olakao i poboljao rad menadmenta i
administracije kako predstavljati kolu u uem i irem smislu
napredovanje direktora za efikasniju i demokratiniju ulogu u
organizaciji i
upravljanju kolom upoznavanje rada u kolama koje mogu posluiti
kao primjer primjereno aktuelnoj zakonitosti i mogunosti planiranja
i realizacije plana
rukovoenja ja kao direktor u ostvarivanju demokratskog kolskog
menadmenta
- vladati vjetinama koje manje posjedujemo iz gore navedenih
pitanja kako bi lake i kvalitetnije obavljali poslove
-
CES
Razvoj kolskog menadmenta u Bosni i Hercegovini 2. KOLSKI
MENADMENT: SADRAJ I PROCES
23
Metode rada
Intera