-
Sanja ĆalasanPivara TrebjesaUspjeh mjeren izvrsnošću
Milorad KatnićSociete Generale MontenegroKvalitetne usluge i
pomoć zajednici
Gani ResulbegovićReal Estate & COOriginalnostponude je
osnovkonkurentnosti
ISSN
035
0-53
40
God
ina
LII
Br
oj 4
A
pril
2016
. Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore
Nagrađeninajuspješniji
privrednici
-
IMPR
ESU
M
-
6 Proslavljen Dan Privredne komore Crne GoreUručene nagrade
najuspješnijim privrednicima
Broj 4April 2016.
IMPR
ESU
MSadržaj
Izdavač:
Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000,
Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail:
[email protected]://www.privrednakomora.me
Redakcijski odbor:
Predsjednica:Ljiljana Filipović
Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja
Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar
Marđonović
Urednica:Milka Pižurica
Novinar:Igor Perović
Prevod: Dragana Domazetović
Adresa Redakcije:
Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa
29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail:
[email protected]
Dizajn:
Privredna komora Crne Gore
List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih
glasila Crne Gore.
PDF verziju možete preuzeti na:
http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik
The Chamber‘s DayThe most successful entrepreneurs awarded
Sanja Calasan, CEO of Brewery TrebjesaTrebjesa successfully
operates for over a century
Gani Resulbegovic, owner of Real Estate & COThe originality
of the offer is the basis for competitiveness
Milorad Katnic, President of the Board at Societe Generale Bank
MontenegroSocial responsibility is an important business
segment
Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9Financial
services and challenges ahead of us
Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues
Deda Djelovic, Port of BarCapital projects - impulse towards
transport development
Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and
R&D lead to success
9
14
42
58
86
48
54
72
-
4
Broj 4 April 2016.
Gani Resulbegović,vlasnik Real Estate & CO Nagrada Komore je
od
najveće vrijednosti
Sanja Ćalasan,izvršna direktorica Pivare TrebjesaPivarino
uspješno trajanje dužeod vijeka
Okrugli stoZakon o bezbjednosti hrane - podzakonski akti
Okrugli stoEnergija Balkana –termoelektrane
Milorad Katnić,predsjednik Odbora direktora Societe Generale
Banka MontenegroDruštvena odgovornostvažan segment poslovanja
RadionicaMotivisanjezaposlenih
12
40
32
52
56
30
-
5
Broj 4April 2016.
Listajući Glasnik...
1991.Udruženim sredstvima grade pogon
Preduzeća iz Crne Gore, Srbije i Slovenije - DP Kombinat
aluminijuma Titograd, Fabrika alu-mijsko-čeličnih užadi Kolašin, DP
Metalservis Beograd i Slovenijales Ljubljana, dogovorili su da
finansiraju gradnju pogona za proizvodnju drvenih transportnih
kalemova u Kolašinu. Prema planu kalemovi će se proizvoditi u
okviru kolašinske fabrike aluminijsko-čeličnih užadi. Ovaj pogon bi
uposlio 24 radnika i godišnje proizvodio 5.560. kalemova. Fabrika
bi sirovinu naba-vljala iz ŠIK Tara Kolašin, a repromaterijal
takođe sa domaćeg tržišta. Predviđeno je da ulaganje u ovaj pogon
iznosi 8.755.634 dinara, a pomenuti novac investitorima bi se
vratio za šest godina. Prema mišljenju stručnjaka pogon bi bio
likvidan, rentabilan i omogućio bi brži privredni razvoj ne samo
kolašinske opštine već i šireg područja, pisao je Glasnik 1991.
godine.
2002.Obuka menadžera u Sloveniji
U okviru međukomorske saradnje i Sporazuma privrednih komora
Crne Gore i Slovenije re-alizovan je projekat Crnogorska
menadžerska škola za mlade preduzetnike. U Sloveniji je boravilo 13
preduzetnika i menadžera, a obuka je obuhvatala izbor i program
biznis strate-gije, tekuće trendove i koncepte marketinga i
prodaje, menadžement i tehnologiju cijena i kontro-lu kvaliteta,
projektni menadžment i timski rad, pripremu biznis plana kompanije.
U Sloveniji su boravili preduzetnici iz kompanija Lisina Nikšić,
Yugoimport-mont Podgorica, Monter Pljevlja, 3M Plus Nikšić, Aragana
Bar, Sagar Podgorica, Trojica Pljevlja, Voldoš Kolašin, INI
Podgorica, Rudnik uglja Pljevlja i Internet Crne Gore Podgorica.
Sredstva za obuku obezbijedili su Ambasada SAD u Ljubljani i PK
Slovenije. Edukacija se odvijala u dvije faze s tim što je druga
realizovana u Crnoj Gori kada su slovenački stručnjaci posjetili
menadžere u njihovim preduzećima i pružili im dodatnu pomoć u
izradi poslovnih planova, zapisano je u Glasniku 2002. godine.
-
6
Broj 4 April 2016.
Proslavljen Dan Privredne komore Crne Gore
Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima
-
7
Broj 4April 2016.
Podrška Privredne komore doprinosi da budemo bolji i uspješniji.
Privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na složenu
ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i time
povećavaju konkurentnost u Regionu i šire, riječ je laureata
Nagrade.
Dan Privredne komore Crne Gore svečano je obilježen 21. aprila
2016. u Vili Gorica, dodjelom Nagrade ove asocijacije
najuspješnijim privrednicima za prethodnu godinu. Laureatima – za
uspješno poslovanje Pivari Trebjesa, društvenu odgovornost Societe
Generale Banci Montenegro, inovativnost kompaniji Mtel i
unapređenje menadžmenta Ganiju Resulbego-viću, Nagradu je uručio
predsjednik Komore Velimir Mijušković.
- Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, sa kojim sam
pretho-dnih godina dijelio zadovoljstvo uručivanja Nagrada, zbog
važnih državničkih obaveza je van zemlje i nije u mogućnosti da
danas bude sa nama, ali je Privrednoj komori i nagrađenima uputio
naj-srdačnije čestitke uz želju da nastave sa uspjesima - rekao je
Mi-jušković.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici države, diplomatskog
kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture.
Kao i prethodnih godina, Privredna komora Crne Gore je dobila
brojne čestitke povodom 88 godina rada, čime su njeni domaći i
inostrani partneri iskazali važnost saradnje kako na bilateralnom
nivou tako i u okviru međunarodnih asocijacija.
Riječ predsjednika Komore
Govoreći na svečanosti, predsjednik Privredne komore Crne Gore
Mijušković je kazao da je Nagrada, koja se dodjeljuje već skoro
pola vijeka, najbolji svjedok opravdanosti namjere njenih
utemeljivača.
- Dostignuća ovogodišnjih laureata, kao i onih iz prethodnih
godi-na zaista su izuzetna, budući da se osim sa oštrom
konkurencijom koja je rezultat otvorenosti tržišta, susrijeću i sa
složenim okol-nostima koje su posljedica ekonomske krize. Ipak,
rezultati naših nagrađenih pokazuju da dobro organizovane kompanije
vođene stručnim menadžmentom i sa osmišljenom strategijom mogu
sa-vladati kompleksne eksterne faktore – rekao je Mijušković.
On je izrazio zadovoljstvo što je ove godine pristigao najveći
broj kvalitetnih predloga za Nagrade, što uvjerava da je sve više
kom-panija sa zavidnim rezultatima poslovanja.
Govoreći o laureatima, predsjednik Komore je istakao da je
Pivara Trebjesa, koja ove godine obilježava 120 godina postojanja i
dobi-tnik je Nagrade za uspješno poslovanje, svojim
visokokvalitetnim brendom Nikšićkim pivom, bila i ostala izuzetan i
prepoznatljiv promoter crnogorske privrede, u Regionu i šire.
Societe Generale Banka Montenegro na osmišljen način se bavila
potrebama društvene zajednice u kojoj posluje. Jasno prepoznate
potrebe društva prije svega u sistemu zdravstva i obrazovanja bile
su u fokusu njihove pažnje i pomoći, što može da posluži kao uzor
drugim kompanijama.
Kompanija Mtel, pored brojnih naprednih usluga, nudi novu
apli-kaciju, koja je prva takvog opsega na balkanskom tržištu i
time je
kvalitativno upotpunila široku ponudu usluga elektronskih
komu-nikacija. To je bio ključni razlog da ova kompanija bude
nagrađena za inovativnost.
Gani Resulbegovic, dobitnik Nagrade za unapređenje menadž-menta,
zahvaljujući jasnoj viziji, preduzetničkom duhu i spremno-šću za
nove izazove, unapređivao je svoju kompaniju istovremeno podižući
nivo turističke ponude Crne Gore, a posebno Ulcinja.
Mijušković je podsjetio da se dugi niz godina dodjeljuje Nagrada
upravo na Dan Komore 21. april, kada je 1928. godine u Podgorici
formirana Privredna komora. Od tada, Komora u kontinuitetu po-stoji
i djeluje, i danas sa ponosom obilježavamo njenih 88 godina
trajanja.
- Brojne generacije predstavnika privrede ugradili su sebe u
isto-riju ove institucije i nesumnjivo ostavili trag i putokaz
kasnijim generacijama. Od početka XX vijeka pa do danas, bez obzira
na vremena, društvene okolnosti i prilike kroz koje se prolazilo,
pri-vrednici su se uvijek trudili da budu povezani i
institucionalno organizovani i da preko svoje Komore, iskazuju i
ostvaruju svoje zajedničke interese – rekao je on.
Suštinski zadatak Komore, naglašava on, jeste zastupanje
obje-dinjenog interesa članstva, što podrazumijeva aktivnosti na
kre-iranju ekonomske politike, promociju privrede u zemlji i van
nje, i brojne druge Zakonom utvrđene obaveze i usluge. Podsjetio je
da su prethodne godine u otvorenom procesu izabrani novi
zastupni-ci cjelokupne privrede.
- Ovakva organizacija Komore, kakvu uostalom imaju
najrazvije-nije evropske zemlje, garantuje predstavljanje i
zastupanje intere-sa poslovne zajednice u cjelini, što nas čini
jedino kompetentnim i pozvanim u procesu determinisanja i pružanja
specifičnih oblika podrške poslovanju koju ni jedno drugo interesno
udruženje nema kapacitet da obezbijedi – rekao je Mijušković.
Istakao je da je Privredna komora Crne Gore nakon izlaska iz
siste-ma Privredne komore Jugoslavije veoma brzo uspjela da se
pozici-onira u međunarodnim okvirima kao nacionalna Komora.
- To je svakako bilo još i jednostavnije nakon što je Crna Gora
prije deceniju obnovila državnu nezavisnost. Time smo pored brojnih
drugih dobrobiti neprocjenjivog značaja u našem društveno
eko-nomskom razvoju, mi kao Komora mogli još više i snažnije da
pro-movišemo potencijale naše zemlje. Naravno, to nam je uzimajući
u obzir prednosti punopravnog članstva u komorskim asocijacijama
svjetskog i evropskog nivoa omogućilo da jednostavnije, a
istovre-meno na pravi način širimo dijapazon naših usluga u skladu
sa potrebama savremenog poslovanja – rekao je on.
Mijušković je zaključio da će Komora i u narednom periodu
na-staviti da djeluje u skladu sa prioritetima i potrebama privrede
i uvijek biti snažna podrška svojim članicama u njihovom radu i
uspjehu koji su esencija planiranog ekonomskog i društvenog ra-sta
te razvoja Crne Gore.
-
8
Broj 4 April 2016.
Laureati
Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore
Željko Andrić obrazložio je odluku da laureati budu Pivara
Trebjesa, Societe Generale Banka Montenegro, Mtel i Gani
Resul-begović.
- Pivara Trebjesa je sinonim za pouzdanost, a njen najpoznatiji
brend jedan od omiljenih proizvoda crnogorskih potrošača i jedan od
najboljih izvoznih proizvoda Crne Gore. Ova kompanija primje-njuje
ali i postavlja izuzetno visoke standarde poslovanja i pred-stavlja
primjer uspješnog preduzeća, koje je kroz decenije odoli-jevalo
izazovnom ekonomskom ambijentu i stajalo čvrsto, kao simbol
tradicije i kvaliteta ne samo u gradu pod Trebjesom, već i u
cijeloj Crnoj Gori – kazao je Andrić.
Prema njegovim riječima, Pivara Trebjesa je primjer uspješne
kompanije, koja je lider u svom segmentu na domaćem tržištu, ali i
jedan od najboljih ambasadora kvaliteta na regionalnim tržišti-ma.
Pivarin najpoznatiji proizvod, Nikšićko pivo, svakako je jedan od
najpoznatijih nacionalnih brendova i izvoznih proizvoda naše
zemlje.
Svojim kvalitetom i tradicijom dugom 120 godina, Nikšićko Pivo
pokazuje da su prave vrijednosti neprolazne, a kvalitet uvijek
naj-bolji ambasador. Zbog toga je Nikšićko i nosilac kolektivnog
žiga Privredne komore, Dobro iz Crne Gore.
Societe Generale banka Montenegro u društveno odgovornom
po-slovanju primjenjuje standarde Grupe koja posluje u 76 zemalja
svijeta i sa svojih 148.000 zaposlenih podržava 30 miliona
klije-nata.
- Sve njene članice, pa i Banka u Crnoj Gori, nastoje da budu
refe-rentne institucije za odnos sa drugima, kako sa klijentima,
tako i sa zaposlenima i sa društvom u kojem živi, prilagođavajući
priori-tete lokalnim potrebama i uslovima – kazao je Andrić.
S tim u vezi, Banka je realizovala brojne društveno odgovorne
ak-tivnosti u zdravstvu, obrazovanju, zaštiti životne sredine,
kulturi i kroz podršku ranjivim grupacijama društva.
Banka posebnu pažnju posvećuje projektima koji su od značaja za
dobrobit cijelog stanovništva Crne Gore. Na prvom mjestu, to je
po-drška zdravstvenom sistemu Crne Gore kroz donacije medicinske
opreme, stvaranje boljih uslova za brigu o zdravlju građana.
Namjera Societe Generale banke Montenegro je bila i da
projekti-ma kojima se podržavaju mladi ljudi afirmiše mobilnost,
razmjena informacija i poboljšaju uslovi života, pogotovo za mlade
ljude sa posebnim potrebama koji se kroz program inkluzije
uključuju u re-dovne tokove društva.
M:tel, dobitnik nagrade za inovativnost, prilagođavajući se
zahtje-vima tržišta, korisnicima je ponudio sasvim nov proizvod –
Mon-do go aplikaciju. Aplikacija je jedinstvena na tržištu Crne
Gore iz domena komunikacija i omogućava skoro sve vrste usluga koje
jedan mobilni operator može da pruži.
Mondo go aplikacija je prva na balkanskom tržištu (i šire) koja
pru-ža personalizovani doživljaj korisniku i predstavlja odgovor
opera-tora na OTT usluge. Ona kombinuje različite vrste servisa:
Mondo, M:call, poruke i self care servise.
U poređenju sa sličnim aplikacijama, Mondo go aplikacija
omo-
gućava komunikaciju sa korisnicima koji nemaju insaliranu
apli-kaciju.
Osim aplikacije, po prvi put u Crnoj Gori u saradnji sa
Elektro-privredom i Elektroprenosima Crne Gore M:tel nudi
korisnicima kablovsku televiziju i internet na bazi ADSS
tehnologije, u čiji će razvoj i ove godine uložiti 18 miliona
eura.
Gani Resulbegovic, dobitnik nagrade za unapređenje menadž-menta,
zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog turističkog
proizvoda. Kompanija Real Estate čiji je vlasnik i koju
zahvalju-jući posebnom senzibilitetu za menadžersko upravljanje
uspješno vodi od 1988. godine uživa veliki ugled kako među kolegama
pri-vrednicima tako i brojnim turistima.
Hoteli „Dvori Balšića” i „Palata Venezia” u Ulcinju, pod upravom
kompanije Ganija Resulbegovića, postali su reprezentativni,
au-tentični i najrenomiraniji smještajni kapaciteti na crnogorskom
primorju.
- Investicijom koju sada realizuje biće upotpunjeni postojeći
sadr-žaji, čime će i Ulcinj dobiti najpotpuniji turistički proizvod
visokog kvaliteta – rekao je Andrić.
Resulbegović je prvi privatni zakupac plaže na crnogorskom
pri-morju, zaslužan je za kreiranje modernijeg ulcinjskog
turističkog proizvoda u više pravaca.
Aktivan je član Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva
Privre-dne komore Crne Gore i predsjednik Sektora zakupaca plaža
pri Crnogorskom turističkom udruženju.
Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za doprinos poslovanju
kako u državi, tako i u inostranstvu.
U ime nagrađenih
U ime nagrađenih Komori je zahvalila Sanja Ćalasan, izvšna
direk-torica Pivare Trebjesa.
- Ova nagrada je rezultat rada i zalaganja svih zaposlenih u
Pivari Trebjesa koji su zaslužni što se svrstavamo u uspješno
preduzeće. Ne manje važno za nas je što Nagradu dobijamo u godini
jubileja, 120 godina pivarstva u Crnoj Gori. Od osnivanja u
tadašnjoj Knja-ževini Crnoj Gori pa sve do danas, Pivara Trebjesa
prošla je put od male lokalne pivare do respektabilne kompanije
priznate u među-narodnim okvirima – rekla je ona.
Čestitala je ostalim laureatima kompanijama M:tel, Societe
Gene-rale Banka Montenegro i Ganiju Resulbegoviću.
- Privredna komora koja nam je dodijelila ova značajna priznanja
je kuća privrede i mjesto u kojem se brojne aktivnosti slažu i
ar-tikulišu na način da to bude u najboljem interesu privrede. Zbog
toga je za sve nas veoma važna podrška Privredne komore koja
doprinosi da budemo bolji i uspješniji. To se naročito ogleda u
te-žnji da privrednici i kompanije u Crnoj Gori, bez obzira na
složenu ekonomsku situaciju, ne odustaju od razvoja i investicija i
time povećavaju konkurentnost u Regionu i šire. Još jednom bih
za-hvalila na ukazanom povjerenju i časti koju svim dobitnicima
čini ova Nagrada i da istaknem da je ona ujedno podstrek i obaveza
da zajedno sa Privrednom komorom doprinosimo razvoju crnogorske
privrede – kazala je Sanja Ćalasan.
-
9
Broj 4April 2016.
The Chamber‘s Day
The most successful entrepreneurs areawarded
The Chamber of Economy of Montenegro provides us support to be
better and more successful. Despite the complex economic situation,
entrepreneurs and companies in Montenegro do not give up
development and investment and thereby enhance competitiveness in
the region and beyond, the Laureates say.
-
10
Broj 4 April 2016.
The Day of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM) was
celebrated on 21st April 2016 in Vila Gorica by presen-ting awards
of this Association to the most successful en-trepreneurs in the
previous year.
This year’s laureates are as follows:
- Brewery Trebjesa for the most successful business
- Societe Generale Bank Montenegro for the social
responsibility
- Mtel for innovation
- Gani Resulbegovic for the improvement of management.
The awards were presented by President of the Chamber of
Econo-my of Montenegro Velimir Mijuskovic.
- The President of Montenegro Filip Vujanovic, with whom I had
pleasure to present awards in the previous years, is not in the
co-untry due to the important statesman’s obligations so he cannot
be with us today. But he sends the warmest congratulations to the
award winners and the Chamber of Economy of Montenegro and wishes
them to continue with successes – says Mr. Mijuskovic.
The ceremony was attended by representatives of the state, the
diplomatic corps, local government, economy, science and culture.
As in previous years, the Chamber of Economy of Montenegro has
received numerous congratulations cards on the occasion of 88 years
of operation, and its domestic and foreign partners expres-sed the
importance of cooperation at the bilateral level and within
international associations.
The President of the CEM says…
Speaking at the ceremony, the President of the Chamber of
Econo-my of Montenegro Mr. Mijuskovic says that the award, which
has been given for nearly half a century, witnesses the
justification of its founders’ intentions in the best way.
- The achievements of this year's laureates, as well as the ones
from previous years are truly remarkable, since apart from stiff
competition which is a result of market openness, they also face
with complex circumstances which are the consequences of the
economic crisis. However, the results of our award winners show
that well-organized companies led by professional management and
with well defined strategy can overcome the complex external
factors – Mr. Mijuskovic says.
He expresses his satisfaction with the largest number of the
quali-ty proposals for the Awards received this year, which assures
that there are many companies with enviable business results.
Regarding the laureates, the brewery Trebjesa, which celebrates
120 years of existence this year and has won Award for success-ful
business, with high quality brand Niksicko beer has been and
remains remarkable and recognizable promoter of Montenegrin economy
in the region and beyond, the President of the CEM po-ints out.
In a well designed-manner Societe Generale Bank Montenegro has
dealt with the needs of the community where it operates. Cle-arly
identified needs of society, primarily in the health care system
and education, were the focus of their attention and help, which
can serve as a role model for other companies.
In addition to many advanced services, the company Mtel offers a
new application, which is the first of such scope in the Balkan
market and thus it complements a wide range of electronic
com-munications services in a qualitative manner. This was a key
rea-son to award this company for innovation.
Thanks to a clear vision, entrepreneurial spirit and readiness
for new challenges, Mr. Gani Resulbegovic, the laureate for the
im-provement of management, has been promoting his company at the
same time raising the level of tourist offer of Montenegro, and
particularly Ulcinj.
Mr. Mijuskovic has reminded that for many years the awards have
been presented on the Chamber Day 21st April, when the Chamber of
Economy of Montenegro was established in 1928 in Podgori-ca. Since
then, the Chamber has been continuously existing and operating, and
today we are very proud to celebrate its 88 years of existence.
- Numerous generations of economic representatives made
them-selves a part of the history of this institution and
undoubtedly left a trace and the guidelines to later generations.
Since the begin-ning of XX century to the present day, regardless
of times, social circumstances and occasions which they went
through, busines-smen have always tried to stay connected and
institutionally or-ganized and express and realize their common
interests through its Chamber - he says.
The essential task of the Chamber, he adds, is representing the
in-terests of a unified membership, which includes activities in
the creating economic policy, the promotion of the economy in the
co-untry and abroad, and many other duties and services stipulated
by the Law. He has reminded that new representatives of the
ove-rall economy were elected last year in an open process.
- Such an organization of the Chamber, which the most developed
European countries have, guarantees the representation of the
in-terests of the business community as a whole, which makes us the
only competent and responsible in the process of determining and
providing specific forms of business support that no other interest
association has the capacity to provide – Mr. Mijuskovic said.
After leaving the system of Chamber of Commerce and Industry of
Yugoslavia, the Chamber of Economy of Montenegro managed to
position itself in the international circles as a national chamber
very quickly, Mr. Mijuskovic says.
- Certainly it was even easier after Montenegro restored its
state independence a decade ago. Thus, in addition to a number of
other benefits invaluable in our social-economic development, we,
as a chamber, can promote the potentials of our country further and
stronger. Of course, taking into account the benefits of full
mem-bership in the chamber associations at the global and European
level it has allowed us to expand the range of our services easier
and in the right way in line with the needs of modern business – he
says.
Mr. Mijuskovic has concluded that in the forthcoming period the
Chamber will continue to act in accordance with the priorities and
needs of the economy and will always be a strong support to its
members in their activities and success which is the essence of the
planned economic and social growth and development of
Montenegro.
-
11
Broj 4April 2016.
application.
For the first time in Montenegro, in cooperation with
Electro--power industry of Montenegro and the CGES, apart from the
ap-plication, M: tel offers cable television and internet-based
ADSS technology to customers, in whose development 18 million euros
will be invested this year.
Gani Resulbegovic, the laureate for the improvement of
manage-ment, is responsible for creating modern tourism product of
Ulcinj. The company Real Estate, which he owns and has been
success-fully running since 1998 thanks to a special sensibility
for mana-gement, is highly prized both among fellow businessmen and
nu-merous tourists.
Hotels »Dvori Balsica« and »Palata Venezia« in Ulcinj, ran by
the Gani Resulbegovic’s company, have become the representative,
authentic and most renowned accommodation facilities on the
Montenegrin coast.
An investment, which is now being realized, will complete the
exi-sting facilities, which will provide Ulcinj with the most
complete tourism product of high quality – says Mr. Andric.
Mr. Resulbegovic is the first tenant of a private beach on the
Mon-tenegrin coast, is responsible for creating a modern tourism
pro-duct of Ulcinj in several directions. He is an active member of
the Tourism and Hospitality Association Board of the CEM and Head
of the Department of tenants of beaches in the Montenegrin Tou-rism
Association. He has won many awards for his contribution to the
business both in the country and abroad.
On behalf of the award winners
On behalf of the award winners, Sanja Calasan, executive
direc-tor of the Brewery Trebjesa, expressed her gratitude towards
the Chamber.
- This award is a result of the work and dedication of all the
emplo-yees at the Brewery Trebjesa who are responsible for being
ran-ked as the most successful companies. Receiving this Award in
the year of jubilee, 120 years of brewing industry in Montenegro is
also very important for us. Since the establishment in the then
Principality of Montenegro until today, from a small local brewery,
Trebjesa has become a reputable company recognized at an
inter-national level - she says.
She congratulated the other laureates - companies M: tel,
Societe Generale Bank Montenegro and Mr. Gani Resulbegovic.
- The Chamber of Economy, which has presented us these
impor-tant awards, is the institution of the economy and a place
where numerous activities are being articulated in the best
interest of the economy. Therefore, the support of Chamber of
Economy, which contributes to our better and more successful
business, is very im-portant for us. This particularly reflects in
the tendency that entre-preneurs and companies in Montenegro,
despite the complex eco-nomic situation, do not give up development
and investment and thereby increase competitiveness in the region
and beyond. Once again, I would like to express my gratitude for
your trust and hono-ur which this award provide to the laureates. I
would like to point out that this Award is also a stimulus and
obligation to contribute to the development of the Montenegrin
economy along with the Chamber of Economy of Montenegro – says Ms.
Sanja Calasan.
Laureates
The Chairman of the CEM Board for the Awards Zeljko Andric
explained the decision that this year’s laureates are Brewery
Tre-bjesa, Societe Generale Bank Montenegro, M:tel and Mr. Gani
Re-sulbegovic.
- Brewery Trebjesa is synonymous with reliability, and its most
famous brand is one of the favorite products of Montenegrin
con-sumers and one of the best export products of Montenegro. The
company applies but at the same time sets very high standards of
business and is an example of a successful company, which has
resisted the challenging economic environment over the decades, and
stood firm as a symbol of tradition and quality not only in the
city under Trebjesa, but also in the whole Montenegro - says Mr.
Andric.
According to him, the Brewery Trebjesa is an example of a
su-ccessful company which is a leader in its segment in the
domestic market, but also one of the best ambassadors of quality in
regional markets. Its most well-known product, Niksicko beer is
certainly one of the most popular national brands and export
products of our country. With its quality and tradition of 120
years, Niksicko beer shows that the true values are imperishable,
and the quality is always the best ambassador. Therefore, Niksicko
beer is the holder of the CEM collective trademark Dobro iz Crne
Gore.
In the corporate social responsibility, Societe Generale bank
Mon-tenegro applies the standards of the Group which operates in 76
countries and with its 148,000 employees it provides services to 30
million customers.
- All its members, including Bank in Montenegro, are trying to
be institutions of reference in the relationship with others, both
cli-ents and employees as well as the society, adapting its
priorities to the local needs and conditions - says Mr. Andric.
In this regard, the Bank has implemented numerous socially
re-sponsible activities in health, education, environmental
protec-tion, culture, as well as through support to vulnerable
groups of society.
The Bank pays special attention to projects which are important
for the well-being of the entire population of Montenegro. First of
all, it is a support to the health system of Montenegro through
do-nations of medical equipment, creating better conditions for the
health care of citizens. Through the projects, which support young
people, Societe Generale Bank Montenegro intends to promote
mobility, exchange of information and improve living conditions,
especially for young people with special needs who join in the main
stream of society via the inclusion program.
Adapting to the demands of the market, the award winner for the
Innovation Mtel has offered a completely new service to the users -
Mondo go application. The application is unique in the market of
Montenegro in the field of communication and provides almost all
types of services a mobile operator can provide.
Mondo go application is the first in the Balkan market (and
bey-ond) which provides a personalized experience to the user, and
is an operator’s response to the OTT services. It combines
different types of services: Mondo, M: call, messages and self care
services. Compared with similar applications, Mondo go application
pro-vides communication with users who do not have the
installed
-
12
Broj 4 April 2016.
Sanja Ćalasan, izvršna direktorica Pivare Trebjesa
Pivarino uspješno trajanje duže od vijeka
-
13
Broj 4April 2016.
govorimo o zaštiti životne sredine. U kontinuitetu modernizujemo
proizvodne pogone, a konkurentnost na tžištu obezbjeđujemo i kroz
značajne komercijalne investicije.
Glasnik: Pivara je prvo privatizovano preduzeće u Crnoj Gori.
Kako ocjenjujete postprivatizacioni period?
S. Ćalasan: Veoma uspješno. Pivari je privatizacija donijela
ne-ophodno osavremenjivanje u svim segmentima poslovanja, iz-uzetno
visoke standarde najvećih pivarskih grupacija i nova iz-vozna
tržišta za naše proizvode. Takođe, potrošači su dobili veću
mogućnost izbora, jer je asortiman proizvoda koje nudimo u Crnoj
Gori značajno proširen distribucijom nekih od najpoznatijih
svjet-skih pivskih brendova. Uz sve ovo, moram istaći da Pivara
„Trebje-sa“, iako dio globalne korporacije, zadržava svoju lokalnu
poseb-nost, što prepoznaju i naši potrošači.
Glasnik: Radite u sklopu velikih inostranih poslovnih sistema i
godinama se dobro snalazite. Koliko je bilo teško uspostaviti
ko-relaciju između našeg i njihovog načina rada? I koliko ste od
njih naučili?
S. Ćalasan: Pivara Trebjesa je prva privatizovana kompanija u
Cr-noj Gori i već 19 godina posluje pod okriljem najvećih svjetskih
pi-varskih kompanija, danas u sastavu američko-kanadske kompa-nije
Molson Coors. Period od privatizacije do danas omogućio nam je da
kroz razmjenu i primjenu najsavremenijih praksi poslovanja
učvrstimo i zadržimo lidersku poziciju na tržištu Crne Gore.
Moram priznati da smo sve politike, procedure i sisteme rada po
kojima danas poslujemo, a koje su sa sobom donosile pivarske
grupacije u čijem sastavu smo poslovali implementirali u
potpu-nosti i bez posebnih poteškoća, shvatajući sve prednosti koje
nam one donose.
Danas je Trebjesa kompanija u kojoj se primjenjuju jednaki
stan-dardi u organizaciji cjelokupnog poslovanja kao i u svim
pivarama grupacije Molson Coors, što nas i čini jednom od
najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori.
Glasnik: Da li bi komentarisali poslovne rezultate u prošloj i
očeki-vanja u godini jubileja?
S. Ćalasan: Poslovni rezultati u prošloj godini bili su na nivou
pla-niranih i očekivanih. Prodaja je na nivou 400 hiljada
hektolitara piva, od čega je skoro petina izvoz, najviše u zemlje
regiona. To nas posebno hrabri, jer u periodu opšteg pada tržišta
piva osvajanje no-vih tržišta nije lak zadatak. Tokom 2015. godine
rasla je i ukupna prodaja, ali i finansijski pokazatelji.
Očekivanja za 2016. godinu su da bude još bolja od prethodne. Uz
novi proizvod, Onogošt pivo, i dobro obavljene pripreme, nadamo se
da će nas i vrijeme poslužiti dobro, te da će ljetnja sezona koja
najviše utiče na naše ukupne rezultate biti uspješna.
Glasnik: U godini jubileja promovisali ste novi tip piva
„Onogošt„.
Kupcima pružiti kvalitetan proizvod, imati zadovoljne zapo-slene
i biti pouzdan partner poslovnoj i lokalnoj zajednici, misija je
kojoj je Pivara Trebjesa posvećena 120 godina. Uspjeh mjerimo time
da naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži
izvrsnost. Izvrsnost nije nešto što se završava na pravljenju
dobrog piva. To pivo treba da odgovara na potrebe sve zahtjevnijih
potrošača, kaže za Glasnik Sanja Ćalasan, izvršna direktorica
Pivare Trebjesa.
Glasnik: Šta Pivaru Trebjesa čini izuzetno velikom i
respektabil-nom kompanijom koja je više od vijeka bila zapažen
međunarodni privredni akter i »primjer za primjer« ostalim biznis
subjektima?
S. Ćalasan: Pivara „Trebjesa“ prošla je dug razvojni put od
osniva-nja do danas. Kao začetnik industrije u Crnoj Gori naša
kompanija je bila i jedan od glavnih nosilaca privrednog razvoja
zemlje. Ono što nas čini primjerom, kako ste rekli, jeste
kontinuitet u proizvo-dnji i poslovanju i jasna vizija budućnosti,
u svim razvojnim faza-ma kompanije. Naša misija je da iznova
oduševljavamo ljubitelje piva. Ova formulacija se vremenom
mijenjala, ali je suština bila ista– pružiti kvalitetan proizvod,
imati zadovoljne zaposlene i biti pouzdan partner poslovnoj i
lokalnoj zajednici.
Glasnik: Često pominjete da uvijek postavljete »visoke ciljeve«,
čija je suština da budete uspješniji nego ranije te da
primjenjujete izuzetno zahtjevne standarde poslovanja. Sve to Vam
sigurno, ite-kako, pomaže da budete zavidno tržišno pozicionirani.
Molim Vas prokomentarišite vašu poslovnu politiku.
S. Ćalasan: Za nas uspjeh nije definisan samo pozitivnim
poslov-nim rezultatima na kraju godine.Uspjeh mjerimo time da
naredne godine budemo još bolji, jer se u našem poslu traži
izvrsnost. Iz-vrsnost nije nešto što se završava na pravljenju
dobrog piva. To isto pivo treba da odgovara na potrebe sve
zahtjevnijih potrošača, kojima treba pružiti i veliku mogućnost
izbora. Potrebno je da sa našim proizvodima stanemo uz
manifestacije koje bogate kulturni život, da promovišemo neke važne
inicijative poput odgovornog konzumiranja alkohola, da kao
kompanija podržimo ekološke ini-cijative i prije svega sami budemo
ekološki osviješćeni . Sve na-vedeno znači da smo uspješni onoliko
koliko smo dobar partner zajednici u kojoj poslujemo.
A da bismo bili to – potrebno je da imamo zadovoljne zaposlene,
koji ulažu puno strasti u svoj posao. Vjerujem da nas to svrstava u
red uspješnih kompanija, jer zajednički živimo iste vrijednosti i
znamo da uvijek možemo napraviti još jedan korak.
Glasnik: Dosta ste investirali u razvoj, ali i u ostale elemente
po-slovne politike. Riječ - dvije o tome.
S. Ćalasan: Investicije su jedan od pokretača razvoja. Samo u
pro-šloj godini investicije su iznosile četiri miliona eura.
Istakla bih da smo riješili problem otpadnih voda iz fabrike,
izgradnjom preči-šćivača, što je jedna od najvećih investicija
Pivare „Trebjesa“ kada
U Trebjesi se primjenjuju jednaki standardi u organizaciji
cjelokupnog poslovanja kao i u svim pivarama u sastavu
američko-kanadske kompanije Molson Coors, što je čini jednom od
najuspješnijih i najodrživijih kompanija u Crnoj Gori.
-
14
Broj 4 April 2016.
Molim da kažete nešto o tome kao i o ukupnom asortimanu Pivare
Trebjesa.
S. Ćalasan: Onogošt pivo je nastalo u godini jubileja, ali je
naše pivo sa najstarijom pričom. Ovo prevashodno proističe iz samog
imena piva, koje asocira na ime koje je nekada nosio i grad Nikšić.
Na-pravljeno je onako kako bi ga stari pivarski majstori napravili,
baš kako bismo oživjeli duh tradicije. Takođe, ovo pivo odgovara na
po-trebe potrošača koje su nam se pokazale u brojnim
istraživanjima.
Ukupno, u našem asortimanu je sada šest proizvoda. Pored
Onogo-šta, tu su Nikšićko Pivo, Nikšićko Tamno, Nikšićko Gold,
Nikšićko Cool Limun i Nikšićko Cool Grejpfrut. Uz ova piva koja su
izvorno naši proizvodi, Pivara „Trebjesa“, je distributer za neka
od najpo-znatijih regionalnih i svjetskih piva, a od 2014. godine u
ponudi imamo i britanske sajdere.
Glasnik: Od 1932. godine kada je u Madridu na Svjetskoj izlož-bi
kvaliteta Monde selection, nikšićka Pivara dobila prvu zlatnu
medalju, nizala su se priznanja za kvalitet, uspješno i društveno
odgovorno poslovanje. Ove godine ste laureat Nagrade Privredne
komore. Uz čestitke za Nagradu Komore i pitanje koliko vam znači
Nagrada najstarije i najbrojnije privredne asocijacije Crne
Gore?
S. Ćalasan: Od Pariza do danas imamo preko 80 medalja za
kvalitet naših piva, na domaćim i međunarodnim takmičenjima.
Svakako da je nagrada Privredne komore posebno važna. Kada vas
partneri predlože za nagradu i prepoznaju vaš uspjeh, onda je to
posebna čast i obaveza, da nastavimo da budemo još bolji.
Glasnik: Društveno ste odgovorna komapnija, brinete o razvoju
sredine gdje ste pozicionirani. Riječ - dvije o tome.
S. Ćalasan: Veoma nam je važan otisak koji ostavljamo u
zajedni-ci u kojoj poslujemo. Društvena odovornost za nas iz Pivare
„Tre-bjesa“, je jedna od ključnih stubova kompanije, ali i
grupacije kojoj pripadamo. U prvom redu bih izdvojila društvenu
odgovornost za-poslenih, koji doprinos daju kroz organizovani Klub
dobrovoljnih davalaca krvi, učešće u raznim volonterskim
aktivnostima i česte inicijative da oni, kao kolektiv, pomognu
organizacijama kojim je to potrebno.
Akcije po kojima smo najprepoznatljiviji su konkurs za
finansi-ranje ekoloških projekata NVO, kampanja „Kad pijem ne
vozim“ i ekološka akcija „Rock and Recycle“.
Pored ovih incijativa, Pivara je prepoznata po brojnim
donacijama. Nastavićemo da odgovaramo na izazove u društvu, jer je
to naša obaveza, kako bismo kreirali bolje zajednice, čiji smo i
sami dio.
Glasnik: Da li bi htjeli da kažete još nešto što nije obuhvaćeno
pi-tanjima?
S. Ćalasan: Podijelila bih sa čitaocima Glasnika Privredne
komore da smo u godini jubileja dobili jedno važno priznanje sa
međuna-rodnog nivoa. Nikšićko Pivo u povratnoj ambalaži 0.5l i
Nikšićko Pivo u nepovratnoj boci 0.33l nagrađeni su zlatnim
medaljama za kvalitet na Međunarodnoj selekciji kvaliteta „Monde
Selection 2016“. Institut „Monde Selection“ je osnovan 1961. godine
i najpre-stižnija je svjetska organizacija u oblasti kontrole
kvaliteta proi-zvoda. Ovo nije prva nagrada za nas od Monde
Selectiona, ali u go-dini jubileja ima posebnu vrijednost, baš kao
i nagrada Privredne komore Crne Gore.
Providing quality products to customers, having satisfied
employees and being reliable partner to the business and local
community is the mission which the Brewery Trebjesa has been
dedicated to for 120 years. The success is measured by being even
more successful next year, because our business requi-res
excellence. Striving for the excellence should not be comple-ted by
making good beer. This beer should meet the needs of inc-reasingly
demanding consumers, says in an interview for Glasnik Sanja
Calasan, executive director of the Brewery Trebjesa.
Glasnik: What does brewery “Trebjesa” make extremely big and
respectable company which has been a remarkable economic en-tity
and a role model to other business entities for more than a
century?
S. Calasan: Brewery Trebjesa has gone a long way since its
esta-blishment until today. As a pioneer industry in Montenegro,
our company has also been one of the main actors of economic
deve-lopment of the country. What makes us a role model, as you
said, is continuity in production and business operations and a
clear vision of the future in all development phases of the
company. Our mission is to fill lovers of beer with enthusiasm over
and over again. This phrase has been changed over time, but the
essence remained the same – to provide a quality product, to have
satisfied employees and to be a reliable partner to the business
and local community.
Glasnik: You often say that “high goals” have been set, which in
es-sence implies to be more successful and to apply very demanding
standards of business. Certainly, all this helps you to reach an
en-viable market position. Please comment on your business
policy.
S. Calasan: For us, success is not defined only by positive
busi-ness results at the end of a year. The success is measured by
be-ing even more successful next year, because our business
requires excellence. Striving for the excellence should not be
completed by making good beer. The same beer should meet the needs
of inc-reasingly demanding consumers, whom need to provide a large
variety of choices.
With our products we need to support the events which enrich
cultural life. It is also necessary to promote some important
ini-tiatives such as the responsible consumption of alcohol,
support environmental initiatives as a company and above all become
en-vironmentally conscious. This means we are successful as long as
we are a good partner to the community in which we operate.
And in order to achieve this - we need to have satisfied
employees, who put a lot of passion in their work. I believe it
ranks us among successful companies, because we share the same
values and we know we can always make another step forward.
Glasnik: You have made significant investments in the
deve-lopment, but in other elements of business policy as well. Can
you tell us more details?
S. Calasan: Investments are one of the drivers of development.
Only last year, investments amounted to four million EUR.
Re-garding the environmental protection, I would like to emphasize
that we have solved the problem of waste water from the factory
through the construction of the system for waste water treatment,
which is one of the largest investments of the brewery »Trebje-sa«.
We continuously modernize production facilities and provide
competitiveness in the market through significant commercial
-
15
Broj 4April 2016.
Sanja Calasan, CEO of Brewery Trebjesa
Trebjesa successfully operates for over a centuryTrebjesa is a
company which applies the same standards in the organization of the
entire business operations as all the breweries within the
American-Canadian company Molson Coors. This makes us one of the
most successful and most sustainable companies in Montenegro.
-
16
Broj 4 April 2016.
investments as well.
Glasnik: The brewery is the first privatized company in
Montene-gro. What do you think of the post-privatization
period?
S. Calasan: I think it was very successful. Privatization has
bro-ught to the brewery necessary modernization in all business
se-gments, extremely high standards of the largest brewery groups
and new export markets for our products. Also, consumers have got
more choices, since the range of products which we offer in
Montenegro has been significantly expanded with distribution of
some of the world's most famous beer brands. In addition, I must
say that brewery »Trebjesa«, although a part of a global
corporati-on, has retained its local specific quality, which is
recognized by our consumers.
Glasnik: You have been operating within the large foreign
busi-ness systems and you have been getting along well for years.
How difficult was it to establish a correlation between our and
their way of work? And how much did you learn from them?
S. Calasan: Brewery “Trebjesa” is the first privatized companies
in Montenegro and has been operating under the auspices of the
world's largest brewing company for 19 years, now it is a part of
the American-Canadian company Molson Coors. Period from
pri-vatization to date has provided us opportunity for
strengthening and retaining the leading position on the market of
Montenegro through the exchange and application of the most modern
busi-ness practices. I have to admit that we implemented fully and
wi-thout any particular difficulty all policies, procedures and
systems of work according to which we do business today, and which
had been brought by brewery Groups within which we operate, thus
realizing all their benefits.
Today Trebjesa is the company which applies the same standards
in the organization of the entire business as in all breweries of
Molson Coors group, which makes us one of the most successful and
most sustainable companies in Montenegro.
Glasnik: Would you like to comment on business results in the
past and expectations in the year of the jubilee?
S. Calasan: Business results in the last year were at the level
of planned and expected. The sale has been at the level of 400
tho-usand hectolitres of beer, of which nearly one-fifth was
exported, mostly to the countries of the region. It especially
encourages us because in the period of general decline in the beer
market win-ning new markets is not an easy task. Total sales also
grew during 2015, as well as financial indicators. We expect that
business re-sults will be even better in 2016 than last year. Along
with the new product, Onogost beer and well-made preparations, we
hope that the summer season, which has a large influence on our
overall re-sults, will be successful.
Glasnik: In the year of jubilee you have promoted a new type of
beer “Onogost”. Please tell us more about it as well as the overall
range of products of Brewery “Trebjesa”.
S. Calasan: Onogost beer was created in the year of jubilee, but
it is our beer with the oldest “story”. This primarily stems from
the name of beer, which refers to the former name of Niksic. It is
made in the way the old beer masters would make it, just in order
to revi-ve the spirit of tradition. Also, this beer was made in
line with the consumers’ needs, indicated by numerous studies.
Our range of products includes 6 beers such as Niksicko Beer,
Ni-ksicko Dark, Niksicko Gold, Niksicko Cool Lemon and Niksicko
Cool Grapefruit. In addition to these beers which are originally
our products, brewery »Trebjesa« is a distributor for some of the
most famous regional and international beers. Since 2014, we have
been offering British ciders.
Glasnik: Since 1932, when Niksic Brewery won the first gold
medal on Madrid's quality exhibition Monde Selection, you have
received the awards for quality, successful and socially
responsible busi-ness. This year you are laureate of the Chamber of
Economy of Montenegro. Congratulations on the award of the Chamber.
What does the award from the oldest and largest economic
association of Montenegro mean to you?
S. Calasan: From Paris to date we have won over 80 medals for
the quality of our beers in national and international
competiti-ons. Certainly, the award of Chamber of Economy of
Montenegro is particularly important. When the partners nominate
you for the award and recognize your success, then it is a special
honour and an obligation to continue to be even better.
Glasnik: The brewery is socially responsible company, which
ta-kes care about the development environment. Could you say a few
words about this?
S. Calasan: The impact we make on the community in which we
operate is very important for us. The brewery »Trebjesa« considers
the social responsibility as one of the key pillars of the company
and the group which we belong to. First of all, I would single out
the social responsibility of employees, which provide contribution
through the organized club of voluntary blood donors,
participa-ting in various voluntary activities and launching
frequent ini-tiatives to provide the assistance to organizations to
which it is necessary.
Activities by which we are most recognized are competition for
financing environmental NGO projects, the campaign »Kad pijem ne
vozim (When I drink I do not drive)« and ecological action »Rock
and Recycle«.
In addition to these initiatives, the Brewery has been
recognized by numerous donations. We will continue to respond to
the chal-lenges in society, because it is our obligation, in order
to create a better community, which we belong to.
Glasnik: Would you like to say anything else which has not been
mentioned so far?
S. Calasan: I would like to share with the readers of the CEM’s
Gla-snik that we received an important international recognition in
the year of jubilee. Niksicko beer in returnable packaging of 0.5l
and Niksicko beer in non-returnable bottle of 0.33l were awar-ded
gold medals for quality at the International Quality Selection
»Monde Selection 2016«. Institute »Monde Selection« was founded in
1961 and is the world's most prestigious organizations in the field
of product quality control. This is not the first award for us from
the Monde Selection, but it has a special value in the year of
jubilee, as well as award of Chamber of Economy of Montenegro.
-
17
Broj 4April 2016.
Social Impact Award
Biznis ideje za rješavanje društvenih problema
Žiri za dodjelu Nagrade za društvene promjene, širom Evrope
poznate kao Social Impact Award, predstavljen je 26. aprila 2016.
godine u Privrednoj komori Crne Gore. Istovremeno, upućen je poziv
mladima čije bi ideje za biznis mogle da riješe neki društveni
problem da se do kraja aprila prijave na konkurs koji je u
toku.
Žiri u sastavu Željko Veljković, koordinator Nagrade za
društvene promjene iz Fondacije Dokukino koja sprovodi projekat,
Tanja Ra-dusinović, savjetnica predsjednika Privredne komore,
Dragana Cr-venica, direktorica Odsjeka za komunikacije ERSTE banke
i prof. dr Jelena Žugić, Univerzitet Mediteran, podsjetio je da je
Nagrada za društvene promjene, koja se dodjeljuje od 2009, od ove
godine namijenjena i mladima u Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini.
Riječ je o izboru najboljih ideja za društvene biznise koje se
nagrađuju znanjem i početnim kapitalom.
- Nagrada za društvene promjene podrazumijeva višemjesečni
proces u kojem materijalna nagrada dolazi tek na kraju, ali je sve
ono što tome prethodi ključna vrijednost koju učesnici dobijaju.
Širom Crne Gore u toku je niz radionica, na kojima se mladi ljudi,
pre svega studenti, upoznaju sa načinima za pretvaranje ideja u
prave biznis planove. Do kraja aprila otvoren je i konkurs za
prija-vljivanje ideja putem sajta Nagrade za društvene promjene,
nakon kojeg će sedam najboljih biti izabrano za finale. Timovi koji
uđu u finale dobiće mentorsku podršku vrhunskih menadžera i
profeso-ra koji će im pomoći da do najsitnijih detalja razrade
planove svog budućeg poslovanja. Tri najbolje ideje dobijaju i
dodatne nagrade, početni kapital od 2.000 eura, dalju mentorsku
podršku u pokreta-nju posla i priliku da učestvuju na završnom
evropskom događaju nagrade za društvene promjene, koji se svake
godine održava u Beču – rekao je Željko Veljković.
Privredna komora Crne Gore je partner od početka projekta i
pre-ma riječima Veljkovića pruža podršku od velikog značaja.
Tanja Radusinović je izrazila zadovoljstvo zbog učešća u
projektu koji u osnovi ima društvenu odgovornost, što Komora
tradicional-no baštini. Ona je podsjetila da Privredna komora već
pola vijeka dodjeljuje nagrade uspješnim kompanijama, a društvena
odgovor-nost je jedna od kategorija koja se vrednuju.
- Ocjenjujući ideje pristigle na konkurs, razmatraćemo kvalitet
bi-znis plana, koliko je projekat primjenljiv i prihvatljiv za
društvo –
kazala je Radusinović.
Dragana Crvenica je istakla da je Erste fondacija neraskidivo
po-vezana sa Nagradom za društvene promjene koja se dodeljuje u 11
zemalja Evrope, a postoji od 2009. godine. Naime ideja je pote-kla
sa jednog od najuglednijih ekonomskih univerziteta u svijetu,
Bečkog univerziteta za ekonomiju i biznis (Wirtschaftsuniversität
Wien), a od početka je podržavaju Erste Fondacija (Erste Stiftung)
i bečki Impact Hub.
- ERSTE grupacija u svoj biznis model ugrađuje društvenu
odgo-vornost, ne samo kroz korporativnu filantropiju, već na svim
nivoi-ma, kroz odnose sa klijentima i prema zaposlenima i široj
društve-noj zajednici. Društveno odgovorno poslovanje je danas
imperativ za svakog poslovnog subjekta koji želi da ima održivi
biznis.– re-kla je Crvenica.
Istakla je da je jedan od razloga zašto ERSTE podržava Nagradu
to što je više od 90 odsto ideja kandidovanih u okviru projekta
zaživ-jelo u praksi.
- To je velika i jaka referenca za ovaj projekat, jer nije
poenta saku-piti mnogobrojne ideje već ih realizovati – kazala je
ona, dodajući da je održivost prioritet u vrednovanju ideja.
Prof. dr Jelena Žugić smatra da će studenti biti oduševljeni
ovim projektom jer imaju potrebnu kreativnost, entuzijazam i
potencijal da realizuju ideje koje će doprinijeti napretku
društva.
- Socijalno preduzetništvo je ključni evropski društveni model i
motor razvoja ekonomija širom Evrope. Posebnu važnost može imati i
na zapadnom Balkanu jer socijalna ekonomija predstavlja jedan od
najrelevantnijih modela razvoja. U Crnoj Gori je socijalno
preduzetništvo u povoju. Jako je bitno da se uporedo sa biznis
pla-novima radi na unapređenju društvenih interesa bilo da je riječ
o zaštiti ranjivih grupa, okoline, kulturne baštine, zelenoj
ekonomiji i drugom – rekla je Žugić, ističući uvjerenje da će mladi
ljudi prepo-znati značaj ovakvih projekata koji rješavaju društvene
probleme.
Na konkurs se mogu prijaviti ljudi mlađi od 35 godina. U
timovima mogu učestovovati i stariji, kao i srednjoškolci, s tim
što je ključni uslov da studenti sa crnogorskih univerziteta čine
polovinu tima. Pojedinci koji prijave projektne ideje moraju
pripadati studentskoj populaciji.
-
18
Broj 4 April 2016.
Komoravijesti
Odgovor na opasnosti u sajber prostoru
Seminar u okviru Tempus projekta »Unapr-jeđenje obrazovnog
sistema u oblasti sajber bezbjednosti u Crnoj Gori (ECESM)« održan
je 8. aprila 2016. u Privrednoj komori Crne Gore. O temi: »Odgovor
na opasnosti u saj-ber prostoru« govorio je dr Toomas Lepik,
University of Technology, Talin, Estonija.
Podsjetimo da je Estonija najrazvijenija e-država u svijetu.
Građanima je putem e-uprave, kroz e-servise omogućena inte-raktivna
komunikacija na svim nivoima administracije.
Savremene tehnike poslovanja na svim nivoima i u svim oblastima
djelovanja od privrede, uslužnog sektora do države i nje-nih
institucija podrazumjevaju primjenu infomaciono-komunikacionih
tehnologi-ja koje omogućavaju da rad i poslovanje budu jeftiniji,
kvaliteniji, efikasniji i da bo-lje zadovoljavaju zahtjeve
korisnika. Nova razvojna faza svetske privrede definisana kao
infomaciono društvo upravo na znanju i tehnologiji bazira svoj rad
i obezbjedju-je više nivoe konkurentnosti, veće stope ekonomskog
rasta i veći broj novih radnih mjesta. U sklopu složenog procesa
izgra-dnje takvog društva važan segment pred-stavljaju aktivnosti
vezane za realizaciju primjene ICT alata u državnom sektoru ili
tzv. izgradnja e-uprave - savremene držav-ne uprave. Komunikacija
vlade sa poslov-nim subjektima predstavlja potencijalno najveću
mogućnost za povećanje efikasno-sti državne ekonomije, istakao je
Lepik
Sastanak sa predstavnicima Poreske uprave
Sastanak sa predstavnicima Poreske upra-ve organizovan je u
Privrednoj komori Crne Gore 13. aprila 2016. godine. Raspravljano
je o aktuelnim temama iz oblasti poreske po-litike koje se odnose
na turizam, građevi-narstvo i trgovinu.
Poseban naglasak stavljen je na registra-ciju djelatnosti
izdavaoca privatnog smje-štaja. Ocijenjeno je da treba
pojednostaviti
proceduru njihove registracije i tako dopri-nijeti da što manji
broj izdavalaca smješta-ja posluje u sivoj zoni. Takođe je ukazano
na potrebu da se za smještaj i ugostiteljstvo propišu jedinstvene,
snižene stope PDV-a (pet odsto je najniža stopa koju prepoznaje
Evropska komisija u ovoj oblasti). Istaknu-to je i da bi bilo
korisno da privrednicima bude dostupno uputstvo kako se obračuna-va
PDV na smještaj i hranu u hotelima.
U susret ljetnjoj sezoni, privrednici su ukazali na potrebu
ubrzanja procedure dobijanja potvrde od Poreske uprave pri
zapošljavanju sezonskih radnika, a slično treba uraditi i za
njihovu odjavu. Potrebno je, smatraju privrednici, omogućiti da
tako-zvani „otvoreni sto“ i dalje postoji u hoteli-ma i
restoranima, kao što je praksa u evrop-skim državama. Riječ je o
mogućnosti da se fiskalni račun za hotelske i ugostiteljske usluge
isporuči gostu prilikom plaćanja, a ne nakon svake porudžbe, što je
zakonska obaveza.
Predstavnici sektora građevinarstva ape-lovali su da Poreska
uprava doprinese za-štiti proizvođača građevinskih materijala
(posebno od kamena) od nelojalne konku-rencije.
Dogovoreno je da se privrednicima olakša pristup bazi podataka
Poreske uprave što bi omogućilo njihovo korišćenje za dalje
ana-lize. Navedeno je da je za povraćaj PDV-a u praksi potrebno 90
do 120 dana, umjesto propisanih 60, zbog proceduralnih razloga.
Predstavnici Poreske uprave su saopštili da se u pravilu poštuje
Zakonom predviđen rok od 60 dana, ali postoje izuzeci kada zbog
prolongiranja sprovođenja finasijske kontrole ili žalbe poreskih
obveznika, taj rok nije moguće ispoštovati.
U cilju prikupljanja detaljnijih podataka I sprovođenja kontrole
o naplati poreskih obaveza, analizirana je praksa zemalja re-giona
i razmatra se mogućnost uvođenja eletktronske fiskalizacije. Po
riječima pri-vrednika, novi sistem elektronske fiskali-zacije je
nepotreban, budući da je postojeći sistem dobar i kao takav
nedovoljno isko-
rišćen. Osim toga, elektronska fiskalizacija bi predstavljalo
novi trošak za privredu.
Tema sastanka je bila i naplata poreza na dobit pravnih lica u
vezi distribucije i pla-smana softverskih/računarskih programa.
Imajući u vidu specifičnost teme, dogovore-no je organizovanje
posebnog sastanka na kojem će biti dato mišljenje u vezi primjene
Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji u praksi stvara
nedoumice i probleme.
Konstituisana Grupacija za IT
Grupacija za informacione tehnologije pri Odboru udruženja ICT
Privredne komore Crne Gore konstituisana je 26. aprila 2016.
godine.
Za predsjednicu Grupacije izabrana je Sne-žana Ćalasan iz
kompanije S2B, a za za-mjenika Branimir Bukilić, Data Design.
Grupacija koja ima 21 članicu, u novom sa-zivu je formirana na
inicijativu kompanija Jugodata, Čikom, Digit Montenegro, Mon-tex
Elektronika, Chip computers, Montora, S&T - članica Odbora
ICT.
- Nama iz sektora informacionih tehnolo-gija potrebno je
operativnije i fleksibilnije tijelo koje bi se po potrebi češće
sastajalo i raspravljalo o usko specijalizovanim pro-blemima koji
ne opterećuju komunikacio-ne kompanije, pa bi tako i rad Odbora
uči-nili efikasnijim – kazao je Vladan Tabaš, direktor Čikoma.
Inicijatori smatraju da IT nije prepoznat kao privredna grana,
niti se pominje kao uređen i statistički obrađen i definisan dio
neke druge grane privrede, što dovoljno govori o poziciji u kojoj
se ove kompanije nalaze. IT kompanije u privredi Crne Gore
učestvuju sa zanemarljivim prihodima koji nijesu statistički
obrađeni, a kreću se
-
19
Broj 4April 2016.
po procjeni inicijatora oko 1,5% BDP Crne Gore. Činjenica je da
ne postoji precizna statistika o broju IT kompanija u Crnoj Gori (a
računa se da ih ima od 200 do 300), bro-ju zaposlenih u njima,
prihodima, profilu specijalista kojima raspolažu, vrsti roba i
usluga koje prodaju itd. dovoljno govori da postoji neophodnost da
se stanje u ovom sektoru privrede uređuje intenzivnije u ci-lju
održanja poslovanja.
Mogućnosti ekonomske saradnje sa Maltom
Delegacija Republike Malte koju je vodio parlamentarni sekretar
za konkurentnost i ekonomski razvoj u Ministarstvu za ekonomiju,
ulaganje i mali biznis Jose A Herrera, posjetila je 20. aprila
2016. godine Privrednu komoru i sa potpredsjednikom Stankom
Zlokovićem razgovarala o mo-gućnostima jačanja saradnje između
dvije ekonomije. Ocijenjeno da je veoma važno ojačati diplomatske i
ekonomske odnose između Crne Gore i Malte.
S obzirom na to da su u toku integracioni procesi naše zemlje u
EU, gosti su prenijeli pozitivna iskustva članstva Malte koje traje
već 11 godina.
- Male zemlje mogu dosta dobiti od član-stva u Evropskoj uniji
ukoliko umiju da iskoriste mogućnosti koje se nude. Naše iskustvo u
EU je dobro, jer smo uspjeli da privučemo značajne strane
investicije, go-tovo eliminišemo nezaposlenost i spusti-mo deficit
na ispod tri odsto. Ekonomski rast u prošloj godini Malte je
iznosio 6,3 odsto. Osnov naše diverzifikovane privrede su usluge u
turizmu, finansijama, pomor-stvu, a značajno razvijamo poslovne
zone, zdravstveni turizam i obrazovanje, naroči-to ovo posljednje
jer je znanje osnov našeg progresa – rekao je Herrera.
On je podsjetio da odnosi Crne Gore i Malte dobijaju na
intenzitetu u sektoru energeti-ke, zahvaljujući malteškoj
investiciji u vje-troelektranu na Možuri, vrijednoj više od 80
miliona eura. Herrera je izrazio nadu da će još projekata poput
ovog biti realizovano u
budućnosti, preko kojih će poslovne veze dvije zemlje dodatno
dobiti na snazi.
Potpredsjednik Komore Zloković je istakao da u Crnoj Gori
postoji konsenzus o znača-ju integracija naše države.
- Crna Gora nema dilemu o putu ka Evrop-skoj uniji – kazao je
Zloković. Upoznao je goste da su prioritetne grane razvoja naše
ekonomije turizam, poljoprivreda i energe-tika, ali i podsjetio na
nekadašnju uspješnu saradnju u oblasti brodogradnje ove dvije
države. Posebno je izrazio interesovanje za iskustva Malte u vezi
sa korišćenjem solarne energije koja je u toj državi veoma
zastupljena.
Sastanak Eurochambres-a u Rimu
Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir MIjušković
učestvovao je na sa-stanku EUROCHAMBRES-ove grupe komo-ra javnog
prava, koji je održan je 13. aprila u sjedištu Unije komora Italije
u Rimu. Mar-tin Wansleben, director Savezne njemačke komore i
predsjedavajući ove Radne grupe naglasio je važnost snažnog
povezivanja komora, kako bi u vrijeme evropske krize i čestih
terorističkih napada komorskim djelovanjem uspjeli zadržati
ekonomske aktivnosti na adekvatnom nivou.
Predsjedavajući EUROCHAMBRES-a, Ri-chard Weber upoznao je
učesnike skupa sa susretima koje je imao u Krakovu sa
preds-jednikom Komore Poljske u svjetlu promje-mne Zakona o komori
u toj zemlji.
Predsjednik Privredne komore Srbije, Mar-ko Čadež predstavio je
novi Zakon o ko-morama koji je izglasan krajem prethodne gosine, a
stupiće na snagu 1. januara 2017. godine.
Jedna od važnih tema kojom se skup bavio bila je način
integrisanja izbjeglica, te ak-tivnosti koje je Komora Njemačke
planirala i realizuje u ovoj sferi.
Visoki predstavnici Komora članica Radne grupe iznijeli su
podatke o ekonomskoj
situaciji u svojoj zemlji, kao i predstavili nove usluge koje
realizuje za svoje članice. Razmjena ove vrste informacija
omoguća-va da se na dođe do novih ideja koji bi to inovirani
servisi mogli biti razvijeni sa ci-ljem da koriste privredi. Novu
saradnju po-trebno je podsticati na području digitaliza-cije,
zaključak je sastanka. Digitalizacija je tema koja se ne odnosi
samo na poslovnu zajednicu, već i komore. U ovom trenutku, mnoge od
komora pokušavaju pružiti više digitalnih usluga koje se nastoje
prilagoditi novim potrebama malih i srednjih predu-zeća. Stoga
tokom 2016. godine treba or-ganizovati poseban sastanak na ovu
temu.
Saradnja Privredne komore i Asocijacije menadžera
Privredna komora Crne Gore i Asocijacija menadžera Crne Gore
sklopile su 25. aprila 2016. godine Sporazum o saradnji. Spora-zum
su potpisali predsjednici Velimir Mi-jušković i Budimir
Raičković.
U Sporazumu je navedeno da Privredna komora i Asocijacija
menadžera dijele za-jedničke vrijednosti i ciljeve, usmjerene na
promociju i poboljšavanje privrednog am-bijenta i ekonomske
saradnje među privre-dnim subjektima i poslovnim udruženjima.
Saglasne su da će sarađivati na praćenju i unapređivanju
privrednih kretanja, pruža-nju stručne pomoći, zajednički
učestvova-ti u projektima koje finansiraju domaće i međunarodne
organizacije.
Promocija etičkih vrijednosti, standarda korporativnog
upravljanja i profesional-ne odgovornosti menadžera i privrednika,
članica dvije asocijacije, kao i pomoć te po-drška u uspostavljanju
saradnje i poveziva-nja sa ostalim organizacijama, institucija-ma i
naučnim ustanovama takođe će biti u fokusu saradnje.
Privredna komora i Asocijacija menadžera radiće na međusobnoj
podršci, razmjeni informacija i iskustava na planu međuna-rodne
saradnje, evropskih i globalnih inte-grativnih procesa.
-
20
Broj 4 April 2016.
Komunalna privreda
Saradnja sa Regionalnim vodovodom u fokusu
Saradnja Regionalnog vodovoda i vo-dovodnih i kanalizacionih
preduzeća primorskih opština bila je tema sje-dnice Odbora
udruženja komunalne privre-de Privredne komore Crne Gore, održane
18. aprila 2016. godine.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Vla-dan Vučelić, a raspravi
su među ostalima učestvovali potpredsjednik Privredne ko-more
Stanko Zloković, Dragan Asanović iz Ministarstva održivog razvoja i
turizma, zatim direktor Regionalnog vodovoda Go-ran Jevrić i njegov
saradnik Dragan Bje-lobrković, prof. dr Mihailo Burić, tehnički
direktor JP Vodovod i kanaliazacija Filip Makrid, Gojčilo Obradović
iz Vodovoda Budva, Dragan Roganović iz Vodovoda Ko-tor i Miloš
Ražnatović iz Vodovoda Cetinje.
Kvalitetno snabdijevanje vodom je uslov ozbiljnog razvoja
turizma i ekonomije Crne Gore, rečeno je na sjednici.
Ocijenjeno je da vodosnabdijevanje crno-gorskog primorja treba
posmatrati kao je-dinstven sistem koji čine Regionalni vodo-vod i
šest lokalnih - u Budvi, Kotoru, Herceg Novom, Tivtu Ulcinju i
Baru, čiji odnosi se konstantno unapređuju.
Na sjednici Odbora udruženja ener-getike i rudarstva Privredne
komo-re Crne Gore, održanoj 1. aprila 2016. godine, pokrenuta je
inicijativa za formira-nje grupacije kompanija koje se bave
dis-tribucijom nafte i njenih derivata, a razma-trane su
realizovane investicije u Rudniku mrkog uglja u Beranama i planovi
razvoja te kompanije.
Prezentaciju Rudnika mrkog uglja u Bera-nama imala je Jovanka
Bogavac, njegova tehnička direktorica, koja je kazala da su
geološke rezerve ovog ugljenog basena procijenjene na 156 miliona
tona, s tim što bi se daljim istraživanjima mogao povećati njihov
nivo.
- Rudnik je 2014. godine privatizovalo pri-vredno društvo
»Metalfer« iz Sremske Mi-trovice, koje je osnovano u Londonu prije
23 godine, a u Srbiji uspješno posluje u sektoru metalurgije,
rudarstve i energetike, rekla je Bogavac.
Ona je navela da je Rudnik u vrijeme pre-uzimanja bio u veoma
lošem stanju, svi objekti i oprema bili su krajnje zapušteni i van
funkcije. Upornošću i predanošću me-nadžmenta nabavljena je
značajna količi-na nove opreme i proizvodnih materijala,
obezbijeđeno stabilno snabdijevanje repro-materijalom i
uspostavljeno napajanje ele-ktričnom energijom. Veliku pomoć u ovim
poslovima pružili su im Vlada Crne Gore, Elektroprivreda, kao i
partnerske slovenač-ke i srbijanske kompanije.
- Rad u Rudniku je pokrenut u januaru 2015. i u toj godini je
proizvedeno 18.000 tona uglja, kazala je tehnička direktorica.
Sada se radi u tri smjene, zaposleno je 140 radnika, a ugalj
prodaju TE Pljevlja i indu-strijskim potrošačima u Crnoj Gori i
Srbiji. Bogavac je kao jedan od krupnih problema u radu istakla
nedostatak kvalifikovane ra-dne snage, koju, kako je rekla, niti
možemo školovati, niti uvesti. Primjenom savreme-nih metoda u
eksploataciji uglja, moderni-zacijom tehnologije i transporta i
upošlja-vanjem većeg broja kvalifikovanih radnika proizvodnju bi
bilo moguće povećati na 200.000 tona godišnje.
- Time bi stvorili preduslove za izgradnju energetskog bloka u
Beranama snage do 50MW, Termoelektrane illi Termoelektrane -
Toplane, rekla je ona.
Uglješa Vučinić, izvršni direktor Rudnika mrkog uglja u Beranama
je kazao da je u narednih sedam-osam godina obezbijeđe-na
proizvodnja na tzv. »polju C«.
Članovi Odbora su saglasni da je neopho-dno napraviti
sveobuhvatnu tehno-eko-nomsku analizu sistema vodosnabdije-vanja i
odvođenja otpadnih voda za cijelu državu. Pozdravljena je
opredijeljenost Re-gionalnog vodovoda da poveća kapacitete jer je
to dodatni potencijaln razvoja u ovom sektoru.
Bez sistemskih zakona teško je napraviti značajan iskorak u ovoj
oblasti, pa Privre-dna komora apeluje da se regulativa do-nese, a
da se prilikom njene izrade uvaže sugestije privrednika.
Zaključeno je da je neophodno kroz zakon-sku regulativu
predložiti uspostavljanje re-gulatora i metodologije cijena usluga
vodo-snabdjevanja i usluga odvođenja otpadnih voda.
Neophodno je ući u podizanje performan-si vodovodnog sistema,
što podrazumijeva smanjenje tehničkih gubitaka i povećanje
efikasnosti, te iziskuje investicije.
Poslovanje se mora uskladiti sa standardi-ma kvaliteta HACCP,
ISO 9001 i 22000, i ako se sve to uradi, problemi će u velikoj
mjeri biti riješeni, zaključio je Odbor komunalne privrede.
-
21
Broj 4April 2016.
Energetika i rudarstvo
Rudnik u Beranama povećava proizvodnjuUgalj iz Berana mogao bi
naći kupce u Srbiji, koja jeveliki uvoznik ovog energenta.
- Sada radimo na procesu izrade tehno ekonomskog elaborata za
»polje D« kojem, prema procjenama, gravitira rezerva od četiri
mi-liona tona, kazao je Vučinić.
U cilju realizacije ovog projekta već su komunicirali sa
Rudarsko--geološkim fakultetom, a sa Rudnikom Trbovlje, koji je u
stečaju, pregovoraju o kupovini opreme.
On smatra da bi Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja
Pljevlja, Termoelektrana i Privredna komora, na području opština od
Pla-va i Gusinja do Bijelog Polja trebale da iznađu rješenje za
izradu manjeg termo-energetskog postrojenja koje bi se lociralo na
mje-stu nekadašnje Fabrike celuloze, jer tamo postoji kompletna
in-frastruktura. Već pregovaramo sa potencijalnim investitorima, a
i posjetili smo neke fabrike poput one u Katovicama gdje se
sago-rijeva otpad, biomasa i proizvodi električna energiju. Ovakvo
po-strojenje nije skupo, kaže on, i dodaje da bi ono bilo značajno
zbog veće stabilnosti energetskog sistema na području sedam
opština, a njime bi riješili i problem otpada u Beran selu, kaže
Vučinić. Ugalj iz Berana mogao bi naći kupce u Srbiji gdje se uvoze
velike količi-ne iz drugih zemalja, zaključio je on.
Po mišljenju Luke Jovanovića, predsjednika Odbora, veoma dobro
je što je Rudnik pokrenut jer se niko ko ima takvu sirovinu ne
od-riče nje. Na sličnom fonu govorio je i Ratomir Stanić,
pozdravivši
pokretanje proizvodnje, ali i razvojne planove menadžmenta ovog
rudnika. On je dodao da ovim investicionim projektima podršku treba
da daju nadležne institucije jer nigdje nema viška energije, ona
uvijek ima tržište.
Članovi Odbora su ukazali na značaj kontinuiranog praćenja
izra-de pravnih akata koji se odnose kako na sektor energetike,
tako i svih onih koji imaju uticaja na poslovni ambijent.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić, s tim u
vezi je ukazao na činjenicu da evropske integracije zahtijevaju
brzo donosenje mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata.
- U Komori punu pažnju posvećujemo tim značajnim aktivnosti-ma i
kontinuiranom praćenju rada na legislativi u svim oblasti-ma
privrede. Takođe tokom javnih rasprava o zakonima dajemo predloge,
sugestije i komentare. Aktivnosti vezane za donošenje akata pratimo
u svim fazama, uključujući i učešće u radu skup-štinskog Odbora za
ekonomiju, finansije i budžet, kada to potrebe nalažu, rekao je
potpredsjednik.
Saveljić je podsjetio da privrednici preko odbora udruženja na
naj-bolji način mogu učestvovati u tom procesu, ukazujući na
nedo-statke u legislativi koje prepoznaju kao prepreke poslovanju
pri-vrede i predlažu mjere za otklanjanje takvih barijera.
-
22
Broj 4 April 2016.
Šumarstvo, drvna industrija, grafička i izdavačka djelatnost
Drvnu sirovinu prerađivati u Crnoj Gori
Odbor Udruženja šumarstva, drv-ne industrije, grafičke i
izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, na sjednici
održanoj 6. aprila 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budvi,
raz-matrao je Informaciju o poslovanju predu-zeća iz ove oblasti za
2015. godinu, Program gazdovanja šumama za 2016. i primjenu
Pravilnika o doznaci stabala, načinu prije-ma, obilježavanja i
porijekla drvnihsorti-menata kao i Pravilnik o izmjenama
pravil-nika o visini naknade za doznaku stabala, premjer i
žigosanje drvnihsortimenata i iz-radu izvođačkog projekta. U radu
sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i
ruralnog razvoja i Uprave za šume.
Predstavnici privrednih društva su inici-rali da se drvna
sirovina usmjeri prema preduzećima koja obavljaju proizvodnu
djelatnost u količini koja im je potrebna za normalno odvijanje
procesa proizvodnje, a ne preduzećima koja se bave preprodajom i
izvozom drvnih sortimenata. S tim u vezi, podsjetili su da podaci o
robnom prometu Crne Gore sa inostranstvom pokazuju da se iz godine
u godinu povećava izvoz sirovine, dok domaći proizvođači nemaju
input za preradu. U cilju rješavanja ovog problema, predloženo je
da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda
Upra-ve za šume, kako za državne tako i za priva-tne. Takođe je
neophodno pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi
odražava stvarnu vrijednost robe i primijeniti Ugovor o davanju
prava na korišćenje šuma i izgra-
dnju i održavanju šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači
saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u
pre-rađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne
Gore.
Na osnovu podataka Uprave za šume, proi-zvodnja drvne mase u
2015. godini, iznosila je 467.422m3, od čega četinara 334.712m3 i
lišćara 132.710m3, i veća je za 22,43% u odnosu na 2014., u kojoj
je proizvodeno 381.783m3, od čega četinara 278.969 m3, i lišćara
102.814m3.
Programom gazdovanja u državnim i pri-vatnim šumama za 2016.
godinu, ukupna raspoloživa drvna masa koja može biti predmet
korišćenja u tekućoj godini iznosi 701.788 m3 bruto drvne mase. U
ovu količi-nu uključena je: drvna masa koju je Upra-va za šume
planirala za korišćenje putem koncesija ili jednogodišnjih ugovora
za 2016.; potom drvna masa koja nije ugovo-rena niti realizovana od
koncesionara kao i ona koja je predviđena planskim doku-mentima za
sječu, ali koju Uprava za šume nije učinila operativnom za
korišćenje. (izvršila doznaku stabala za sječu i uradila izvođačke
projekte).
U državnim šumama u 2016. godini, plani-rano je korišćenje
565.192 m3 bruto drvne mase, a u privatnim 136.596m3. U državnim
šumama planirana je sječa od 565.192m3 bruto drvne mase, i to za
redovne sječe 340.055m3, od toga četinara 206.341m3 i li-šćara
133.714m3, a za snadbijevanje stanov-ništva u ruralnim područjima
63.229m3.
Prema ovim količinama očekivani prihod iznosi 7,4 miliona
eura.
Prema podacima MONSTAT-a o robnoj razmjeni sa inostranstvom za
2015. godi-nu, uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja
je iznosio 119,70 milona eura, što predstavlja 15,3 % ukupnog
uvoza. U ovim kategorijama najviše se uvozi namje-štaj i to u
vrijednosti 35,97 miliona eura. U kategoriji hartije i štampe
najveći je uvoz novinske hartije, kartona za pisanje i štam-panje i
sl. i to 11,4 miliona i uvoz štampe (poštanske razglednice,
kalendari i sl.) u vrijednosti 1,7 miliona eura.
Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosi 36 miliona
eura. Drveta je ukupno iz-vezeno 30 miliona eura, a uvezeno 22,8
mil. eura. U strukturi izvoza najviše je izvezeno rezane građe u
vrijednosti od 18,3 miliona eura, sirovine je izvezeno 10,7 miliona
što je u odnosu na 2014. godine više za 32,1%.
Na sjednici Odbora najviše pažnje je po-svećeno primjeni nedavno
usvojenog Pra-vilnika o doznaci stabala, načinu prijema,
obilježavanja i porijekla drvnihsortimena-ta, jer ih je po ocjeni
Odbora, nemoguće pri-mijeniti u praksi kad je riječ o otpremi zato
što su u suprotnosti zahtjevi koncesionara i Uprave za šume.
Koncesionari predlažu da Uprava za šume vrši otpremu drvnih
sortimenata i izdaje otpremnicu za preuze-tu sirovinu, a ne
koncesionar.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade za vršenje
doznake stabala, pre-
-
23
Broj 4April 2016.
mjer i žigosanje drvnih sortimenata i iz-radu izvođačkog
projekta koji je donešen krajem 2015. godine, a koji je predvidio
da se obračunavaju takse na izvoz sirovine još nije primijenjen,
sirovina se nesme-tano izvozi, i to u situaciji kad domaćim
proizvođačima nedostaje sirovina za proi-zvodnju. Zato je
predlažena hitna primjena pomenutog pravilnika.
Tokom aprila počeće javne rasprave o da-vanju šuma na dugoročno
korišćenje, na-kon čega će uslijediti javni poziv za dava-nje šuma
za korišćenje za 2016. godinu.
Odbor je donio Odluku o osnivanju grupaci-je za grafičku i
izdavačku djelatnost.
Nakon svestranog sagledavanja poslova-nja, a u cilju stvaranja
povoljnijeg poslov-nog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim
djelatnostima, Odbor je, između ostalog, predložio: da je potrebno
na vrijeme uradi-ti šumsko privredne osnove u područjima gdje su
istekle, potom, analizu i ocjenu po-stojećeg stanja i stepena
uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi
se obezbijedio i bio poznat pred-viđeni obim sječa za duži period,
a korisni-ci šuma imali uvid o tome čime raspolažu i realno
uskladili svoje planove.
Konstatovano je i da u pozivima za postu-pak javne nabavke treba
predvidjeti struč-no tehničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača,
odnosno unijeti dozvoljene specifičnosti daju prednost domaćim
proi-zvodnim preduzećima. Dosadašnjim krite-rijumima za raspodjelu
sirovine nije defini-sana njena “maksimalna zapremina” koja se može
dodijeliti na preradu proizvodnim preduzećima u odnosu na broj
zaposlenih i raspoložive tehničko-tehnološke kapacite-te. Stoga je
potrebno redefinisati Pravilnik o uslovima, kriterijumima i
podkriterijumi-ma, koje treba da ispunjavaju pravna lica za
dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma.
Najnovije mjere koje se odnose na određi-vanje visine naknada za
premjer i žigosa-nje drvne mase namijenjene izvozu treba što prije
primijeniti, time bi se značajno smanjio izvoz sirovine.
U kontekstu evropskih integracija i po-većanja izvoza gotovih
proizvoda, potrebno je pokrenuti proces sertifikacije šuma, čime se
potvrđuje da su proizvodi od drveta pro-izvedeni odgovornim
gazdovanjem šuma-ma, što će omogućiti našoj drvnoj industriji da
nesmetano izađe na inostrano tržište.
-
24
Broj 4 April 2016.
Špediteri
Unaprijediti ambijent za poslovanje
Odbor udruženja špeditera podnijeće nadležnim organima
inicijative u vezi sa smanjenjem troškova zakupa na gra-ničnim
prelazima, elektronskim vođenjem trgovačke knji-ge, izmjenom
Pravilnika o vođenju evidencije nabavke i prodaje roba i
trgovinskih usluga. Iniciraće i izmjenu Carinskog zakona, da bi se
omogućilo istupanje robe u vazdušnom saobraćaju sa putnikom, uz
podnošenje deklaracije i fakture, a bez podnošenja manifesta,
rečeno je na sjednici Odbora 4. aprila 2016. na kojoj je razmatran
ambijent za poslovanje špeditera i predlozi za njegovo
unapređenje.
Članovima Odbora prezentovani su digitalni sertifikati e-servis
Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije, kao i
sertifikat Excelent SME.
U radu sjednice učestvovali su Ljiljana Filipović,
potpredsjednica Privredne komore Crne Gore, Stevan Ljumović,
generalni direktor Direktorata e-uprave Ministarstva za
informaciono društvo i te-lekomunikacije, Vesna Simonović, iz istog
ministarstva i Andrea Vujačić, Pošta Crne Gore i privrednici.
Na sjednici su akcentovane realizovane aktivnosti Privredne
ko-more Crne Gore kojim je doprinijela unapređenju uslova za
po-slovanje u ovoj oblasti. Na predlog članova Udruženja špeditera
organizovana je radionica sa predstavnicima nadležnih državnih
organa o primjeni Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji
se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a. Upućene su inicijative za
izmjenu Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na
označavanje
mineralnih ulja i Uredbe o uslovima za obavljanje poslova
zastu-panja pred carinskim organom, te Pravilnika o posebnim
mjerama carinskog nadzora i postupka za robe koje se koriste za
snabdije-vanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju.
Raspra-vljano je o rješavanju problema ekskluzivnog prava pretovara
kon-tejnera i generalnih tereta na području barske luke. U okviru
Dana otvorenih vrata sa Upravom carina razmotrene su elektronska
provjera EUR 1 iz Turske putem web aplikacije, primjena Uredbe za
sprovođenje Carinskog Zakona u dijelu koji se odnosi na
ozna-čavanje/izdvajanje carinske od necarinske robe, kao i
sprovođenje carinskog postupka za stavljanje robe u slobodan promet
u Putnič-kom terminalu Bar. Konstatovano je da će dugo zadržavanje
robe zbog provjere sertifikata biti otklonjeno primjenom novih
aplika-tivnih rješenja kao i da će se voditi računa o troškovima
držalaca skladišta prilikom odvajanja carinske i necarinske
robe.
Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa
potreba-ma privrednika na granici Dobrakovo ima negativne
posljedice na njihovo i poslovanje luke u Baru, smatraju špediteri,
i ovaj problem posebno dolazi do izražaja u slučajevima kada je
riječ o pregledu robe kratkog roka trajanja. Takođe, ukazuju da još
uvijek postoje primjeri neujednačene prakse sprovođenja određenih
propisa u različitim carinarnicama.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović je
podsjetila da je, sagledavajući uslove poslovanja, Odbor Udruženja
špeditera od osnivanja 2010. godine ukazivao na potrebu
prilagođavanja ra-
-
25
Broj 4April 2016.
Neusklađenost organizacije rada inspekcijskih službi sa
potrebama privrednika na granici Dobrakovo
ima negativne posljedice na njihovo i poslovanje luke u
Baru.
dnog vremena inspekcijskih službi, imajući pritom razumijevanje
jer su za to nedostajala potrebna sredstva.
Prisustvo inspektora na graničnim prelazima, mimo radnog
vre-mena, način je za kratkoročno prevazilaženje ove situacije, dok
bi cjelodnevna pokrivenost najprometnijih prelaza značajno
unapri-jedila poslovanje svih preduzeća koja se bave spoljnom
trgovinom, smatra ona.
Radovan Radulović, predsjednik Odbora okarakterisao je na
sje-dnici iznijete predloge izuzetno značajnim i saopštio da će se
Od-bor njima, kao i do sada, baviti kontinuirano i
sveobuhvatno.
Digitalni sertifikat e-servis Ministarstva za informaciono
društvo i telekomunikacije predstavili su Stevan Ljumović i Vesna
Simo-nović iz Ministarstva za informaciono društvo i
telekomunikacije.
Elektronska uprava omogućava komuninikaciju između građana i
privrede, sa jedne strane i državne uprave, sa druge, rekao je
Lju-mović.
- Portal koji u Ministarstvu postoji pet godina pruža niz
različitih usluga. Mi smo tu da privrednicima pomognemo da lakše
posluju i unaprijede komunikaciju sa državnom upravom, naveo je on.
Sve tehničke mogućnosti postoje da na portalu e-uprava napravimo
servis koji je namijenjen špediterima, to je naša obaveza kao i da
omogućimo oficijelnu komunikaciju između, u ovom slučaju,
špe-ditera i Veterinarske uprave. Vaša prijava upućena
Veterinarskoj upravi daje mogućnost da oni mogu odmah da vam
odgovore - re-
kao je on.
Prema njegovim riječima ovo može pomoći i kod uspostavljanja
sličnih servisa u odnosu na bilo koji državni organ kojem se
pod-nose zahtjeve identifikovane preko sertifikata.
Vesna Simonović, glavni administrator na portalu e-uprava,
pre-zentovala je njegove elektronske servise kojih je 165. Ona je
rekla da na ovaj način svaki građanin ili kompanija može da pronađe
informaciju bez odlaska u državne organe, kao i da uvijek imaju
informacju u kojoj fazi je realizacija njihovog zahtjeva.
U Crnoj Gori postoje dva sertifikaciona tijela za izdavanje
kvalifi-kovanih digitalanih certifikata. To su Ministarstvo za
informacio-no društvo i telekomunikacije koje izdaje digitalne
sertifikate za potrebe državne uprave i Pošta Crne Gore kao javno
sertifikaciono tijelo za građane i pravna lica u.
- Od početka rada Sertifikacionog tijela Pošte, 2010. godine, do
da-nas, izdato je blizu 7.000 sertifikata - rekla je Andea Vujačić,
pred-stavnica ove kompanije.
Ona navodi da je ovaj sertifikat digitalni identifikacioni
dokument jer sadrži podatke o njegovom korisniku kao i izdavaocu.
Omo-gućava bezbjednu razmjenu informacija putem interneta i
na-mijenjen je svim učesnicima elektronskog poslovanja - fizičkim i
pravnim licima, a upotreba mu je višestruka.
-
26
Broj 4 April 2016.
Trgovina
Niske cijene štete trgovini, proizvođačima i državi
Cijene u Crnoj Gori se formiraju u skladu sa propisima i
kon-trole državnih organa do sada nijesu dokazale prisustvo
dampinga. Borba niskim cijenama između trgovačkih la-naca je
rezultat pozicioniranja na tržištu. Takva situacija je na duži rok
neodrživa i naročito ugrožava domaće proizvođače, pa je potrebno da
se što prije okonča, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja
trgovine Privredne komore Crne Gore, održanoj 15. apri-la 2016.
godine.
Tema Unutrašnje tržište – cijene, konkurencija, siva ekonomija,
bila je fokusu Odbora, a raspravljano je i o rezultatima u sektoru
tr-govine ostvarenim u 2015. godini, Kodeksu ponašanja trgovačkih,
profesionalnih i udruženja potrošača u elektronskom poslovanju, te
o sertifikatu SME Excellent.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u
nje-nom radu su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomije,
Agencije za zaštitu konkurencije, Uprave za inspekcijske poslove i
Poreske uprave Crne Gore.
Cijene
Podsjetimo, od sredine decembra prošle godine na crnogorskom
tržištu se pojedini proizvodi prodaju po niskim cijenama (nižim i
od nabavnih), što je rezultat oštre konkurencije. Riječ je o
strate-giji trgovaca (loss leader strategy) da na izabranim
proizvodima ostvaruju gubitak, privlače pažnju potrošača i
ostvaruju zaradu na drugim artiklima. U tim uslovima domaći
proizvođači ne mogu biti konkuretni i teže mogu plasirati i
naplatiti svoj proizvod. Rezultat je šteta po trgovinske lance i
pad proizvodnje.
Prema riječima Danijele Gačević iz Ministarstva ekonomije, Crna
Gora da bi spriječila nefer trgovinu može uvesti antidampinške,
kompenzatorne te mjere zaštite od prekomjernog uvoza i zaštite
ravnoteže platnog bilansa.
- Mehanizmi postoje, privrednici u Vladi imaju partnera i
predu-zećemo sve mjere koje prepoznaju međunarodna pravila i
zakon-ski okvir –