-
Konzultantske usluge, voenje projekata, projektiranje i nadzor
Consulting and project management HR-48269 Kalnik, Trg Stjepana
Radia 15, Fax: 048 270-787 GSM:091 799 06 76
www.consulting-project.hr; e-mail [email protected]
PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPINE DEKANOVEC
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Oujak , 2009. godine
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
2
Slika 1. Europa u Svijetu
Slika 2. Republika Hrvatska u Europi
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
3
Meimurska upanija
Opina Dekanovec
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
4
Naruitelj: Opina Dekanovec
Za naruitelja Ivan Hajdarovi, naelnik Izvoditelj: Consulting
Project d.o.o.
Za izvoditelja: Mladen Keer,
Autori: Ivan Jedvaj,
Danijela Modri, Vlado ok, Petar Novota, Mladen Keer, Martina
Vidmani,
Struni suradnici:
Dragutin Kamenjak, Vlado Kuec,
Radna grupa suradnici:
KRNJAK DRAEN predsjednik vijea GRBAVEC VERICA zamjenica
predsjednika vijea ERJAV ELJKO zamjenik predsjednika vijea NOVAK
MIJO SABOLEK MARTIN PINTARI IVICA CICELI STJEPAN PINTARI JOSIP
LAJTMAN MARIO SOKA IVAN TOMAEK MONIKA IVAN HAJDAROVI predsjednik
poglavarstva LJUBICA URKIN zamjenica predsjednika poglavarstva
VLADIMIR JAMBROI zamjenik predsjednika poglavarstva KATARINA KOLARI
lan JOSIP DRVODERI - lan
Godina izrade: 2009.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
5
SADRAJ: Stranica:
Uvodni
dio..............................................................................................................................
11
to je program ukupnog razvoja?
...............................................................................
11
I Poglavlje
..............................................................................................................................
14
Uvod
saetak...............................................................................................................
15
Regionalni operativni program Meimurske upanije
.............................................. 21
Regionalni razvoj i regionalna
politika.......................................................................
37
Partnerstvo privatnog i javnog sektora
.......................................................................
44
Regionalni i podruni razvoj u RH
.............................................................................
47
Financiranje razvoja Opine Dekanovec
....................................................................
59
Regionalni
marketing..................................................................................................
76
Opina Dekanovec kao subjekt konkretnog razvoja
gospodarstva............................. 80
Razvoj poljoprivrede i proizvodnja
hrane...................................................................
85
Zakljuak i
miljenje.................................................................................................
103
II
Poglavlje...........................................................................................................................
104
Uvod, osnovna analiza (iz PPU Opine
Dekanovec)................................................ 105
Zemljopisni poloaj, povrina, prostor
......................................................... 105
Stanovnitvo, naseljenost,
naselje.................................................................
107
Okoli i prirodni resursi
................................................................................
111
Komunalna infrastruktura
.............................................................................
113
III Poglavlje
.........................................................................................................................
120
Vizija razvoja Opine i najvaniji
ciljevi..................................................................
121
IV Poglavlje
.........................................................................................................................
128
Okvir PUR-a Opine
Dekanovec..............................................................................
129
Prioriteti i mjere
........................................................................................................
132
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
6
Kriteriji za odabir projekata
......................................................................................
136
Razvojni uinak PUR-a Opine Dekanovec
.............................................................
149
V
Poglavlje...........................................................................................................................
151
Plan provedbe PUR-a Opine Dekanovec
................................................................
152
Uvod..............................................................................................................
152
Institucije i mehanizmi
provedbe..................................................................
152
Pribavljanje sredstava i financiranje
.............................................................
156
Praenje (monitoring) i evaluacija
................................................................
157
PUR u budunosti
.........................................................................................
161
Sljedei koraci provedbe
PUR-a...................................................................
162
VI Poglavlje
.........................................................................................................................
163
Poljoprivredna proizvodnja Opine Dekanovec
....................................................... 164
Okrupnjavanje poljoprivrednog
zemljita.....................................................
164
Analiza tla
.....................................................................................................
166
Matina knjiga biljne proizvodnje
................................................................
172
Strojni
prstenovi............................................................................................
175
Voarstvo
......................................................................................................
177
Uzgoj ljiva
.......................................................................................
206
Vone rakije
......................................................................................
210
Uzgoj
malina.....................................................................................
223
Uzgoj vinje
......................................................................................
225
Uzgoj jabuka
.....................................................................................
230
Uzgoj kruaka
...................................................................................
239
Program proizvodnje kupinovog
vina............................................... 244
Program uzgoja jagoda
.....................................................................
258
Program uzgoja kupina
.....................................................................
260
Program rada Zadruge
voara...........................................................
263
Program ljekovitog bilja
...............................................................................
267
Uzgoj kamilice u ekolokoj
poljoprivredi......................................... 271
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
7
Gljivarstvo.....................................................................................................
273
Gljive bukovae
................................................................................
273
Plastenika proizvodnja
................................................................................
276
Uzgoj
salate.......................................................................................
286
Uzgoj rajice
.....................................................................................
288
Uzgoj
krastavaca...............................................................................
291
Uzgoj
paprike....................................................................................
293
Uzgoj
luka.........................................................................................
294
Uzgoj
graha.......................................................................................
296
Uzgoj cvjetae i brokule
...................................................................
297
Uzgoj mrkve i
perina.......................................................................
300
Uzgoj pinata
....................................................................................
302
Uzgoj matovilca
................................................................................
302
Program navodnjavanja i natapanja
..............................................................
303
Proizvodnja povra na otvorenom za
suenje............................................... 317
Program uzgoja itarica u ekolokoj poljoprivredi
....................................... 328
Ekoloki uzgoj
povra...................................................................................
334
Program otkupa voa, povra i ljekovitog bilja, te suenje
.......................... 341
Program rada zadruge povrara
....................................................................
344
VII
Poglavlje........................................................................................................................
348
Govedarstvo i proizvodnja
mlijeka...........................................................................
349
Program govedarstvo tov junadi
................................................................
361
Program uzgoja
koza.................................................................................................
367
Program uzgoja vinogradarskih
pueva....................................................................
378
Uzgoj kunia
.............................................................................................................
382
Program uzgoja peradi
..............................................................................................
386
Pronesak i proizvodnja konzumnih
jaja........................................................
398
Tov pilia
......................................................................................................
400
Uzgoj
purana.................................................................................................
403
Patke..............................................................................................................
404
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
8
Guske
............................................................................................................
407
Program prerade
mesa...............................................................................................
410
Uzgojni program sive pele i program udruge pelara mini regije
Mura................. 418
Uvod..............................................................................................................
418
Ope odrednice
.............................................................................................
418
Uzgojni
cilj....................................................................................................
419
Matina populacija pela
..............................................................................
422
Uzgojne metode
............................................................................................
423
Ispitivanje svojstava matica
..........................................................................
423
Organizacija provedbe uzgojnog programa
.................................................. 428
Program rada Zadruge stoara
..................................................................................
432
VIII Poglavlje
......................................................................................................................
436
Zadruga povijest i ustroj
........................................................................................
437
Prijedlog projekta za program dravne izmjere i katastra
nekretnina Opine
Dekanovec
............................................................................................................
441
Poduzetniki
inkubator.........................................................................................
444
Program Zaviajni muzej Florijana Andraeca u Opini
Dekanovec.................... 446
Projekt Osnivanje i izgradnja Etno Eko sela Dekanovec
................................... 448
Program maratona junom obalom Mure
.............................................................
451
Program zatite starih autohtonih
kua.................................................................
453
Program oznaavanja Opine
Dekanovec.............................................................
454
Kako demografski obnoviti Dekanovec i Opine mikroregije Mura
.................... 455
Turistiki razvoj Opine Dekanovec i Opina mikroregije Mura
........................ 458
Razvoj turizma
.....................................................................................................
461
Turistika inspekcija
.................................................................................
461
Turizam i ugostiteljstvo
............................................................................
462
Posebni dio u razvoju
turizma...................................................................
474
Program agro turizam
...............................................................................
479
Zdravstveni turizam
..................................................................................
481
Program Ulaganje u obiteljske agro hotele
............................................ 485
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
9
Program Turistiko odredite, mjesto ili
dogaaj...................................... 485
Program za uvoenje poreza na neobraenu poljoprivrednu zemlju
......... 486
Program Meimurski vrt jedinstveni
park................................................. 488
Program rada Turistike zajednice Opine Dekanovec
............................. 490
Program Team
Building............................................................................
493
Program Extreme kup
................................................................................494
Program obnove spomenika Opine Dekanovec
........................................496
Program projektnog zadatka za dizajn sustava signalizacije
kulturnih,
turistikih i komercijalnih sadraja u Opini Dekanovec
.......................... 500
Program za dizajn vizualnog identiteta Opine
Dekanovec....................... 502
Program raseljenih Dekanovana
..............................................................
504
Program povezivanja osnovne, srednje, te visoke kole sa
trgovakim
drutvima
..................................................................................................
505
Program spremanja tradicionalnih jela
...................................................... 509
Projekt cestovne biciklistike
utrke...........................................................
510
Program izgradnje malonogometnih
igralita............................................ 512
Program izgradnje vrtia
Dekanovec....................................................................
525
Projekt izgradnje prijelaza preko potoka
..............................................................
530
Program ureenja raspela u Opini Dekanovec
.................................................... 532
IX Poglavlje
....................................................................................................................
536
Kako osigurati komunalnu infrastrukturu u Opini
Dekanovec............................ 537
Program izgradnje doma za stare i nemone Dekanovec
...................................... 538
Program izgradnje portske
dvorane.....................................................................
548
Program postavljanja ormaria, oglasnih ploa Opine,
oglasnih ploa za mjetane
...................................................................................
552
Program Opinsko komunalno poduzee Dekanovec kao javno
privatno
partnerstvo............................................................................................................
553
Program ureenja groblja i
mrtvanice.................................................................
555
Program detaljnog ureenja novog stambenog naselja
Dekanovec....................... 556
Program hidromelioracije polja uz
Muru..............................................................
557
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
10
Program raspolaganja zemljitem u vlasnitvu RH u Opini Dekanovec
............. 559
Program poticanja mladih za ostanak na podrujima posebne dravne
skrbi........ 562
Najvea poduzetnika zona Dekanovec, vizija razvoja poduzetnike
zone .......... 566
Program ulaganja u izgradnju mosta preko rijeke Mure
....................................... 576
Prioriteti u gradnji vodoopskrbe Opine Dekanovec
............................................ 591
Prioriteti u gradnji javne rasvjete Opine Dekanovec
.......................................... 591
Prioriteti u gradnji plinofikacije Opine
Dekanovec............................................. 592
Prioriteti u gradnji odvodnje Opine
Dekanovec.................................................. 593
Prioriteti u gradnji cesta Opine
Dekanovec.........................................................
596
Glavni resursi koji e nositi razvoj Opine Dekanovec
........................................ 597
Kratkoroni programi ulaganja u Opinu
Dekanovec........................................... 600
Pojedinani projekti za realizaciju PUR-a Opine Dekanovec
............................. 604
Terminski plan realizacije projekata Opine
Dekanovec...................................... 622
Projekcija prorauna Opine
Dekanovec..............................................................
633
X
Poglavlje......................................................................................................................
647
Gospodarske teme u razvoju Dekanovca
..............................................................
648
Trgovaka drutva
....................................................................................
648
Pokretanje poslovne aktivnosti
.................................................................
658
Vane institucije i ministarstva
.................................................................
666
Management, to je to?
.............................................................................
667
Pristup poduzetnikom
pothvatu...............................................................
673
Od ideje do poslovne prigode
...................................................................
674
Priprema poslovnog
plana.........................................................................
676
Istraivanje
trita.....................................................................................
677
Pomo
strunjaka......................................................................................
677
Poslovni prostor
........................................................................................
678
Izvori znanja i informacija
........................................................................
678
Suradnici...................................................................................................
679
Hrvatska
kvaliteta.................................................................................................
681
Popis gospodarskih subjekata u Opini
Dekanovec.............................................. 694
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
11
UVODNI DIO
TO JE PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA Na poetku elimo naglasiti da se
Razvojni projekt Opine Dekanovec u potpunosti
oslanja na Regionalni operativni program Meimurske upanije,
proizlazi iz njega, te e biti njegova konkretna razrada za podruje
Opine Dekanovec. Zato je u prvom dijelu Razvojnoga projekta obraen
Regionalni operativni plan razvoja Meimurske upanije.Taj je dio vie
upuen elnitvu Opine.
Budui da je obraivano podruje uglavnom ruralno, stoga se ukupan
njegov razvoj mora osmiljavati kao ruralni razvoj utemeljen na
iskustvima razvijenih zemalja, ija su ruralna podruja danas visoko
razvijena i poeljna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje
gospodarskih djelatnosti.Zato je u prvom dijelu Razvojnoga projekta
obraen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u ruralnom
razvoju. I taj je dio vie upuen elnitvu Opine i razvojnoj agenciji
koja e provoditi ovaj projekt.
Meutim, autori su imali i neke dileme. Osnovna dilema ve na
poetku izrade ovoga Razvojnoga projekta, budui da se materijal
odnosi na vie jedinica lokalne samouprave, te budui da se cijelo
obraivano podruje ve u cijelosti odluilo za razvojne napore, je
bila:
- da li raditi na uobiajene naine, to jest odrediti stroge
oblike poglavlja i podpoglavlja, po strukturi koja je uobiajena za
znanstvene studije ili
- cijeli materijal uobliiti na vie urnalistiki nain, gdje teme
lagano teku jedna za drugom, proizlaze jedna iz druge, te su
grafiki i tehniki obraene na najprihvatljiviji nain za krajnjega
korisnika.
Jasno je da u oba sluaja moraju biti obraene sve potrebne teme,
kako bi korisnik materijala dobio sve potrebno za razvoj onoga, to
elimo razvijati i to na obraivanom podruju ima uvjete za
razvoj.
U spomenutoj dilemi vodili smo se korisnou materijala. Materijal
e koristiti graani Opine, pa treba sve prilagoditi upravo njima,
kako nainom iznoenja materije, tako i krajnjim oblikom ukupnoga
materijala.
Dakle, mogli smo raditi na nain, vie prihvatljiv akademskoj
strukturi ljudi, te bi ova studija mogla biti jednostavna podloga
za neke daljnje studije. Ne elimo rei da i ovakav rad to ne moe
biti, iako mu to nije primarni cilj, ve da bude prihvatljiva
podloga ili temelj pokretanju gospodarskih djelatnosti i ukupnog
razvoja na obraivanom podruju. Bude li se rad nastavio, autori e
moi vrlo lako nastaviti sa slijedeim operativnim projektima. elja
nam je, a poueni raznim studijama koje su izraivane za ire podruje
i uistinu rijetke doprinijele razvoju ve su ostale lijepi materijal
u uredima opine koja ih je dala raditi, da ovaj Projekt ostvari
svoj cilj, a to je ukupni razvoj Opine i okolice i primjeren ivotni
standard njezinih itelja. Stoga je za ovo podruje potrebno osnovati
Javno privatnu razvojnu agenciju koja e provesti Program ukupnog
razvoja Opine Dekanovec u djelo. Vanost lokalnog razvoja
Institucionalna sposobnost za promicanje drutveno - ekonomskog
razvoja i upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u
Republici Hrvatskoj od sve je vee vanosti. Vlada Republike Hrvatske
obvezala se da e promicati regionalni razvoj. U tom je cilju, a u
skladu s naelom supsidijarnosti, jedan dio nadlenosti i
administrativnih funkcija sredinje drave decentraliziran na upanije
i opine.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
12
Pripremljenost za strukturne fondove EU-a Prije svega,
sposobnost za uinkovito i djelotvorno promicanje i upravljanje
razvojem na razini lokalne uprave od bitne je vanosti, budui da se
Hrvatska priprema za prikljuenje Europskoj uniji (EU). Kad se
Hrvatska prikljui Europskoj uniji, bit e joj osigurani strukturni
fondovi EU-a. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje
projekata strateke naravi u podrujima drave lanice radi poveanja
konkurentnosti u tim podrujima te radi drutveno - ekonomskog
blagostanja graana. Strukturni fondovi EU-a koriste se na
regionalnoj razini. Stoga je od bitne vanosti da lokalna uprava,
koja djeluje na regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i
uinkovito koritenje tih sredstava. U bliskoj budunosti Hrvatskoj e
biti osigurani predpristupni fondovi kojih se vei dio takoer
koristi na regionalnoj razini i preko lokalne uprave. Vanost PUR-a
Program ukupnog razvoja (PUR) za Opinu Dekanovec obuhvatan je, ali
vremenski ogranien plan drutvenog i gospodarskog razvoja ove Opine
(za razdoblje od 2009-2015. godine). To je prvi obuhvatan plan to
ga je Opina Dekanovec izradila sa svojim privatnim partnerima i
nositeljima razvoja PUR-a. PUR je plan koji je pripremljen unutar
same Opine i od strane njezinih ljudi. Plan se izravno odnosi na
prioritete i planove lokalnog razvoja, meutim, preteito je usmjeren
na korist ljudi i tvrtki iz Opine. Ciljevi PUR-a Dva su temeljna
cilja PUR-a. Prvo: izgraditi sveobuhvatni institucionalni i tehniki
kapacitet i sposobnost u samoj Opini Dekanovec i tako da sama Opina
sa svojim ljudima bude u stanju koristiti predpristupne i
strukturne fondove EU-a na djelotvoran i uinkovit nain. Drugo:
pripremiti razvojnu strategiju odnosno poslovni planOpine, provedba
kojeg e znaajno poveati drutveno blagostanje i gospodarske izglede
stanovnika i tvrtki ove Opine. No, ako smijemo primijetiti, izmeu
prvog i drugog cilja postoji nerazdvojna veza. Provedba PUR-a
Provedba PUR-a realizirat e se kroz niz projekata koji su bili
utvreni, obrazloeni i pripremljeni kao dio procesa PUR-a. Ti
projekti, koji su povezani s razvojnim smjernicama sadranim u PUR-u
, kreu se od projekata vezanih za materijalnu infrastrukturu do
mjera za pruanje potpore tvrtkama i akcija koje se mogu poduzimati
radi poticanja rasta aktivnog civilnog drutva. Oekuje se da e se
mnogi od ovih projekata moi financijski podupirati putem koritenja
predpristupnih i strukturnih fondova EU-a. Mnogi od ovih projekata
takoer se bave vanim razvojnim temama EU-a (koje se esto nazivaju
horizontalnim pitanjima) kao to je promicanje informacijske
tehnologije, panja na dobrom gospodarenju okoliem i odravanju
okolia te briga oko ravnopravnosti spolova i graanskih prava.
Oekuje se i da e provedba PUR -a znaajno poveati sposobnost Opine
za pristupanje strukturnim fondovima EU-a kad Hrvatska postane
lanica EU-a. PUR je poslovni plan Opine Meutim, PUR je vie od
dokumenta kojeg treba podnijeti Europskoj komisiji (EK) u nadi da e
sredstva EU-a nakon toga i odmah biti osigurana. Openito reeno, PUR
je instrument
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
13
kojeg e Opina Dekanovec koristiti za predlaganje stratekog i
dosljedno izraenog razvojnog plana odreenom broju davatelja
sredstava, ukljuujui Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiju
(EK) te niz bilateralnih i multilateralnih donatora. PUR je
poslovni plan Opine koji e vjerojatno privui pozornost niza
bilateralnih i multilateralnih donatora i investitora. Nadalje,
namjera je da PUR privue financijsku potporu iz Hrvatskog dravnog
prorauna. Proces pripremanja PUR-a Pripremanje PUR-a zapoeto krajem
jeseni 2007. godine , a sama izrada trajat e vie od osam mjeseci.
To pripremanje obuhvatilo je brojne sastanke s pojedincima i
skupinama lokalnih sudionika, kao i osnivanje Odbora za
koordinaciju Projekta ukupnog razvoja. Taj odbor, zajedno s Radnom
skupinom za PUR-a Opine, bio je zaduen za voenje procesa PUR-a i
sastavljanje izvjetaja o PUR-u. Odradili smo odreeni broj radionica
i konferencija, u kojima su sudjelovali dunosnici i iroki niz
lokalnih zainteresiranih strana, odran je radi razmatranja dokazne
baze te formuliranja Strategije PUR -a i provedbenog plana: 1. Na
radionici posveenoj Osnovnoj analizi opine preispitani su glavni
problemi vezani za imovinu, nedostatke i razvoj sa kojima je Opina
suoena. Upravo je tijekom ovog sastanak osnovan Odbor za
koordinaciju projekta Opine sastavljen od 9 lanova. Taj odbor za
koordinaciju , zajedno s Radnom skupinom PUR-a Opine predvodio je
sve naredne konferencije i radionice. 2. Na radionici posveenoj
SWOT ANALIZI i viziji ispitivala se komparativna ekonomska prednost
kao i potencijal OPINE, nakon ega su sudionici sastanka pripremili
viziju razvoja za razdoblje do 2015. godine te glavne razvojne
ciljeve svoje Opine. 3. Sastanak o strategiji i prioritetima imao
je za rezultat oblikovanje krovne razvojne strategije za Opinu te
odreivanje glavnih prioriteta i mjera povezanih s tom strategijom.
4. Na radionici o projektima i provedbi nastojalo se utvrditi i
postii dogovor o glavnim okvirima projekata te o nainu na koji se
razvojna strategija i projekti mogu provoditi i financirati. Kao to
je reeno na poetku ovog Uvoda, Vlada Republike Hrvatske, potaknuta
lokalnim inicijativama i entuzijazmom lokalnih stanovnika,
postavila je regionalni i lokalni razvoj visoko na politikom
dnevnom redu. PUR je kljuni instrument kojeg e uprava i stanovnitvo
Opine koristiti radi pokretanja i ubrzavanja gospodarskog razvoja i
poveanja drutvenog blagostanja, stoga u okviru ovog dokumenta
predlaemo Razvojni plan svoje Opine.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
14
I P O G L A V LJ E
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
15
UVOD SAETAK Opina ima znaajne potencijale; takoer i probleme
Razvojni potencijali s obzirom na geografski poloaj (prometna
povezanost, komunalna infrastruktura) Opine su znaajni. Naalost,
takvi su i problemi s kojima je ona suoena. Nezaposlenost, niski
prosjeni mjeseni prihodi, nedostatak privatnih investicija te
nezadovoljavajua fizika, ekonomska i socijalna infrastruktura
znaajke su Opine. Projekt ukupnog razvoja kao plan je neophodan;
Opini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio
ovog izvjea budui da spada u red opina s oteanim uvjetima
privreivanja koji rezultiraju niskom gospodarskom aktivnosti, a
time i niim standardom stanovnitva. Plan je nazvan Projekt ukupnog
razvoja za Opinu (PUR), a ostvaren je uz financijsku i tehniku pomo
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i ruralnog razvoja, Uprave za
regionalni razvoj kroz program potpore nerazvijenim opinama. PUR je
prvi sveobuhvatni razvojni plan koji je osmiljen od strane Opine i
svih njezinih aktera u suradnji (uglavnom putem predstavnika u
opinskim partnerskim odboru). PUR Opine produkt je stanovnitva
Opine. Plan sadri direktne reference na nacionalne razvojne
prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit
stanovnika i poduzetnika Opine Dekanovec. PUR e se koristiti za
privlaenje investicija u Opinu PUR je zamiljen kao instrument koji
e omoguiti Opini da sa stratekim i usklaenim razvojnim planom
nastupa prema razliitim donatorima i investitorima, ukljuujui Vladu
RH, upaniju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili
multilateralnih donatora. Kratkorono, cilj je PUR-a da omogui Opini
efikasno i ekonomino pristupanje predpristupnim fondovima Europske
unije (CARDS program, ISPA, SAPARD, IPA...) te strukturnim
fondovima EU im oni budu dostupni Hrvatskoj. PUR e stvoriti
poticajno i plodonosno okruenje PUR ukljuuje identifikaciju glavnih
razvojnih prioriteta i biti e proveden uglavnom putem projekata
javnog sektora koji e omoguiti, potaknuti i zatititi rast i razvoj
privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit e
bogatstvo i nove vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit e
snano i slobodno demokratsko drutvo. PUR se koncentrira na
izgradnju infrastrukturnih programa i projekata PUR e stvoriti
poticajno i povoljno okruje prvenstveno kroz projekte fizike,
ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se
uklonile identificirane razvojne blokade u Opini te da bi se
omoguilo i potaknulo privatni sektor i civilno drutvo na
realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogunosti i
potencijala Opine. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata
ukljuuju irenje vodoopskrbne mree, unaprjeenje sustava gospodarenja
otpadom, razvoj cestovne mree, unaprjeenje sustava obrazovanja,
potporu mrei udruga te savjetodavnu potporu poduzetnikoj zajednici.
Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Opine te
izmjena strukture i baze koja e dovesti do razvoja novog i vitalnog
poduzetnikog modela Opine.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
16
Javni sektor je vaan PUR e biti, barem tijekom prvih godina
njegove provedbe, voen od strane javnog sektora, a fokusirat e se
na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju komercijalnih
aktivnosti koje e pridonijeti ekonomskom rastu i razvoju, a time i
rastu ivotnog standarda stanovnitva Opine. Drugi fokus PUR-a biti e
davanje potpore civilnom drutvu u razvoju participativne i slobodne
demokracije i stvaranju sustava socijalne podrke koji poveavaju
ukupno drutveno bogatstvo i dobrobiti. PUR zapoinje s vizijom i
strategijom, ali projekti su kljuni Dogovorena vizija razvoja do
2015. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti i poveanje
ivotnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na
odrivom koritenju prirodnih resursa, tradiciji i meu-sektorskom
partnerstvu: NAA VIZIJA ZA 2015. godinu 2015. godine Opina
Dekanovec e biti centar obnovljenog turistikog razvoja, s domaim i
stranim poduzeima s velikim udjelom novo dodane vrijednosti
lociranim u poslovnim zona, kao i turistikoj zoni ekoetno selo
Dekanovec na rijeci Muri, kao i mnogobrojnim obiteljskim
gospodarstvima koje e pruati usluge seoskog turizma meimurskog
kraja. Tvrtke e zapoljavati veliki broj ljudi obrazovanih u
opinskim i upanijskim obrazovnim institucijama, uzimajui u obzir
specifinost razvojnih potreba Opine. Opina e biti poznata po
ekolokoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji
se u 2015. godini prodaju irom Europske Unije kao i turistikom
sadraju. ivotni standard stanovnitva Opine e se poboljati i do
2015. godine pribliiti europskom prosjeku. Opina e takoer biti
poznata po svojim nastojanjima da zatiti okolii koristei prirodne
resurse na pravilan i odriv nain. Veina tog uspjeha bit e rezultat
zajednikih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.
Opina i Opinski partnerski odbor dogovorio je i formulirao etiri
kljuna razvojna cilja na bazi vizije Opine: 1. Jaanje gospodarstva
na nain koji vodi znaajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. 2.
Izgradnja infrastrukture koja je nuna za razvoj poduzetnitva i
odrivo gospodarenje okoliem. 3. Intenzivan razvoj obrazovnih
sustava na nain relevantan za gospodarstvo. 4. Razvoj socijalne
infrastrukture sa ciljem poboljanja poloaja osjetljivih grupa
drutva. Specifini projekti koji e provesti viziju u djelo i koji se
smatraju prioritetnima za Opinu ukljuuju: Ekonomska infrastruktura
Uspostava centra za novu tehnologiju Opini. Centar e voditi u prvim
trenucima Razvojna agencija . Biti e potrebno izraditi studiju
provedivosti i poslovni plan centra koji e ukljuivati i srednjoronu
strategiju za financiranje nakon potpore od strane EU. Pilot
projekt educiranja poljoprivrednih radnika kao zajednika
inicijativa domaih Preraivakih kompanija i studenata. Projekt e
razviti ukljuene kompanije, uredi za
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
17
zapoljavanje te postojee zanatske i poljoprivredne kole.
Osnivanje novinskih broura (newsletter-a) i programa obuke za
stanovnike ruralnih podruja o vrstama aktivnosti koje primaju
podrku Vlade RH i Europske Komisije. Razvoj integriranog projekta
oko ideje Seoskog turizma u opinama ukljuujui ruralni turizam i
aktivnosti generiranja prihoda. Grant sheme za grupe proizvoaa kao
to je Udruga povrara, mljekara, voara koja nastoji omoguiti usluge
svojim lanovima. Tehnika podrka upravljanju poslovnim zonama, mini
regionalnom marketingu i privlaenju stranih ulaganja u poslovnim
zonama. Fizika infrastruktura Projekt infrastrukture (odvodnja)
opine koji implicira rjeavanje sustava za naselje Dekanovec.
Procijenjeni trokovi su oko 5.819.888,00 kuna i iri uinak ovog
projekta mogao bi biti znaajan. Projekt infrastrukture ( oborinska
odvodnja ) opine za koji su procijenjeni trokovi oko 951.600,00
kuna Projekt Opinskog vodovoda Dekanovec namjerava rijeiti problem
opskrbe pitkom vodom dijela Opine sa svim pripadajuim naseljima.
Procijenjeni ukupni trokovi projekta iznose 1.171.200,00 kuna za
ulice u Dekanovcu. Projekt elektrifikacije Opine namjerava se
rijeiti na svim naseljima opine vrijedan oko 829.600,00 kuna to
ukljuuje javna rasvjeta. Projekt modernizacije cestovnih pravaca
svih podruja opine iznosio bi oko 4.959.300,00 kuna to ne ukljuuje
cestu prema Muri odnosno prema susjednoj R. Maarskoj. Projekt
plinofikacije djela naselja gdje ista nije rijeena to ukljuuje i
zone opine iznosilo bi oko 869.250,00 kuna Socijalna infrastruktura
Informativno pravni centar. Da bi imao pristup vladinim programima,
Centar mora postati akreditirani centar pravne pomoi te potrauje
podrku kako bi se pripremio za akreditaciju i razvoj programa, a sa
ciljem postizanja tog statusa. Podrka nevladinim udrugama. PUR e
istraiti naine za veu ukljuenost graana u odluivanje. Potpuni
koncept projekta, sudjelovanje i plan provedbe biti e izraeni. Ovaj
projekt mogao bi posluiti kao pilot projekt za druge Opine u
Hrvatskoj. Razvoj dobro formuliranog projekta u sektoru zdravstva i
socijalne skrbi jest prioritet. Potrebe su velike i predloen je niz
ideja. Meutim, sve ideje e biti potrebno dodatno razviti, a vano je
da se projekti u ovom sektoru pripreme i kompletiraju prije kraja
2010. godine. Ova inicijativa takoer bi mogla rezultirati
nekolicinom pilot projekata koji bi testirali nove naina pruanja
usluga.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
18
Kompletna lista SVIH projekata nalazi se u prilogu. Provedba
PUR-a Izabrani Opinski predstavnici u vijeima te opinska izvrna
tijela sredite su PUR provedbe. Jedinica za provedbu programa
(Programme Management, Razvojna agencija ) biti e formirana sa
zadatkom koordinacije PUR provedbe. Glavni zadatak Jedinice je
uspostava prikladnih upravljakih i koordinacijskih mehanizama kao i
priprema natjeajnih procedura u skladu s hrvatskim, EU i zahtjevima
drugih potencijalnih donatora. Jedinica e takoer biti zaduena za
efikasnu komunikaciju izmeu Opinskog poglavarstva odnosno vijea te
Jedinice za provedbu ROP-a Meimurske upanije i drugih aktera u
procesu. Pored Opinskog vijea, Jedinica za provedbu projekta je
najvanije tijelo u PUR i provedbi. Ovaj odbor je novi instrument
uspostavljen tijekom PUR pripreme i ostat e jedan od najvanijih
elemenata u procesu implementacije PUR-a. Opina nema dobro
uspostavljenu i funkcionalnu regionalnu razvojnu agenciju u sklopu
postojee institucionalne strukture koja je zaduena za provedbu
regionalnih razvojnih programa. Agencija bi trebala biti trenutno
registrirana kao drutvo s ogranienom odgovornou i djelomino je u
vlasnitvu Opine te predstavlja vaan resurs Opine . Agencija treba
imati iskustva u pripremi i razvoju projekata za strane i domae
donatore te dobar glas pouzdanog partnera u razvoju projekata.
Agencija je blisko vezana za Opinu i u budunosti e se preseliti u
opinske prostorije kako bi aktivno provodila PUR. Ostale vane
institucije koje e biti ukljuene u PUR provedbu ukljuuju: nevladine
udruge i lokalne organizacije te naravno privatni sektor kojeg se
moe smatrati glavnim pokretaem odrivog generiranja razvoja i radnih
mjesta. Konkurentno gospodarstvo tada treba dovesti u poziciju da
generira nova radna mjesta na temelju vlastite konkurentnosti, a ne
programa poticanja zapoljavanja. Privatni i civilni sektor opine
funkcioniraju, ali postoji velik prostor za napredak i su oba u
potpunosti zastupljena u partnerstvu i smatraju se glavnim
partnerima u PUR provedbi. Saetak odgovornosti pojedinih
organizacija prema PUR -u slijedi: Organizacija Pregled
trenutnih
djelovanja Prijedlog djelovanja u implementaciji PUR -a; uloge i
odgovornosti
Vremenski okvir; potrebni resursi
Opina
Izabrano zastupniko i izvrno tijelo Opine .
Usvaja nacrt i konanu verziju PUR-a. Odgovara za cjelokupnu
implementaciju.
Nacrt 1. travnja. Konana verzija 01. Svibnja 2009 .
Jedinica za provedbu projekata
Formiranje predstoji.
Koordinacija PUR-a i podnoenje izvjea Opinskom Vijeu te djelatna
komunikacija s Partnerstvom i pojedinanim sudionicima.
listopad 2009. Zahtijeva 1 namjetenika te urede osposobljene za
komunikaciju na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini putem
telefona, interneta i drugih medija.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
19
Mini Regionalna razvojna agencija
Priprema projekata za Opinu i druge klijente.
Po potrebi, pruanje podrke u pripremi projekata, no u skladu sa
smjernicama i ogranienjima EC-a.
Sredstva su pribavljena u cijelosti, dodatni e uredski prostor
do listopada 2009. osigurati Opine u Sporazumu .
Mini Regionalni Partnerski Odbor
Osnovan je i redovito se sastaje u cilju pruanja pomoi u izradi
PUR-a.
Savjetodavno tijelo opinskog vijea i foruma sudionika. PUR i
projekti u sklopu PUR-a zahtijevat e pisani osvrt i procjenu
Partnerstva prije no to budu predoeni vijeu u cilju donoenja
odluke.
Neznatna dodatna sredstva moda e u budunosti morati biti
izdvojena za pokrivanje trokova i osnovno osoblje.
Privatni sektor
Trenutno ulae kada se za to ukae prilika. Niska razina
strategije i vodstva dostupna.
Kljuni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i odrivih radnih
mjesta. Trebat e priliku za izraavanje svojih primjedbi i
osiguravanje njihovog ukljuenja pri implementaciji kroz partnerstvo
i druge naine.
Pitanje unapreenja organizacije i voljnosti za komunikaciju
izmeu Opine i privatnog sektora. Moe se pojaviti potreba za
unapreenjem predstavnikih organizacija.
Nevladine organizacije
Trenutno su aktivnije, no to je u poetku procijenjeno. Vrlo
uspjene u privlaenju dodatnih sredstava u mini regiju unato
iznimnoj financijskoj skuenosti i nedostatku podrke.
Kljuni dionici uz privatni sektor. I jedni i drugi pokretai su
lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta. I nevladine
organizacije i nadleni opinski odjel nisu dobro organizirani te se
ale jedni na druge bez pokuaja uspostave dijaloga s bilo ije
strane.
Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog kako
izmeu javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i izmeu
privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit e potrebno
sastavljanje strategije financiranja te rasprava o istoj i njeno
usvajanje.
Nadlena ministarstva
Predstavljaju najvie tehnike hijerarhijske instance ukljuene u
pripremu PUR-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i
regulativnu podrku.
Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja
uinkovitog djelatnog suelja izmeu projekata temeljenih na PUR -u i
vanjskih sredstava. Nadzor nad cjelokupnim radom, praenje rezultata
i razvoj daljnjih smjernica.
Nema dovoljno sredstava za izvravanje ove zadae. Potrebna je
dodatna ekspertiza na podruju mehanizama zdruenog financiranja od
strane vie donatora, upravljanja razvojnom politikom te monitoringa
i procjene tijeka razvoja.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
20
Financiranje PUR-a Naini i izvori financiranja esto su iskljuiva
toka interesa u planiranju razvoja. To je nepoeljno i opasno jer na
Opini je da zadri kontrolu nad razvojnim procesima i temama kako bi
privukla financiranje u projekte koji podravaju Opinsku razvojnu
strategiju. Moe se rei da postoji konkurencija meu fondovima koliko
postoji i konkurencija meu donatorima i donatorskim organizacijama
u potranji za dobrim projektima. Dobri projekti su oni prioritetni
projekti koji generiraju razvoj u onom smjeru koji definira
dogovorena strategija. Stoga strategija treba usmjeravati
financiranje, a ne obrnuto. U Hrvatskoj je situacija s
financiranjem relativno dobra, unato visokim razinama zaduivanja od
strane Vlade. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja je u procesu uspostave zajednikog mehanizma financiranja
koji e koordinirati veinu inozemnih donatora kao to su Europska
Komisija, Europska Investicijska Banka i Svjetska banka te ih
uklopiti u jedan zajedniki mehanizam financiranja regionalnog
razvoja. Trenutna je procjena da za razvojne projekte u Opini oko
2,5-3 milijuna eura za razdoblje od slijedeih 10 godina. Ova je
procjena skromna i ne ukljuuje potencijal privatnih investicija te
investicija nevladinog sektora.koji e biti vjerojatno na
raspolaganju za kljune prioritetne projekte. Apsorpcijski kapacitet
Opine je trenutno nedovoljan i morat e se razviti kako bi se
iskoristilo sve fondove koji su na raspolaganju to efikasnije i
ekonominije. U tom je smislu od presudne vanosti izgradnja
kapaciteta Opine i relevantnih provedbenih institucija, a to e se
djelomino realizirati putem provedbe PUR-a, a djelomino kroz druge
razvojne programe inicirane i sponzorirane od strane Vlade. S
obzirom na ogranieni financijski kapacitet Opine kao i velikog
broja jedinica lokalne samouprave, strategija je financiranja
pristupiti to veem broju meunarodnih donatorskih institucija kao to
su Europska Unija, Svjetska Banka, USAID, DFID te bilateralni
donatori. Cilj je iskoristiti inicijalna sredstva Europske Komisije
stavljena na raspolaganje u svrhu privlaenja i maksimiziranja uinka
drugih izvora kao to su dravni proraun i ostali multilateralni i
bilateralni donatori. Prema potrebi, Opina e sudjelovati u
financiranju materijalnim i nematerijalnim doprinosom. Dugorono,
cilj je razviti oporezivu bazu Opine kako bi se smanjila ovisnost o
dravnom proraunu i stranoj asistenciji.Opepoznata je injenica da
svaki donator ima specifine zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni
da bi se ostvarila financijska asistencija. U naelu, projekti koji
se predlau donatoru moraju biti odreenog tipa, ali takoer i u
potpunosti opravdani, to podrazumijeva sukladnost s dogovorenom
razvojnom strategijom podruja u kojem se nalaze te opravdanje
pozitivnom procjenom provedivosti / ekonomskom analizom
(feasibility study / cost-benefit analysis). Taj zadatak pripreme
PUR projekata biti e odgovornost Opinske Jedinice za provedbu
programa i Mini regionalne razvojne agencije.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
21
REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM
Budui da smo ve u poglavlju Uvod dobrim dijelom obradili ROP
(Regionalni operativni plan ) Meimurske upanije, ovdje emo samo jo
neto rei o njegovoj provedbi, izradi programa i konzultacijskim
postupcima i kriterijima odabira projekta.
Regionalni operativni program je termin regionalne politike EU.
To je program stratekog razvoja. Na temelju njega se dravama
dodjeljuju sredstva iz fondova za financiranje programa za
smanjenje rizika u razvoju lanica (strukturni fondovi). U izradi
Regionalnog operativnog programa upanije primijenjen je pristup i
metodologija strukturnih fondova. To je ukljuivalo
interdisciplinaran sustav i partnerstvo svih zainteresiranih
subjekata.
upanijska skuptina Meimurske upanije je usvojila konanu verziju
ROP-a i time ga uinila slubenim razvojnim dokumentom, te jednim
slubenim okvirom za socijalno- gospodarski razvoj upanije. Europska
unija se obvezala na sufinanciranje aspekata ROP-a. Ministarstva i
lokalno zainteresirani subjekti, koji su konzultirani tijekom
izrade programa, preuzet e nadzor nad njegovom provedbom.
Jedinica za koordinaciju programa e utvrditi prikladne projekte
temeljem prioriteta i mjera ROP-a. Kriteriji za odabir projekata
moraju biti u skladu sa postupcima i programskim prioritetima EU, a
njezina delegacija odobrava kriterije. Tijelo za odabir projekata
sastavljeno je od dva lana iz upanije, jednoga predstavnika kljunih
ministarstva i jednog predstavnika EU. Delegacija EU prati provedbu
programa i projekata u skladu s procedurama EU. U nastavku citiramo
dio ROP -a
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
22
STRATEGIJA REGIONALNOG OPERATIVNOG PLANA MEIMURSKE UPANIJE
SAETAK Regionalni operativni program Meimurske upanije izradila je
upanijska radna skupina, te Partnerski odbor, uz strunu pomo
Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba. U svim fazama izrade
ROP-a aktivno su sudjelovali strunjaci Regionalne razvojne agencije
REDEA. Metodologija koja se koristila pri izradi ROP-a preporuena
je od strane nadlenog Ministarstva mora, turizma, prometa i
razvitka, a utemeljena je na osnovnom pristupu i naelima za izradu
regionalnih operativnih planova u EU. ROP Meimurske upanije obuhvaa
osnovnu analizu stanja u Meimurskoj upaniji, SWOT analizu, viziju
razvoja upanije do 2013. godine te ciljeve razvoja, kao i razvojne
prioritete i mjere za ostvarivanje vizije. Posebna se panja u ovom
dijelu ROP-a posvetila povezanosti i usklaenosti ciljeva i mjera
ROP-a s nacionalnim razvojnim ciljevima te razvojnim ciljevima EU -
poglavito onih u okviru programskog razdoblja za 2007-2013., te
ciljeva novog EU programa IPA Instrument predpristupne pomoi (vidi
dodatak Mogunosti koritenja pred pristupnih programa EU za poslovnu
zajednicu). Dokument sadri plan provedbe ROP-a, tj. navedene su
institucije i mehanizmi provedbe, opisano je pribavljanje sredstava
i financiranje, kao i budui koraci u provedbi ROP-a. Obrazloen je i
osnovni pristup, te osnovni pokazatelji za praenje i vrednovanje
provedbe ROP-a. Osnovna analiza Meimurske upanije obuhvatila je
obiljeja, probleme i potrebe slijedeih osnovnih podruja: osnovne
podatke o upaniji, stanovnitvo, prirodne resurse, okoli i
infrastrukturu, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu
skrb, kulturnu batinu, civilno drutvo, meuupanijsku, meuregionalnu
i prekograninu suradnju te upravljanje razvojem. Temeljem osnovne
analize izraena je slijedea SWOT analiza; pomou koje su definirane
osnovne razvojne snage, slabosti, mogunosti i prijetnje Meimurske
upanije.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
23
SWOT ANALIZA MEIMURSKE UPANIJE SNAGE
MOGUNOSTI
GOSPODARSTVO Razvijeno poduzetnitvo, MSP s jakom tradicijom i
rastom Kontinuiran rast i razvoj grupe MSP koji ostvaruju visoki
udjel novododane vrijednosti, koji su konkurentni i izvozno
orijentirani (posebno u metalopreraivakoj industriji) Uspjena i
razvojno usmjerena razvojna agencija REDEA (bivi poduzetniki
centar) s dobro umreenim poduzetnicima i iskustvima u provedbi
podrke razvoju poduzetnitva i itavog gospodarstva Dobro
pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima
Uspjene velike tvrtke u sektorima prehrane, graditeljstva i prerade
metala Graditeljstvo koje uz tradiciju i kapacitete ima dogovorenu
i usvojenu strategiju razvoja (zajedniki nastup na domaim i stranim
tritima, razvoj ljudskih potencijala, tehnologije, organizacije,
jaanje konkurencije i suradnja s okruenjem) Metalopreraivaka i
prehrambena industrija u kojoj je niz konkurentnih tvrtki s
uspjenim rastom i razvojem, te znaajnim izvozom Dio velikih tvrtki
(graditeljstvo, prehrambena industrija) vee uz sebe znaajan broj
kooperanata Rastua specijalizacija u poljoprivredi Kontinuirana
proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu te
organizirana proizvodnja voa, povra i krumpira, koja ima znaajni
udio u nacionalnoj proizvodnji i potronji
PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Dobar geografski poloaj i dobra
unutarnja prometna povezanost Podruje tromee Slovenije, Austrije i
Maarske Razvijena mrea prometnica Dobra infrastrukturna izgraenost
Ouvana prirodna i bogata kulturna batina (resursi) Ouvani prirodni
krajobrazi i pogodno zemljite za voarstvo i povrarstvo Kulturna i
povijesna batina (mjesta, graevine, folklor, obiaji, kulinarstvo,
glazba i dr.) Velike rezerve podzemne vode
DRUTVENE DJELATNOSTI Dobra infrastrukturna izgraenost kola,
bolnice i drugih zdravstvenih ustanova Dobro razvijena
teritorijalna mrea kola Dostupnost visoko-kolskog obrazovanja
(blizina Varadina i Zagreba) i tehnolokih institucija UPRAVLJANJE
RAZVOJEM Otvorenost za suradnju u razvoju Rastua prekogranina
suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni
informacija, gospodarstvu, pripremi zajednikih projekata i kulturi
Jaanje djelovanja i utjecaja civilnog drutva Porast broja udruenja
i nevladinih udruga i jaanje njihovog djelovanja u razvoju civilnog
drutva i ukupnog razvoja upanije
GOSPODARSTVO Razvoj poduzetnitva i jaanje konkurentnosti
gospodarstva Osnaivanje razvoja MSP i velikih tvrtki kroz
umreavanje poduzetnika, stvaranje clustera, razvoj ljudskih
resursa, razvoj tehnoloke i poduzetnike infrastrukture (prenamjenom
vojnih prostora), inovacije, razvoj novih proizvoda, jaanje uloge
MESAP-a i drugih sajmova, poboljanje uvjeta za privlaenje stranih
investicija, suradnju sa susjednim upanijama, koristei programe i
izvore EU i druge meunarodne izvore Osnivanje i jaanje Euroregije
sa susjednim podrujima u Maarskoj, Sloveniji i Austriji te
prekograninu suradnju iskoristi za financiranje i razvoj
gospodarskih projekata te privlaenje stranih investicija za razvoj
turizma, zatitu okolia i upravljanje regijom Poveanje izvoznog
potencijala Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Brendiranje i
stvaranje prepoznatljivog identiteta kvalitetnih regionalnih
proizvoda (vina, voa /jabuka/, povra i krumpira) i usluga Stalan
brzi rast turizma u Hrvatskoj iskoristiti za jaanje proizvodnje i
preradu visokokvalitetnih poljoprivrednih i drugih proizvoda i
usluga (graditeljstvo), te za razvoj seoskog, rekreativnog,
kulturnog i zdravstvenog turizma Razvoj komercijalne poljoprivredne
proizvodnje i prerade, poveanje konkurentske sposobnosti Jaanje
velikih specijaliziranih proizvoaa, okrupnjavanje zemljita i
navodnjavanje, koritenje napredne tehnologije, organizacije i
menadmenta, finalizacija poljoprivrednih proizvoda
PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Uspostava sustava zatite okolia i
gospodarenje otpadom Unapreenje upravljanja otpadom (sredstva,
znanje i tehnologije) kroz provedbu meuupanijskih programa
izgradnje regionalnog odlagalita otpada, te drugih programa i
izvora Ruralni razvoj Zatita od poplave, sustav odvodnje i sustav
otpadnih voda Provedba programa zatite od poplave, modernizacija
sustava odvodnje i sustava otpadnih voda nacionalni izvori
financiranja i EU fondovi Koritenje prirodne i kulturne batine
(resursi) za razvoj turizma Razvoj zdravstvenog i rekreativnog
turizma (toplice - koritenje termalnih izvora), kulturnog i seoskog
turizma Iskoristiti preduvjete i investirati u proizvodnju solarne
energije, bioplina i biomase
DRUTVENE DJELATNOSTI Razvoj ljudskih resursa, socijalnog sektora
i zdravstva Provedba programa (meunarodni, nacionalni, privatni) za
dodatno obrazovanje i struno osposobljavanje za potrebe
gospodarstva Podizanje razine informatizacije drutva Povezivanje sa
visokokolskim ustanovama u bliem okruenju Unapreenje uvjeta i
poboljanje ivota Roma i socijalno deprimiranih skupina
(zapoljavanje, obrazovanje, zdravstvena zatite i dr.), te jae
ukljuivanje romske populacije u drutvene i gospodarske procese kroz
programe za razvoj manjina iz izvora EU i drugih meunarodnih
izvora
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
24
UPRAVLJANJE RAZVOJEM Unapreenje upravljanja lokalnim razvojem
Jaanje kapaciteta u upravi upanije i jedinicama lokalne samouprave
za upravljanje razvojem (znanja, vjetine, management (izvrni
kadar), strani jezici, informatika izobrazba) kroz programe reforme
dravne uprave i osposobljavanje uprave Povezivanje i umreavanje
razvojnih agencija i institucija radi zajednikog razvoja irih
regija kroz intenzivnije ukljuivanje u bilateralne, EU programe i
projekte Jaanje svijesti i spremnosti veeg dijela nosilaca razvoja
za dogovaranje oko vizije i strategije razvoja i za uinkovitije
upravljanje razvojem u upaniji
SLABOSTI
PRIJETNJE
GOSPODARSTVO Nepovoljna gospodarska struktura Znaajan udio
zastarjelih, niskoakumulativnih , radno-intenzivnih industrija
(tekstilna i obuarska) bez perspektivnih programa i prilika za
restrukturiranje i opstanak Nedovoljno povezivanje poduzetnika i
nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj Razdrobljenost
gospodarstva, individualizacija poduzetnika i nedostatak programa
za povezivanje i umreavanje MSP Nedovoljna podrka za tehnoloki
razvoj MSP, nedostatak suradnje gospodarstva s visokokolskim i
istraivakim institucijama Atomizirani poljoprivredni resursi
Usitnjeni poljoprivredni resursi (zemljita, mali proizvoai),
tradicionalna struktura proizvodnje, slabo koritenje suvremenih
tehnologija, nedovoljna obrazovna struktura neorganizirani
proizvoai i nastup na tritu Nedovoljno iskoriteni potencijali za
turizam nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti, kulturna
batina i narodno blago nisu dovoljno u funkciji turizma Strukturna
nezaposlenost Strukturna nezaposlenost; velik nesrazmjer izmeu
potreba i ponude (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih
strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visok stupanj dugorone
nezaposlenosti Najnie plae u gospodarstvu u usporedbi s drugim HR
upanijama PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Sustav zatite okolia
nedovoljno koordiniran, voen iz vie mjesta, nedostaje komunikacija
(kontrola, mjerenje, sistematizacija, zbrinjavanje otpada)
neadekvatno upravljanje otpadom lo sustav odvodnje i proiavanja
voda Izloenost poplavama Neadekvatno upravljanje prirodnom i
kulturnom batinom nedostatni ljudski resursi, sredstva,
organizacija
GOSPODARSTVO Jaanje izloenosti konkurenciji Konkurencija u
poljoprivredi i proizvodnji hrane i u tradicionalnim industrijama
(tekstilna i obuarska) iz EU, Kine i drugih zemalja Brzi razvoj
novih tehnologija, menadmenta i organizacije u svijetu, za ije su
praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja
PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Zagaivanje, unitavanje prirodnih
resursa Nastavak i poveanje oneiavanja izvana zbog izostanka
izgradnje sustava za proiavanje i odvodnju, te zbrinjavanje otpada
uzvodnih korisnika Poplave Jaanje tetnih utjecaja akumulacijskih
jezera na ume, mikroklimu i okoli u cjelini Neadekvatno upravljanje
umama od strane privatnih vlasnika (dominacija komercijalnih
interesa)
DRUTVENE DJELATNOSTI Gubitak ljudskih resursa Jaanje odljeva
mozgova zbog breg porasta boljih prilika za rad i ivot mladih
obrazovnih ljudi u susjednim upanijama, drugim dijelovima Hrvatske
i inozemstvu Neuinkovita podrka razvoju zajednice Roma Neuinkovita
provedba Nacionalnog program za Rome, drugih dravnih programa
Porast nezaposlenosti nestrune i uvoz radne snage
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
25
DRUTVENE DJELATNOSTI Niska obrazovna struktura, obrazovanje nije
u skladu sa potrebama gospodarstva, nedovoljna svijest o
cjeloivotnoj edukaciji Depopulacija u nekim dijelovima upanije,
ekspanzija u drugim dijelovima Nedostatak uinkovitog i uspjenog
rjeavanja socijalnih i gospodarskih problema Roma Nedovoljni
vlastiti resursi (financijski i ljudski) za poboljanje ivota Roma,
rjeavanje tekoa u njihovom zapoljavanju, zdravstvena zatita,
uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome Zdravstvo i socijalna
skrb velika optereenost lijenika i nedovoljan broj lijenika i
kadrova za socijalnu skrb; neadekvatan prostor Zavoda za javno
zdravstvo
UPRAVLJANJE RAZVOJEM Nedostani resursi za upravljanje razvojem
Mali fiskalni kapacitet veine opina, najmanje razvijene JLS imaju
najnie proraune to onemoguuje provedbu znaajnijih razvojnih
programa Nedovoljna koordinacija, komunikacija i protok informacija
izmeu kljunih aktera i razvojnih institucija, te upanijske uprave i
jedinica lokalne samouprave Manjak dovoljno osposobljenih kadrova i
znanja za efikasno upravljanje razvojem i ukljuivanje u meunarodne
razvojne programe Nedovoljna socijalna i drutvena odgovornost
dijela poduzetnika za lokalni i upanijski razvoj Nedostatak dobre
informacijske baze podataka za upravljanje razvojem i za izradu
razvojnih programa i projekata Nedostatna suradnja sa susjednim
upanijama na zajednikim razvojnim projektima
UPRAVLJANJE RAZVOJEM Neefikasno upravljanje regionalnim i
nacionalnim razvojem , te centralizacija Politiki uvjetovano (s
centralne razine drave) regionalno organiziranje i koncentracija
investicija, institucija i upravljanja (dravne institucije,
gospodarska infrastruktura, zdravstvo, kolstvo), poveavanje obveza
jedinica lokalne samouprave Nedostatna i nepravodobna
pripremljenost sredinje drave za sudjelovanje u programima EU i
drugim meunarodnim programima i nedovoljno procesiranje tih
programa prema upaniji Slaba komunikacija i povezanost izmeu
politike i gospodarstva izmeu centralne i regionalne/lokalne razine
Ubrzani tehnoloki i upravljaki razvitak u okruenju Bra i uspjenija
pripremljenost i osposobljenost susjednih i drugih upanija za
ukljuivanje u meunarodne razvojne projekte (dogovoreni programi i
projekti, organizacija i ljudski potencijali)
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
26
Ekonomski potencijal upanije temelji na osnovnim utvrenim
snagama upanije; tj. na ouvanju i daljnjem unapreenju slijedeih
imbenika razvoja u okviru osnovnih naznaenih razvojnih podruja
(prema nalazima Osnovne i SWOT analize): Gospodarstvo - temeljeno
na uspjenom sektoru malog gospodarstva, s dobrim "imageom", jakom
tradicijom i rastom, u okviru kojega grupa konkurentnih i izvozno
orijentiranih MSP (posebno na podruju metalopreraivake i
prehrambene industrije, a sve vie i graevinarstva), predstavlja
znaajan razvojni potencijal - pogotovo ukoliko se iskoriste
postojee dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim
podrujima, te mogunosti za razvoj clustera. Za daljnji gospodarski
razvoj znaajna je i rastua specijalizacija u poljoprivredi, u prvom
redu kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na
tritu, to moe posluiti i za razvoj turizma, te voarstvo. Prirodni i
izgraeni resursi posljedica su dobrog geoprometnog poloaja upanije
u podruju tromea izmeu Slovenije, Austrije i Maarske, te dobro
razvijene mree prometnica unutar upanije. Ekonomski potencijal se
temelji i na dobroj infrastrukturnoj izgraenosti, kao znaajnoj
pretpostavci za razvoj gospodarstva i kvalitete ivota, te znanjima
o uspjenom upravljanju komunalnom infrastrukturom. Potencijal
upanije se temelji i na ouvanju prirodne i bogate kulturne batine
kao osnovi za razvoj postojeih i novih oblika turistike ponude.
Jer, iako se do sada upanija ne ubraja u podruja s razvijenim
turizmom ouvan okoli, raznolik i ouvan krajobraz i postojea
kulturna batina - predstavljaju potencijal za razvoj novih i sve
traenijih oblika turizma (rekreativni, vinske ceste, zdravstveni),
te otvaraju mogunosti povezivanja ekoloki uzgojenih poljoprivrednih
proizvoda s turistikom ponudom. Znaajan resurs za razvoj turizma su
i Toplice Sv. Martin na Muri. Konano, od znaaja za ekonomski
potencijal su i postojee velike rezerve podzemne vode. Drutvene
djelatnosti - dobra infrastruktura izgraenosti kola, bolnica i
drugih zdravstvenih ustanova (ukljuujui nove kapacitete i opremu
upanjske bolnice), te dostupnost visokokolskog obrazovanja
(Varadin, Zagreb) i tehnolokih institucija. Upravljanje razvojem -
znanje i umijee koje je neophodno kako bi se ekonomski potencijal
iskoristio i dalje razvijao. Prilog tome, uz postojee institucije i
tijela (u prvom redu unutar REDEA-e), su steena znanja i iskustva u
suradnji s institucijama u drugim upanijama te regijama, poglavito
rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u
razmjeni informacija, u gospodarstvu te u pripremi, izradi i
realizaciji zajednikih projekata. Sve naglaenija je i uloga i
jaanje djelovanja civilnog drutva kroz porast broja udruenja i
nevladinih udruga - kao bitna odrednica za koritenje i daljnje
unapreenje ekonomskog potencijala. Utvreno je da e realizacija
prethodno utvrenog ekonomskog potencijala ovisiti o mogunosti
uklanjanja slabosti, tj. prepreka razvoja, koje su utvrene u
Osnovnoj analizi upanije. Meu osnovne prepreke realizaciji
ekonomskog potencijala istiu se slijedee: Nepovoljna gospodarska
struktura - s obzirom na znaajan udio zastarjelih,
niskoakumulativnih, radno-intenzivnih industrija (tekstilna i
obuarska), bez dovoljno perspektivnih programa i prilika za
restrukturiranje.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
27
Nedovoljno povezivanje poduzetnika - kao posljedica
"razdrobljenosti" gospodarstva, individualizacije poduzetnika,
nedostatnog programa za povezivanje i umreavanje MSP. Nedostatna
orijentacija na tehnoloki razvoj poduzea - ova je slabost rezultat
nedovoljne podrke za stvaranje tehnolokih potpornih institucija,
kao i nedostatka suradnje gospodarstva s visokokolskim i
istraivakim institucijama. Strukturna nezaposlenost - uslijed
velikog nerazmjera izmeu potreba i ponude radne snage (dob, spol,
obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju
gospodarstva) i visokog stupnja dugorone nezaposlenosti.
Atomiziranost poljoprivrednih resursa - kao posljedica usitnjenog i
ratrkanog poljoprivrednog zemljita, tradicionalne strukture
proizvodnje, dominacije samodostatne proizvodnje, slabog koritenja
suvremenih tehnologija, te neorganiziranih proizvoaa i nastupa na
tritu. Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam - s obzirom na
nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti. Nedovoljno
koordiniran sustav zatite okolia - u smislu kontrole, mjerenja i
sistematizacije oneienja, zbrinjavanja otpada i sl. Niska obrazovna
struktura stanovnitva - obrazovanje koje nije u skladu sa potrebama
gospodarstva, nepostojanje cjeloivotnog uenja, te nedostatno
razvijeni ljudski resursi za upravljanje razvojem (manjak dovoljno
osposobljenih kadrova i znanja (jezici, project management, dr.)
takoer predstavljaju bitno ogranienje. Nedovoljno uinkovito
rjeavanje socijalnih i gospodarskih problema Roma predstavlja
naglaenu slabost s obzirom na rastui broj romskog stanovnitva u
upaniji, ali istovremeno i nedovoljne vlastite resurse (financijske
i ljudske) za razvojne programe usmjerene na poboljanje ivota Roma,
rjeavanje tekoa u zapoljavanju romskog stanovnitva, podizanja
razine njihove zdravstvene zatite, uinkovito koritenje socijalne
pomoi za Rome i sl.). Vizija Temeljem ocjene gospodarskog
potencijala, ali i razvojnih ogranienja koja obiljeavaju Meimursku
upaniju, Glavna upanijska radna skupina predloila je slijedeu
viziju razvoja upanije od 2006.- 2013. godine koju je prihvatila
Partnerska skupina ROP-a:
V I Z I J A Meimurje - upanija snanog poduzetnitva zasnovanog na
znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te
visoke kvalitete ivljenja
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
28
Slijedom definirane vizije, upanijska radna skupina, Partnerska
skupina i Partnerski odbor odredili su tri strateka razvojna cilja
upanije, 15 razvojnih prioriteta te 44 mjere za ostvarivanje
vizije. Ciljevi, prioriteti i mjere prikazani su strukturirano u
sljedeoj tablici: STRATEKI CILJ
PRIORITETI
MJERE
1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA
1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom
dodanom vrijednou
1. Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 2.
Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije,
kvalitete 3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu
gospodarskih aktivnosti 4. Jaanje socijalne odgovornosti
poduzetnika
2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje
1. Interesno povezivanje gospodarskih subjekata 2. Stvaranje
upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih
proizvoda 3. Osnivanje i razvoj clustera
3. Poticanje tehnolokog razvitka
1. Razvoj tehnoloke infrastrukture
4. Privlaenje ulaganja
1. Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija
5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
1. Okrupnjavanje zemljita 2. Poveanje konkurentnosti
poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa 3. Razvoj poduzetnitva u
poljoprivredi 4. Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja,
prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih
proizvoaa kroz zadruge i udruge 5. Izrada plana ruralnog razvoja
upanije
6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija
1. Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
29
7. Jaanje informatikog drutva
1. Razvoj infrastrukture i znanja za IT 2. Poboljanje
informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru
2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ
8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja
potrebama gospodarstva
1. Poboljanje obrazovne strukture 2. Struno osposobljavanje i
dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada 3. Podrka zapoljavanju
mladih strunjaka 4. Razvoj cjeloivotnog uenja 5. Poticanje
poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa 6.
Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada 7. Razvoj
visokokolskih obrazovnih programa u upaniji
9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno
ugroenih skupina
1. Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno
ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe
za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove 2.
Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja
nove) 3. Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih
skupina
10. Poticanje razvoja civilnog drutva
1. Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju
upanije 2. Poticanje razvoja civilnog drutva
11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite
1. Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih
kroninih bolesti 2. Promicanje zdravog naina ina ivota 3.
Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba
12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem
1. Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije 2. Jaanje
sposobnosti za
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
30
upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa 3. Jaanje
meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje
3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM
BATINOM
13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom
1. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 2.
Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele
upanije
14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom
batinom
1. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom
kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog
razvoja 2. Koritenje prirodnih, kulturnim i povijesnih resursa za
razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma 3. Razvoj
infrastrukture za praenje zatite okolia 4. Stvaranje programa i
potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije
(solarna i geotermalna energija, bioplin) 5. Unapreenje okolia kroz
izgradnju i modernizaciju prometnica
15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i
uspostavljanje sustava navodnjavanja
1. Izgradnja objekata zatite od tetnog djelovanja voda 2.
Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje
Prilikom definiranja osnovnih ciljeva, prioriteta i mjera,
komparativnom analizom je potvrena visoka usklaenost sa stratekim
razvojnim nacionalnim ciljevima, te ciljevima Europske unije za
idue programsko razdoblje od 2007.-2013. godine, kao i ciljevima
programa IPA, koji podrazumijevaju ukljuivanje i tzv. horizontalnih
tema EU, tj. podruja koja EU posebno podrava i koja bi trebala biti
ukljuena u svim bitnim programskim dokumentima.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
31
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
32
Naredni korak u izradi ROP-a bio je provedba aktivnosti
prikupljanja projekata i projektnih prijedloga te definiranje
kriterija njihova odabira. Prvim pozivom za iskazivanje interesa
prikupljeno je ukupno 216 prijedloga projekata. Prikupljen broj
prijedloga projekata potvruje visoku zainteresiranost kljunih
dionika razvoja u Meimurskoj upaniji. Vano je napomenuti da se svih
216 prijedloga projekata odnosi na neki od razvojnih ciljeva,
prioriteta i mjera utvrenih u okviru ROP-a. S obzirom na ROP-om
utvrene razvojne prioritete, zamjetno je da je najvei broj
projekata predloen u okviru prioriteta br. 5, tj. Razvoj
poljoprivrede i ruralni razvoj. Zatim slijedi broj prijedloga
projekata u okviru prioriteta br. 1, tj. Stvaranje preduvjeta za
razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou. S obzirom na
daljnje prioritete ROP-a, slijedi broj predloenih projekata u
okviru prioriteta br.13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i
otpadom, a na etvrtom mjestu po broju predloenih projekata je
prioritet br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i
povijesnom batinom. U pogledu vrijednosti projekata, zamjetno je da
daleko najvei iskazani iznos biljee prijedlozi projekata u okviru
prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i
otpadom te prioriteta br. 15: Poboljanje sustava zatite od tetnog
djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja, to je i
razumljivo s obzirom na potrebne infrastrukturne zahvate. Broj
predloenih projekata u okviru utvrenih prioriteta ROP-a, kao i
njihovi iznosi vidljivi su iz narednog grafikona:
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
33
Prioritet: 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i
usluga s veom dodatnom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino
organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje
ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6.
Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7. Jaanje
informacijskog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i
prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta
i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10.
Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne
zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem
13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i
gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15.
Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i
uspostavljanje sustava navodnjavanja Podnositelji projekata s
obzirom na prioritete ROP-a u prvom su redu jedinice lokalne
samouprave. JLS su predloili najvei dio projekata u okviru
prioriteta br. 5: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, prioriteta
br. 1: Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom
dodanom vrijednou, zatim, prioriteta br. 14: Ouvanje i gospodarenje
prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom te prioriteta br. 13:
Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom. Vidljiva je i
uloga udruga u predlaganju projekata, poglavito onih vezanih za
prioritet: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom
batinom, te prioritet: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj.
Istovremeno, zamjetan je vrlo mali broj projekata predloen od
strane poduzea i obrtnika. Podnositelji projekata po prioritetima
prikazani su na narednom grafu.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
34
S obzirom na faze u kojoj se nalaze predloeni projekti, najvei
broj se odnosi na projekte ija je priprema u tijeku. Ujedno se radi
o projektima s najviim proraunima. Broj projekata s obzirom na fazu
u kojoj se nalaze te predloene proraune. Uoljivo je da predloeni
projekti dobro odraavaju utvrenu viziju razvoja Meimurja, kao i
ROP-om utvrene strateke razvojne ciljeve i prioritete. Svi strateki
ciljevi su dobro zastupljeni, a najvei dio prijedloga odnosi se na
Strateki cilj 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva, to je
pozitivna okolnost s obzirom na prvobitnu usmjerenost ROP-a na
gospodarski razvoj. Ranije naznaeno prvenstvo koje pripada odreenim
prioritetima takoer je u skladu sa vizijom razvoja upanije, te
predloenim ciljevima. Konano, valja posebno istaknuti dvije
injenice.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
35
Prvo, da je predloen znaajan broj interesantnih razvojnih
projekata koji se ne odnose na fiziku (javnu) infrastrukturu, i ija
bi realizacija, dugoronije gledano, mogla znaajno doprinijeti
ostvarivanju zacrtane vizije razvoja. Drugo, da je temeljem
predloenih projekata potvren rastui znaaj civilnog sektora, tj
nevladinih organizacija i udruga u upaniji. Upravo ove dvije
injenice idu u prilog realizaciji strategije ROP-a temeljenu na
gospodarskom rastu i razvoju civilnog drutva koji podupire
participativnu demokraciju. Iako sama baza projekata ROP-a nije
sastavni dio ROP-a, kako je napomenuto na poetku ovog poglavlja,
predlae se da se kontinuirano tijekom daljnje provedbe ROP-a
obavlja analiza novih prijedloga projekata, kako bi se stalno
pratila njihova usklaenost s kljunim ciljevima i prioritetima
razvoja. Nakon utvrivanja prioritetnih projekata slijedi slijedea
razrada projekata s obzirom na njihov stupanj spremnosti za
provedbu:
Projekti koji su spremni za provedbu - posjeduju sve potrebne
dozvole, zavrena je procjena izvedivosti, dobivena je pozitivna
ocjena. Projekti koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti -
oni mogu imati pozitivnu studiju pred-izvedivosti, ali za koje je
sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili
procjena trokova i koristi (cost-benefit analiza). Projekti za koje
su jo potrebne studije pred-izvedivosti, te poetne procjene
uinakaoni koje je potrebna procjena pred-izvedivosti i rana
procjena uinaka.
Projektni prijedlozi postojee ideje koje tek treba razviti u
projekte. Klasifikacija projekata obavlja se prema njihovom stupnju
spremnosti za provedbu. Zapoet e se rad na projektima koji su
spremni za provedbu, dok e se istodobno raditi studije izvedivosti
i predizvedivosti za druge projekte kako bi bili spremni novi
projekti za provedbu odmah nakon kraja provedbe prvog kruga
projekata. Cilj je provoditi to vie relevantnih projekata u upaniji
koliko god sustav moe podnijeti. Kako bi se osigurala uspjena
provedba projekata i cjelokupnog ROP-a, definirani su slijedei
osnovni elementi njegove provedbe:
Institucije i mehanizmi provedbe - izloen je prijedlog
institucionalne provedbe ROP-a.Predloeno je da najvaniju ulogu
preuzme Regionalna razvojna agencija REDEA, s Obzirom na razvijen
kapacitet i sposobnosti u predlaganju i provedbi razvojnih
projekata i inicijativa, ali i na drugim podrujima vanim za
provedbu ROP-a. Pribavljanje sredstava i financiranje - ROP je
instrument koji e Meimurska upanija koristiti kako bi prezentirala
strateki i dobro strukturirani razvojni plan raznim izvorima
financiranja, ukljuujui Vladu RH, Europsku komisiju i brojne druge
bilateralne i multilateralne izvore financiranja.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
36
Praenje i vrednovanje provedbe ROP-a - opisano je tko provodi
vrednovanje, osnovna ogranienja za sustavno vrednovanje, softverski
alati za potporu procesu praenja i vrednovanja te pokazatelji za
praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Budunost ROP-a - s obzirom da
ROP treba razmatrati kao dinamian, otvoreni razvojni dokument koji
e s vremenom trebati mijenjati i prilagoavati promjenama u okruenju
u upaniji, nuno ga je nanovo razmatrati, mijenjati i poboljavati
svake dvije godine, odnosno kad god to okolnosti nalau.
Slijedei koraci - dan je pregled potrebnih koraka kako bi se ROP
u stvarnosti realizirao. Predvieno kontinuirano nadograivanje,
prilagoavanje i mijenjanje ROP-a u skladu s promjenama u upaniji i
okruenju pridonijeti e boljem rjeavanju kljunih razvojnih pitanja
Meimurske upanije. ROP predstavlja opi okvir razvoja kojim se
procjenjuju razvojni projekti i prioriteti. upanija je zaduena za
upravljanje ROP-om pa e morati razmatrati potrebne promjene kako bi
ROP i dalje bio relevantan i usklaen sa stavovima i strunim
miljenjem kljunih dionika. S obzirom na spomenutu ulogu ROP-a
predlae se: 1. Godinja kontrola/praenje napretka - treba je
izraditi u vrijeme utvrivanja upanijskog prorauna za narednu
godinu. Potrebno je ispitati svaki segment koji se odnosi na
ciljeve i prioritete (mjere, projekte, odnosno predviene rezultate)
ROP-a kako bi se ocijenio postignut napredak i utvrdila uspjenost
projekata. Potrebno je potkrijepiti razloge za mogue predloene
izmjene, a zatim se godinja kontrola podnosi Partnerskom odboru
radi usuglaavanja i odluke. Partnerski odbor moe zatraiti
pojanjenja i prirediti preporuke za upanijsku skuptinu kako bi se
na vrijeme mogao korigirati proraun za narednu godinu. 2.
Dvogodinje vrednovanje - naroito se treba usredotoiti na ostvarene
rezultate projekata s obzirom na koritena sredstva. Radi se o
formalnom procesu koji e obavljati Razvojna agencija REDEA, iji e
strunjaci utvrivati uspjenost projekata, njihovu uinkovitost,
relevantnost i implikacije. Svoj e izvjetaj dostavljati Partnerskom
odboru, ije e vrednovanje biti dostupno javnosti. Slubenom odlukom
Skuptine predloene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali
iskljuivo na temelju preporuka od strane Partnerstva. Na taj e nain
ROP biti stalno razmatran i auriran, rezultati e biti dostupni
javnosti, a odluivanje slubeno evidentirano. Time e se ROP
kontinuirano poboljavati, a odluivanje o razvojnoj politici
mijenjati. Partnerstvo e jaati i uvrivati se. U tom smislu, ROP se
moe razmatrati kao ''ivi plan'' koji e omoguavati potrebne promjene
za potrebe razvojne politike Meimurske upanije, istodobno
ostavljajui mogunost jasnog odreivanja podruja u kojima je potrebna
suradnja s drugim upanijama, ali i s prekograninim i drugim
regijama. Sljedei koraci u provedbi ROP-a su: 1) Usvajanje
dokumenta Regionalnog operativnog programa od strane upanijske
skuptine, 2) Definiranje prioritetnih projekata od strane
Partnerskog odbora,
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
37
3) Zaduivanje REDEA-e za provedbu projekata, 4) Pruanje tehnike
pomoi za provedbu ROP-a podravanje izgradnje kapaciteta REDEA-e
(pruanje pomoi preko NSRD i drugih programa) za provedbu projekata
u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlaenje sredstava za
predloene projekte, priprema projektne dokumentacije te provedba
praenja i vrednovanja uspjenosti projekata, 5) Nadzor nad pripremom
projekata od strane REDEA-e, 6) Priprema prvog kruga studija
izvedivosti, 7) Poetak provedbe prioritetnih projekata, 8) Trajno
auriranje, analiza i upravljanje bazom projekata. REGIONALNI RAZVOJ
I REGIONALNA POLITIKA U ostvarivanju eljenoga razvoja, regionalne
politike razliitih zemalja:
1. politiki razmjetaju resurse 2. potiu drugaije i nove oblike
koritenja regionalnih mogunosti.
Iz ova dva naina ostvarivanja ciljeva proizlaze i dva razliita
modela razvoja:
1. model konkurentnoga razvoja, koji sredstva rasta planski
raspodjeljuje regijama, 2. model generativnoga razvoja u kojemu
svaka regija neovisno o bilo kojoj drugoj
ostvaruje vlastiti razvoj.
U odnosu na model koji se koristi, razvojne djelatnosti dijelimo
na: 1. politiko smjetanje i premjetanje resursa od strane sredinje
vlade, 2. poboljavanje uinkovitosti podrunoga gospodarstva
(kolovanje, stjecanje novih
znanja i vjetina, razvoj podrunih financija, prometa,
telekomunikacija i samostalnosti podrunih subjekata).
Sredinje odluivanje se najvie koristilo kod Drugoga svjetskoga
rata i pokazalo se nedjelotvornim. Usklaivalo je razvoj, ali nije
moglo pokrenuti podruno stvaralatvo i usklaivati podrune mogunosti.
Trajan podruni razvoj je neostvariv bez velikoga inovativnoga
djelovanja podrunih subjekata, bez gotovo neovisne lokalne
samouprave, bez potivanja lokalnih probitaka i nadzora nad ukupnim
razvojem od strane lokalnih subjekata.
Sve mjere, koje dolaze iz jednoga sredita, uglavnom su ujednaene
za sve, pa ne mogu rijeiti niti jedan poseban problem pojedine
regije. Zbog te i niza drugih nedjelotvornosti, prevladao je
podruni pristup. Iako ostaje trajan problem nedostatka novca,
lokalna samouprava postaje nositeljem podrunoga razvoja. Njezina
tijela potiu partnerstvo javnih s privatnim subjektima, efikasnije
koriste postojee podrune mogunosti, te potiu podrune subjekte na
stvaranje novih mogunosti.
Ovaj razvoj odozdo je, dakle, takav oblik podrunoga
(regionalnoga) razvoja u kojemu su lokalni initelji temelj razvoja.
On je usmjeren poglavito podrunom puanstvu, njegovim problemima,
usmjeren je na samomo, na podrune inicijative, subjekte i
samoupravu. Meutim, to je i odgovornost. elimo li demokraciju?
elimo li samoupravu? Tada treba prihvatiti i odgovornost ! Nije vie
sredinja vlast kriva za svaku sitnicu. Razvojne odluke, poticaji
razvojnim programima, usklaivanje i ocjenjivanje postaju posao
samouprave. Regije se same pokreu, pa i nastupaju u inozemstvu.
Drava sve vie gubi te uloge.
-
Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec
Program ukupnog razvoja Dekanovec
38
Osnovna naela ovoga novoga pristupa podrunom razvoju su: -
decentralizacija, - supsidijarnost (via razina ne obavlja poslove
koje dobro moe obaviti nia razina,
jer je ona blie problemima, pa sredinjoj dravnoj razini ostaje
samo ono, to samouprava ne moe obaviti),
- regija postaje gospodarski i socijalno kulturni pojam, a ne
vie samo politiki, - o razvoju odluuju socijalno kulturni initelji
(tradicija, mentalitet,obiaji,
podruno poduzetnitvo, okruenje i kultura, javne usluge), koji
privlae kvalificirane ljude,
- ljudi postaju osnovni initelj podrunoga razvoja, - privatni i
javni sektor sve vie surauju, - raaju se razliiti oblici
nehijerarhijskih partnerstava i suradnje svih
sudionika razvoja, - drava ne daje predno