BANKARSTVO Ukupni krediti i dalje u padu, no 2018. donijela naznake oporavka OSIGURANJE Pozitivni trendovi tržišta osiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina LXV, broj 4041 www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Financijski sektor i lani poslovao u postkriznom kontekstu PRIVREDNI VJESNIK FINANCIJSKA INDUSTRIJA 2017 . POSEBNO IZDANJE
132
Embed
PRIVREDNI VJESNIK POSEBNO IZDANJE FINANCIJSKA 2017. … FI2017.pdfosiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
BANKARSTVOUkupni krediti i dalje u padu, no 2018. donijela naznake oporavka
OSIGURANJEPozitivni trendovi tržišta osiguranja i rast bruto premije
FONDOVIImovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih
listo
pad
20
18.,
go
din
a LX
V, b
roj 4
04
1w
ww
.pri
vre
dn
i.h
r p
rvi h
rvat
ski p
osl
ovn
o-f
inan
cijs
ki t
jed
nik
Financijski sektor i lani poslovao u postkriznom kontekstu
PRIVREDNI VJESNIK
FINANCIJSKAINDUSTRIJA2017.
P O S E B N OI Z D A N J E
SADRŽAJ 3
01 UVODFinancijska industrija u 2017. godini: Zaustavljen negativni trend 4-7Kako do iskoraka?: Važno je krenuti naprijed 8-9SEPA aktualnosti: Najava novih trendova u platnom prometu – instant plaćanja 10-11
02 BANKARSTVO U 2017.Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima 13Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2017. godinu 14-15Bankovni sustav u 2017.: Ukupni krediti i dalje u padu 16-23Bankarstvo u 2017.: Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima 24-25Bankarske ljestvice za 2017. 26-29Konsolidirane bilance 30Uspjesi banaka po raznim pokazateljima 31-50Depoziti u 2017.: I opet uzlazno 51Krediti u 2017.: Pad kreditiranja 52-53Štednja u 2017.: U laganom padu, ali ipak... 54-55Kartično poslovanje: Broj kartica raste 56-57Anketa 58-70Tko je tko u hrvatskom bankarstvu 71-73Stambene štedionice u 2017.: Malo, pomalo do stana 74Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama 75
03 OSIGURANJA U 2017.Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinu 77Osiguranja: Očekivani rast bruto premije 78-83Hrvatsko tržište osiguranja: Pozitivni trendovi tržišta osiguranja 84-85Uspjesi osiguravatelja po raznim pokazateljima 86-93Anketa 94Tko je tko u hrvatskom osiguranju 95-97
04 LEASING U 2017.Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinu 99Uspjesi leasing društava po raznim pokazateljima 100-101Leasing 2017.: Rast gospodarstva donio pozitivu 102-104Vladimir Kristijan: Nastavak oporavka leasing tržišta 105-107Tko je tko u hrvatskom leasingu 108-109
05 FONDOVI U 2017.Broj investicijskih fondova u 2017. godini 111Tržišta kapitala i investicijski fondovi u 2017. godini: Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih 112-119Fondovska industrija u 2017.: Sazrijevanje tržišta 120-121Mirovinski fondovi u 2017. godini: Prinosi manji nego u 2016. 122-124Anketa 125-127Tko je tko u hrvatskim fondovima 128-130
Sadržaj:
Priredili:
Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije i ekonomske analize HGK
Prikupljanje podataka:
Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb
Direktorica:
Martina Sokač Saraga
Tisak:
Slobodna Dalmacija d.d.
www.privredni.hr
IMPRESSUM
UVOD4
FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2017. GODINI
inancijska industrija (definirana kao pod-ručje K Nacionalne klasifikacije djelatno-sti) u 2017. godini proizvela je 18,7 milijar-
di kuna bruto dodane vrijednosti što je bilo 6,2 posto ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospo-darstva. Time je ova industrija pridonijela nešto manje hrvatskome BDV-u nego prethodne godine (za 0,1 po-stotni bod), a ujedno i najmanje od 2007. godine. Za-pravo se sada njen udio u BDV-u, odnosno njen dopri-nos stvaranju ukupne dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, polako vraća prema nižim razinama iz razdoblja prije krize, odnosno prije 2009. godine.
PROMJENA SMJERA TRENDA UDJELA
Naime, kako je financijsku industriju s odgodom i manjim intenzitetom pogodila opća gospodarska kriza u odnosu na većinu ostalih djelatnosti, u po-četnim godinama krize (od 2008. do 2012.) rasla je njena bruto dodana vrijednost, kao i njen udio u uku-pnome BDV-u do rekordnih 7,2 posto udjela, odnosno 20,5 milijardi kuna 2011. godine. Od tada se vidi pro-mjena smjera trenda udjela. Iako se u zadnje dvije godine ipak ostvaruje rast vrijednosti, on je vrlo ni-zak (0,9 posto) odnosno ispod razine rasta ostalih djelatnosti zbog čega udio u ukupnome BDV-u pada.Kretanja BDV-a financijskoga sektora uvjetuju tren-dovi u bankarskom sektoru, temelju cijeloga finan-cijskog sektora (banke čine više od dvije trećine vrijednosti ukupne imovine financijskog sektora).Imovina banaka je, naime, kao i BDV financijskoga
U 2018. imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava
Zaustavljen negativni trend
Dubravka Zubak, viša stručna savjetnica
Sektor za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore
FNajveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog finan-cijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto
UVOD 5
sektora, kontinuirano rasla do 2012. godine, nakon čega se trend mijenja prema opadajućem odnosno stagnirajućem. Na takav višegodišnji nepovoljni
trend kretanja bankarske imovine utjecali su mno-gobrojni faktori, od konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajnih kretanja, većih prodaja nenaplativih potraživanja, izlaska nekoliko banaka iz sustava, slabe kreditne aktivnosti, do
razduživanja banaka. U 2017. godini negativni trend je zaustavljen te je imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina uku-pnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava. No najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto.
UMJEREN RAST POTRAŽNJE
Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu
Izvor: DZS
Godišnje realne stope rasta bruto dodane vrijednosti financijske djelatnosti (K)
Financijska industrija u 2017. godini proizvela je 18,7 milijardi kuna BDV-a što je bilo 6,2 posto ukupnog BDV-a hrvatskoga gospodarstva
Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EURIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita
UVOD6
kamatnog ciklusa i s još uvijek (iako pobolj-šanom) slabijom transmisijom prema drugim sektorima. Rast potražnje je bio umjeren te nije u većoj mjeri utjecao na rast cijena, pa je inflacija ostvarena na vrlo niskoj razini (1,1 posto). U tom je kontekstu monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktiv-nosti. Banke su imale rekordne viškove likvid-nosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne go-dine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EU-RIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno ni-ske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita.U okruženju povijesno niskih kamatnih sto-pa i niske inflacije poslovalo se i na područ-ju eurozone, a Europska je središnja banka (ESB) prolongirala ekspanzivnu politiku s nekonvencionalnim monetarnim stimulansi-ma (kvantitativno popuštanje – kupnja vri-
jednosnih papira na sekundarnom tržištu), iako smanjenima u obujmu u odnosu na ra-nije razdoblje. Istodobno, središnja je banka
Imovina financijskog sektora (u mil. HRK)
2016. 2017.
Banke i štedne banke 388.722 391.304
Stambene štedionice 7.811 7.918
Obvezni mirovinski fondovi 84.179 91.925
Dobrovoljni mirovinski fondovi 4.325 4.745
Društva za osiguranje i reosiguranje 39.801 40.818
UCITS investicijski fondovi 18.441 18.500
Alternativni Investicijski fondovi 3.236 3.574
Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički)
1.010 789
Investicijska društva 73 115
Leasing društva 17.905 18.147
Faktoring društva 5.900 2.614
Mirovinsko osiguravajuće društvo 464 498
UKUPNO 571.867 580.947
UKUPNA VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u (%) 163 159
Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017.
Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK
Struktura financijskog sektora 2017. godine
SAD-a (Fed) zaključila razdoblje “jeftinog” novca još krajem 2015. godine kada je, na-kon osam godina minimalnih, gotovo nultih kamatnih stopa prvi put podignula njihovu razinu. Od tada do sredine ove godine, još je u šest navrata Fed postupno podizao ključnu kamatnu stopu te se njena razina sada vratila na onu iz 2008. godine. Podizanje ključnih ka-matnih stopa za SAD znači njihovu postupnu normalizaciju (Fed smatra optimalnima stope od dva do pet posto, koje potiču investicije) u kontekstu ostvarenih ciljeva održavanja
temeljne inflacije na razini od dva posto i po-stizanja pune zaposlenosti. Kako američko gospodarstvo bilježi solidno ubrzanje rasta, Fed je najavio još dva povećanja ove godine.
SLIJEDI LI NAM SKUPLJE
ZADUŽIVANJE?
S druge strane, ESB, koji je “kasnio” za Fedom u labavljenju monetarne politike i uvođenju nestandardnih mjera, “kasni” i s procesom normalizacije kamatnih stopa. ESB sada tek najavljuje kraj programa kvantitativnog
Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu kamatnog ciklusa i s još uvijek slabijom transmisijom prema drugim sektorima
*Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017.
Banke i štedne banke
Obvezni mirovinski fondovi
Investicijska društva
Mirovinsko osiguravajuće društvo
Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima
(braniteljski i umirovljenički*)
Društva za osiguranje i reosiguranje
UCITS investicijski fondovi
Leasing društva
Dobrovoljni mirovinski fondoviStambene štedioniceAlternativni investicijski fondoviFaktoring društva
67%
16%
7%
3%
3%1%1%1%1%
0%
0%
0%
UVOD 7
popuštanja krajem godine, od jeseni u pre-polovljenom iznosu od 15 milijuna eura mje-sečno u odnosu na sadašnjih 30 milijuna eura. Isto tako je najavio da kamatne stope ne očekuje podizati do kraja ljeta sljedeće 2019. godine. Stoga, iako Europa “kasni” za SAD-om, i na području eura polako završava
dno kamatnog ciklusa. Iako to ujedno reflek-tira gospodarski oporavak, s druge strane to nije dobra vijest za visokozadužene zemlje poput Hrvatske kojoj će se možda otežati uvjeti refinanciranja i novog zaduživanja, a opteretit će je više nego druge članice EU-a iz Srednje i Istočne Europe, ako ne poboljša premiju rizičnosti zemlje (CDS). Naime, iako poboljšana u odnosu na prethodno razdoblje, Hrvatska je još uvijek među članicama EU-a iz Srednje i Istočne Europe s najvišom premijom rizika, a mogući izostanak njenog poboljšanja u kontekstu “normalizacije” kamatnih stopa na europodručju stvorit će uvjete skupljeg za-duživanja Hrvatske na inozemnom tržištu.
Ključne kamatne stope ESB-a
godina datumdepoziti kod
središnje banke
glavne operacije
refinanciranja
granične posudbe
od središnje banke
2016. 16.3. -0,40 0,00 0,25
2015. 9.12. -0,30 0,05 0,30
2014. 10.9. -0,20 0,05 0,30
11.6. -0,10 0,15 0,40
2013. 13.11. 0,00 0,25 0,75
8.5. 0,00 0,50 1,00
2012. 11.6. 0,00 0,75 1,50
2011. 14.12. 0,25 1,00 1,75
9.11. 0,50 1,25 2,00
13.6. 0,75 1,50 2,25
13.4. 0,50 1,25 2,00
2009. 13.5. 0,25 1,00 1,75
8.4. 0,25 1,25 2,25
11.3. 0,50 1,50 2,50
21.1. 1,00 2,00 3,00
2008. 10.12. 2,00 2,50 3,00
12.11. 2,75 3,25 3,75
15.10. 3,25 3,75 4,25
9.8. 3,25 - 4,25
8.8. 2,75 - 4,75
9.7. 3,25 - 5,25
Izvor: ESB, obrada HGK
Ključne kamatne stopa Feda
godina datum raspon ključne kamatne stope
2018. 15.6. 1,75 - 2,00
22.3. 1,50 - 1,75
2017. 16.3. 0,75 - 1,00
15.6. 1,00 - 1,25
14.12. 1,25 - 1,50
2016. 15.12. 0,50 - 0,75
2015. 17.12. 0,25 - 0,50
2008. 16.12. 0 - 0,25
29.10. 1,00
8.10. 1,50
30.4. 2,00
18.3. 2,25
30.1. 3,00
22.1. 3,50
Izvor: Fed, obrada HGK
Monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti
Razina korporativne transparentnosti i kulture izni-mno je niska, unatoč pozitivnim primjerima pojedi-nih kompanija. Upravo ćemo edukacijom budućih sudionika na tržištu smanjiti eventualne neželjene situacije u budućnosti te nećemo morati iznova vraćati povjerenje u tržište. Ako se vratimo na temu novih izdanja, IPO aktivnost u svijetu u 2017. godini
bila je najveća od financijske krize, dok je kod nas taj segment u potpunosti izostao. Nužno je osvije-stiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učin-ci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti. Moramo nastaviti ulagati u daljnji razvoj, nove proizvode, modele trgova-nja, tehnološki razvoj i unapre-đenje sigurnosti od čega će profitirati i ulagači i kompanije.
KAKO DO ISKORAKA?
rotekla godina za domaće tržište kapitala bila je prepuna izazova. Iako je početkom godine zabilježen rast i velika aktivnost
investitora, tržište je još jednom pokazalo svu svoju nepredvidljivost.Vraćanje investitora i oporavak dioničkog tržišta napokon se činilo kao izgledna situacija, nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile vezane uz Agro-kor narušena je slika na tržištu te smo se vratili korak unatrag. Upravo to konstantno vraćanje te nemogućnost domaćeg dioničkog tržišta da napravi taj važan iskorak, zabrinjava sve sudionike, od inve-stitora do investicijskih društava, burze i regulatora.Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvi-jek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast.
POTICAJ SAMO S JEDNE STRANE
NIJE DOVOLJAN
Svake godine otvara se tema privatizacije velikih kompanija iz državnog portfelja, ali pitanje je bi li eventualni veliki državni IPO dugoročno donio sta-bilnost i rast ili bi nakon nekog vremena tržište po-novno zaronilo u prosječnost. Poticaj samo s jedne strane nije dovoljan. Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te pro-sječnosti u koju je zapalo te kako bismo se vratili na staze i reputaciju koje je tržište imalo prije te privukli investitore, domaće i strane.Edukacija je važan faktor koji je godinama zanema-rivan, a koji je podloga za bilo kakav daljnji razvoj.
Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast
Važno je krenuti naprijed
Tamas Nagy
predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK
Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti
Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo
P
UVOD 9
S obzirom na veličinu i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano
SLIJEDE IZAZOVNE GODINE
Godine 2018. i 2019. bit će pune izazova za investi-cijska društva. Regulatorne promjene već su zapo-čele, stiže nam novi zakon o tržištu kapitala te mo-gući početak rada SKDD CCP-a. S obzirom na veličinu
i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus sta-viti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju po-
sluju otežano. Bez obzira na to što nova regulativa postrožuje trenutačno poslovanje, važno je u toj si-tuaciji iskoristiti mogućnosti koje nam se otvaraju te pokušati izvući najbolje za tržište.Sudionici tržišta svjesni su kakva je situacija te su određeni koraci napravljeni, kroz radne skupine za unapređenje pojedinih elemenata na tržištu, poput trgovinskog modela na ZSE, radne skupine za SKDD te kroz aktivnosti koje je poduzela regulatorna agen-cija Hanfa o mogućnostima za tržište koje nam se pružaju implementacijom novog zakona. Vjerujem da će rad i zalaganje svih sudionika pridonijeti rastu i razvoju tržišta u budućnosti te da će se ključne odluke koje će biti donesene pokazati ispravnima. Nije bitno tko je i na kojem polju u prošlosti zakazao, važno je krenuti naprijed. Ne želimo da budućnost domaćeg tržišta kapitala bude neizvjesna i nepred-vidiva.
Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija
UVOD10
SEPA AKTUALNOSTI
Ubrzani tehnološki razvoj i sveprisutna digitalizaci-ja uvjetuju promjenu navika i očekivanja potrošača i nepotrošača – korisnika platnih usluga prilikom plaćanja i kupovine. Očekivanja su da se plaćanja izvršavaju u realnom ili gotovo realnom vremenu, u svega nekoliko sekundi, kako bi roba ili usluga bila odmah dostupna za korištenje. Bitne odrednice pla-ćanja tako postaju brzina izvršenja i (gotovo) tre-nutna dostupnost sredstava primatelju plaćanja, a roba i usluga korisniku. Upravo digitalizacija omogu-ćava korisnicima dostupnost plaćanja s bilo kojeg mjesta (mobilna plaćanja), na bilo koji način i bilo kada (i vikendom, u noćnim satima, praznikom). Ovi postulati odmah ili gotovo odmah, bilo gdje, bilo kada, na bilo koji način i što jednostavnije doveli su do razvoja instant plaćanja poznatima i pod nazivi-ma immediate payments, real-time / near real-time payments, 24/7/365 payments. Uspostava instant plaćanja, pak, stvara platformu za daljnji razvoj novih i inovativnih načina plaćanja. Upravo karakte-
ristike instant plaćanja upućuju na to da se radi o alternativi gotovinskom ili kartičnom plaćanju.Kao odgovor na ove trendove, Europsko platno vije-će (EPC) zaduženo za harmonizaciju plaćanja unu-tar Europe, donijelo je novu platnu shemu za euro – SCI Inst platna shema koja je u primjeni od studenog 2017. godine.Ove trendove prati i hrvatska bankovna zajednica koja zajedno s FINOM intenzivno radi na pripremi za uvođenje nove platne sheme u Republici Hrvatskoj za HRK SCTInst plaćanja, kako bi hrvatski korisnici platnih usluga imali mogućnost obavljati plaćanja prema potrebama i zahtjevima tržišta i trendova.
PITATE SE ČEMU SVE OVO I KOJA JE RAZLIKA
OD TRENUTNIH MOGUĆNOSTI PLAĆANJA?
HRK SCTinst plaćanja znači da ćete svoja plaćanja moći izvršiti u roku od 10 sekundi od kada vaš nalog za plaćanje prođe provjere u vašoj poslovnoj banci, odnosno, osoba (fizička ili pravna) kojoj ste poslali sredstva u roku od 10 sekundi moći će raspolagati tim sredstvima na svom transakcijskom računu. Dodat-no, usluga će biti omogućena 24/7/365 odnosno stal-no, bez obzira na to radi li se o neradnom danu ili noći.
Najava novih trendova u platnom prometu – instant plaćanja
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Hrvatski SEPA forum
BUDUĆNOST
INSTANT PLAĆANJA (HRK SCTInst plaćanja)
GLAVNE KARAKTERISTIKE
max vrijeme izvršenja 10 sec
TKO
Plaćanja potrošača (fizičkih osoba)
P2P P2B
max iznos 100.000 HRK (samo za HRK) Plaćanja poslovnih subjekata
B2BB2P
dostupno 24/7/365
Plaćanja prema državi
P2G B2G
(gotovo) trenutno odobrenje računa primatelja
(gotovo) trenutna isporuka robe ili usluge
jednostavnost korištenja
razvoj novih proizvoda i usluga
Sve novosti i detalje oko HRK SCTInst plaćanja možete pratiti na sepa stranicama www.sepa.hr
UVOD 11
Najvažnije promjene za poslovne korisnike:
Dokument Promjena Primjena Napomena
SCT - Uputa za klijente pain.001
Nova xsd shema za pain.001
1.6.2019.
xsd shema će biti objavljena u rujnu 2018. godine na www.sepa.hr
Promjena pravila popunjavanja Informacije o vrsti plaćanja
Obveznost popunjavanja podataka iz Informacije o vrsti plaćanja ili na razini grupe ili na razini pojedinačnog naloga
Jedinstveni pregled modela i poziva na broj
Novi model poziva na broj HR19očekivano od
4.8.2018.
Novi model poziva na broj HR19 bit će obvezan podatak kod predujmljivanja naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u Fini, po stupanju na snagu novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Najznačajnija izmjena u Pravilima HRK SCT sheme odnosi se na mogućnost da pružatelji platnih usluga (banke) iniciraju zahtjev za opoziv, osim za postojeće i za nove razloge: pogrešan račun primatelja, pogrešan iznos, na zahtjev platitelja .
Puna implementacija Osnovne HRK SDD sheme – završetak prijelaznog razdoblja
Promjene u HRK SCT platnoj shemi
Nacionalnim planom migracije na SEPA - Dodatkom 3 propisano je prijelazno razdo-blje od dvije godine (5.6.2017. - 3.6.2019.), u kojem se primatelji sredstava (poslov-ni subjekti) moraju uskladiti s Pravilima osnovne HRK SDD sheme.
Prijelazno razdoblje uključuje pet unapri-jed definiranih rokova u kojima primatelji sredstava, ovisno o spremnosti svakog od njih, trebaju obaviti prelazak na SEPA izrav-no terećenje, a po završetku prijelaznog razdoblja izvršavat će se isključivo SEPA izravna terećenja.
Prijelazno razdoblje se bliži kraju te su preostala još dva roka za prelazaka na SEPA izravno terećenje, 9. veljače 2019. i 3. lipnja 2019. godine.
Aktivnosti
početak primjene HRK
SDD sheme1. termin migracije
2. termin migracije
3. termin migracije
4. termin migracije
5. termin migracije
datum od kojeg primatelj započinje koristiti SEPA izravno terećenje
Zbog usklađenja sa SEPA dokumentaci-jom Europskog platnog vijeća došlo je do promjene u HRK SCT platnoj shemi, te je izmijenjena sljedeća dokumentacija:
Pravila HRK SCT sheme – nova verzija verzija 1.2 s primjenom od 18. studenoga 2018.
SCT - Uputa za klijente pain.001 s primjenom od 1. lipnja 2019.
Jedinstveni pregled modela i poziva na broj s očekivanom primjenom od 4. kolovoza 2018.
Sve informacije o SEPA izravnom terećenju nalaze se na www.sepa.hr ili kod vaše banke, a upite možete poslati na [email protected].
BANKARSTVONakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna
2017.
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima(brojke označavaju poziciju na ljestvici)
Napomene:
- Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke- Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke- Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke
- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
rema podacima Hrvatske narodne banke blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan od 2010., nastavio se
i u 2017. Tako je potkraj protekle godine u Republi-ci Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka (što uključuje i jednu štednu banku) i pet stambenih štedionica – odnosno jedna kreditna in-stitucija manje nego na kraju 2016. Osim domaćih kreditnih institucija, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, a gotovo 150 institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) oba-vijestilo je HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području Republike Hrvatske.U odnosu na kraj 2016. broj banaka smanjio se za jedan jer je u prosincu 2017. u Štedbanci započeo postupak redovne likvidacije. Slični su trendovi na-stavljeni i u 2018. U ožujku je nad Tesla štednom
bankom otvoren stečajni postupak. U lipnju je Za-grebačka banka pripojila članicu svoje grupe bana-ka, Prvu stambenu štedionicu, a u Primorskoj banci započeo je postupak redovne likvidacije. Deset je banaka poslovalo s gubicima. Tri su banke bile ope-rativno neprofitabilne – njihovi opći troškovi poslo-vanja bili su veći od ukupnoga operativnog prihoda.
NASTAVAK DOMINACIJE VELIKIH BANAKA U
STRANOM VLASNIŠTVU
Sustavom i nadalje dominiraju velike banke u stra-nom vlasništvu, njih 15, a njihov se udio u ukupnoj imovini sustava blago smanjio na 90,1 posto. Osta-tak se odnosio na banke u domaćem vlasništvu, pri čemu je udio imovine banaka u domaćem držav-nom vlasništvu osjetno porastao (za dva postotna boda), na 6,1 posto, ističe HNB.
Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine
Ukupni krediti i dalje u padu
P
Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka i pet stambenih štedionica
BANKARSTVO 17
Najveći dio imovine banaka, 46,6 posto, od-nosio se na kreditne institucije u talijanskom vlasništvu, zbog vlasništva dviju vodećih ba-naka – Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb. Udio njihove imovine na kraju 2017. bio je 45,5 posto i zajedno s pokazateljem udjela imovine prvih pet banaka, koji duži niz godina oscilira na razini od oko 75 posto, upu-ćivao je na visoku koncentriranost sustava.Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna. Na to je ponajviše utje-
cala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska radi preuzimanja Splitske banke. To je zbivanje nadmašilo utjecaje koje su na imovinu bana-ka imale snažno narasle prodaje potraživa-nja, tečajna kretanja, likvidacija Štedbanke
i, posebice, poteškoće u poslovanju Grupe Agrokor. One su usporile oporavak kvalitete kreditnoga portfelja banaka i utjecale na pad njihove profitabilnosti. No unatoč tome, ban-kovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran.Nominalno najveća promjena u imovini bio je rast gotovine i depozita kod središnje banke za 14,4 milijarde kuna ili 25,5 posto. Glavnina toga povećanja odnosila se na povećanje ži-ro-računa banaka, za 13,1 milijardu kuna, od-nosno 48,1 posto, pa su ta sredstva na kraju
prošle godine iznosila 40,3 milijardi kuna ili čak 10,3 posto ukupne imovine banaka.
RAST KREDITA NEFINANCIJSKIH
DRUŠTAVA I STANOVNIŠTVA
Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno po-rasla, pri čemu su se investicijski i stambeni krediti blago oporavili.U 2017. krediti nefinancijskim društvima pora-sli su 4,3 posto (na osnovi transakcija), najvi-še društvima povezanima s turizmom
Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja
XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.
Broj banaka Udio Broj banaka Udio Broj banaka Udio
Domaće vlasništvo 12 9,7 11 10,3 10 9,9
Domaće privatno vlasništvo 10 4,4 8 4,0 7 3,7
Domaće državno vlasništvo 2 5,3 3 6,3 3 6,1
Strano vlasništvo 16 90,3 15 89,7 15 90,1
Ukupno 28 100,0 26 100 25 100
Izvor: HNB
ARSTVOTVO
Bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran
BANKARSTVO18
(djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), a osjetna povećanja ostvarena su i kod prerađivačke industrije i poljoprivrede. Rast kredita stanovništvu od četiri posto na osnovi transakcija uglavnom je bio generiran povećanjem gotovinskih ne-namjenskih kredita, a i stambeni krediti blago su porasli, prekinuvši višegodišnji trend pada. Tome su vjerojatno pridonijele i mjere subven-cioniranja stambenih kredita iz srpnja 2017.I kod stambenih i kod gotovinskih nenamjen-skih kredita rasla je isključivo kunska kompo-nenta, a kunski krediti dosegnuli su gotovo polovinu iznosa ukupnih kredita stanovniš-tvu. Nastavio se i rast udjela kredita ugovo-renih s fiksnim kamatnim stopama, čemu su zasigurno pridonijele i preporuke HNB-a u vezi s rizicima mogućih promjena kamatnih stopa. Unatoč povećanju kredita domaćem privat-nom sektoru, ukupni dani krediti banaka smanjili su se za 5,9 posto odnosno 2,3 po-sto na osnovi transakcija, dok se njihov udio u imovini spustio na 57,9 posto, što je najniža vrijednost zabilježena od 2005. Kad je riječ o viškovima likvidnosti, oni su bili visoki što se očitovalo u neuobičajeno velikim iznosima pohranjenima na žiro-računima banaka kod HNB-a i visokim vrijednostima pokazatelja kojima se mjeri kratkoročna likvidnost. Na to je, među ostalim, utjecalo i snažno razduži-vanje središnje države kod domaćih banaka, posebice cestarskih poduzeća, pred sam kraj godine. Osim toga, smanjilo se i kreditiranje
stranih matica, uglavnom putem obratnih repo kredita.
NASTAVAK RAZDUŽIVANJA
Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine. Istodobno je omjer kredita i depozita pao na 76,1 posto, a vrijednosti niže od ove posljednji put zabilježene su 2002. godine.Visinom negativnog utjecaja na kredite u pro-tekloj godini prednjačilo je razduživanje drža-ve te financijskih institucija, kako domaćih tako i stranih. Padu kredita državnim jedinica-ma od 11,1 milijardu kuna ili 21,8 posto najvi-še je pridonio povrat kredita javnih poduzeća iz djelatnosti cestogradnje koja ulaze u sektor opće države. Smanjenju kredita ovog sekto-ra pridonijela je i država smanjenjem svojih izravnih kreditnih zaduženja, uglavnom na osnovi tzv. klupskih kredita. Na pad kredita fi-nancijskim institucijama, domaćima (za 30,5 posto) i stranima (za 42,5 posto), odlučujući utjecaj imali su obratni repo krediti koji su se smanjili gotovo za 40 posto.Inače, prema našim podacima, lani su odobre-ni krediti premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine
bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Rang-ljestvicu banaka po iznosu odobrenih kredita predvodi Zagrebačka banka sa 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto, slijedi je Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde odo-brenih kreditnih kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini.Kvaliteta kredita se pak poboljšala: udio dje-lomično nadoknadivih i potpuno nenadokna-divih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto, ponajviše zahvaljujući prodaji potraživanja. Agrokorove
financijske poteškoće i s time povezano po-većano prepoznavanje gubitaka zamaglilo je učinak pozitivnih pomaka u gospodarskom okruženju i usporilo oporavak kvalitete kre-dita. U sektoru nefinancijskih društava udio kredita skupina B i C smanjio se za čak šest postotnih bodova, ali je i nadalje ostao relativ-no visok (22,2 posto). Unatoč velikim iznosi-ma prodaje potraživanja građevinarstvo je i nadalje činilo najveći dio kredita skupina B i C u tom sektoru, a više od polovine kredita toj
Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla
Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.
Kamate, naknade i ostala imovina 6.509,50 1,7 6.753,80 1,7 3,8 6.786,00 1,7 0,5
UKUPNO IMOVINA 393.394,30 100 388.721,90 100 –1,2 391.336,40 100 0,7
Izvor: HNB
BANKARSTVO 19
djelatnosti bilo je upravo u tim rizičnim skupi-nama. Nova kreditna aktivnost poboljšala je kvalitetu kredita turističkoj djelatnosti – udio kredita skupina B i C kod te je djelatnosti izno-sio 13 posto, što je, uz poljoprivredu, bio najni-ži pokazatelj među djelatnostima vodećima u
distribuciji kredita tog sektora. Na poboljšanje kvalitete kredita stanovništvu, gdje se udio skupina B i C spustio na 8,1 posto, najviše su utjecala kretanja kod stambenih kredita i poboljšanje spomenutoga pokazatelja na 6,2 posto, kažu u središnjoj banci.Trend rasta razine prepoznatih gubitaka po kreditima ili, tehnički rečeno, pokrivenosti kredita skupina B i C ispravcima vrijednosti, prisutan od 2011., prekinut je, naglašava se u HNB-ovu Biltenu o bankama. Njihova se
pokrivenost, naime, smanjila sa 63,7 na 61,5 posto pod utjecajem prodaja visokopokrivenih potraživanja te priljeva novih kredita s poteš-koćama u naplati. Aktivnosti prodaja potraži-vanja u 2017. nastavile su rasti, a tri četvrtine njihova iznosa odnosilo se na nefinancijska društva. Posljednjih je godina pokrivenost kredita skupina B i C u sektoru nefinancijskih društava snažno rasla, pod utjecajem pravila o postupnom povećavanju ispravaka vrijed-nosti za dugotrajno neuredne plasmane, što je potaknulo banke da aktivnije pristupe rješa-vanju problematičnih kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu.
PRODAJA POTRAŽIVANJA
Intenzivna kupoprodaja prisutna još od 2012. protekle se godine dodatno pojačala i rezulti-rala prodajom gotovo 8,4 milijarde kuna dje-lomično nadoknadivih ili potpuno nenadokna-divih bilančnih potraživanja (bruto iznos). Višegodišnji trend rasta prodanih potraživa-nja posljedica je intenzivnih aktivnosti bana-ka usmjerenih na smanjenje neprihodonosnih potraživanja u svojim portfeljima, a posebice dugoročno problematičnih potraživanja koja
opterećuju njihove sustave naplate i poslovne rezultate. Gotovo tri četvrtine iznosa prodanih potraživanja u 2017. odnosilo se na nefinan-cijska društva. Zadnjih je godina pokrivenost neprihodonosnih kredita toga sektora snaž-no rasla, što je potaknulo banke da aktivnije krenu u rješavanje kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu na koje je od 2010. preneseno više od 26,7 milijardi kuna problematičnih bilančnih potra-živanja banaka.Lani je nastavljen trend supstitucije stranih sredstava domaćima te rast udjela depozita po viđenju i kunskih depozita. Prema mišlje-nju HNB-a, rast domaćih izvora financiranja uvelike je bio povezan s učincima dobre turi-stičke sezone, odnosno s kretanjima iz trećeg tromjesečja prošle godine, kada su snažno rasli depoziti nefinancijskih društava iz dje-latnosti turizma i trgovine te stanovništva iz priobalnih županija i Grada Zagreba.U strukturi depozita, koji su blago porasli, nastavljen je rast udjela depozita po viđenju. Dosegnuli su gotovo polovinu ukupnih de-pozita, a dominirao je učinak njihova rasta u sektoru kućanstava. Tome pridonosi pad
www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 31 31 31, 0800 50 55
Živimo sve dulje. Mogli bismo i bolje.
Odlaskom u mirovinu napokon ćete imati vremena za sve ono što ste oduvijek željeli raditi. Bilo bi lijepo kad biste imali i više novaca.Ugovaranjem dobrovoljne mirovinske štednje već danas postavite temelje većoj fi nancijskoj sigurnosti i dodatnim prihodima u mirovini. Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert vas očekuju!
Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto
BANKARSTVO20
Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.
Ostali sektori 589,9 2,3% 487,8 2,1% –17,3% 302,8 1,8% –37,9%
Ukupno 26.078,80 100,0% 22.970,60 100,0% –11,9% 17.166,60 100,0% –25,3%
Izvor: HNB
BANKARSTVO 21
atraktivnosti oročene štednje u bankama, pa se kućanstva okreću drugim oblicima ulaga-nja.Izvori od većinskih stranih vlasnika smanjili su se za četvrtinu, pa se njihov mali doprinos dodatno smanjio, na 2,9 posto ukupnih izvo-ra. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetljivo su se smanjili, za više od trećine, zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i re-zerviranja povezanih s Grupom Agrokor.
SMANJENJE DOBITI
Stopa ukupnoga kapitala je porasla i dose-gnula 23,8 posto. Gotovo podjednak utjecaj na povećanje te stope imali su rast regu-latornoga kapitala i smanjenje izloženosti rizicima ostvareni pod utjecajem povećanja zadržane dobiti odnosno smanjenja prosječ-noga pondera kreditnog rizika. Na pad ponde-ra ponajviše su utjecale prodaje potraživanja i rast nerizičnih stavki (koje se ponderiraju ponderom rizika od 0 posto), poput iznosa na žiro-računima kod HNB-a. Izloženosti
koje se ponderiraju tim ponderom osjetno su porasle te su na kraju 2017. činile gotovo 40 posto svih izloženosti koje se ponderiraju ponderima rizika. One se većinom odnose na izloženosti prema središnjoj državi, a počev-ši od 2018. godine za onaj dio tih izloženosti koji nije nominiran i financiran u kunama, primjenjivat će se ponder ovisan o kreditno-me rejtingu domaće središnje države, što konkretno znači primjenu pondera od 20 po-sto u 2018. Ta će regulatorna promjena rezul-tirati rastom izloženosti rizicima, no snažna kapitalna osnovica kojom raspolažu domaće banke može apsorbirati takav rast kapitalnih zahtjeva, kažu u HNB-u. Neiskorišteni regu-latorni kapital banaka, dakle regulatorni ka-pital koji nije iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva potkraj prošle godine iznoio je 18,3 milijarde kuna što je više od trećine ukupnoga regulatornoga kapitala.U 2017. godini dobit banaka se smanjila po-najprije zbog problema Grupe Agrokor. Tako su lani banke ostvarile dobit od 3,9 milijardi
kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijarde kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije. Rezultat je to nepovoljnih kretanja go-
tovo svih sastavnica računa dobiti i gubitka, a posebice pada kamatnih prihoda i rasta troš-kova ispravaka vrijednosti i rezerviranja.Prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) iznosili su jedan odnosno 5,9 posto. Slabljenju zarada u 2017. pridonijelo je i išče-zavanje učinaka baznog razdoblja, osobito onih povezanih s prihodima od prodaje vla-sničkih uloga tijekom 2016. Zanemari li se učinak prodaje dionica Vise iz 2016., opera-tivna profitabilnost u 2017. godini bilježi re-kordnu vrijednost, a porast u odnosu na
Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija – 25 banaka i pet stambenih štedionica
Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocimaXII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.
Ostali sektori 917,4 2,0% 750,7 2,1% –18,2% 484,1 1,7% –35,5%
Ukupno 45.862,50 100,0% 36.045,40 100,0% –21,4% 27.894,50 100,0% –22,6%
Izvor: HNB
BANKARSTVO22
Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja
XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017.
Poslovne jedinice
BankomatiPoslovne jedinice
BankomatiPoslovne jedinice
Bankomati
Zagrebačka i Grad Zagreb 270 1.183 264 1.252 255 1.306
Krapinsko-zagorska 29 101 30 106 30 114
Sisačko-moslavačka 32 112 32 113 31 118
Karlovačka 28 106 28 105 27 112
Varaždinska 36 140 33 135 32 137
Koprivničko-križevačka 27 69 26 66 23 67
Bjelovarsko-bilogorska 25 75 25 73 25 75
Primorsko-goranska 99 433 98 400 98 427
Ličko-senjska 17 71 17 68 17 73
Virovitičko-podravska 30 49 25 52 22 57
Požeško-slavonska 26 51 25 54 23 55
Brodsko-posavska 30 87 28 86 26 94
Zadarska 53 267 53 257 50 299
Osječko-baranjska 72 209 72 209 71 256
Šibensko-kninska 43 175 43 173 39 203
Vukovarsko-srijemska 31 113 30 112 30 126
Splitsko-dalmatinska 138 546 130 588 132 668
Istarska 101 418 101 391 99 413
Dubrovačko-neretvanska 59 215 58 212 58 247
Međimurska 26 90 24 91 24 94
Ukupno 1.172 4.510 1.142 4.543 1.112 4.941
Izvor: HNB
2016. ponajviše je rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Pozitivni su bili i učinci prihoda od dividenda društava kćeri, dok je nepovoljan utjecaj imala troškovna efika-snost koja je oslabjela, ponajviše zbog rasta troškova zaposlenika.Kamatni prihodi nastavili su pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. Ipak, neto kamatna marža za-držala je istu razinu, pod utjecajem snažnih ušteda na kamatnim troškovima, osobito u sektoru stanovništva.Na rast troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja ključno su utjecali troškovi povezani s Grupom Agrokor. Naime, kod preostalih su dužnika zabilježeni prihodi od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, i to zbog poboljšanja u gos-podarskom okružju, vidljivih u boljoj kre-ditnoj sposobnosti klijenata i boljoj naplati potraživanja te zbog intenzivnih aktivnosti rješavanja nenaplativih potraživanja, oso-bito putem prodaja. Prodaje potraživanja u 2017. snažno su narasle, te time ostvareni prihod koji je u poslovnim knjigama većine banaka evidentiran kao prihod od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i samo je donekle ublažio ranije pretrpljene gubitke.
Izvor: HNB
Struktura ukupne izloženosti banaka riziku, na dan 31. prosinca 2017.
Standardizirani pristup
Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima
88,2%
9,5%
75,7%
12,5%
Prilagodba kreditnom vrednovanju
Pozicijski, valutni i robni rizici
Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik,
te rizik slobodne isporuke
Operativni rizik
0,1%
2,3%
BANKARSTVO 23
Zanemari li se učinak Vise ostvaren u 2016., neto prihod iz poslovanja (prije rezerviranja za gubitke) u 2017. bilježi povećanje, ponaj-više zahvaljujući učincima dobre turističke sezone. Ako se isključi učinak Vise u 2016., neto prihod iz poslovanja u 2017. godini bi-lježi povećanje od tri posto najvećim dijelom kao rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kredit-nim karticama. Prihodi od provizija i naknada povezanih s kreditnim karticama porasli su
za 16,6 posto, a čak 43,7 posto toga prihoda ostvaren je u trećem kvartalu prošle godine. Pritom su se izdvajali prihodi od usluga DCC-a. I dobici od trgovanja valutama porasli su
za 4,1 posto. U okviru nekamatnih prihoda zamjetljiv doprinos još su dali i prihodi od dividenda društava kćeri porastom od 6,8 posto. Blago je porastao i neto kamatni pri-hod banaka koji je, kao i u 2016. godini, bio zasnovan na snažnim uštedama na kamat-nim troškovima.
RAST NETO PRIHODA OD PROVIZIJA I
NAKNADA
Neto prihod od provizija i naknada ostvario je u 2017. solidan porast. Prihodi od provizi-ja i naknada porasli su za 6,4 posto, a osim prihoda povezanih s kreditnim karticama, ojačali su i prihodi od provizija i naknada za aranžiranje državnih obveznica (zahvalju-jući jačoj aktivnosti središnje države na tr-žištima kapitala), za platni promet, kao i za sklopljene ugovore za društva za osiguranje (zahvaljujući policama osiguranja otplate kredita). Prihodi povezani s platnim prome-tom porasli su kod svih sektora, a najviše kod stanovništva i imali su udio od 36,4 po-sto u ukupnim prihodima koje banke ostva-
ruju od različitih oblika provizija i naknada.Prošle se godine, četvrtu godinu za redom, nastavio i rast neto kamatnog prihoda, do-duše po vrlo skromnoj stopi od 0,7 posto. On se, kažu u HNB-u, i dalje zasnivao na snaž-nom smanjenju kamatnih troškova od 33,8 posto), koje je bilo izrazitije negoli u 2016., dok su kamatni prihodi nastavili pad, dodat-no osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor.U 2017. prekinut je trend pada općih troško-va poslovanja. Opći administrativni troškovi i amortizacija blago su porasli (2,1 posto), najviše pod utjecajem rasta troškova zapo-slenika od 2,4 posto i amortizacije nemate-rijalne imovine od 21,6 posto. Rast troškova zaposlenika ostvaren je u uvjetima stagnacije njihova broja, pa je možda, smatraju u HNB-u, povezan s potrebama za visokoobrazovanim zaposlenicima. Veći zahtjevi povezani s in-formacijskim tehnologijama vidljivi su iz kre-tanja troškova nematerijalne imovine, gdje su banke iskazale rast troškova povezanih s aplikativnim softverom.
U 2017. banke su ostvarile dobit od 3,9 milijardi kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijardi kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije
BANKARSTVO24
BANKARSTVO U OVOJ GODINI
ako je 2017. godina počela prilično dra-matično uslijed zbivanja u Agrokoru koja su potaknula mnoge nedoumice u vezi
s mogućim utjecajem na cjelokupno gospodarstvo, ostvarena je solidna stopa rasta od 2,9 posto. Ove godine očekujemo nastavak rasta od tri posto na go-dišnjoj razini, a trendovi koji najviše govore tome u prilog su snažna privatna potrošnja i rast investici-
ja, uz naznaku još jedne rekordne turističke sezone.Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primar-no pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora. Nesigurnosti izazvane tim slučajem utjecale su i na kreditnu aktivnost, no na kredite poduzeća ipak je najviše utjecala prodaja neprihodujućih plasmana. Iako je korporativni sek-tor nastavio s razduživanjem, možemo primijetiti da je tempo znatno sporiji nego prijašnjih godina, uglavnom uslijed jačanja ekonomske i investicijske aktivnosti te financiranja iz EU fondova, uz veće ostvarene profite poduzeća i rekordni poslovni op-timizam.
Bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu
Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima
Ivan Jandrić
predsjednik Udruženja banaka HGKi član Uprave Addiko Banka
I
BANKARSTVO 25
Prvi mjeseci 2018. već su donijeli naznake oporavka kredita poduzećima uz snažniji rast novih odobre-nja u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu kredita za investicijsku aktivnost. Uvjeti na tržištu
izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama. To možemo zahvaliti nastavku monetarne politike Europske središnje banke i Hr-vatske narodne banke, ali i nastavku izrazite konku-rencije između banaka.
BANKE ĆE MORATI PRIGRLITI NOVE
TEHNOLOGIJE
No bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih po-traživanja korporativnog sektora koji znatno ograni-čava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu. Banke su tijekom proteklih godina same krenule u čišćenje svojih bilanci te je samo u prošloj godini prodano više od 6,1 milijarde kuna nenaplativih potraživanja korporativnog sektora, no udio loših kredita u tom segmentu još uvijek je na visokih 22 posto. Najveći napredak ostvaren je u SME dijelu gdje je udio loših
kredita smanjen za otprilike 10 postotnih bodova, te sada iznosi nešto više od 24 posto. Ovo su svaka-ko dobre vijesti s obzirom na značaj SME segmen-ta za rast našeg gospodarstva, no tim više ističe se potreba za sustavnijim pristupom rješavanju problema nenaplativih potraživanja jer u konačnici veća ocjena rizika znatno utječe na cijenu kredita.Uostalom, rješavanje ovog problema svakako bi oslobodilo dio resursa i za osnaživanje fokusa na ono što je bankama najbitnije, a to su klijenti. Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima. Digitalne tehnologije već su pokrenule novu eru u bankarstvu i u tom smislu banke će morati prigrliti nove tehnologije kako bi mo-gle adekvatno odgovoriti na potrebe svojih klijenata za brzim, jeftinijim i stalno dostupnim uslugama.
Uvjeti na tržištu izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama
Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora
Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima
BANKARSTVO26
Bankarske ljestvice za 2017.
Rang po temeljnom kapitalu
Banka 2016.(000 kn)
2017.(000 kn)
% promjene
1 Zagrebačka banka 6.404.839 6.404.839 0,00
2 OTP banka Hrvatska 993.539 4.165.015 319,21
3 Raiffeisenbank Austria 3.633.632 3.633.632 0,00
4 Addiko Bank 4.992.972 2.558.898 -48,75
5 Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00
6 Erste&Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00
7 Sberbank 1.530.668 1.530.668 0,00
8 Hrvatska poštanska banka 1.214.775 1.214.775 0,00
- Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke- Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke- Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke
Banka 2016.(000 kn)
2017.(000 kn)
% promjene
- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripa-janja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
BANKARSTVO 27
Rang po aktivi
Banka 2016.(000 kn)
2017.(000 kn)
% promjene
1 Zagrebačka banka 105.128.281 102.184.085 -2,80
2 Privredna banka Zagreb 72.050.466 75.497.214 4,78
3 Erste&Steiermärkische Bank 56.118.727 57.205.625 1,94
4 Raiffeisenbank Austria 31.415.554 31.378.851 -0,12
5 Splitska banka 27.035.692 26.875.465 -0,59
6 Addiko Bank 21.095.990 21.199.217 0,49
7 Hrvatska poštanska banka 19.285.886 19.777.095 2,55
8 OTP banka Hrvatska 15.749.107 19.599.039 24,45
9 Sberbank 9.263.450 8.893.439 -3,99
10 Kreditna banka Zagreb 3.550.592 3.383.193 -4,71
- Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke- Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke- Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke
- Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripa-janja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
•Erste & Steiermärkische bank d.d.•Erste Bank Podgorica•Erste nekretnine d.o.o.•Erste Factoring d.o.o.•Erste Card Club Group•Erste&Steiermärkische S-Leasing
d.o.o.•Izbor nekretnina d.o.o.•Erste Group IT HR d.o.o
PBZ Grupa •Privredna banka Zagreb d.d.•PBZ Leasing•PBZ Card•PBZ Stambena štedionica•PBZ Nekretnine•ISP Bosna i Hercegovina•Intesa Sanpaolo banka d.d. Koper•PBZ Croatia osiguranje – metoda
Prema istraživanju koje je objavio Forbes, u prvoj godini propadne 25 posto start-upa, u drugoj propadne 36 posto, dok u trećoj nesta-ne 44 posto tvrtki. Taj postotak raste u daljnjim godinama, a procje-njuje se da od ukupnog broja start-upa njih samo 25-30 posto uspije preživjeti petu godinu, što je poražavajuće. Poduzetnici koji su imali mentora i kvalitetnu podršku na svom poduzetničkom putu imaju do tri puta veće šanse za uspjeh. To je upravo svrha projekta “Men-torica.biz - portal za poduzetnike” koji je nedavno lansirala tvrtka Androlić konzalting.
Portal je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima radi po-drške njihovu poslovanju kako bi što lakše došli do informacija te brže pronašli odgovore na pitanja koja ih muče na putu razvoja svoje po-duzetničke priče. Uz edukativni sadržaj i poslovne vijesti, tvrtka nudi i pomoć pri izradi poslovnih i marketing planova, bazu pitanja i odgo-vora koja će se redovno nadopunjavati (od pitanja računovodstva, upravljanja, motivacije, trgovačkog i radnog prava, poreza, subvenci-ja za poduzetnike...), sve s ciljem dodatne podrške poduzetnicima.
Projekt “Mentorica.biz – portal za poduzetnike” referentne oznake KK.03.2.1.06.0033 sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020. temeljem Poziva “E-impuls 2016.”
Provedba projekta traje od 10. listopada 2017. do 10. listopada 2018. Ukupna vrijednost projekta je 71.500 kuna od čega se 56.000 kuna odnosi na financiranje iz EU bespovratnih sredstava ili 78,32 posto, a 15.500 kuna tvrtka financira iz vlastitih sredstava.
Portal već sad obiluje mnoštvom korisnih savjeta poslovne te-matike, a pokriva teme od prodaje, marketinga, otvaranja tvrtke, upravljanja ljudima, pa do financiranja poduzetničkih projekata. Uz korisne članke koji se mogu pronaći, na portalu se nalazi baza pita-nja i odgovora koja se redovno ažurira. Poduzetnici ili oni koji to tek žele postati mogu postaviti pitanje koje se odnosi na neku poslovnu temu na koje će odgovoriti netko od poslovnih savjetnika. Odgovori na pitanja su potpuno besplatni, a baza je slobodna za pretraživa-nje, pa je lako i jednostavno doći do odgovora. Poslovni savjetnici portala su osobe koji imaju iskustvo u raznim područjima ekono-mije i radnog prava te su spremni svoja znanja podijeliti s drugima. Portal je nadogradnja redovnom poslovanju i jača konkurentnost tvrtke Androlić konzalting koja se redovno bavi izradom projektnih prijava te provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, po-slovnim savjetovanjem i edukacijama.
“Sadržaj materijala isključiva je odgovornost tvrtke ANDROLIĆ konzalting j. d. o. o.“
BANKARSTVO46
Cost income ratio* (%)
Banka 2016. 2017.
Addiko Bank 59,40 57,60
Banka Kovanica 69,30 63,90
BKS Bank AG 47,35 48,94
Croatia banka 71,50 72,70
Erste&Steiermärkische Bank 41,40 43,40
Hrvatska poštanska banka 53,70 54,40
Imex banka 84,40 77,62
Istarska kreditna banka Umag 60,20 57,21
J&T banka 176,92 83,71
Jadranska banka 131,65 83,13
Karlovačka banka 62,00 60,00
Kentbank 75,01 76,75
Kreditna banka Zagreb 61,42 58,45
OTP banka Hrvatska - -
Partner banka 59,80 62,43
Podravska banka 61,50 71,06
Primorska banka 112,00 96,00
Privredna banka Zagreb 38,36 35,30
Raiffeisenbank Austria 54,71 56,40
Samoborska banka 98,19 104,64
Sberbank 68,93 66,85
Slatinska banka 77,79 68,00
Splitska banka 51,00 60,00
Zagrebačka banka 40,50 43,01 Depoziti stanovništva
BankaUkupno %
promjene
Po viđenju
2016. 2017. 2016.
Addiko Bank 11.148.636 10.548.741 -5,38 1.154.990
Banka Kovanica 995.039 936.225 -5,91 36.972
BKS Bank AG 368603 393957 6,88 88624
Croatia banka 1.752.811 1.596.734 -8,90 86.856
Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 3.407.582
Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 2.300.802
* Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100
ani su ukupni depoziti kod poslovnih ba-naka nastavili s rastom, kao što su uosta-lom rasli i u vrijeme najjačeg kriznog uda-
ra. Bilo kako bilo, depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 mili-jardi, povećanje od 1,75 posto.Kad je riječ o depozitima stanovništva, oni su prote-kle godine zabilježili blagi pad od 0,34 posto te su bili nešto viši od 193,929 milijardi kuna. Naime, u 2016. depoziti građana su iznosili 194,599 milijardi kuna.Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, koji su lani sko-
čili za 4,12 posto. Tako su prošle godine depoziti pri-vrede dosegnuli 86,970 milijardi kuna za razliku od preklanjske 83,532 milijarde kuna. Depoziti države su pak protekle godine zabilježili rast od 18,10 po-sto te su iznosili nešto više od 15,205 milijardi kuna za razliku od preklanjskih 12,875 milijardi kuna.Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka – više od 77,549 milijardi kuna što je povećanje od 1,65 posto u odnosu na 2016. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 58,237 milijardi kuna i uz go-dišnji rast od 4,96 posto, dok je treća Erste banka sa 42,307 milijardi kuna depozita i rast od 2,44 po-sto u odnosu na 2016. godinu.
Depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto
I opet uzlazno
L
BANKARSTVO52
KREDITI U 2017.
kupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod
“ostalo”, protekle su godine premašili 250,958 mi-lijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne 2016. godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren sta-novništvu i to za 1,23 posto, dok su krediti odobreni državi, gospodarstvu i “ostalima” zabilježili pad.Protekle je godine, uostalom kao i pretprošle, najvi-še kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna što je rast od 1,23 posto u odnosu na godinu
ranije kada su njihovi krediti iznosili 113,509 mi-lijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 88,628 milijardi kreditnih kuna što je smanjenje od 2,97 posto u odnosu na 2016. kada su ti krediti pre-mašivali 91,337 milijardi kuna. Državi su u 2017. pak odobreni krediti bili ukupno teški 38,677 milijardi kuna ili 20,86 posto manje nego godinu dana ranije kada je taj iznos bio 48,874 milijarde kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobrila Zagrebač-ka banka, 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 po-sto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini.Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godi-
Protekle je godine najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna, gospodarstvu 88,628 milijardi, a državi 38,677 milijardi kuna
Pad kreditiranja
Odobreni krediti
BankaUkupno
% promjeneDržavi
% promjene2016. 2017. 2016. 2017.
Addiko Bank 13.940.725 11.791.570 -15,42 1.671.225 391.825 -76,55
ne odobrila je Zagrebačka banka, 24,769 mili-jardi kuna što je smanjenje od 11,05 posto u odnosu na 2016. kada je ta banka gospodar-stvenicima odobrila kredita u iznosu od goto-vo 27,845 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s odobrene 14,423 milijarde kreditnih kuna, što je rast od 1,90 posto u odnosu na prethodnu godinu (goto-vo 14,154 milijardi odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s rastom od 13,93 posto, na više od 13,479 milijardi kuna odobrenih kredita, za razliku od 11,831 milijarde u 2016.Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ
o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang-ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 26,847 milijardi kuna što je 3,41 posto manje nego pretprošle godine (27,795 milijardi kuna). Potom slijedi Privred-na banka Zagreb sa 24,833 milijarde kuna ili rastom od 4,15 posto na godišnjoj razini,
dok je treća Erste banka koja je građane lani kreditirala s gotovo 15,409 milijardi kuna, uz godišnji rast od 4,17 posto.Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi – 16,013 milijardi kuna ili 13,18 posto manje nego pretprošle godine kada je državu kreditirala s oko 18,445 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 7,623 mi-lijarde kuna uz smanjenje na godišnjoj razini od 20,85 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državi lani odobrila kredita u visini od 7,389 milijardi kuna uz pad od 21,72 posto u odnosu na 2016. godinu.
opet otkrivamo toplu vodu: štedjeti treba! Kako i na koji način u sadašnjim uvjetima, već je malo teže pitanje. Iako statistike
kažu da je nakon godina stagnacije stanovništvu krenulo uzlazno i da potrošnja raste, ipak je gotovo nemoguća misija ostaviti nešto sa strane. No to je već neka druga priča.Bilo kako bilo, štednja u poslovnim bankama je pro-tekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna. Preciznije ka-zano, lani je u našim bankama bilo više od 57,220 milijardi kuna štednje u domaćoj valuti što je na godišnjoj razini skok od 11,08 posto, dok je devizna
premašila iznos od 136,709 milijardi kuna što je pad od 4,46 posto u odnosu na 2016., godinu.Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o oko 49,2 milijarde kuna što je u odnosu na godinu ranije rast od 0,46 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili gotovo 40,8 milijardi kuna uz rast od 3,33 posto, dok je na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s nešto više od 27,861 mili-jarde kuna povjerene joj štednje ili sa 0,59 posto više nego godinu prethodne godine.Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka predvodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja smanjena za 3,88 posto te je izno-
Štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna
U laganom padu, ali ipak...
I
55BANKARSTVO
kn
kn
kn
sila 34,339 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 28,552 milijarde kuna devi-zne štednje uz pad od 2,04 posto, dok je treća Erste banka sa 19,809 milijardi kuna što je 3,61 posto manje nego godinu dana ranije.Rang-ljestvica prvorangiranih banaka se ne mijenja ni kad je riječ o štednji u kunama. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na ču-vanje najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 14,837
milijardi kuna (povećanje od 12,18 posto u odnosu na godinu prije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja u kunama lani iznosila 12,205 milijardi kuna što je 18,55 posto više nego u 2016., dok je treća Erste banka sa 8,052 milijarde kuna uz rast od 12,69 posto na godišnjoj razini.Kad je riječ o štednji po ročnosti, oročena štednja u hrvatskim bankama u prošloj je godini iznosila nešto više od 118,218 milijardi
BankaŠtednja st. ukupno % Po viđenju % Oročena %
2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene
kuna što je 11,47 posto manje nego u 2016. godini, dok je štednja po viđenju premašila 75,710 milijardi kuna što je pak godišnje po-većanje od 23,98 posto.Ni ovdje se ništa ne mijenja na rang ljestvici prvih triju banaka. Tako je Zagrebačka banka lani imala 28,747 milijardi kuna oročene šted-nje ili 10,47 posto manje nego u 2016., slijedi je Privredna banka Zagreb s gotovo 23,598 oročenih milijardi, uz pad na godišnjoj razini od 6,86 posto, dok je treća Erste banka s oko 19,088 milijardi oročenih kuna što je 10,19 posto manje nego u 2016. godine. Štednja po viđenju u Zagrebačkoj banci lani je iznosila 20,430 milijardi kuna uz rast od 21,30 posto u u odnosu na 2016. godinu, druga je Privredna banka Zagreb s oko 17,159 milijardi kuna i rast od 21,64 posto, dok je treća Erste banka sa 8,774 milijarde kuna i rast od 36,19 posto.
BANKARSTVO56
KARTIČNO POSLOVANJE
rvatska gospodarska komora je i tijekom 2017. godine nastavila s prikupljanjem i analizom podataka o kartičnom poslova-
nju, nastavljajući tako uspješnu suradnju s banka-ma i kartičnim kućama koja kontinuirano traje od 2000. godine. Na kvartalnoj osnovi prikuplja se niz podataka vezanih uz kartice, bankomate, EFT POS terminale te transakcije po njima.Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto. Najveći dio, 88,9 posto, i dalje otpada na debitne, kreditne i prepaid kartice banaka, a 11,1 posto na kartice dviju kar-tičnih kuća. Udio debitnih kartica u ukupnom broju kartica je 77 posto što je u skladu sa svjetskim tren-dovima (njihov udio na svjetskoj razini je 71 posto).
Više od 95 posto ukupnog broja kartica otpada na chip (smart, pametne) kartice. Udio beskontaktnih kartica u ukupnom broju kartica je 31,4 posto što ukazuje na njihov kontinuirani rast (potkraj 2016. njihov udio u ukupnom broju kartica bio je 28 posto).Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karti-cama čiji su izdavatelji hrvatske banke te kartične kuće u zemlji i inozemstvu u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna što je za sedam posto više nego godinu ranije, dok je broj kartičnih transakcija porastao za devet posto.
U isto vrijeme vrijednost transakcija stranaca u Hr-vatskoj porasla je za 13 posto, a broj njihovih tran-sakcija za 16 posto.Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje goto-vine u zemlji budući da na te transakcije otpada 56
Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto
Broj kartica raste
Vanja Dominović,
pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK
Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji
H
Promjena broja kartica, bankomata i EFT POS terminala (2001. - 2017.)
80,0
70,0
60,0
50,0
40,0
30,0
0,0
10,0
0,0
-10,0
-20,0
%
31.12.2001.
31.12.2002.
31.12.2003.
31.12.2004.
31.12.2005.
31.12.2006.
31.12.2007.
31.12.2008.
31.12.2009.
31.12.2010.
31.12.2011.
31.12.2012.
31.12.2013.
31.12.2014.
31.12.2015.
31.12.2016.
31.12.2017.
kartice bankomati EFT POS
BANKARSTVO 57
posto ukupne vrijednosti svih transakcija, 38 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a šest posto ot-pada na transakcije ostvarene u inozemstvu (pet posto su transakcije plaćanja, a jedan posto tran-sakcije podizanja gotovine).
BANKOMATI I EFT POS TERMINALI
Potkraj 2017. u Hrvatskoj je bilo 5088 bankomata, što je u odnosu na 2016. povećanje njihova broja za 10 posto i to je najveći rast od 2008. godine (te je godine broj bankomata porastao za gotovo 12 po-sto). U isto vrijeme broj EFT POS terminala je pora-stao za osam posto, sa 103.000 na više od 111.000 (to je najveći rast nakon 2011. kada je njihov broj porastao za gotovo 10 posto).
SVJETSKI TRENDOVI U KARTIČNOM
POSLOVANJU
Na kraju 2016. godine na svjetskoj razini bilo je 13,9 milijardi platnih kartica i u odnosu na 2015. godinu njihov je broj porastao za osam posto, pokazuju
rezultati istraživanja Retail Banking Researcha iz Londona. Prosječan broj kartica po odraslom sta-novniku u 2016. bio je 3,1 kartica. Broj EFT POS ter-minala dosegao je 85,9 milijuna, rastući za sedam posto u odnosu na kraj 2015. godine. Udio debitnih kartica na globalnoj razini je i dalje najveći u odnosu na druge vrste kartica i iznosi 71 posto.
KARTIČNO POSLOVANJE JE BITAN DIO
FINANCIJSKE PISMENOSTI
Kartice i kartično poslovanje zauzimaju značajno mjesto u edukacijskim aktivnostima u području fi-nancijske pismenosti koje Hrvatska gospodarska komora organizira za učenike srednjih škola, nji-hove nastavnike i profesore te studente. Naglasak je na upravljanju osobnim financijama, vrstama kartica, sigurnosti upotrebe i plaćanja te različitim kanalima upotrebe.
Vrijednost kartičnih transakcija u 2017.Podizanje
gotovine u inozemstvu
Plaćanja u inozemstvu
Podizanje gotovine u Hrvatskoj
Plaćanja u Hrvatskoj
UKUPNO
140,2 mlrd. kn
56%
38%
5% 1%
Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna
BANKARSTVO58
>> U 2017. godini zadržali smo stabilnost i kvalitetu svog operativnog poslovanja te time dodatno učvrstili poziciju na hrvatskom bankarskom i financijskom tržištu. Posebno nas veseli činjenica da smo zabilježili rastu-ći trend novog kreditiranja u poslovanju s građanstvom, ali i gospodarstvom. Svjedo-čili smo i velikim izazovima, poput procesa restrukturiranja Agrokora, što je utjecalo i na poslovanje cjelokupnog bankarskog sektora. Svojim smo klijentima nastojali biti kvali-tetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pru-žajući adekvatan poticaj rastu realne ekono-mije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini.
POZITIVAN SIGNAL - JASNA PORUKA O
UVOĐENJU EURA
Hrvatske banke jedne su od najbolje kapita-liziranih u Europskoj uniji. Sustav je stabilan te banke imaju kapacitet adekvatno pratiti kvalitetne projekte privatnog sektora koji bi trebao biti generator gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pri-tom dugoročnu stabilnost. I dalje je potrebno jačati napore u provedbi strukturnih reformi, kako bi se podigla potencijalna stopa rasta i
povećala otpornost na eventualne globalne šokove. Važno je pronaći politički i ekonom-ski odgovor na demografske izazove i rastu-ći trend iseljavanja. Pozitivan signal je jasna poruka o uvođenju eura kao strateškom cilju, a smanjenje valutnog rizika i pristup
Kako ocjenjujete 2017. poslovnu godinu i svoje poslovanje?
Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji?
Ima li kakvih problema u vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti – od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine...
Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što vam je to donijelo u poslovanju i općenito financijskoj industriji?
Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje?
Možete li procijeniti utjecaj primjene Uredbe o GDPR-u na poslovanje?
Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju?
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast?
Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja?
CHRISTOPH SCHOEFBOECK, PREDSJE
I dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi
Upitali smo...
BANKARSTVO 59
mehanizmima financijske stabilnosti euro-područja dodatno će povećati financijsku stabilnost Republike Hrvatske.Kad je riječ o izazovima, pravna i politička stabilnost ostaju temeljni preduvjeti za na-stavak oporavka. Potrebno je graditi investi-cijsku sigurnost, ali i izbjegavati zakonske inicijative koje je mogu “potkopati” promje-nom pravila igre u hodu. Bankarstvo je krvo-tok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitet-nijem funkcioniranju.Ulazak u EU za banke nije značio bitno dru-gačiji okvir poslovanja budući da je velik dio bankarskog sustava integriran u EU preko svojih stranih vlasnika. Međutim, indirektno svjedočimo pozitivnim efektima, kao što su trgovinska integracija i integracija klijenata dublje u trgovinske tokove EU-a. Također, perspektive EU fondova otvaraju novu di-menziju u poslovanju, a članstvo u EU sva-kako je imalo pozitivan efekt i na turističku aktivnost. Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju, za koji vjerujemo da će imati pozitivne efekte na stabilnost financij-skog sektora.Neupitno je da se bankarstvo već neko vrije-me polako otvara pri čemu, u dio poslovanja koji su do sada radile isključivo banke, ulaze i drugi pružatelji usluga, posebice u dijelu platnog prometa. Taj će se trend nastaviti, ali to ne treba gledati kao prijetnju, već kao poticaj. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti izazovu digitalizacije, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike tehnoloških trendova, uz omogućavanje do-stupnosti, savjetovanja i podrške klijentima kroz digitalne kanale. U Erste banci i ESB
Grupi spremni smo za nove izazove te s opti-mizmom gledamo na budućnost.I prije početka primjene Opće uredbe o za-štiti osobnih podataka, važeći zakonodavni okvir Republike Hrvatske propisivao je op-
seg aktivnosti i određena ograničenja u do-meni direktnog kontaktiranja klijenata, kao i općenite zaštite osobnih podataka, pose-bice kad je u pitanju poslovanje financijske institucije. Međutim, GDPR regulativa takvu je zaštitu podigla na još višu razinu, a Erste banka je na vrijeme krenula s pripremama te spremna dočekala promjene. Primjerice, u svrhu unapređenja poslovnog odnosa, sla-nja posebnih ponuda ili povremenog informi-ranja o pogodnostima, Banka od klijenta tre-ba posebnu privolu. Više od 80 posto naših klijenata koji su bili u kontaktu s Bankom od početka primjene regulative, u poslovnica-ma ili putem digitalnih kanala, dalo je svoju suglasnost.
POZICIJA ESB GRUPE NA HRVATSKOM
TRŽIŠTU JE STABILNA
Situacija u kojoj se našao koncern Agrokor te proces njegova restrukturiranja svakako su predstavljali veliki izazov koji je utjecao i na poslovanje te, u određenoj mjeri, rezultat bankarskog sektora u 2017. Od samog počet-ka Erste banka je zauzela proaktivnu ulogu i primjenjivala konstruktivan pristup kako bi
pružila adekvatnu podršku procesu restruk-turiranja te osiguravanju nastavka kontinu-iteta poslovanja koncerna. Stoga vrlo pozi-tivnom smatramo činjenicu da je većinom glasova vjerovnika u konačnici postignuta nagodba.Vjerujemo da će se nastaviti proces konsoli-dacije, posebice u segmentu manjih i sred-njih banaka, a pod utjecajem troška regulati-ve, konkurentskih pritisaka i potrebe da se u određenim segmentima poslovanja ostvare ekonomije obujma, kako bi poslovni model bio dugoročno održiv. Pozicija ESB Grupe na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh koji će biti posljedica kvali-tetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih
projekata, kao i održavanja partnerskog od-nosa s klijentima i društvenom zajednicom, što će rezultirati jačanjem međusobnog povjerenja baziranog na otvorenoj i tran-sparentnoj komunikaciji. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet – kako naših klijenata, tako i hrvatskog društva u cjelini.
DNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA
Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini
Rast novog kreditiranja građanstva i gospodarstva
Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju
Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka
BANKARSTVO60
>> Protekla godina bila je izazovna za po-slovanje Banke. Početak godine obilježila je eskalacija krize u koncernu Agrokoru, a na-stavak godine donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Repu-bliku Hrvatsku. Odluke koje je na temelju tog akta donosio izvanredni povjerenik u proce-su financijskog restrukturiranja koncerna utjecale su na rezultate poslovanja. No os-tvareni gubici na vrijednosti potraživanja od
Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju por-tfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit u iznosu od 396 milijuna kuna.Uvjete poslovanja na hrvatskom financij-skom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope. Posljedično, financijska industrija ostva-rila je niže poslovne prihode, ali su sma-njeni rizici neutralizirali negativan utjecaj padajućih prinosa na rezultate poslovanja. Negativni utjecaj krize u Agrokoru na finan-cijsku industriju u potpunosti je prevladan tijekom godine. Kod društava za faktoring koncentracija plasmana na Agrokor bila je previsoka, pa su pretrpjela značajan pad poslovanja.
POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUNSKIM
KREDITIMA
U poslovanju banaka svjedočimo povećanoj potražnji za kunskim kreditima. Promjenu valutne strukture kredita ne prati istovjet-na transformacija na strani depozita. Zbog povijesno niskih kamatnih stopa klijenti se sve rjeđe odlučuju na oročavanje depozita. Time se uz valutnu sve više narušava i ročna struktura bilance banaka, pa se financijski izvori za dugoročne kredite pronalaze i u ne-oročenim depozitima klijenata.Regulator je objavom Preporuke za ublaža-vanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača nastojao potaknuti kreditore i za-jmoprimce na korištenje zaštite od kamat-nog rizika. Preporučeno fiksiranje kamatne stope na dugoročne kredite uključuje i do-datni trošak za zaštitu od kamatnog rizika. Odluku o prihvaćanju tog troška donosi sva-ki dužnik za sebe, dok iskustvo zakonskih intervencija i sudskih odluka, kojima se na banke prevaljuje povećani trošak dužnika, a dužnici se u potpunosti amnestiraju od ne-
gativnih posljedica svojih odluka, zasigurno ne motivira dužnike na prihvaćanje dodat-nog troška za zaštitu od očekivanih rizika.Održavanje stabilnosti financijskog susta-va preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva. U stabilnim uvjetima
poslovanja financijski posrednici mogu kli-jentima pružati usluge po konkurentnim uvjetima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je konkurentima iz drugih članica EU-a poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu.
PONUDA FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN
BANAKA
Očekivano uvođenje eura ubrzat će inte-graciju u zajedničko tržište, a time i preko-graničnu konkurenciju. Dodatno, europska regulacija razvija se prema otvaranju trži-šta financijskih usluga za posrednike izvan financijske industrije. U području platnog prometa banke moraju omogućiti drugim po-srednicima pristup računima klijenata, kako bi povećali konkurenciju na tržištu financij-skih usluga. Stoga očekujemo brzi razvoj ponude financijskih usluga izvan banaka, prvo u platnom prometu, a potom i u ponudi alternativnih usluga financiranja.Broj financijskih posrednika licenciranih za poslovanje na hrvatskom financijskom trži-štu dugoročno se smanjuje. S druge strane, povećava se ponuda financijskih usluga koje na domaćem tržištu nude društva licenci-rana u drugim članicama EU-a. Očekujemo i rast ponude nefinancijskih posrednika, što dodatno sužava prostor za ostvarivanje pri-hoda licenciranih financijskih posrednika. Stoga će motiv za spajanja i preuzimanja biti vrlo snažan i u 2018. godini.
MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA (RBA)
Ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit od 396 milijuna kuna
Iza nas je izazovna godina
Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope
Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva
BANKARSTVO 61
>> Protekla godina u većini segmenata domaćeg gospodarstva bila je obilježena problemima u Agrokoru. Ipak, ukupno ma-kroekonomsko okruženje ostalo je povolj-no, što se prije svega ogleda u rastu BDP-a, smanjenju nezaposlenosti, kao i manjim vanjskim te fiskalnim neravnotežama. Pred-stavljanje Strategije o uvođenju eura krajem prošle godine predstavlja početak jednog od potencijalno najznačajnijih događaja za do-maće gospodarstvo. Na domaćem bankov-nom tržištu u 2017. iznimno važan događaj bilo je preuzimanje Splitske banke od strane OTP Grupe, čime je na tržištu stvoren jedan
od najvećih financijskih igrača. Samim time nama je protekla godina bila prije svega obi-lježena složenim procesom integracije koji se nastavio i tijekom 2018.
POZITIVNI TRENDOVI U FINANCIJSKOJ
INDUSTRIJI
Osim jednokratnih utjecaja na financijski sektor kao posljedica krize u Agrokoru tije-kom 2017., trendovi u financijskoj industri-ji ostaju pozitivni. Zaustavljanje procesa razduživanja kućanstava te rast kreditnog portfelja bankovnog sustava tijekom prošle godine predstavljaju potvrdu početka povolj-nijeg razdoblja. Visoka konkurencija i povije-sno niske kamatne stope stvaraju pritiske na domaće banke na povećanje efikasnosti te na značajna ulaganja kako bi se zadržao korak s tehnološkim napretkom, ali i podr-žale inovacije u kreiranju proizvoda i usluga.Ulazak na jedinstveno EU tržište pozitivno
se odrazio na brojne domaće sektore, što se vidi i kroz dosta dinamičan rast izvoza posljednjih godina. Ipak, proteklo razdoblje bilo je obilježeno i brojnim strukturnim sla-bostima domaćeg gospodarstva, pa vjeru-jem da se svi pozitivni učinci od ulaska u EU tek trebaju vidjeti. Možemo reći da će ulazak Hrvatske u eurozonu imati puno veći utjecaj
na poslovanje i razvoj bankarskog tržišta, s obzirom na očekivani gubitak dijela prihoda od provizija i naknada, eliminaciju većeg di-jela valutnog rizika, ulazak u bankovnu uniju te harmonizaciju regulatornih zahtjeva.Uz dinamičan tehnološki napredak, kon-kurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područ-ja. Svjesni smo promjena koje se događaju te nastavljamo s intenzivnim ulaganjem u našu IT infrastrukturu te razvoj novih proi-zvoda. Također, vjerujemo da unatoč jačanju konkurencije na gotovo svim područjima naša kvaliteta, sigurnost ali i dugogodišnji partnerski odnos s klijentima predstavljaju našu jaku komparativnu prednost.U razgovoru s poduzetnicima iz raznih sek-tora vidim da je implementacija GDPR-a prošla uz brojne nejasnoće i poteškoće, ali je ipak prošla. U svojoj instituciji smo uložili dosta vremena i novca kako bismo se uskla-dili s tom regulativom. Ipak, ono što je
BALAZS BEKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA (UIME OTP BANKE I SPLITSKE BANKE)
Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati
Stvaranje jednog od najvećih financijskih igrača
Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva
Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja
BANKARSTVO62
najvažnije, danas ne vidimo zastoj u poslo-vanju te naši klijenti imaju pristup svim uslu-gama i proizvodima bez dodatnih poteškoća uz dodatnu sigurnost.
DALJNJE REGULATORNE PROMJENE
Možemo reći da je prvi utjecaj problema u Agrokoru na financijski sektor bio vidljiv kroz dosta značajne gubitke. No unatoč tome, do-maći bankovni sustav zadržao je visoku razi-nu stabilnosti bez jačanja sistemskih rizika. Ipak, kriza u Agrokoru rezultirat će snažnim restrukturiranjem u većini sektora domaćeg gospodarstva, pa tako i u financijskom sektoru.
Samo stabilan, snažan i profitabilan bankar-ski sektor može biti potpora razvoju gospo-darstva. Problemi u bankarskom sektoru jako se brzo oslikaju i na cijelo gospodar-stvo. Domaći bankovni sustav je iznimno visokokapitaliziran te s visokim zalihama likvidnosti, što mu osigurava i visok stupanj otpornosti na eventualne šokove. Uz visoku kapitaliziranost te osigurane izvore financi-ranja, domaći bankovni sustav spreman je i dalje financirati domaće gospodarstvo čak i u slučaju da se potrošačka i investicijska aktivnost dodatno ubrzaju.Aktualna godina u bankarstvu također je
obilježena daljnjim regulatornim promjena-ma. Ipak, vidimo nastavak pozitivnih trendo-va po pitanju potražnje za kreditima, jačanja domaće depozitne baze te poboljšanja kva-litete kreditnog portfelja. S obzirom na to da je i oporavak u bankarskom sektoru započeo nešto kasnije, tijekom 2018. godine očeku-jem da se pozitivna kretanja još dodatno dinamiziraju. Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati.
>> Za Addiko Bank je 2017. godina, prva puna kalendarska godina s novim brendom, bila iznimno uspješna i obilježena rastom plasmana u svim ključnim poslovnim se-gmentima. Osim toga smo i prvi uveli mo-gućnost dobivanja kredita samo temeljem osobne iskaznice uz odobrenje u roku od 30 minuta, s Addiko Chat Bankingom smo predstavili jedinstveno plaćanje putem Vi-bera, postali smo prva banka u Hrvatskoj s certifikatom kvalitete, u međunarodnom izboru proglašeni smo najboljom bankom u Hrvatskoj u poslovanju s građanstvom, otvo-rili smo digitalnu ‘Express’ poslovnicu, prvu takve vrste u Hrvatskoj…Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na trži-štu tek dvije godine, tijekom kojih kontinui-rano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslov-ne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu. S pozitivnim poslovnim trendovima te
ambicioznim rastom i razvojem poslovanja nastavili smo i u 2018. godini.
SPORIJI RAST POSLOVANJA S
GRAĐANSTVOM
Gledajući na gospodarstvo u cjelini, 2017. je bila dobra godina, pogotovu stoga što je, na-kon šest godina recesije, BDP rastao treću godinu zaredom, ali je istodobno ukazala i na to gdje postoji veliki prostor za napredak u 2018. godini u kojoj ponovno očekujemo rast BDP-a od oko tri posto, proračunski su-ficit i pad javnog duga, rast osobne potrošnje i zaposlenosti, još jednu rekordnu turističku godinu, te veći rast kreditne aktivnosti kojoj u prilog idu i kretanja kamatnih stopa koje su pale na rekordno niske razine što kao rezul-tat ima vrlo povoljne uvjete financiranja.Trendovi kreditiranja na razini industrije ta-kođer bi se trebali mijenjati nabolje. Likvid-nost je visoka, a i još će rasti. Tome svjedoče i najave HNB-a o rastu likvidnosti s trenutač-nih 25,3 na 32 milijarde kuna do kraja 2019.
godine. Ipak, poslovanje s građanstvom će tijekom 2018. rasti sporije u odnosu na Corporate/SME zbog postrožene regulative nakon izmjena u Ovršnom zakonu te prav-nih, tehnoloških, logističkih i operativnih prilagodbi GDPR-u. Banke će stoga nedvoj-beno kroz odgovorno kreditiranje privatnog sektora i pružanje podrške realnoj ekonomiji dati svoj obol jačanju gospodarskog rasta. Da bi banke bile u poziciji još više kreditirati, potrebni su i brži insolvencijski mehanizmi,
nedvosmisleni porezni tretman NPL-ova te platforme za dokapitalizacije poduzeća, kao i kreditne sheme uz dijeljenje rizika. Uz to je ključno intenzivirati napore na četiri, po
MARIO ŽIŽEK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA
Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu
Uspješna godina obilježena rastom plasmana
Trendovi kreditiranja na razini industrije trebali bi se mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti
BANKARSTVO 63
meni, presudna preduvjeta: podizanju kon-kurentnosti, stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, boljem korištenju mogućnosti EU fondova i digitalnom iskoraku.
POBOLJŠATI KONKURENTNOST
Sve kreće od konkurentnosti i njeno pobolj-šanje je jedan od hrvatskih prioriteta kojem se treba maksimalno posvetiti. Zbog porezne reforme koja je rasteretila gospodarstvo za skoro 2,5 milijardi kuna i čiji će učinci biti vid-ljivi i u 2018. godini, zbog rezanja parafiskal-nih nameta za 30 posto tijekom 2018./2019. te zbog bržeg sužavanja spreadova na hr-vatske obveznice u odnosu na regionalne, lani se značajno popravila konkurentnost, a i inflacija je također niža negoli u konkurent-skim regionalnim ekonomijama. Dodatno rasterećenje od parafiskalnih nameta bilo bi još jedan korak u pravom smjeru i moglo bi donijeti oko dvije milijarde kuna poreznog rasterećenja. Hrvatska je na WEF-ovoj listi globalne konkurentnosti za 2017./2018. na 74. mjestu od 137 gospodarstava u svijetu. To znači kako smo zadržali istu poziciju kao i godinu ranije, a ta stagnacija definitivno nije poticajna vijest.Od presudne je važnosti i njegovanje poti-cajnog okruženja gdje je potrebno usposta-viti mehanizme koji će olakšati život svim gospodarskim subjektima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima koji su brojčano da-leko najznačajnija gospodarska pokretačka sila. Zato se može očekivati jačanje finan-ciranja malih i srednje velikih tvrtki koje su lani ostvarile rekordne rezultate u ukupnom prihodima, izvozu te dobiti prije poreza. Tako-đer, SME sektor je lani najviše pridonio rastu zaposlenosti i diverzifikaciji gospodarstva i Hrvatska ovdje ne smije popustiti, već treba
uložiti dodatne napore znajući koliki je utje-caj SME-a na “krvnu sliku” gospodarstva.Pristupanje EU nije iziskivalo tektonske pro-mjene za bankarski sustav budući da su sve velike banke zbog svojih matica već ispunja-vale veće kapitalne zahtjeve i primjenjivale više regulatorne i operativne standarde po-slovanja te “bile u EU” i prije hrvatskog puno-pravnog članstva. Međutim, treći segment u kojem hrvatsko gospodarstvo treba napra-viti iskorak jest korištenje EU fondova jer tu nismo dosad kapitalizirali onoliko koliko smo mogli i trebali. Činjenica jest da je financi-ranje putem EU fondova administrativno i vremenski izrazito zahtjevno, ali od početka smo znali da će to tako biti i sad je krajnji tre-
nutak da povećamo svoje kapacitete i utilizi-ramo ovu priliku.
NUŽNOST INTENZIVNIJE
DIGITALIZACIJE
Ono što trebamo shvatiti kao važno upozo-renje u vidu nastavka i ubrzavanja ključnih reformi jest da u segmentu inovativnosti, na kojem sve moderne ekonomije temelje budu-ći rast, Hrvatska bilježi pad. Taj trend je nuž-no promijeniti čim prije, a jedan od ključnih elementa je intenzivnija digitalizacija. Zado-voljava li nas činjenica da smo u kontekstu digitalne konkurentnosti na 44. mjestu od 63 globalne ekonomije i da smo lani ostvarili
napredak od četiri mjesta? Smatram da to nije dovoljno i da moramo bolje. OK, nisu sve gospodarske grane ovdje u istoj poziciji, ali
to ništa ne mijenja na činjenici da ako želi-mo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije – počevši od obrazovanja, preko javnog sektora do svih gospodarskih grana. Stagnacija u ovom pogledu ista je kao i rapidno nazadovanje.Važnost digitalizacije i digitalne transforma-cije je iznimno vidljiva u bankarstvu gdje je evolucija digitalnih tehnologija iskorištena kako bi se klijentima omogućilo brže, intu-itivnije i kvalitetnije poslovanje s financij-skom institucijom. Pred bankama su jako uzbudljiva vremena gdje je uopće teško prognozirati što će biti za pet, a kamoli za 10 godina. Hoće li to biti bankarstvo putem bio-metrike, virtualnih poslovnica, ili novih revo-lucionarnih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji, budućnost će pokazati. Ono što je sigurno jest to da će korisnici biti najveći dobitnici. Ponosan sam što je Addiko Bank u segmentu digitalne transformacije poslova-nja napravio velik iskorak u svim segmenti-ma: bitno smo ubrzali procese i procedure, predstavili jedinstvene proizvode i usluge, uveli moderne tehnologije, unaprijedili kori-sničko iskustvo, uspostavili partnerstva s renomiranim globalnim tehnološkim divovi-ma..., a najbolje tek slijedi. Nešto već u ovoj godini.
Za očekivati je jačanje financiranja malih i srednje velikih poduzeća
Ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije
BANKARSTVO64
>> Godina 2017. bila je toliko dinamična i slojevita da mi se čini kao da je trajala bit-no duže od kalendarskih 365 dana. S jedne strane, godina je bila obilježena efektima povezanim s pogoršanjem boniteta Grupe Agrokor što nije zaobišlo ni HPB. No pravo-vremenim smanjenjem koncentracije koje smo proveli u prethodnim godinama te kroz proces izvanredne uprave i nagodbe gubici od Agrokora su ublaženi. Prošla godina bila je obilježena i daljnjim povećanjem likvidno-sti tržišta te nastavkom trenda smanjivanja kamatnih stopa što se nastavilo i u 2018. godini. Stoga se, uz dodatne regulatorne zahtjeve i propise poput MSFI9 i GDPR-a te pritisak na smanjenje kamatne marže, bilo nužno okrenuti povećanju efikasnosti poslo-vanja. S druge strane, 2017. bila je i godina kad smo nastavili s realizacijom strateških smjernica razvoja koje se sastoje od mo-dernizacije poslovne mreže i digitalizacije Banke.
NE OČEKUJEM UBRZANJE
INFLACIJE
Tijekom 2017. proveli smo reorganizaciju u kojoj je oformljen sektor specijaliziran za poslovanje sa srednjim i malim poduzeći-ma, što je jedan od dva ključna strateška segmenta klijenata u Banci. Nadalje, ustrojen je i Odjel za digitalni marketing i e-Poslovnica kao odgovor na zahtjeve modernog - digital-nog doba. U skladu s time, HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podi-zanja gotovine na bankomatima bez kartice, tzv. e-Gotovina.Pritom digitalizacija nije jedini trend koji obi-lježava poslovanje HPB-a i sektora u cjelini.
Ekonomske okolnosti i narav hrvatske eko-nomije nakon ulaska u EU promijenile su se u odnosu na pretkrizno razdoblje. Otvara-nje velikog tržišta, rast turističke djelatno-
sti i opreznije potrošačke navike bitno su unaprijedile izvozne trendove Hrvatske s pozitivnim saldom tekućeg računa platne bilance. Međutim, upravo kontinuitet eko-nomskog oporavka koji je prisutan od četvr-tog tromjesečja 2014., a koji će se nastaviti i u 2018., mogao bi rezultirati povećanjem doprinosa domaće potražnje ekonomskom rastu. Na navedeno utječe s jedne strane veći raspoloživi dohodak potrošača nastav-no na poreznu reformu početkom 2017., rast zaposlenosti i povezano s tim – pouzdanje potrošača i povoljno kreditiranje od strane banaka nastavno na velike akumulirane viš-kove likvidnosti. Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novo-odobrenog volumena mogao intenzivirati. Međutim, ne očekujem da bi moglo doći do ubrzanja inflacije jer HNB ima više nego do-voljno alata da osigura stabilnost cijena, što je uspješno provodio svih ovih godina. Isto tako, ne bi trebalo doći do značajnog rasta kamatnjaka, iako izgleda za njihov daljnji pad više nema.
POTENCIJALNA PREUZIMANJA - AKO
BUDE PRILIKE
Nadalje, i fiskalni trendovi su bitno različiti nego u prošlosti te su iznimno povoljni. Sto-ga, rast državne potrošnje i njen doprinos BDP-u neće biti presudni te će usporavati kako bi bili dosegnuti svi kriteriji iz Maa-strichta (od kojih je najbitniji omjer javnog duga i BDP) sukladno orijentaciji nositelja ekonomske politike u Republici Hrvatskoj prema usvajanju eura u dugoročnom razdo-blju. To vidim dugoročno kao jednu od ključ-nih koristi za cjelokupnu ekonomiju zbog manje rizičnosti zemlje, ali i za HPB i ostale
banke zbog manjih kapitalnih zahtjeva koje za sobom nose izloženosti u stranoj valuti.Zaključno, aspekt poslovanja HPB-a na koji smo posebno ponosni je akvizicija Jadran-ske banke. U taj proces smo krenuli dubin-skim snimanjem u 2017., a uspješno smo ga okončali zaključenjem transakcije sredinom 2018. godine. Taj korak predstavlja poslovni potez od kojeg očekujemo koristi na tržištu Dalmacije gdje smo dosad bili manje zastu-pljeni, ali je i simbolični odraz stvarnog po-tencijala HPB-a i naše strategije koja uključu-je potencijalna preuzimanja ako za to bude prilike, u kojoj HPB vidim kao predvodnika digitalnih inovacija i konsolidacije tržišta.
DOMAGOJ KARADJOLE, ČLAN UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE
Za HPB je 2017. bila u znaku nastavka digitalizacije poslovanja i priprema za akviziciju Jadranske banke koju smo uspješno završili u srpnju 2018.
Izazovno, digitalno i razvojno
HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice
Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati
BANKARSTVO 65
>> Podravska banka u poslovnoj 2017. godi-ni nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvat-ske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te je konstantno poduzimala mjere za optimi-zaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posveće-na je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom.Po veličini aktive na kraju 2017. godine Ban-ka je zauzimala 12. mjesto, dok je po veličini ukupnog kapitala zauzela 10. mjesto od svih 25 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2017. godine iznosila je 3,27 milijar-di kuna što je smanjenje za 5,25 posto u od-nosu na prethodnu godinu.U odnosu na prethodnu godinu ukupni depo-ziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna. U strukturi ukupnih de-pozita, depoziti stanovništva bilježe rast od 1,21 posto u odnosu na 2016. godinu. Na de-pozite stanovništva otpada 77,5 posto, a na depozite poslovnih subjekata 22,5 posto od ukupnih depozita klijenata.
Na području kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su niži za 7,37 posto pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 14,43 posto, dok su krediti poduzećima pali za 16,96 posto. Omjeri plasmana stanovniš-tvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslov-nu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduze-ćima smanjen i iznosi 62 posto.
VISOKOKAPITALIZIRANA BANKA
Banka je i dalje visokokapitalizirana u odno-su na rizike kojima je izložena i stopa regula-tornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto. Regulatorni kapital potkraj 2017. godine iznosio je 414,3 milijuna kuna. Što se tiče same strukture, 363,4 milijuna
kuna odnosi se na osnovni kapital, a 50,9 milijuna kuna na dopunski kapital u vidu po-dređenih i hibridnih obveznica koje je POBA
izdala prethodnih godina.Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 136,1 milijun kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 56 posto, neto prihod od naknada i provizija 17 posto, ostali prihodi sudjeluju sa 27 posto i uglavnom se odnose na financijske priho-de, dok je dobit 14,09 milijuna kuna.Zbog enormnog porasta regulative, kao i izoštrene konkurencije na bankarskom tr-žištu, neminovna su nova preslagivanja i spajanja.Prisutna je sve veća potreba za značajnim smanjenjem troškova poslovanja i poveća-nja efikasnosti u svakom području poslova-nja.
JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE
Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto
Velika pažnja posvećena praćenju plasmana
Ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna
Stopa regulatornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto
BANKARSTVO66
>> U vrlo zahtjevnoj 2017. godini za ban-karski sektor u Hrvatskoj, Istarska kredit-na banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno te je poboljšala svoju poziciju na hrvatskom financijskom tržištu. Imovina Banke je u izvještajnom razdoblju uvećana za 155 milijuna kuna (+4,85 posto). Stalni rast naše Banke temelji se, kao i svake go-dine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sek-tora, čime je povećano učešće IKB-a u uku-pnom bankarskom sektoru sa 0,67 posto u 2012. godini na 0,84 posto potkraj protekle godine. Vrlo dobri ostvareni rezultati očituju se u dobrom prinosu na kapital ROE od 9,92 posto, a prinos na imovinu ROA iznosi 0,97 posto.Poslovanje bankarskog sektora u 2017. go-dini odvijalo se u uvjetima visoke likvidno-sti tržišta i nastavka snižavanja kamatnih stopa. Oporavak gospodarstva, posebno potaknut rekordnom turističkom sezonom i povećanjem izvoza, pozitivno se odrazio na naplatu potraživanja banaka od poduzeća. Na rezultate poslovanja veći utjecaj imala je kriza u koncernu Agrokor. Posebna problema-tika u bankarstvu odnosila se na kamatne stope koje nikad nisu bile niže, s naznakom da razdoblje niskih kamata može potrajati još godinu dana. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i najava Europske središnje banke (ESB) da će i u 2018. godini zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca.
POSEBNU PAŽNJU POSVETITI
PRAVNOJ SIGURNOSTI
Smatramo da posebnu pažnju treba posve-titi pravnoj sigurnosti, bržem i efikasnijem
funkcioniranju sudstva, koje jednako vrijedi i za gospodarstvo i za banke. Istovremeno se jedino razvojem gospodarstva može oče-kivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti. Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i sma-njenja neporeznih davanja država može po-moći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i finan-cijskog sektora. Posebno u okviru porezne reforme treba sagledati bruto trošak plaće kako bi se osigurali povoljniji uvjeti za inou-lagače, ali i dodatni poticaj osobnoj potrošnji.Sadašnje stanje i način plaćanja premije za osiguranje depozita treba regulirati na dru-gačiji način jer je premija danas skoro veća od troškova izvora sredstava banaka.
Osnovne promjene u poslovanju banaka na-kon ulaska u EU zasigurno se odnose na zna-čajan pad kamatnih stopa te primjenu nove, vrlo zahtjevne zakonske regulative koja tjera banke na još veću efikasnost. Niska kamat-na marža za banke tako je omogućila povolj-nije kreditno zaduživanje. Novosti su nastale u segmentu platnog prometa, čime su ban-karske usluge u dijelu platnog prometa ubr-zane i kvalitetnije. Povećao se iznos osigu-ranih depozita s dosadašnjih 400.000 kuna na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Ulazak Hrvatske u EU njenim građanima i po-slovnim subjektima osigurao je veću transpa-rentnost bankovnih i financijskih usluga, kao i usluga platnog prometa, a mogu se slobod-no otvarati računi u bankama u inozemstvu i zaduživati se kod banaka u članicama EU-a.Promjena u gospodarstvu kojom je omogu-ćeno veće bescarinsko tržište, što potiče izvoz, ali i uvoz, utjecala je i na povećanje obujma poslovanja banaka.
PROMJENE U FINANCIJSKOM
PONAŠANJU POTROŠAČA
Sustav otvorenog bankarstva, odnosno ula-zak drugih dobavitelja usluga koji se najav-ljuje, u velikom će dijelu promijeniti financij-sko ponašanje potrošača te transformirati bankarsku industriju u specijalizirane pruža-telje infrastrukture, proizvoda i usluga. Zna-čajno će se pojačati konkurencija radi ulaska tzv. FinTech kompanija, gdje se najavljuje nji-hovo uključivanje u područja najvećih vrijed-nosti, poput platnih transakcija i njihov pri-stup podacima korisnika bankarskih usluga. Samim time povećat će se konkurentnost među bankama, sigurnost usluga digitalnog bankarstva, zaštita klijenata, a bit će i olak-šano uvođenje novih usluga u bankarskom sektoru. Dio aktivnosti bit će potrebno re-gulirati na zakonskoj osnovi, poput direktive PSD2.Bankarsko poslovanje oduvijek je bilo stro-go regulirano u pogledu zaštite privatnosti podataka s obzirom na zakonski propisanu obvezu čuvanja bankarske tajne, a prije uvođenja GDPR-a banke su bile obvezne po-stupati i sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Budući da je IKB i ranije bio uskla-đen s cjelokupnom zakonskom regulativom,
MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG
Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora
Poboljšana pozicija na financijskom tržištu
Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodaja portfelja loših kredita dovest će do smanjenja kreditnih plasmana
BANKARSTVO 67
primjena GDPR-a neće imati veći utjecaj na poslovanje. U Banci je odrađen niz aktivnosti radi usklađivanja s novostima koje donosi GDPR, što je uzrokovalo dodatni angažman djelatnika Banke, pri čemu su naročito bit-na usklađenja u informatičkom smislu radi omogućavanja ostvarenja prava ispitanika koja su propisana GDPR-om te rad na po-većanju razine svijesti djelatnika Banke o sigurnosti i zaštiti podataka. U ovom se-gmentu posebna je problematika povezana s prestankom obavljanja aktivnosti HROK-a, što može utjecati na pogoršanje kreditnog portfelja potrošača i povećanja kamata za fizičke osobe, pa je zbog povećanog rizika potrebno što prije zakonskom regulativom to pitanje riješiti.Negativni utjecaj krize u koncernu Agrokor bitno je ublažen pozitivnim kretanjima osta-lih gospodarskih subjekata, a pogotovo onih koji su povezani s dobrom turističkom sezo-nom. Također, banke su na vrijeme započele s izdvajanjem rezervacija za plasmane ovom
trgovačkom društvu, i to kako u 2017. tako i u 2018. godini. Neovisno o značaju negativnog utjecaja Agrokora na banke, bankarski su-stav ostaje siguran i stabilan s naglaskom na nužnost restrukturiranja tako velike kompa-nije u što kraćem roku, čime će se pridonijeti i globalnom gospodarskom rastu.
TIHIM IZVOZOM DO ŠTO VEĆEG NETO
DEVIZNOG PRILJEVA
Financijski sektor treba maksimalno pomoći onim djelatnostima koje potiču izvoz i sma-njuju potrebu za uvozom, čime se osigurava pojačana gospodarska aktivnost te naročito bolja pokrivenost uvoza izvozom. S obzirom na naše područje djelovanja, smatramo da se poticanjem turizma indirektno mogu po-ticati i ostale gospodarske djelatnosti te da se na taj način tzv. tihim izvozom ostvari što veći neto devizni priljev koji je bitan za dugo-ročno održiv razvoj Hrvatske.U bankarskom sektoru Republike Hrvatske već su se dogodile značajnije promjene u
vezi sa spajanjem većih banaka, a dijelom i kupovina manjih banaka. Također bi u na-rednom razdoblju moglo doći do pretvaranja dijela banaka u Hrvatskoj u vlasništvu ino-zemnih banaka u podružnice, s obzirom na veličinu tržišta koje je sastavni dio Europske unije.Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaci-ju financijskog sektora, a prodajom portfelja loših kredita smanjit će se kreditni plasmani. S obzirom na negativne učinke gospodarstva u doba recesije od 2009. godine opreznije se
ide u veća kreditna zaduženja vodeći raču-na o tome da za dvije godine može ponovno doći do novog ciklusa recesije.
Jedino se razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti
BANKARSTVO68
>> Proteklu 2017. godinu možemo proma-trati jednom od izlaznih godina iz razdoblja krize s više aspekata pokazatelja realnog dijela gospodarstva s jedne strane, kao i kre-
tanja prateće financijske industrije s druge strane.Naime, makroekonomski, ukratko gledano, imamo situaciju rasta gospodarskih aktivno-sti, rasta izvoza, održavanja rasta BDP-a, po-tom pada nezaposlenosti i rasta osobne po-trošnje te sniženja javnog duga opće državeTe optimistične elemente makrosituacije ipak je narušio utjecaj krize u Agrokoru na bankarski sektor i gospodarstvo čije smo direktne posljedice već izračunali, no ostaje za razlučiti kolika je dubina indirektnog tran-sfernog vala dužničke krize ostatka sudioni-ka SME dijela privrede i tercijarnih financij-skih vjerovnika.Bankarsko tržište na kraju 2017. godine
bilježi 25 banaka, nakon više valova kon-solidacije tog tržišta. S obzirom na pregled rezultatskih i kapitalnih performansi infra-strukture ovog resora države dalo bi se pre-poznati obilježja mogućih nastavnih i sličnih konsolidacija i vlasničkih pretvorbi u bližoj budućnosti.Očite su tendencije nove konsolidacije ban-karskog sektora; spajanje/pripajanje/okrup-njavanje manjih banaka radi istaknutih statusnih različitosti po grupama banaka (velike – srednje – male banke // odnos jav-nog i privatnog vlasništva banaka).
PRIMJERENA FINANCIRANJA
Grupa malih banaka => niža imovina po zaposlenom, viši troškovi poslovanja (C/I ratio), cjenovna nekonkurentnost, niska ili nulta profitabilnost i efikasnost, visoke sto-pe NPL, niža adekvatnost kapitala. Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. godine s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada ka-tegoriji malih banaka.U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu, učestalim sudjelo-vanjem u neutralnim poslovima banke, izvan zone kreditnog rizika, stvarajući nekamatne
prihode na širenju palete transakcijskih pro-izvoda, platnog prometa, kartičarstva i apso-lutno zadnje razdoblje IT solucija razvojnih rješenja kojima je privlačio klijente.Ubacivanjem novih sudionika u ta područja, naročito platnog prometa, banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda.Prepoznavanje transformacije gospodar-stva i poslovanja naših klijenata u pozitivne razine stabilnosti samo nam potvrđuju pret-hodne nužnosti uobičajenog praćenja ban-
karskog poslovanja, kroz primjerena financi-ranja, a naročito će veseliti nove investicije u proširenja kapaciteta.
DANIJEL LUKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE
U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu
Nove konsolidacije bankarskog sektora
Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka
Banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda
BANKARSTVO 69
>> Slatinska banka je 2017. godinu zavr-šila pozitivnim rezultatom u iznosu od 1,2 milijuna kuna bruto, povećana je i neto kamatna marža, što predstavlja uspješan zaokret nakon dvije godine negativnog re-zultata. Važno je istaknuti, da je pozitivan re-zultat iskazan usprkos činjenici da je rezul-tat poslovanja bio znatno opterećen velikim ispravcima vrijednosti po plasmanima koji su u znatnoj mjeri vezani za grupu dužnika iz grupacije na koju se primjenjuje Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Repu-bliku Hrvatsku.
PODIZANJE RAZINE UPRAVLJANJA
RIZICIMA
Pomaci se vide u svim segmentima poslo-vanja, a najveći pomak u 2017. godini, u se-gmentu poslovanja sa stanovništvom, Ban-ka je napravila uvodeći kunske kredite za većinu svojih kreditnih linija s fiksnom ka-matnom stopom, čime se klijentima jamči si-gurnost u uvjetima prijetećeg rasta referen-tnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu.Banka je uspješno zadržala povjerenje svo-jih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima
stanovništva te rastom broja klijenata što je vrlo značajno za banku koja, može se reći, djeluje lokalno.Banka, dakle, ide u korak sa stanjem u fi-nancijskoj industriji koja bilježi oporavak. S
ciljem jačanja pretpostavki za daljnje pro-fitabilno i stabilno poslovanje, već krajem 2017. godine aktivnosti Banke usmjerene su na podizanje razine upravljanja rizicima kojima je ona izložena u svom poslovanju, a prvenstveno kreditnom riziku, te je osnovan i Sektor naplate i unaprijeđeni su postupci procjene rizika.Naši klijenti su, uglavnom, lokalno stanov-ništvo i mali i srednji poduzetnici, s time da dominira fokus na segment stanovništva. Kako je taj dio poslovanja najosjetljiviji, posebice iz aspekta zakonskih regulativa temeljenih na zaštiti potrošača, prilagodba sustava jedan je od većih izazova za nas, kao i za ostale male organizacije poput naše.Stoga nam je primarno usklađivanje organi-zacijske strukture, unapređenje program-skih rješenja i operativno usklađenje pro-cesa kako bismo mogli osigurati prilagodbu i primjenu zakonske regulative i smjernica u cilju funkcioniranja sustava jer danas biti uspješan u bankarskom sektoru ne ovisi samo o vanjskim činiteljima poslovanja nego i našim internim kvalitetama.
IMPERATIV - NASTAVAK POZITIVNIH
TRENDOVA
Uz to, svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološ-ku transformaciju, od e-bankarstva do mo-bilnog bankarstva online, zahtjevi za uvo-đenje novih tehnologija su sve brži, FinTech je sve prisutniji i sve je veći izazov za banke pratiti te trendove i prilagoditi svoje poslova-nje, posebice za nas male.Stoga je unapređenje programskih rješenja i direktnog bankarstva, praćenje IT trendova, osnaživanje kadrova, uz snažniji rast poslo-vanja sa stanovništvom, malim i srednjim
poduzetnicima, kao i razvoj distribucijskih kanala zadaća nove uprave, a imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslova-nja.Cilj nam je, uz ostvarenje pozitivnog rezul-tata, Banku približiti klijentima, stvoriti proi-zvode i usluge koji će odgovoriti na njihove specifične potrebe, nastaviti rad na izgrad-nji povjerenja i dobroj poslovnoj suradnji s poslovnim partnerima i klijentima Banke, pokazati im da nam je svaki klijent jednako važan, a osnovna poruka koju želimo poslati svojim klijentima je: “Razlika je u pristupu”.
ANDREJ KOPILAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE SLATINSKE BANKE
Imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja
Uspješan zaokret
Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata
Svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju
BANKARSTVO70
>> Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom naju-spješnija je godina poslovanja Partner ban-ke. Banka je nastavila značajnije rasti i do-segla razinu aktive od 1,8 milijardi kuna uz značajnu operativnu dobit i relativno visoku dobit nakon rezervacija. Posebno nas veseli rast kredita veći od 100 milijuna kuna ili 12 posto u godini kada bankovni sustav u cjelini ima pad ukupnih kredita od 3,6 posto, što je znak da smo unatoč negativnim kretanjima na tržištu itekako konkurentni, klijenti su nas prepoznali te smo pronašli dobar poslov-ni model.Ovo izazovno vrijeme za banke i bankovni sustav u cjelini, osim razdoblja niskih ka-matnih stopa, obilježava nastavak rasta de-pozita koji su dosegli ukupnu razinu od 305 milijardi kuna, te nastavak pada kredita na 232 milijarde kuna. U proteklih šest godina depoziti su narasli za oko 33 milijarde kuna, dok su krediti pali za oko 40 milijardi kuna, te se stvorio jaz od 73 milijarde viška depozita nad kreditima. Godinama prije toga krediti i depoziti bili su otprilike ujednačeni i to naj-više govori o izazovima u kojima se danas bankovna industrija nalazi.
Pad kredita banaka jednim je dijelom poslje-dica refinanciranja, kao i novih financiranja dijela velikih tvrtki u stranim bankama u EU,
dok dio novih investicija sada ima manju potrebu za bankovnim kreditima s obzirom na to da se djelomično sufinanciraju sred-stvima EU-a. Također, ulazak u EU utjecao je i na pad kamatnih stopa na državni dug, kao i indirektno na opći pad kamatnih stopa.Usklađivanje s uredbama i smjernicama EU-a dovoljno je izazovno u operativnom smislu i iziskuje puno vremena i potrošene energije, kao i dodatna restriktivna domaća regulativa koja samo buja. Dolazimo do izni-mno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se na-žalost negativno reflektira na cijelo gospo-darstvo. Danima se, nažalost, bavimo sami sobom kako bismo se usklađivali s nekim novim propisima što nam smanjuje vrijeme da se bavimo stvarnim poslom, razvojem i klijentima.
OČEKUJEM NASTAVAK SPAJANJA I
PRESLAGIVANJA
PSD2 je pred vratima i značajno će utjecati na poslovanje kartičnih kuća, ali i na one banke koje će nastaviti raditi po starom. Kao i uvijek: za neke će to biti prijetnja, a za neke prilika. Banke koje u tome budu vidjele priliku i ulagale u FinTech rješenja ili u partnerstva s Third Party Provider-ima (TPP) vjerujem da će proći dobro.Uredba o GDPR-u još je jedna uredba koja je u suštini dobra jer joj je temeljni cilj zaštita osobnih podataka od zloporaba, ali je otišla u totalni ekstrem zaštite ljudi od njih samih. Donijela nam je mnoštvo novih obrazaca, informacija i obavijesti koje klijente iritiraju i uzimaju nam svima puno vremena i energije. Ali, što je, tu je. Prilagodili smo se i tome.Pad Agrokora bio je veliki šok za cijeli sustav,
ali su banke zbog visine svog kapitala uspješ-no pokrile gubitke te on nije utjecao na samu stabilnost bankovnog sustava.Banke su motor razvoja gospodarskog su-
stava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ula-žu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će pro-mijeniti uobičajene poslovne modele, možda ulaziti i u suvlasništvo tvrtki koje imaju do-bre projekte, a nedovoljno kapitala, naravno i uz jaču operativnu kontrolu tvrtke. Oni koji se ne budu mogli prilagoditi svemu ovome i ne budu sposobni uspostaviti održivo poslova-nje, osuđeni su, nažalost, prepustiti se drugi-ma koji to znaju, tako da očekujem nastavak spajanja i preslagivanja unutar bankovnog sustava i u narednim godinama.
PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE
Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele
Izazovno vrijeme za banke
Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke
Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo
JandrićNadzorni odbor:- predsjednik: Hans-Hermann Anton Lotter- članovi: Csongor Bulcsu Nemeth, Nicholas John
Tesseyman, Boris Šavorić, Tomislav Perović,
Osoba za kontakt: Irina Dukić, direktorica ureda UpraveRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.
BANKA KOVANICAAdresa: Petra Preradovića 29Telefon: +385 (0)42 403 403Faks: +385 (0)42 403 461web: www.kovanica.hre-pošta: [email protected] telefon: 060 403 403BIC (SWIFT): SKOV HR 22IBAN: HR0941330061011111116Datum osnivanja: 26.11.1997.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Nicola Ceccaroli- članovi: Ivan MužićNadzorni odbor:- predsjednik: Francesco Carobbi- članovi: Ivan Majdak, Mladen Vedriš, Filippo
Francini, Stefano Marsigli Rossi LombardiRevizor za 2017: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb
BKS BANK AGAdresa: Mljekarski trg 3, 51000 RijekaTelefon: +385 (0)51 353 555Faks: +385 (0)51 353 566web: www.bks.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 257 257BIC (SWIFT): BFKKHR22IBAN: HR 57 2488 0011 0111 1111 6Datum osnivanja: 1.10.2016.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Mag. Dr. Herta Stockbauer- članovi: Mag. Dieter Vinzenz Krassnitzer, Mag.
Wolfgang MandlNadzorni odbor:- predsjednik: Gerhard Burtscher- članovi: Dipl. Ing. Christina Fromme-Knoch, Mag.
Gregor Hofstätter-Pobst, Dr. Reinhard Iro, Ddipl.-Ing. Dr. Mont. Josef Korak, Dkfm. Dr. Heimo Penker, Karl Samstag, Univ.-Prof. Mag. Dr. Sabine Urnik, Mag. Klaus Wallner
Osoba za kontakt: Helena SeifertRevizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. Zagreb
CROATIA BANKAAdresa: Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 110
ZagrebTelefon: +385 (0)1 2391 121Faks: +385 (0)1 2338 141web: www.croatiabanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 57 57BIC (SWIFT): CROAHR2XIBAN: HR0324850031000009027Datum osnivanja: 22.12.1989.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Danijel Luković- članovi: Tadija VrdoljakNadzorni odbor:- predsjednik: Maruška Vizek- članovi: Josip Lozančić, Zdenka Pogarčić, Ana
Michieli PavunaOsoba za kontakt: Nedjeljka Burić MandićRevizor za 2017: Deloitte d.o.o.
ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKAdresa: Jadranski trg 3A, 51000 RijekaTelefon: +385 (0)72 37 5000Faks: +385 (0)72 37 6000web: www.erstebank.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): ESBCHR22IBAN: HR9524020061031262160Datum osnivanja: 20.11.1954.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Christoph Schoefboeck- članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana
Jagar, Zdenko MatakNadzorni odbor:- predsjednik: Willibald Cernko- članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes
Frotzbacher, Franz Kerber, Renate Veronika Ferlitz, Judit Agnes Havasi
Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371
dioničko društvoBanka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Miro Dodić- članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela VukadinovićNadzorni odbor:- predsjednik: Milan Travan- članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Anton
Belušić, Miljenko OpačićOsoba za kontakt: Mirjana TarticchioRevizor za 2017: Deloitte d.o.o. Zagreb
TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA
72 BANKARSTVO
J&T BANKAAdresa: Aleja kralja Zvonimira 1Telefon: +385 (0)42 659 400Faks: +385 (0)42 659 401web: www.jtbanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 8222BIC (SWIFT): VBVZHR22IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1Datum osnivanja: 29.4.1995.Banka ima veliko ovlaštenjeUprava:- predsjednik: Ivica Božan- članovi: Petar Rajković, Hrvoje DrakslerNadzorni odbor:- predsjednik: Igor Kovač- članovi: Željko Filipović, Július Strapek, Jan KotekOsoba za kontakt: Janja VukšićRevizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. za reviziju
029web: www.slatinska-banka.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): SBSL HR 2XIBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8Datum osnivanja: 9.10.1992.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Andrej Kopilaš- članovi: Marin Prskalo, Elvis MališNadzorni odbor:- predsjednik: Ružica Vađić- članovi: Denis Smolar (zamjenik), Hrvoje
Markovinović, Blaženka Eror Matić i Krunoslav Lisjak (članovi)
Osoba za kontakt: Danijela MaravićRevizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. Zagreb
SPLITSKA BANKAAdresa: Domovinskog rata 61, 21000 SplitTelefon: +385 (0)21 304 304Faks: +385 (0)21 304 034web: www.splitskabanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 210 021, +385 (0)21 304 304BIC (SWIFT): SOGEHR22IBAN: HR24 2330 0031 0000 0001 3Datum osnivanja: 9.4.1966.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Slaven Celić- članovi: Zvonimir Akrap, Balázs Balogh, Balázs
Olchváry, Bruno BiukNadzorni odbor:- predsjednik: Dr. Antal Pongrácz- članovi: Balázs Békeffy, Szabolcs Annus, Branko
Mikša, Balázs Letáy, Zsolt Barna, Zoltán Major
Revizor za 2017: Deloitte d.o.o.
VENETO BANKAAdresa: DRAŠKOVIĆEVA 58, 10000 ZAGREBTelefon: +385 (0)1 4802 666Faks: +385 (0)1 4802 571web: www.venetobanka.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 8881BIC (SWIFT): CCBZHR2XIBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6Datum osnivanja: 8.7.1992.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Dajana Kobeščak- članovi: Kitica MiočNadzorni odbor:- predsjednik: Paolo Sarcinelli- zamjenik predsj.: Matija Birov- članovi: Ivo Šulenta
- U tijeku je proces pripajanja Veneto banke Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
ZAGREBAČKA BANKAAdresa: Trg bana Josipa Jelačića 10Telefon: +385 (0)1 6104 146Faks: +385 (0)1 6110 533web: www.zaba.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 00 24BIC (SWIFT): ZABAHR2XIBAN: HR8823600001000000013Datum osnivanja: 1913Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Miljenko Živaljić- članovi: Marko Remenar, Dijana Hrastović,
Lorenzo Ramajola, Stefano Gison, Albert Angersbach
Marcucci, Wolfgang Schilk, Savoula Demetriou, Christoph Metze
Revizor za 2017: Deloitte d.o.o.
RAIFFEISENBANK AUSTRIAAdresa: Magazinska cesta 69Telefon: +385 (0)1 4566 466Faks: +385 (0)1 4811 624web: www.rba.hre-pošta: [email protected] Info telefon: 072 62 62 62 ili Info telefon:BIC (SWIFT): RZBHHR2XIBAN: HR0624840081000000013Datum osnivanja: 13.12.1994.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Michael Mueller- članovi: Marko Jurjević, Zoran Košćak, Ivan Žižić,
Daniel Mitteregger, Liana KeserićNadzorni odbor:- predsjednik: Andreas Gschwenter- članovi: Peter Jacenko, Markus Kirchmair, Kemal
Kozarić, Harald Kreuzmair, Lovorka Penavić, Sabine Zucker
530Faks: +385 (0)1 3361 523web: www.sabank.hre-pošta: [email protected] (SWIFT): SMBRH22IBAN: HR362403009-1011111116Datum osnivanja: 27.3.1873.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Marijan Kantolić- članovi: Verica LjubičićNadzorni odbor:- predsjednik: Dragutin Plahutar- članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman
Malarić, Mirjana Plahutar do 28. lipnja 2017.
Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o.
SBERBANKAdresa: Varšavska 9, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4801 300Faks: +385 (0)1 4801 365web: www.sberbank.hre-pošta: [email protected] telefon: 0800 0600BIC (SWIFT): VBCRHR22IBAN: HR1225030071011111116Datum osnivanja: 21.2.1997.Banka ima veliko ovlaštenje.Uprava:- predsjednik: Csaba Soos- članovi: Igor Repin, Holger Peter Stupar,Nadzorni odbor:- predsjednik: Stefan Karl Zapotocky- članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Dmitry
Kuzin, Dragutin Bohuš,Revizor za 2017: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić
BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI
Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije
Datum oduzimanja
odobrenja za rad
Hibis štedionica d.d., Zagreb 7.3.2001.
Podružnice stranih kreditnih institucija
Datum upisa u sudski registar
BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska
26. 9. 2016.
PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA
Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi re-gistar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Repu-blici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hr-vatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za pred-stavništva kreditnih institucija iz Europske uni-je ne postoji obveza registriranja.
Stečaj Datum otvaranja stečaja
Tesla štedna banka d.d., Zagreb 30.3.2018.
Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split 1.7.2016.
Nava banka d.d., Zagreb 1.12.2014.
Centar banka d.d., Zagreb 30.9.2013.
Credo banka d.d., Split 16.1.2012.
Alpe Jadran banka d.d., Split 15.5.2002.
Trgovačko-turistička banka d.d., Split 8.9.2000.
Glumina banka, Zagreb 30.4.1999.
Likvidacija Datum pokretanja likvidacije
Primorska banka d.d., Rijeka 21.6.2018.
Štedbanka d.d., Zagreb 27.12.2017.
Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb 22.12.2010.
Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci)
3.1.2005.
Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb
31.5.2000.
BANKARSTVO74
tambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adapta-
ciju stana ili kuće, ili naprosto kao – štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo do-jam da je gurnuta ustranu. Opravdano ili ne, to je već drugi par rukava.Bilo kako bilo, u tri stambene štedionice od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj (Raiffeisen stambena štedionica i HPB-Stam-bena štedionica nam nisu dostavile podat-ke), prošle su godine građani sklopili ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijar-di kuna. Najviše ugovora tijekom protekle godi-ne, prema nama raspoloživim podacima, sklo-pljeno je u PBZ stambenoj štedionici - 22.381 ugovor ukupno vrijedan 758,8 milijuna kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u tri su štedionice, od njihova osnutka do kraja 2017., sklopljena ukupno 1.463.904 ugovora vrijedna nešto više od 61,580 milijardi kuna.U 2017. godini tri su stambene štedionice odobrile ukupno 1619 kredita teških 691,006 milijuna kuna. Najviše je kredita lani odobre-no u PBZ stambenoj štedionici. Riječ je o 600 kredita ukupne vrijednosti 212,958 milijuna kuna. Ukupno su do sada stambene štedioni-ce odobrile 26.871 kredit u vrijednosti većoj od 6,029 milijardi kuna.Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca 2017. godine, u svih pet šte-dionica koliko ih posluje u Hrvatskoj, iznosili nešto više od 6,783 milijarde kuna, dok su do-
U tri stambene štedionica, od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, prošle su godine sklopljena ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna
Malo-pomalo do stana
značena poticajna sredstva iznosila 29,931 milijun kuna.
OSIGURANJETreću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije od 3,36 posto što govori o tome da se to tržište polako oporavlja
2017.
Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinuPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine
RangOsiguravatelj
Sveukupno Ukupno neživotna Životnaudjeli pojedinih
* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)1) Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)2) 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.3) 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.4) S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje)
OSIGURANJE78
OSIGURANJA
ijekom 2017. godine na hrvatskom tržištu osiguranja poslovalo je ukupno 21 druš-tvo za osiguranje, da bi kraj godine doče-
kalo njih 20 jer je lani društvo Croatia zdravstveno osiguranje pripojeno društvu Croatia osiguranje. Na tržištu su bile aktivne i dvije podružnice: Adriatic Slovenica - Podružnica Zagreb i Sava osiguranje - Podružnica Hrvatska.Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja
bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije. Značajniji porast premije u 2017. godini od 3,36 posto govori o tome kako se hrvatsko tržište osiguranja polako oporavlja od krize koja je za-počela 2008. kao i od liberalizacije tržišta obve-znog osiguranja od automobilskog osiguranja od 2014. I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osi-guranja i to za 4,67 posto, dok je premija životnih osiguranja, nakon pada u 2016. godini, prošlu godinu završila s blagim rastom od 0,75 posto.Od ukupnog broja društava za osiguranje, njih pet je obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja,
Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 posto
Očekivani rast bruto premije
Ilijana Grgić
Privredni vjesnik
Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta
T
OSIGURANJE 79
sedam društava isključivo poslove neživot-nih osiguranja, dok je preostalih osam društa-va za osiguranje obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja.Društvo za osiguranje s najvećim tržišnim udjelom u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji potkraj protekle godine bilo je Croatia osigura-nje s udjelom od 28,9 posto, na drugom mje-stu je Allianz Zagreb sa 12,7 posto, a slijede ih Euroherc osiguranje sa 10,1 posto, Wiener osi-guranje Vienna Insurance Group i Jadransko osiguranje sa po 6,6 posto, te Uniqa osigura-nje sa 6,2 posto tržišnog udjela. Šest društa-va za osiguranje imalo je pojedinačni tržišni udjel u ukupnoj premiji manji od jedan posto. U 20 društava za osiguranje potkraj 2017. go-dine bilo je zaposleno 6409 djelatnika, dok ih je godinu ranije bilo 8609 što je smanjenje od velikih 25,5 posto.
HRVATSKO TRŽIŠTE U SVJETSKIM
RAZMJERIMA
Struktura svjetske premije osiguranja poka-zuje kako je najveće svjetsko tržište osigu-ranja postalo ono azijsko s udjelom od 31,5 posto u ukupnoj svjetskoj premiji, Europa zauzima 31,06 posto, Sjeverna Amerika 31 posto, dok 6,38 posto otpada na Južnu Ameri-ku, Oceaniju i Afriku. Udjel hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji u 2017. iznosio je 0,03 posto i po visini premije osi-guranja Republika Hrvatska je 66. zemlja na svijetu. S druge strane, hrvatsko tržište osi-guranja ima udjel od 0,10 posto u europskom. Važno je istaknuti da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja
postalo dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije koje je u području osi-guranja drugo najveće svjetsko tržište.
Važno je također istaknuti kako je hrvatski financijski sustav bankocentričan što znači da ga karakterizira dominantna pozicija
Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promjene
1 Croatia osiguranje 2.268.662 2.463.322 8,58
2 Allianz Zagreb 1.116.062 1.146.092 2,69
3 EUROHERC osiguranje* 842.516 915.180 8,62
4 Jadransko osiguranje* 547.847 593.036 8,25
5 Wiener Osiguranje VIG 591.170 592.770 0,27
6 Generali osiguranje 500.163 567.750 13,51
7 UNIQA osiguranje 574.416 560.041 -2,50
8 GRAWE Hrvatska 383.647 412.939 7,64
9 Triglav osiguranje 368.659 400.859 8,73
10 Agram Life osiguranje* 306.093 329.854 7,76
11 Merkur osiguranje 270.815 280.136 3,44
12 HOK osiguranje 186.888 200.904 7,50
13 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17
* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
- Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)- 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.- 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.- S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance
Group d.d. (Wiener osiguranje)
Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama(podaci Hrvatskog ureda za osiguranje)
* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
- Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.)
Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promjene
1 Croatia osiguranje 273.149 283.532 3,80
2 Allianz Zagreb 90.383 95.876 6,08
3 UNIQA osiguranje 56.889 58.264 2,42
4 Triglav osiguranje 49.641 57.851 16,54
5 Generali osiguranje 38.782 46.431 19,72
6 HOK osiguranje 39.118 45.001 15,04
7 Wiener Osiguranje VIG 36.084 39.063 8,26
8 GRAWE Hrvatska 13.099 13.159 0,45
9 Izvor osiguranje 6.239 6.782 8,70
Ukupno: 603.384 645.959 7,06
banaka. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke i Hanfe, banke drže 67,3 posto udjela u ukupnoj aktivi svih financijskih insti-tucija. Društva za osiguranje zauzimaju udjel od 7,03 posto i, uz obvezne mirovinske fondo-ve koji imaju udjel od 15,8 posto, najznačajniji su institucionalni investitori u financijskom sustavu države. Nije zgorega ponoviti kako su društva za osiguranje dio financijskog sustava i važne financijske institucije te
institucionalni investitori. U dijelu životnog osiguranja ona su ugovorne štedne finan-cijske institucije koje pružaju stanovništvu i
poduzećima dugoročnu namjensku štednju. Aktiva hrvatskih osiguravatelja u 2007. godi-ni iznosila je 22,4 milijarde kuna ili 5,1 posto ukupne imovine financijskih institucija, dok je na kraju 2017. godine iznosila 40,8 milijardi kuna ili 7,03 posto ukupne imovine financij-skih institucija. U strukturi štednje sektora stanovništva, društva za osiguranje i imovi-na u mirovinskim fondovima imaju udjel od 25,66 posto. To bi značilo da je od 100 kuna
I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja
- 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d.- 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d.- S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna
Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje)
OSIGURANJE 81
Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promje-
ne
1 Croatia osiguranje 533.428 533.541 0,02
2 Allianz Zagreb 539.706 531.278 -1,56
3 Wiener Osiguranje VIG 291.940 283.247 -2,98
4 GRAWE Hrvatska 253.524 278.301 9,77
5 Agram Life osiguranje* 249.650 267.791 7,27
6 Generali osiguranje 224.309 265.564 18,39
7 Merkur osiguranje 245.623 254.222 3,50
8 UNIQA osiguranje 232.302 199.770 -14,00
9 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17
10 Triglav osiguranje 59.436 57.346 -3,52
11 OTP osiguranje 42.654 44.868 5,19
12Wüstenrot životno osiguranje*
46.827 39.612 -15,41
13 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349 -17,98
Ukupno: 2.897.296 2.940.214 1,48
Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promje-
ne
1 Croatia osiguranje 514.773 534.615 3,85
2 Allianz Zagreb 194.453 199.102 2,39
3 Triglav osiguranje 88.063 92.654 5,21
4 Wiener Osiguranje VIG 63.633 69.111 8,61
5 UNIQA osiguranje 56.316 60.313 7,10
6 Generali osiguranje 48.132 57.738 19,96
7 GRAWE Hrvatska 40.089 41.093 2,50
8 HOK osiguranje 17.517 21.826 24,60
9 Merkur osiguranje 17.167 16.063 -6,43
10 Izvor osiguranje 6.552 6.703 2,30
Ukupno: 1.046.695 1.099.218 5,02
Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promje-
ne
1 Croatia osiguranje 114.879 118.091 2,80
2 Allianz Zagreb 51.699 52.425 1,40
3 Generali osiguranje 31.672 29.905 -5,58
4 UNIQA osiguranje 44.946 21.865 -51,35
5 GRAWE Hrvatska 20.082 19.261 -4,09
6 Wiener Osiguranje VIG 14.275 14.227 -0,34
7 Triglav osiguranje 13.232 13.154 -0,59
8 HOK osiguranje 9.742 9.411 -3,40
9 Merkur osiguranje 4.520 4.426 -2,08
10 Izvor osiguranje 2.344 2.166 -7,59
Ukupno: 307.391 284.931 -7,31
Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji
Osiguravatelj 2016.000 kn
2017.000 kn
%promje-
ne
1 Croatia osiguranje 5.932 143.966 2326,94
2 UNIQA osiguranje 37.444 52.516 40,25
3 Allianz Zagreb 3.314 12.491 276,92
4 Wiener Osiguranje VIG 1.088 12.036 1006,25
5 Generali osiguranje 1.760 9.126 418,52
6 Merkur osiguranje 3.505 5.425 54,78
7 GRAWE Hrvatska 3.486 3.708 6,37
8 Triglav osiguranje 223 2.992 1241,70
9 HOK osiguranje 642 1.181 83,96
Ukupno: 57.394 243.441 324,16
financijske imovine prosječnog stanovnika Hrvatske 26 kuna uloženo u osiguranje i mi-rovinske fondove.
BRUTO PREMIJA
Zaračunata bruto premija društava za osi-guranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih
osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 po-sto. U razdoblju od 2009. do 2014. godine ukupno tržište osiguranja, zbog financijske i
ekonomske krize te liberalizacije tržišta auto-mobilske odgovornosti u 2014. godini, ostva-rilo je negativne stope rasta ili stagnaciju. U razdoblju do financijske krize, stope rasta trži-šta osiguranja bile su i dvoznamenkaste. Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije trži-šta. Treću poziciju i dalje drži kasko osiguranje cestovnih vozila sa 9,8 posto, zatim slijede osiguranje od požara i elementarnih šteta
U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto
OSIGURANJE82
sa 6,8 posto i ostala osiguranja imovine sa 6,5 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udjel niži od šest posto, a tu se ističu zdravstveno osigu-ranje sa 5,4 posto te osiguranje od nezgode s pet posto udjela u ukupnom premijskom priho-du. Životno osiguranje specifičan je osigurava-teljski proizvod koji posjeduje komponentu osi-guranja, ali i štednu i ulagačku komponentu.U strukturi premije životnih osiguranja naj-zastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto. Investicijska životna osiguranja ponovno dobivaju na važnosti i čine 18,8 posto premije životnog osiguranja. Dopunska osiguranja vezana uz životno osi-guranje imaju udio od 4,6 posto, rentno osi-guranje od jedan posto, a osiguranja za slu-čaj vjenčanja ili rođenja imaju udjel manji od
jedan posto. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna osiguranja s udje-lom od 36,3 posto, zatim osiguranje od odgo-vornosti za upotrebu motornih vozila sa 21,7 posto, osiguranje cestovnih vozila 11,7 posto, ostala osiguranja imovine 7,8 posto, osigura-nje od požara i elementarnih šteta 4,1 posto, dok ostala osiguranja imaju manje udjele.
KANALI DISTRIBUCIJE
Prodaja proizvoda i usluga društava za osi-guranje obavljala su se s vlastitim zaposle-nicima (bez provizije), zatim preko internih zastupnika, agencija, brokera, bankoosigu-ranja... Najzastupljeniji kanal distribucije ne-životnog osiguranja bili su interni zastupnici sa 40,5 posto udjela u zaračunatoj premiji,
agencije sa 20,6 posto, zatim zaposlenici dru-štava sa 18,9 posto te brokeri sa 11 posto, dok su ostali prodajni kanali imali udjel manji od
10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najve-ćem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja 39,1 posto, internih zastupnika 25,8 posto i agencija 22,1 posto. Zaposlenici društava ge-nerirali su 11,4 posto zaračunate premije ži-votnih osiguranja u promatranom razdoblju.
Udjeli pojedinih vrsta osiguranja
u ukupnom tržištu (u %)
Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2017.
Autoodgovornost
13,4%
Nezgoda
3,2% Zdravstveno
2,7%Autokasko
7,3%
Imovina
12,4%
Životna
33,0%
Ostalo
28,0%
2016. 2017. % promjene
Nezgoda 473.470 284.931 -39,82
Zdravstveno 117.360 243.441 107,43
Autokasko 797.642 645.959 -19,02
Imovina 1.189.916 1.099.218 -7,62
Autoodgovornost 2.008.880 1.193.363 -40,60
Ostalo 908.001 2.494.083 174,68
Ukupno neživotna 5.495.269 5.960.994 8,48
Životna 2.897.296 2.940.214 1,48
SVEUKUPNO 8.392.566 8.901.208 6,06
2016. 2017.
Nezgoda 5,64 3,20
Zdravstveno 1,40 2,73
Autokasko 9,50 7,26
Imovina 14,18 12,35
Autoodgovornost 23,94 13,41
Ostalo 10,82 28,02
Ukupno neživotna 65,48 66,97
Životna 34,52 33,03
SVEUKUPNO 100,00 100,00
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima(brojke označavaju poziciju na ljestvici)
* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
* osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
OSIGURANJE84
HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA
ahvaljujući oporavku hrvatskog gospo-darstva i pozitivnim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2015. go-
dine i hrvatsko tržište osiguranja bilježi pozitivne trendove. Ukupna zaračunata bruto premija u 2017. godini porasla je za 3,4 posto i iznosila je 9,1 milijar-du kuna, od toga premija životnih osiguranja iznosi oko tri milijarde kuna, a premija neživotnih osigura-nja 6,1 milijardu kuna.Doprinos rastu ukupne premije dala su neživotna osiguranja posebno u segmentu osiguranja od au-tomobilske odgovornosti za upotrebu motornih vo-zila i kasko osiguranja. Porast bilježe i zdravstvena i imovinska osiguranja, a kod životnih osiguranja najviši rast imaju klasična životna osiguranja.Pozitivni trendovi rasta posljedica su veće osvije-
štenosti građana i poslovnih subjekata o važnosti osiguranja, posebice u dijelu imovinskih osiguranja nakon poplava i požara..., a kod životnih osiguranja to je preuzimanje odgovornosti za vlastitu starost. Najviši rast u skupini neživotnih osiguranja bilje-ži osiguranje od automobilske odgovornosti čije posljedice nalazimo u pozitivnom efektu PDV-a na automobilsku industriju, čije kretanje se pozitivno odrazilo i na leasing društva. U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano više od 20.000 novih osobnih automobila, što je 21,7 posto više nego lani u istome razdoblju.
JEDINSTVENA PRAVILA POSLOVANJA ZA SVE
DISTRIBUTERE
Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osigura-nja kako zbog novih polica i rasta tržišta osiguranja, tako i zbog završenog procesa liberalizacije se-gmenta osiguranja od automobilske odgovornosti
Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi
Pozitivni trendovi tržišta osiguranja
Udruženja Hrvatske gospodarske komore
ZOčekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja
OSIGURANJE 85
Robert Vučkovićpredsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, član Uprave Croatia osiguranja
Velika spremnost i fleksibilnost tržišta
Hrvatsko tržište osiguranja pokazalo je veliku spremnost i fleksibilnost ispunjavajući stroge regulatorne zahtjeve u proteklom razdoblju i očekuje-
mo da će tako biti i s implemen-tacijom Direktive o distribuciji osiguranja, primjeni IFRS-a 17, Uredbe o zaštiti osobnih poda-taka, MIFID II, PRIPs i drugima za koje se tržište osiguranja intenzivno priprema u surad-nji s resornim ministarstvom i regulatorom, ističe Robert
Vučković, predsjednik Udru-
ženja osiguravatelja HGK. Uz regulatorne zahtjeve važna je suradnja društava na poveća-nju osiguravateljske kulture te će aktivnosti Udruženja biti usmjerene na financijsku pi-smenost poslovnih subjekata i građana, promociju djelat-nosti osiguranja te suradnju s drugim udruženjima u HGK-u na lokalnoj i regionalnoj razini, kazao je Vučković.
Petar Rebernišakpredsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK, direktor Semel pro Semper
Direktiva donosi nova pravilaImplementacija Direktive o dis-tribuciji osiguranja prilika je za daljnji razvoj djelatnosti zastu-panja u osiguranju, istaknuo je
predsjednik Udruženja društa-
va za zastupanje u osiguranju
HGK Petar Rebernišak te dodao da Direktiva donosi nova pravila u svakodnevnom poslovanju i potrebu za kontinuiranom edu-kacijom svih distributera osigu-ranja, gdje je posebno istaknuo ulogu HGK u provedbi edukacija i povećanim aktivnostima na regionalnoj razini.
Miho Klaićpredsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK, direktor Fortius Inter Partes
Očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju
Klijenti od brokera u osiguranju očekuju optimalna osigurava-teljska rješenja i vidljivu dodanu vrijednost. Izmjenama Zakona dodatno će biti vidljiva profesi-onalnost brokera kroz persona-lizirane preporuke klijentima, pomoć u rješavanju odštetnih zahtjeva, kao i kreiranje i razvoj novih proizvoda prilagođenih potrebama klijenata. Slijedeći svjetske i europske trendove osiguranja, očekujemo porast udjela kanala brokera u osigu-ranju, ističe Miho Klaić, pred-
sjednik Udruženja posrednika
u osiguranju.
i novih proizvoda koji su ovaj vid osiguranja podigli na kvalitetniju razinu. Od 1. listopada 2018. godine stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o osigu-ranju koje donose jedinstvena pravila poslovanja za sve distributere osiguranja što će zasigurno profe-sionalizirati sustav prodajnih kanala s naglaskom na veću orijentiranost na klijenta, zaštitu potrošača i kontinuiranu edukaciju.Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijska pismenost koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Posebno ističemo suradnju svih udruženja financijskih institucija preko Stručnog vijeća financijskih institucija HGK kao i suradnju s gospodarstvenicima na projektima koji su usmjere-ni razvoju gospodarstva kao cjeline – konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, okrugli stolo-vi, savjetovanja, edukacije, financijska pismenost i druge aktivnosti.
OSIGURANJE86
ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA PO VRSTAMA OSIGURANJA
Vrsta rizika
ZARAČUNATA
Zaračunata bruto premija u knI.-XII./2016
Udio u %2016
Zaračunata bruto premija u knI.-XII./2017
01 OSIGURANJE OD NEZGODE 475.196.860 5,42 455.823.182
>> U Uniqua osiguranju i 2017. godine poslo-vali smo uspješno i u skladu s očekivanjima uz ostvarenu dobit od 26,1 milijun kuna po-slije poreza, podjednako u segmentu život-nih i segmentu neživotnih osiguranja. Bruto zaračunata premija iznosila je 560 milijuna kuna, a konstantnim naporima za poboljša-njem operativne učinkovitosti nastavili smo trend značajnog smanjenja troškova.Premija osiguranja i lani je rasla, više nego u 2016. godini, što je znak oporavka tržišta, no
i dalje postoji znatan prostor za razvoj jer je udio premije u BDP-u samo 2,6 posto, dok na naprednijim tržištima doseže sedam posto. Kako bismo postigli željenu razinu razvije-nosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovorno-sti. Primjerice, štete uzrokovane elementar-nim vremenskim nepogodama bez podrške osiguravatelja država može samo djelomič-no sanirati. Podrška osiguranja nužna je za velike projekte kao i za stabilnost poslova-nja, od najmanjih do najvećih poduzetnika, jer se svi susreću s različitim vrstama rizika koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslova-nje, dok uz podršku osiguranja mogu sigurne i lakše razvijati nove proizvode i usluge.Uz nastavak kontinuiranih aktivnosti na edu-kaciji građana i poduzetnika o osiguranju, za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je
važna suradnja osiguravatelja i regulatora s ciljem unapređenja osiguranja u korist klije-nata i stabilnosti gospodarstva.
SINERGIJA PRIVATNOG I JAVNOG
SEKTORA
Trenutačno je u izradi nova zakonska regula-tiva za zdravstveno osiguranje i to je prilika da se uvede sinergija privatnog i javnog sek-tora kako bi se iskoristili svi potencijali koje Hrvatska ima i kako bismo se lakše nosili sa svim problemima koji prate naše zdravstvo, poput lista čekanja ili odlazaka medicin-skih stručnjaka iz Hrvatske. Kao saveznici možemo učiniti jako puno na “ozdravljenju” zdravstvenog sustava što nam je svima u interesu.Pet godina članstva u Europskoj uniji donije-lo je mogućnost jednostavnijeg poslovanja u drugim zemljama EU-a i veću reguliranost koja ponekad može biti i dodatno optereće-nje za poslovanje. Zahtjeve vezane za Sol-ventnost II, GDPR, IDD uspješno ispunjavamo jer smo se za njih počeli pripremati mnogo ranije. Ujedno smo svaku od implementacija
iskoristili kao priliku za poboljšanje poslov-nih procesa. Još je rano za procjene, no vje-rujemo da će uvođenje GDPR-a i IDD-a imati pozitivan utjecaj na poslovanje jer donosi veću transparentnost, a time i povjerenje klijenata. Pred vratima su nam i novi izazovi poput implementacije IFRS 17 standarda koji
donosi značajne promjene u praćenju poslo-vanja, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj će se IFRS 17 primjenjivati kao lokalni računovodstveni standard.Cjelokupna financijska industrija, pa tako i djelatnost osiguranja, i u budućnosti će se morati prilagođavati promjenjivoj ekonom-skoj situaciji, zahtjevnim regulatornim propi-sima i novim generacijama klijenata koji tra-že još bržu i efikasniju uslugu, a to je moguće jedino digitalizacijom poslovanja. U Uniqua osiguranju preko interneta se već može ku-piti čitav niz proizvoda poput police putnog osiguranja, dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja, osiguranja imovine i obveznog au-toosiguranja, a od prošle godine klijentima je na raspolaganju portal Moja Uniqua na kojem mogu pregledati sve svoje aktivne i istekle police osiguranja, račune i štete. Kako bismo ubrzali procese i time pridonijeli većem za-dovoljstvu naših klijenata, uveli smo u naše poslovanje i pomoć robota.
TATJANA RAČIĆ ŽLIBAR, ČLANICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA
Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti
Podrška osiguranja nužna je za stabilnost gospodarstva
U Uniqua osiguranju i 2017. poslovali smo uspješno i ostvarili dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza
Za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora
Galić Jakovljević- prokurist: Ana Cvitan PenezićNadzorni odbor:- predsjednik: Petros Papanikolaou- zamjenik predsj.: Ivo Jelinović- članovi: Mario FerreroDatum osnivanja: 20.12.1991.Vlasništvo: 83,16% ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING
BertonceljNadzorni odbor:- predsjednik: Peter Franz Höfinger- zamjenik predsj.: Wolfgang Petschko- članovi: Johann Franz Josef Bichler, Zoran Dimov,
Ingrid RiedlDatum osnivanja: 28.12.1995.Vlasništvo: 97,82% Vienna Insurance Group; 2,18%
manjinski dioničariPoslovnice 31.12.2017.: 102
WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJEAdresa: Heinzelova 33aTelefon: +385 (0)1 5005 850Faks: +385 (0)1 5005 869e-pošta: [email protected]: www.wuestenrot-osiguranje.hrUprava:- predsjednik: Igor Đurić- zamjenik člana: Andreas Senjak- prokurist: Walter Martin KühleitnerNadzorni odbor:- predsjednik: Dr.Susanne Riess- zamjenik predsj.: Dr. Andreas Grünbichler- članovi: Mag. Gerald Hasler, Andreas SenjakDatum osnivanja: 2.1.2012.Vlasništvo: 100% Wüstenrot Versicherungs
Aktiengesellschaft, Austrija
LEASINGPromatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto
2017.
- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinuPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine
7 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 17.110.602
8 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 16.493.699
9 Porsche Leasing d.o.o.* 9.102.548
10 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 4.303.448
11 Raiffeisen Leasing d.o.o. 3.561.267
12 VB Leasing d.o.o. 1.396.312
13 Euroleasing d.o.o. 1.228.635
14 I4next leasing Croatia d.o.o. 445.446
15 SB Leasing d.o.o. 124.824
16 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. (158.158)
17 HYPO – LEASING Steiermark d.o.o.* (868.690)
Ukupno: 220.743.763
Gubitak: (1.026.848)
Ukupno gubitak / dobit: 219.716.915* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.
PRVIH5
35%65%
18.149.655.907 kn
U K U P N O
LEASING 101
Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti leasing društava u 2016. i 2017. (000 kn)Opis 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u%)
Prihodi od kamata 544.542 553.252 1,6
Rashodi po osnovi kamata 268.769 240.958 -10,3
Dobit/gubitak od kamata 275.773 312.294 13,2
Prihodi od provizija i naknada 32.288 31.644 -2,0
Rashodi za provizije i naknade 23.004 24.254 5,4
Dobit/gubitak od provizija i naknada 9.285 7.391 -20,4
Ostali poslovni prihodi 1.720.630 1.864.306 8,4
Ostali poslovni rashodi 1.774.517 1.651.852 -6,9
Dobit/gubitak iz ostalih prihoda i rashoda -53.887 212.454 -
Dobit/gubitak prije troškova ispravka vrijednosti za
gubitke od umanjenja
231.170 532.139 130,2
Troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od
umanjenja (troškovi vrijednosnog usklaðenja)
-299.509 257.520 -
Dobit/gubitak prije poreza na dobit 530.679 274.619 -48,3
Porez na dobit 87.621 54.902 -37,3
Dobit/gubitak nakon poreza na dobit 443.058 219.717 -50,4
Izvor: Hanfa
Broj i vrijednost aktivnih ugovora leasing društava u 2016. i 2017.Vrsta plasmana/
stanje na dan
Broj aktivnih ugovora na dan Vrijednost aktivnih ugovora na dan (u tis. kn)
31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %) 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %)
a tržištu leasinga u prošloj je godini po-slovalo 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije,
pokazuju Hanfini podaci.Na poslovanje u ovom financijskom sektoru pozi-tivno se odrazio rast gospodarskih aktivnosti te je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je lani porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto. Temeljni kapital leasing dru-štava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 mi-lijuna kuna.Promatrano prema objektima leasinga, najveći po-rast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto. Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 posto više u odnosu na 2016.
godinu. Na povećanje aktive najviše su utjecala potraživanja po osnovi financijskoga leasinga koji čini 60,5 posto, dok na operativni leasing otpada 27 posto aktive.Leasing društva u najvećoj se mjeri financiraju kre-ditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji čine više od 70 posto pasive leasing društava. Promatrajući samo imovinu 17 aktivnih društava (bez društava koja su u 2017. pokrenula postupak likvidacije), ona je u odnosu na 31. prosinca 2016. ostvarila rast od 1,2 milijarde kuna ili od sedam po-sto. Povećanje aktive u odnosu na prethodnu godi-nu najvećim je dijelom posljedica povećanja potra-živanja po osnovi financijskoga leasinga od 299,4 milijuna kuna, ostalih potraživanja od 183,5 miliju-na kuna te stavke novac od 36,9 milijuna kuna, uz istovremeno smanjenje stavke ulaganja u podruž-nice, pridružena društva i zajedničke pothvate. Po-traživanja po osnovi financijskoga leasinga činila su 60,5 posto aktive te su bila najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2017. godini. U toj stavki na krat-kotrajna potraživanja odnosilo se 3,6 milijardi kuna,
Lani je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto
Ukupno gubitak / dobit: 502.761.760 219.716.915 -56,30
* leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu – za 2017. godinu prikazani su revidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)- Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.)- Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017.- SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018.
a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijarde kuna. Ma-terijalna imovina dana u operativni leasing i potra-živanja po operativnom leasingu činili su 27 posto aktive. Udjel triju najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava u prošloj godini iznosio je 48 posto, a sva tri najveća leasing društva dio su bankarskih grupa.
STRUKTURA PASIVE
Struktura pasive pokazuje kako se imovina leasing društava i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji su na dan 31. prosinca 2017. iznosili 14,9 milijardi kuna ili 82 posto ukupne pasive leasing društava te su u odnosu na prethodnu godinu bili veći za 285,1 milijun kuna ili za dva posto. Povećanje zaduživanja posljedica je povećanja poslovnih aktivnosti leasing društava u 2017. godini. Obveze za kredite i zajmove inozemnih banaka i financijskih institucija bile su veće od 70 posto ukupne pasive leasing društava te su zabilježile povećanje od 257,3 milijuna kuna. Porast su zabilježile i obveze za kredite i zajmove
domaćih banaka i financijskih institucija, a on je iznosio 27,8 milijuna kuna. Većina leasing društava u većinskom je vlasništvu inozemnih banaka i s nji-ma povezanih financijskih institucija koje ujedno i financiraju njihovo poslovanje.
RAST VRIJEDNOSTI NOVIH UGOVORA
Vrijednost novozaključenih ugovora glavni je po-kazatelj aktivnosti tržišta leasinga. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2017. došlo je do porasta ukupnog broja novozaključenih ugovora od 18,8 posto te njihove vrijednosti za 26,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje volume-na financiranja u 2017., što je vidljivo u segmentu gospodarskih vozila, posljedica je intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Iako je vrijednost aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2017. pala za jedan po-sto u odnosu na isti dan prethodne godine, vidljivo je da samo vrijednost aktivnih ugovora 17 aktivnih društava bilježi povećanje od 6,2 posto. Udjel vrijed-nosti novozaključenih u aktivnim ugovorima u 2017. iznosio je 52,6 posto, dok je u 2016. bio na razini
Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 milijuna kuna
LEASING104
Kretanje broja leasing društava (na kraju razdoblja)
od 46,3 posto, a u 2015. godini 37,3 posto, što ukazuje na povećanje poslovnih aktivnosti na razini djelatnosti leasinga. Podaci o pove-ćanju broja i vrijednosti novozaključenih ugo-vora u 2017. ukazuju pak na oporavak tržišta leasinga.
OPERATIVNI I FINANCIJSKI LEASING
Vrijednost novozaključenih ugovora u opera-tivnom leasingu lani je smanjena za 149,5 mi-lijuna kuna, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u financijskom leasingu povećana za čak 654,9 milijuna kuna u odnosu na pret-hodnu godinu. Udjel operativnoga leasinga u strukturi ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora u prošloj godini iznosio je 21,8 posto, dok je udjel financijskoga leasinga bio veći od 78 posto. Na povećanje udjela financijskoga leasinga najvećim je dijelom utjecalo pove-ćanje financiranja osobnih i gospodarskih vo-zila. Podaci Hanfe pokazuju kako se najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31. prosinca 2017. odnosila na osobna vozila i iznosila 5,7 milijardi kuna ili 41 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost aktivnih ugovora za gospodarska vozila izno-sila je 3,9 milijardi kuna ili 28,2 posto vrijedno-
sti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za nekretnine iznosila 1,4 milijarde kuna ili 9,8 posto vrijednosti aktivnih ugovora.
Promatrajući izloženost leasing društava pre-ma djelatnosti, najveća izloženost odnosila se na trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skla-
dištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hra-ne na koje se odnosilo 34,4 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Slijedi prerađivačka indu-strija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s udjelom nešto većim od 13 posto te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i po-moćne uslužne djelatnosti s udjelom od 10,4 posto vrijednosti novozaključenih ugovora. U odnosu na 31. prosinca 2016. vrijednost ak-tivnih ugovora kategorije stanovništva pove-ćala se za 26,4 posto te je njihov udjel iznosio 9,6 posto vrijednosti aktivnih ugovora.
Broj novozaključenih ugovora (u godini)
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
60.000
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
0
Izvor: HANFA
53.084
19,6%
28.969
+8,6%
36.354
+4,8%
34.704
+19,8%
44.368
+22,0%
Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna)
2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
8,0
7,0
6,0
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
7,31
14,9%
Izvor: HANFA
5,65
+16,3%
5,27
-6,7%
5,28
+0,2%
6,36
+20,5%
Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine
Ukupni broj novozaključenih ugovora zabilježio je rast od 18,8 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 26,9 posto
Struktura aktive leasing društava na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. (000 kn)
Opis 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u%)
Materijalna imovina dana u operativni leasing 4.785.435 4.750.381 -0,7
Potraživanja po osnovi operativnog leasinga 166.397 156.721 -5,8
Potraživanja po osnovi financijskog leasinga 10.681.394 10.980.846 2,8
Dani zajmovi 70.870 52.917 -25,3
Zalihe 308.427 241.238 -21,8
Ostala imovina 1.892.062 1.967.554 4,0
Ukupno aktiva 17.904.585 18.149.656 1,4
Izvor: Hanfa
LEASING 105
VLADIMIR KRISTIJAN, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA LEASING DRUŠTAVA HGK
Vladimirom Kristijanom, predsjednikom Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore razgovarali smo o
stanju na leasing tržištu.
Kako ocjenjujete 2017. kao poslovnu godinu?
- U protekloj godini nastavljen je pozitivan trend oporavka leasing tržišta s daljnjim rastom volume-na novog financiranja na 7,3 milijarde kuna (+14 po-sto u odnosu na 2016. godinu). Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila. Rast financiranja segmenta osobnih automobila podržano je u većoj mjeri rent-a-car flotama koje su vezane uz dobru tu-rističku sezonu. Osim toga, rekao bih da je godina za cijelu leasing industriju bila dobra, neto dobit na ra-zini 200 milijuna kuna, dobri risk pokazatelji, a iste trendove očekujemo i u ovoj poslovnoj godini.
Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financij-
skoj industriji?
- Rezultati financijske industrije su u uskoj vezi sa stanjem ekonomije. Prošle godine je značajni udio u rezultatima bio vezan uz Agrokor Grupu koju je cije-la financijska industrija prilično dobro amortizirala. Zadnje dvije godine je vidljiv pozitivan trend rasta kreditiranja segmenta malih i srednjih poduzetni-
ka koji su ključni za oporavak ekonomije, a najvaž-nije je to da se kreditiranje u većoj mjeri odnosi na financiranje novih poslova te investicija. Jedna
Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici
Nastavak oporavka leasing tržišta
Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila
S
Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima
LEASING106
od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u na-rednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslu-gama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vri-jeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok (radi se o fintech segmentu, robotizaciji, umjetnoj inteligenciji, big dati i sličnim trendovima).
Ima li kakvih problema u Vašem segmentu djelova-
nja i gdje? Što je potrebno učiniti – od zakonodav-
ne, regulatorne do provedbene razine?
- Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava. Već sam naveo kako je vrlo bitno da se regulacija prila-gođava trendovima na tržištu kao što su digitaliza-cija poslovanja te implementacija EU regulativa koje su vezane uz financijsku industriju na bazi logike leasinga proizvoda.
Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU.
Što je to donijelo poslovanju leasinga i općenito
financijskoj industriji?
- Ulazak Republike Hrvatske u EU donio je puno do-broga, od znatno bržeg oporavka ekonomije, pove-ćanja izvoza prema EU tržištima, investicija vezanih
uz EU projekte, dostupnosti financijskih instrume-nata (EIB, EIF i slično) za potporu mikro te malim i srednjim poduzetnicima. Oporavak tržišta nam je donio rast volumena financiranja, urednu naplatu te bolje risk pokazatelje u odnosu na prethodno raz-doblje. Zadnjih godina financijska industrija je pod pritiskom regulatornih zahtjeva što se odrazilo na povećanje kompleksnosti poslovanja.
Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih doba-
vitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati
na poslovanje?
- Ulazak nefinancijskih tehnoloških tvrtki u segment poslovanja financijskih institucija je neminovan. To je trend koji je prisutan već nekoliko godina i on će se nastaviti. Financijske institucije trebaju se fokusira-ti na segmente poslovanja u kojima mogu biti efika-snije od tih konkurenata te snažno i ubrzano raditi na digitalnoj transformaciji poslovanja uz znatno kraće vrijeme za prilagodbu tržištu. Trenutačno je u fokusu digitalizacija kanala prodaje, bespapirno po-slovanje, optimizacija poslovnih procesa, automa-tizacija poslovanja, jednostavnija robotika... Finan-cijske institucije moraju biti inovativne sa znatno bržim “time to market” za nove proizvode i usluge.
Možete li procijeniti utjecaj primjene GDPR-a na
poslovanje?
- Uvođenje GDPR-a traži dodatne resurse za upravlja-nje osobnim podacima i procesima vezanim uz njih. Dobra strana GDPR-a je optimizacija poslovnih pro-cesa, prilagodba IT sustava, unapređenje kontrolnih mehanizama koji bi trebali omogućiti transparentno
Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava
Jedna od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok
LEASING 107
upravljanje osobnim podacima sukladno regulativi. U svakom slučaju, radi se o zahtjevnom projektu prilagodbe koji zahtijeva prilagodbu IT-a, internih procesa te općenito trajnu promjenu načina rada, od prvog kontakta s klijentom do zatvaranja poslovnog odnosa.
Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru.
Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na ci-
jelu financijsku industriju?
- Cijela situacija s Agrokorom je uspješno provedena u ovoj fazi, a financijska industrija je dobrim dijelom amortizirala trošak rizika u prošloj godini. Kad je ri-ječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agro-koru. Sada je u fokusu postizanje nagodbe, a nakon toga slijedi veliki posao provedbe svih dogovorenih operativnih mjera, a za ocjenu uspješnosti cijelog restrukturiranja Agrokora trebamo pričekati barem četiri-pet godina.
Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem dje-
lujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i ak-
tivnostima za jači gospodarski rast?
- Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita
financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici za nabavu auto-mobila, dostavnih vozila, kamiona, prikolica, opre-me... Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima. Za financiranje opreme kao dio investicijskog ciklusa, za smanjenje rizika transakcije te lakšu dostupnost financiranja mikro te malim i srednjim poduzetnicima dostupna su portfeljna jamstva Europskog investicijskog fon-da te ESIF jamstva putem HAMAG-BICRO-a. Ti financij-ski instrumenti mogu omogućiti jednostavnije i po-voljnije uvjete financiranja za investicijske projekte.
Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabiliza-
ciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spa-
janja ili preslagivanja?
- Krajem prošle godine na tržištu je poslovalo 17 leasing društava, dok bi do kraja ove godine broj društava mogao biti nešto manji s obzirom na to da dio društava nije aktivan nego se radi na likvidaci-ji poslovanja. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvo-dom. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme te da će jedna od mjera biti daljnje rasterećenje troškova rada kako bi se dao dodatni impuls gospodarstvu.
Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme
Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru
U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom
LEASING108
ALD AUTOMOTIVE D.O.O.Adresa: Betinska 1, Veliko PoljeTelefon: +385 (0)1 6659 755Faks: +385 (0)1 6659 766web: www.aldautomotive.hrUprava:- predsjednik: Hrvoje Radoš- članovi: Marela BaraćOsnivač: ALD International GmbH SAS Co KGVlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KGGodina osnivanja: 2005.Poslovnice: 11
TRŽIŠTA KAPITALA I INVESTICIJSKI FONDOVI U 2017. GODINI
ećina je svjetskih tržišta na zadnji trgo-vinski dan u protekloj godini zabilježila pad ključnih indeksa, ali unatoč tome i
najuspješniju godinu od 2013. Nekoliko je razloga zašto su globalna dionička tržišta zabilježila izvr-snu godinu.Tržišta su dobila dvostruki vjetar u leđa zbog ni-skih kamatnih stopa i poreznih rezova u SAD-u što je uzrokovalo veću potražnju za dionicama. Cijena nafte skočila je oko 17 posto, cijena bakra nešto više od 30 posto, a poskupjelo je i zlato za 12 po-sto. Generalno se u cijelom svijetu stopa inflacije
nije drastično mijenjala, što je pridonijelo stabilnosti gospodarstava.Na američkim dioničkim tržištima 2017. godina je protekla vrlo pozitivno, posebice usporedimo li performanse indeksa s godinom ranije. U 2016. S&P500 (+9,5 posto), Dow Jones (+13,4 posto) i Nasdaq (+7,5 posto) solidno su rasli, ali prote-kla 2017. godina znatno je uspješnija. Do sredine lanjskog prosinca Dow Jones je 70 puta trgovanje zaključio rušeći vlastite rekorde. Na kraju godine je porastao za 25,2 posto, a S&P500 i Nasdaq su zabilježili najuspješniju godinu od 2013. S&P500 je uvećan za 19,5 posto, dok je Nasdaq skočio za im-presivnih 28,2 posto.I na europskim je burzama protekla godina bila naj-bolja od 2013. STOXX 600, indeks vodećih europskih
U prošloj godini je od ukupno 84 fonda u plusu završilo njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto, dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto
Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih
Iva Skorin
www.hrportfolio.hr
V
FONDOVI 113
dionica, zabilježio je rast od 7,7 posto ponajviše za-hvaljujući skoku cijena u tehnološkom sektoru od gotovo 20 posto. Frankfurtski DAX je uvećan za 12,5 posto, dok je britanski blue chip indeks FTSE100 ostvario rast od 7,6 posto. Španjolski IBEX indeks zbog katalonske je krize zabilježio rast od 7,4 posto.MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je više
od 32 posto što je najveći rast od 2009. godine. MSCI indeks svjetskih burzi koji prati dionice u 47 zemalja zabilježio je u proteklih godinu dana rast od 22 posto.U 2017. godinu Zagrebačka burza je ušla kao vlasnik 20 posto udjela u Funderbeam South-East Europe (Funderbeam SEE), globalnoj platformi na kojoj start-up kompanije mogu prikupljati sredstva, a po-tom ulagatelji, nakon inicijalne faze ulaganja, mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu koji se temelji na blockchain tehnologiji. Putem Funderbeam SEE-a kroz četiri kampanje za
hrvatske start-up i SME kompanije u 10 mjeseci je prikupljeno nešto više od dva milijuna eura kapitala. U drugom dijelu godine Zagrebačka burza priprema-la se za Progress platformu. Projekti Funderbeam i Progress su dio razvojne strategije s ciljem da se na hrvatskom i slovenskom tržištu stvore uvjeti koji kompanijama mogu osigurati kapital potreban za rast i tako omogućiti pozitivnije okruženje za podu-zetnike i gospodarski rast te zaposlenost. U srpnju je Zagrebačka burza nakon 10 godina prešla na novi trgovinski sustav Xetra, čime i hrvatsko i slovensko tržište kojima upravlja imaju istu platformu kao i brojna druga tržišta u Europi.Kada je riječ o trgovanju, prema podacima Zagrebač-ke burze, prošla je godina započela optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja, dok je nastavak godine obilježila neizvjesnost u vezi s razvojem situacije s dionicama društava sastavnica koncerna Agrokor. Promet dionicama unutar Knjige ponuda bio je 37,3 posto veći nego u godini ranije, dok je ukupni promet porastao za 24,6 posto u od-nosu na 2016. godinu.Tržišna kapitalizacija dionica oslabjela je za 3,4 po-sto, ali rast tržišne kapitalizacije obveznica je
Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanih fondova
Najtrgovanija dionica u 2017. bila je ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast upisala je dionica Atlantske plovidbe
FONDOVI114
Fond Društvo za upravljanjeNeto imovina Cijena udjela
2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM / UCITS FONDOVINOVČANI
UKUPNO JAVNI FONDOVI 340.921.621,83 309.778.750,33 -9,1%
utjecao na rast ukupne kapitalizacije od 1,6 posto.Podaci Burze pokazuju da su Crobex i Crobex10 ko-rigirani oko -7 posto, a CROBEXnutris je pao za zna-čajnih 45,1 posto. Najveći rast, od 18,9 posto, bilježi CROBEXtransport.Najtrgovanija dionica u 2017. godini je bila ona Va-lamar Riviere, a najveći cjenovni rast, veći od 126 posto, upisala je dionica Atlantske plovidbe.
KRETANJA U SVIJETU
Jedan od najznačajnijih faktora koji su utjecali na kretanje indeksa u svijetu u protekloj godini su pore-zni rezovi najveći u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik Donald Trump imao je u planu SAD pretvoriti u porezni raj za korporacije, ali i male poduzetnike. Njegova reforma predvidjela je smanjenje poreza na dohodak imućnijih građa-na, dok bi se kompanijama porez na dobit smanjio sa 35 na 21 posto. Iako su mnoge multinacionalne korporacije već plaćale manje od 35 posto poreza, domaće kompanije ovom bi reformom dobile veći poticaj, a uštede na porezima mogle bi koristiti za smanjenje cijena i povećanje kompetitivnosti. Pore-zni rezovi također bi rezultirali profitom kompanija i time osigurali povećanje povrata dioničarima.U Europi je na političkoj sceni bilo burno. U ožujku je Velika Britanija aktivirala tzv. Brexit - proces razdru-živanja s Europskom unijom. London se odlučio za “hard Brexit” te iz Unije izlazi 29. ožujka 2019. U Špa-njolskoj, dio katalonske političke elite je pokušao, ali nije uspio, ishoditi neovisnost. Francuska i Austrija
su dobile nove, mlade predsjednike, a u Njemačkoj je Angela Merkel na parlamentarnim izborima pobi-jedila, ali i podbacila jer do kraja godine nije uspje-la okupiti koaliciju za formiranje većine s kojom bi vodila Njemačku u četvrtom uzastopnom mandatu.
HRVATSKU JE OBILJEŽILA KRIZA U
AGROKORU
Hrvatski gospodarski pokazatelji u 2017. bili su po-zitivni, primjerice smanjenje vanjskog duga, pozi-tivni izgledi kreditnog rejtinga države, porast BDP-a za 2,8 posto, iako nešto sporiji u odnosu na rast od 3,2 posto u 2016. godini. Unatoč tome, neizvjesnost rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor utjecala je na stagnaciju domaćeg financijskog tržišta.Početkom godine pao je Agrokorov kreditni rejting, nakon čega je ruski veleposlanik Anvar Azimov po-ručio kako očekuje da će Agrokor ispuniti svoje ob-veze prema ruskim bankama, unatoč financijskim poteškoćama u kojima se nalazi. Sberbank i VTB, ru-ske državne banke, drže oko 1,4 milijarde eura Agro-korovog duga. Vlada je razvlastila Ivicu Todorića, do-nijela lex Agrokor te izabrala posebnog povjerenika Antu Ramljaka. Potkraj ožujka je obznanjeno da dug koncerna iznosi 40,4 milijarde kuna, od čega vje-rovnicima 24,5 milijardi kuna. Na Zagrebačkoj burzi godina je započela optimistično, CROBEX indeks je dosegnuo razine na kojima se nalazio prije pet go-dina, ali je u nastavku godine uzlazni trend usporen upravo zbog nesigurnosti ulagača povezane s išče-kivanjem rješenja situacije u koncernu Agrokor.
Lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri dionička fonda, a četiri fonda dvoznamenkasti pad
FONDOVI 117
Fond Društvo za upravljanjeNeto imovina Cijena udjela
2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena
S PRIVATNOM PONUDOM
OSNOVNI
AP2 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. 13.754.752,60 11.655.303,81 -15,3% 178,5611 135,0505 -24,4%
Erste Exclusive Erste Asset Management d.o.o. 14.352.903,45 7.010.891,68 -51,2% 1.142,6302 1.194,0725 4,5%
Erste PB 1 Erste Asset Management d.o.o. 231.098.083,81 238.035.460,18 3,0% 799,8246 823,8347 3,0%
UKUPNO INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM 21.932.922.009,41 23.076.155.888,06 5,2%
*privremeni podaci lipanj 2017. ** privremeni podaci studeni 2017., na dan 29.12.2017. Umirovljenički fond je brisan iz registra fondova.Izvor: HANFA
FONDOVI118
Kako bi prinosi u 2017. godini imali svoju težinu, odnosno kako bi se dobila ispravna slika, donosimo kratki pregled prinosa iz prošlih godina. Početkom 2008. godine započela je recesija na svjetskim di-oničkim tržištima, uslijedile su dvije pozitivne go-dine, zatim katastrofalna 2011. pa pozitivna 2012. u kojoj su bankovne kamate počele snažno padati. Naredna, 2013. godina, bila je u znaku Fedovog ot-kupa obveznica te su tako povećani likvidnost i rast gospodarstva, a posljedično su i fondovi bilježili po-zitivne prinose te su od 74 fonda godinu s rastom zaključila njih 54. Godina 2016. je bila pozitivna za 72 od 79 aktivnih fondova, nakon što je ECB zbog preniske inflacije donio odluku o ubrizgavanju nov-ca u europsko gospodarstvo.
PRINOSI FONDOVA U 2017.
Prema godišnjem izvješću Hanfe, na dan 31. pro-sinca 2017. godine bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima, od čega ih je 14 upravljalo UCITS fondovima. U toj je godini nastavljen trend povećanja broja UCITS fondova te je u registru Hanfe zabilježeno pet pripajanja i osni-vanje devet novih UCITS fondova - dva obveznička, dva novčana, po jedan dionički i mješoviti, dok su tri fonda kategorizirana kao ostali.Promatrajući prinose fondova u 2017. godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova s javnom ponudom koji su danas aktivni i koji su poslovali ti-jekom cijele godine.U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu zavr-šila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od
+23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto. Među 10 fondova s najvećim prinosom su i fondovi koji investiraju u regiju kao i oni koji investiraju globalno.Među svim fondovima, najviše je porastao fond ZB trend koji je krajem godine u SAD-u imao investira-no 52 posto portfelja, dok je Hrvatska zastupljena s gotovo 20 posto. Nešto više od 39 posto portfelja ZB trend ulaže u financijsku industriju, dok je infor-matička tehnologija zastupljena sa 16 posto. U 2017. godini pad vrijednosti udjela je zabilježilo 12 fondo-va od kojih su najveći minus zapisali Erste Adriatic Equity od 22,81 posto i A1 s padom od 21,22 posto.Protekla godina bila je osrednja za dioničke fondo-ve. Za razliku od godinu ranije u kojoj su tri fonda zaključila rastom većim od 20 posto, a njih 14 s dvoznamenkastim rastom, lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri fonda, dok su četiri fonda zabilježila dvoznamenkasti pad. Najveći rast vri-jednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto. ZB
BRIC+ je rastao za 20,62 posto, a KD BRIC je uvećan za 17,77 posto. Dvoznamenkasti rast od 11,46 po-sto bilježi još Platinum Global Opportunity. Najveći godišnji minus bilježe i Erste Adriatic Equity (-22,81 posto) i A1 (-21,22 posto), a s padom od 14,06 po-sto slijedi ih KD Victoria. Za 10 posto vrijednost je umanjena fondu ZB aktiv.Među 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenka-stim rastom. Dobitnike predvodi InterCapital Balan-ced s uvećanjem od 6,58 posto. Ovaj fond 36 posto portfelja investira u Hrvatskoj, dok je 33 posto por-tfelja izloženo SAD-u. PBZ Conservative 10 je zabilje-žio godišnji rast od 4,78 posto, a prinos fonda You Invest Active je uvećan za 4,66 posto. InterCapital Income Plus je posljednji fond s rastom većim od četiri posto, točnije vrijednost udjela mu je porasla za 4,63 posto. KD Balanced je pao za 6,71 posto, OTP uravnoteženi za 6,18 posto, dok godišnji minus fon-da ZB global iznosi 4,63 posto.Prinosi obveznica, zbog politike jeftinog novca ko-jom su se središnje banke služile u 2016. kao i u 2015., bili su na jako niskim razinama, te su raz-mjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži. Obveznički fond s najvećim prinosom u 2017. je bio InterCapital Global Bond (ex. Addiko Conser-vative) kojem je vrijednost porasla za 5,29 posto, a slijedi ga InterCapital Bond s rastom od 4,95 posto te HPB Obveznički (+4,09 posto). Pad je među ob-vezničkim fondovima zabilježio samo Alta Emerging Bond (-3,48 posto).
Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto
Od 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom
FONDOVI 119
Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novča-nog fonda. Samo je jedan fond zabilježio rast veći od jedan posto. Naime, za 1,02 posto porastao je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi. PBZ Dollar je rastao za 0,93 posto, a ostali novčani fondovi bilježe rast manji od 0,40 posto. PBZ E-START (PBZ Euro Novčani) je pao za 7,60 posto.
TOP OF THE FUNDS
Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore dodijelilo je nagrade najboljim investicijskim fondovima i naj-boljem društvu za upravljanje. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je fondu ZB europlus kojim uprav-lja ZB Invest, dok je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi dobitnik na-grade za najbolji kunski novčani otvoreni investicij-ski fond s javnom ponudom.Najboljim mješovitim fondom proglašen je PBZ Conservative 10 kojim upravlja PBZ Invest, dok je najbolji dionički fond ZB trend pod upravljanjem ZB Investa, društva koje je dobitnik i godišnje nagrade za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima.Najboljim obvezničkim fondom je proglašen InterCa-pital Bond kojim upravlja InterCapital Asset Manage-ment, a najbolji posebni fond je Raiffeisen Harmonic kojim upravlja društvo Raiffeisen Invest.
IMOVINA UCITS FONDOVA
Ukupna imovina UCITS fondova je tijekom 2017. go-dine porasla za 58,8 milijuna kuna ili za 0,32 posto. Na kraju godine je njihova imovina iznosila 18,5 mi-lijardi kuna.Potkraj protekle godine imovina je u odnosu na kraj prethodne godine uvećana u svim kategorijama fondova, osim novčanih gdje je umanjena za 21,86 posto ili za gotovo 2,5 milijardI kuna te je iznosila 8,8 milijardi kuna.Investitori su se i lani odvažili na prebacivanje sred-stava iz novčanih u obvezničke fondove što je po-najprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa koje su vrlo slične prinosima novčanih fondova. U 2016. je imovina obvezničkih fondova porasla za 171 po-sto, a u 2017. je uvećana za 56,20 posto ili nešto više od 2,2 milijarde kuna, na 6,2 milijarde kuna.Mješoviti fondovi zabilježili su rast od 10 milijuna kuna što je povećanje od 0,92 posto.Imovina dioničkih fondova u protekloj je godini po-rasla za 12,62 posto, sa 2,2 milijarde na gotovo 2,5 milijardi kuna.Posebni fondovi bilježe rast od 39,26 posto, odno-sno imovina im je sa 406 milijuna kuna porasla na 565 milijuna kuna.
NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine
Prinosi obveznica bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži
FONDOVI120
FONDOVSKA INDUSTRIJA U 2017.
kupna imovina svih investicijskih fondo-va, UCITS-a i AIF-a, tijekom 2017. godine je porasla za 591,3 mlijuna kuna (2,75
posto) na 22,1 mlilijardu kuna, od čega su UCITS-i pridonijeli s manjih 58,8 milijuna kuna, a AIF-i s čak 532,5 milijuna kuna. Porastu imovine AIF-a prido-nijela su otvaranja novih društava za upravljanje kao i novih fondova s privatnim ponudama koji su, uglavnom, usmjereni privatnim ulagateljima s ve-
ćim vrijednostima ulaganja i nišnim strategijama (private equity/venture capital, high potential/low liquidity shares...). Kod UCITS-a vidljivo je smanje-nje imovine u novčanim fondovima za velike 2,4 milijarde kuna, dok su istodobno obveznički rasli za 2,2 milijarde kuna. Oba ta trenda ukazuju na sazrije-vanje tržišta te odražavaju stanje niskih kamatnih stopa. Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova.S regulatorne strane 2017. nam je donijela pripreme za novi zakon o tržištu kapitala (koji će implemen-tirati MiFID II/MiFIR i prateće direktive). U našem
Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova
Sazrijevanje tržišta
Hrvoje Krstulović
predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK
U
FONDOVI 121
dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, on donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulaga-teljima, investicijsko savjetovanje. Smatramo da će to biti vrlo veliki pomak u našem sektoru te očeku-jemo da će više ulagatelja štedjeti/ulagati kroz inve-sticijske fondove na način da će bolje razumjeti fon-dove te imati veći portfelj različitih fondova u skladu s osobnim investicijskim ciljevima i profilu rizika.
NAJVEĆI UTJECAJ ĆE IMATI MMF UREDBA
Od ostalih regulatornih promjena govorimo od IFRS 9 zahtjevima, PRIIPs, AML IV, pripremama za GDPR i MMFR te ostalim manjim promjenama u pravilni-cima. Od toga će utjecaj MMF uredbe imati najveći
utjecaj na naš sektor s obzirom na to da je 40 posto imovine uloženo u novčane fondove.Na strani tržišta 2017. godina donijela je niz izazova, od potresa na domaćem tržištu početkom godine do izuzetno dobre turističke sezone, ali i daljnjeg pada kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj, pa do vrlo dobre izvedbe američkog tržišta, ali i slabljenja dolara, pa do niskih kamatnih stopa u EU i početka
Fedova dizanja kamatnih stopa, turbulencija na po-litičkim razinama US-EU-Kina...Hrvatska kao 28 članica EU-a u svojem zakonodav-stvu izravno primjenjuje ili implementira EU pravnu regulativu. Osim povjerenja u samu regulativu u koju je ugrađeno znatno veće iskustvo nego što bismo ga mi sami imali, pokazuju se i izazovi s kojima se susreću manji poslovni subjekti u EU, ali i manje dr-žave članice. U narednom razdoblju znatnu koncen-traciju treba usmjeriti na proportionality principle unutar samih odredbi jer bi nam, s obzirom na našu veličinu, mogao pružiti mogućnost za lakše praće-nje i implementaciju svih regulatornih zahtjeva.U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicij-skog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe.
Ukupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a porasla je na 22,1 mlilijardu kuna
Novi zakon o tržištu kapitala u našem dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima
U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe
FONDOVI122
MIROVINSKI FONDOVI U 2017. GODINI
rije samog pregleda rada mirovinskih fon-dova u 2017. godini treba podsjetiti da je za te fondove 2017. bila druga godina u
kojoj su sve kategorije obveznih mirovinskih fon-dova poslovale cijelu godinu. Nakon što je u 2014. godini omogućeno biranje rizičnosti mirovinskog fonda, stvorene su tri kategorije mirovinskih fon-dova - A, B i C. Pri tome valja imati na umu da je A najrizičnija kategorija, a C najmanje. Budući da ve-lika većina ulagača nije mijenjala fond i njihova je imovina u fondu kategorije B, odnosno fondovima “nasljednicima” prijašnjih obveznih mirovinskih fondova te su njihovi rezultati interesantni najve-ćem broju ulagača.
SAMO JEDAN FOND S NEGATIVNIM
PRINOSOM
Među svim fondovima, i obveznim i dobrovoljnim, samo je jedan fond zabilježio negativan prinos. Ob-vezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine.Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a, obvezničkog indeksa Zagrebačke burze koji je uvećan za 1,98 posto, a predstavlja cjenovni rast obveznica. Indeks CROBIStr uključuje i pripadajuću kamatu, a njegov rast iznosi 6,47 posto. Budući da se imovina obveznih mirovinskih fondova najvećim dijelom sastoji od državnih obveznica koje su ostvarile pozitivan prinos prikazan i u obveznič-kim indeksima, fondovi su trebali aktivno upravljati drugim dijelom portfelja kako bi nadmašili Mirex i
Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine
Prinosi manji nego u 2016.
Iva Skorin
www.hrportfolio.hr
P
Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a koji je uvećan za 1,98 posto
FONDOVI 123
MIROVINSKI FONDOVIPodaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine
AZ OMF-A 21.8.2014. 23.958.100 27.064.000 2.356 Domaće dionice 31,31%Strane dionice 6,69%Domaće obveznice 54,03%Investicijski fondovi 2,21%Novčano tržište 5,49%
12,60 3,31 8,79
AZ OMF-C 21.8.2014. 1.213.028.000 1.585.601.000 9.881 Domaće obveznice 97,49%Novčano tržište 2,51%
7,33 6,07 6,11
Erste Plavi OMF-A 21.8.2014. 69.509.557 79.708.366 868 Dionice i dionički fondovi 47,79%Obveznice 50,76%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 2,46%Sredstva na računupotraživanja i obveze -1,01%Total 100,00%
13,83 4,38 9,08
Erste Plavi OMF-B 30.4.2002. 11.007.709.210 12.275.522.547 299.021 Dionice i dionički fondovi 28,59%Obveznice 68,62%Alternativni fondovi 0,47%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 6,22%Sredstva na računupotraživanja i obveze -3,90%
8,08 5,16 6,15
Erste Plavi OMF-C 21.8.2014. 323.376.200 426.471.872 3.628 Obveznice 91,99%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 7,13%Sredstva na računupotraživanja i obveze 0,88%
AZ Benefit 3.12.2003. 439.277.350 544.407.750 40.185 obveznice 87%dionice 6%novac 7%
7,65 3,80 6,92
Croatia osiguranje ODMF
29.10.2003. 196.928.590 217.322.893 25.870 Obveznice 64,51%Dionice 18,93%Novac i nov. ekvivalenti 9,43%Udio u inv. fondovima 7,13%
5,56 2,10 3,44
Croatia osiguranje 1000 A ODMF
23.11.2017. - 117.691 25 Obveznice 3,61%Dionice 0%Novac i nov. ekvivalenti 96,39%Udio u inv. fondovima 0%
- 4,75 4,75
Croatia osiguranje 1000 C ODMF
23.11.2017. - 72.391 6 Obveznice 59,11%Dionice 0%Novac i nov. ekvivalenti 40,89%Udio u inv. fondovima 0%
- 2,51 2,51
Erste Plavi Expert ODMF
16.3.2005. 225.727.730 249.201.982 20.605 Dionice i dionički fondovi 43,24%Obveznice 57,31%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 1,30%Sredstva na računupotraživanja i obveze -1,85%
11,13 4,31 6,16
konkurenciju te dodatno uvećali prinos ulaga-čima. Dio prinosa mirovinskih fondova koji je iznad prinosa obveznica pokazuje uspješnost upravitelja mirovinskih fondova.Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vri-jednost četiriju obveznih mirovinskih fondo-va kategorije B, u 2017. godini porastao je za 3,06 posto. Od obveznih mirovinskih fondova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto te je njegov prosječni godišnji pri-nos (PGP) iznosio +6,15 posto, dok je njegov prinos od osnutka +154,80 posto. Raiffeisen OMF B je zaključio proteklu godinu s godiš-njim rastom od 4,59 posto. Njegov prinos
od osnutka iznosio je +146,93 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos +5,93 posto. PBZ CO B je u prošloj godini zabilježio rast od 2,41 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos bio +5,26 posto, a prinos od osnutka +123,39 posto. AZ OMF B je porastao za 1,25 posto, te je njegov prosječni godišnji prinos iznosio +5,69 posto, a vrijednost je od osnut-ka uvećao za +138,15 posto.Mirex A porastao je lani za 4,57 posto. Naju-spješniji u kategoriji A je bio Raiffeisen OMF A s rastom od 7,12 posto. Neposredno iza njega smjestio se PBZ CO A kojem je vrijednost uveća-na za 4,45 posto. Erste Plavi A je zabilježio go-dišnji rast vrijednosti od 4,38 posto, dok je AZ A 2017. godinu zaključio s rastom od 3,31 posto.Među najkonzervativnijim mirovinskim fon-dovima Mirex C, mjerodavni indeks za uspo-redbu, lani je uvećan za 6,08 posto. Njegovu su izvedbu uspjeli nadmašiti Erste Plavi C s uvećanjem vrijednosti od 7,46 posto u 2017., što je najveći godišnji rast među svim miro-vinskim fondovima, te Raiffeisen OMF C koji je porastao za 6,19 posto. Nešto manji rast bilježe AZ C (+6,07 posto) i PBZ CO C (+5,06 posto).
NAJUSPJEŠNIJI DMF JE CROATIA
OSIGURANJE 1000A
Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2017. godini bio je novoosnovani fond Croatia osiguranje 1000A kojem je vrijednost udjela porasla za +4,75 posto, no njegov prosječ-ni godišnji prinos nije mjerodavan jer je
AZ Profit je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto
FONDOVI124
osnovan u studenome, odnosno od njegova osnutka nije prošla godina dana. Po svojoj naravi ovaj je mješoviti fond izložen rizičnijoj imovini poput dionica, a dioničkim tržištima te obvezničkim i novčanim tržištima izložen je u omjeru 50:50 posto. Nakon njega, na drugom mjestu s prinosom od 4,31 posto na-lazi se Erste Plavi Expert, a njegov PGP iznosi +6,16 posto. AZ Benefit je u protekloj godini zabilježio rast od 3,80 posto uz PGP od 6,92 posto. Na četvrtom mjestu je Erste Plavi Pro-tect kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 3,51 posto te ima PGP od 5,61 posto. Godišnji rast Raiffeisen DMF-a iznosi 3,19 posto, a njegov PGP 5,67 posto. Croatia osiguranje 1000C, drugi novoosnovani fond, bilježi godišnji rast od 2,51 posto. On ulaže u sigurniju imovinu, u instrumente s fiksnim
prinosom i namijenjen je štednji u kraćem razdoblju. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto.Bitno je napomenuti da je strategija DMF-ova različita te da imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos. No prinosi kod obveznih mirovinskih fondo-va iste kategorije su relevantan pokazatelj uspješnosti jer fondovi iste kategorije imaju jednaka ograničenja ulaganja.
FondGodina
osnivanja/početak rada
Imovina, 31. 12.Broj
članova31.12.2017.
Struktura ulaganja31.12.2017.
Prinos, %
2016. 2017. u 2016. u 2017.
od osnivanja
do 31.12.’17.
Erste Plavi Protect ODMF
16.3.2005. 141.075.403 184.690.052 30.204 Obveznice 93,26%Instrumenti tržišta novcadepoziti i novčani fondovi 5,58%Sredstva na računupotraživanja i obveze 1,16%
6,62 3,51 5,61
Raiffeisen ODMF 6.8.2002. 1.067.781.959 1.177.114.682 66.996 obveznice 64%dionice i dionički fondovi 33%novac, potraživanja i obveze 3%
6,68 3,19 5,67
Ukupno dobrovoljni mirovinski: 3.548.400.554 3.895.568.794 285.775
ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVIAZ Auto Hrvatska 29.12.2011. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,36 -2,54 7,26
AZ Dalekovod 14.12.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,98 -3,14 7,27
AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe
14.3.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,77 -2,59 7,22
AZ Treći horizont 30.12.2016. n.p. n.p. n.p. n.p. - 3,60 3,58
AZ VIP 8.3.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,85 -2,35 7,30
AZ ZABA 2.10.2012. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,33 -2,37 5,26
AZ Zagreb 9.10.2008. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,71 -2,89 7,46
ZDMF HEP Grupe 9.5.2006. 171.235.360 182.986.311 3.792 Obveznice 65,89%Dionice 19,30%Novac i nov. ekvivalenti 7,42%Udio u inv. fondovima 7,39%
6,27 3,44 3,89
ZDMF Hrvatskih autocesta
3.6.2008. 88.907.854 104.305.819 3.503 Obveznice 65,73%Dionice 19,57%Novac i nov. ekvivalenti 7,79%Udio u inv. fondovima 6,91%
2,94 6,06 5,60
ZDMF Crosig 20.9.2005. 60.817.282 59.659.865 4.299 Obveznice 66,87%Dionice 40,42%Novac i nov. ekvivalenti 7,66%Udio u inv. fondovima 5,05%
Ukupno ZDMF (podaci HANFA): 320.960.496 346.951.995 11.594
Od OMF-ova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto
NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine
FONDOVI 125
>> Za investicijsko društvo koje upravlja fondovima s ulaganjima na velikim EU trži-štima i tržištu SAD-a godina 2017. i godina 2018. ne mogu biti suprotnije. Godina 2017. je bila obilježena rastom indeksa, snažnom ekonomijom, niskom volatilnošću i jasno sinkroniziranim poslovnim ciklusom. Godina 2018. obilježena je snažnom korekcijom na tržištu kapitala, povećanom volatilnošću i novim momentima kao što su jačanje dolara, trgovinski rat, promjene u monetarnoj poli-tici. Ovo je naravno uzrokovalo to da mnogi investitori vide smak svijeta na svakom ko-raku, što je malo pretjerano.
Upravo je promjena u monetarnoj politici faktor koji će imati najznačajniji utjecaj na razdoblje pred nama. Fed će do kraja godine započeti najrestriktivniju monetarnu politiku u povijesti razvijenih ekonomija. Od rujna će smanjenje Fedove bilance iznositi 50 milijar-di dolara mjesečno. Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se od-lučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normali-zaciju monetarne politike.Implikacije tako nagle restriktivne monetar-ne politike su višestruke te se moraju detalj-no analizirati i interpretirati. U ovome tekstu ja ću se osvrnuti na samo tri.
DVIJE ODVOJENE KRIZE
Prvo, investitori često zaboravljaju da su bile dvije odvojene krize - bankarska kriza u SAD-u koja je počela s padom Lehman Brothersa i kriza eura koja je obilježena fiskalnim pro-blemima Grčke. Ove dvije krize se nisu vre-menski preklopile, po svojoj prirodi su bile ra-zličite i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju je potpuno različit. Štoviše, kada je SAD iza-šao iz krize i započeo rast burzovnih tržišta, u EU je tek započela fiskalna kriza. Posljedica ovoga su bile, jasno, niske kamatne stope s obje strane Atlantika, ali zbog stabilnosti SAD-a došlo je do eksplozije duga u dolaru u cijelom svijetu.Drugo, smanjenje količine dolara u optjecaju nema samo lokalne implikacije na ekonomiju SAD-a, nego ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru koji moraju doći do dolara kako bi platili kamatu na svoj dug i otplatili ga. Rezultat restriktivne monetarne politike jest globalno smanjenje likvidnosti u dolaru, što će imati za posljedicu značajnu destabi-lizaciju država koje imaju dug u dolarima a nemaju koordiniranu fiskalnu i monetarnu politiku koje zajedničkim naporima moraju doći do potrebnih dolara.
ŠTO ĆE SE DOGODITI U STUDENOME?
Treće, Trump je puno pametniji i opasniji nego što ga svi doživljavaju. Ekonomiji SAD-a je dao značajan poticaj u obliku smanjenja poreza i birokracije. Iako dolazi do rasta ka-matne stope u SAD-u, taj rast nije dovoljan da bi usporio snažnu ekonomiju koja kreira rad-na mjesta i ostvaruje značajne stope eko-nomskog rasta. Kratkoročnu rupu u prora-čunu nadoknadit će carinama i tarifama koje
uvodi. Isto tako, Trump zna da će restriktivna monetarna politika SAD-a imati puno više ne-gativnoga utjecaja na globalno gospodarstvo nego na ekonomiju SAD-a.
Ključan moment bi se mogao dogoditi u stu-denome kada su izbori na Senat i Kuću pred-stavnika. Ako republikanci na tim izborima pobijede, Trump će iza sebe imati i ekonom-sku i političku moć da progura svoje globalne stavove. EU je za takvu situaciju zastrašuju-će nespreman. Ovaj scenarij je potencijalno izazovan za investitore. Tržišta SAD-a ostva-rit će solidan rast u 2018. i S&P 500 indeks će dogurati do 3000 bodova. Tržišta u EU će biti jako promjenjiva i ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategi-jama, a ne o rastu cijeloga tržišta.
NEVEN VIDAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PLATINUM INVESTA
Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike
Najznačajniji faktor - promjene u monetarnoj politici
Smanjenje količine dolara u optjecaju ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru
Ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama
FONDOVI126
>> Raiffeisen društvo za upravljanje obve-znim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. upravlja trima obveznim mirovinskim fondovima i sa sedam dobrovoljnih mirovin-skih fondova, a 2017. godina za sve fondove kojima upravljamo bila je vrlo uspješna. Prije svega, iznimno smo zadovoljni ostvarenim prinosima svim našim članovima te pora-stom imovine fondova pod upravljanjem.Ako promatramo prinose obveznih mirovin-skih fondova, moramo naglasiti da su ostva-reni prinosi po svim kriterijima i znatno viši od očekivanja na početku mirovinske reforme.I ovom prilikom ističem da poslovanje mi-rovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok, također nije uputno to raditi temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja. Slijedom toga, ako go-vorimo o utjecaju Agrokora, on je vrlo ograni-čen, odnosno, nije značajno utjecao na naše fondove, uz napomenu da u višegodišnjem razdoblju imamo pozitivan saldo ulaganja u vrijednosnice društava Agrokor grupacije od najmanje 208 milijuna kuna na razini svih fondova kojima upravljamo.
PREDNOSTI DOBROVOLJNE
MIROVINSKE ŠTEDNJE
Kada govorimo o uspjesima u poslovanju dobrovoljnih mirovinskih fondova, moram istaknuti da bilježimo višegodišnji kontinu-irani porast novih članova te broja posloda-vaca koji su prepoznali prednosti uplaćiva-nja dobrovoljne mirovinske štednje svojim zaposlenicima. Povećanje broja članova, odnosno osoba koje su prepoznale potrebu
i svrhu štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu, smatram i našim velikim uspjehom i opravdano smatramo da smo dijelom za-služni za takav napredak. Naime, iza Raiffe-isen mirovinskog društva godine su pre-danog rada sa svrhom edukacije građana o mirovinskom sustavu općenito i potrebi za dodatnom štednjom.Jedan od glavnih zadataka Društva je finan-cijsko opismenjavanje građana Republike Hrvatske. Ako govorimo o obveznoj mirovin-skoj štednji, odnosno o podatku da gotovo
98 posto novih članova ne odabire samo-stalno svoj obvezni fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti, naročito kod mladih ljudi koji tek stupaju u svijet rada, o tome kako je odluku o odabiru obveznog mirovinskog fon-da potrebno donijeti samostalno.Pored toga, nastavljamo s afirmacijom do-brovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građani-ma kako bi na vrijeme i samostalno osigurali približno jednak životni standard i nakon što odu u mirovinu.Nadalje, u sklopu Udruga društava za uprav-ljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), sudjelovali
smo u brojnim projektima Financijske pisme-nosti, te u brojnim zajedničkim kampanjama i projektima koji su za svrhu imali promicanje mirovinskih fondova, odnosno značaj miro-vinske štednje za buduću mirovinu.
DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Ako govorimo o podatku da gotovo 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni mirovinski fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti o tome kako je odluku o njegovom odabiru potrebno donijeti samostalno
Nastavak financijskog opismenjavanja građana
Poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok ni temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja
Nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima
FONDOVI 127
>> Sveukupno gledajući poslovna 2017. go-dina bila je vrlo dobra godina. ZB Invest je 2017. godinu ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima (otvoreni investicijski fondovi s javnom po-nudom) od 24,6 posto i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna. ZB Invest je osvojio tri godišnje nagrade Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Top of the Funds - fond ZB europlus za najbolji eur-ski novčani fond, fond ZB trend za najbolji dionički fond i ZB Invest nagradu za najbo-lje društvo. Pored toga, ZB Invest upravlja i znatnom imovinom pojedinačnih portfelja klijenata. Imovina dugoročnih fondova tije-
kom 2017. godine porasla je za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građa-na čime smo izuzetno zadovoljni jer pokazu-je trend okretanja građana prema štednji na tržištu kapitala, u konkretnom slučaju šted-nji kroz investicijske fondove (obvezničke, mješovite i dioničke). Za sada, još uvijek je u
fokusu obvezničko tržište i obveznički fond, ali polako, s manjim alokacijama, građani počinju štedjeti i u mješovitim i dioničkim fondovima.Tijekom 2017. godine ulagateljima u naše fondove omogućili smo uplate izravno u de-vizama te korištenje pojedinačne strategije fonda bez utjecaja konverzije valuta.
VAŽNOST EKONOMIJE OBUJMA
Uvelike smo pripremali procese i ponudu ulagateljima s obzirom na dolazak novog Zakona o tržištu kapitala (MiFID II) te razvi-jali sustav personaliziranog investicijskog savjetovanja koji će biti omogućen svim po-tencijalnim ulagateljima u ZB Invest fondove u svim poslovnicama i kanalima Zagrebačke banke. Smatramo da će to biti znatan iskorak u našem sektoru jer će svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći dobiti investi-cijski savjet (iznos transakcije podijeljen na pojedinačne fondove) s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil
rizičnosti. Smatramo da je to karika koja je nedostajala u procesu komunikacije investi-cijskih fondova potencijalnim ulagateljima.Tržišta su tijekom 2017. godine bila pod ne-koliko utjecaja. Riječ je o niskim kamatnim stopama u EU i Republici Hrvatskoj, jedno-godišnji trezorski zapis Republike Hrvatske se kupovao po prinosu od 0,09 posto, stanju u Agrokoru te utjecaju kako materijalnom tako i na sentiment ulagatelja, kao i izvrsnoj izvedbi američkih dionica i umjereno dobroj izvedbi EU dionica.U cijelom financijskom sektoru, pa tako i u našem sektoru investicijskih fondova, ekonomija obujma je od velike važnosti jer su znatni fiksni zahtjevi koje i mali i veliki moraju ispuniti. Pritom mislim na zahtjeve EU-a i razmjere naših peereva u EU, a u bližoj budućnosti će sigurno predstavljati izazov s kojim ćemo se morati nositi. Automatiza-cija usluga i izvješćivanje te personalizirani pristup svim ulagateljima, standardizacija proizvoda i usluga sigurno će biti u fokusu u predstojećem razdoblju. S druge strane GDPR, MMFR i puna implementacija MiFID-a II bit će glavni regulatorni događaji.
Uza sve to osnovni cilj i svrha našeg posla je opravdati povjerenje ulagatelja i klijenata te im dugoročno isporučivati stabilan i kvalite-tan rezultat u skladu sa strategijama fondo-va i portfelja kojima upravljamo.
HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA
Sustavom personaliziranog investicijskog savjetovanja svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći će dobiti investicijski savjet s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti
Karika koja nedostaje
ZB Invest je 2017. ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna
Imovina dugoročnih fondova je porasla za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana
FONDOVI128
TKO JE TKO U HRVATSKIM FONDOVIMA
MIROVINSKI FONDOVI
ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Adresa: Heinzelova 70Telefon: +385 (0)1 4699 600Faks: +385 (0)1 4699 601e-pošta: [email protected]: www.azfond.hrInfo telefon: 0800 00 99Uključeni fondovi: AZ OMF-B, AZ OMF-A, AZ OMF-C, AZ
Profit, AZ Benefit, AZ Auto Hrvatska, AZ Dalekovod, AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe, AZ Treći horizont, AZ VIP, AZ ZABA, AZ Zagreb
Depozitna banka: Societe Generale - Splitska banka d.d. (za obvezne fondove), Zagrebačka banka d.d. (za dobrovoljne fondove)
Uprava:- predsjednik: Kristijan Buk- članovi: Mario Staroselčić, Saša Novosel, Slaven
BošnjakOsnivači: Allianz New Europe Holding GmbH;
Zagrebačka banka d.d.Vlasnička struktura: 51% Allianz New Europe Holding GmbH;
ERSTE D.O.O. – DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 4877 377Faks: +385 (0)1 4877 370e-pošta: [email protected]: www.ersteplavi.hrInfo telefon: 0800 313131Uključeni fondovi: Erste Plavi OMF-A, Erste Plavi OMF-B,
Erste Plavi OMF-C, Erste Plavi Expert ODMF, Erste Plavi Protect ODMF
Depozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Petar Vlaić- članovi: Nataša Ivanović, Senka Fekeža KlemenOsnivači: Erste & Steiermaskische bank d.d.
Erste Group Bank AGSteiermarkische Bank und Sparkassen AGZavarovalnica TriglavATBIH GMBHIstarska Kreditna Banka d.d. Umag
Vlasnička struktura 45,86% Erste & Steiermarkische Bank d.d.10,80% Erste Group Bank AG10,51% Steiermarkische Bank und Sparkassen AG5,38% Zavarovalnica Triglav25,30% ATBIH GMBH2,15% Istarska Kreditna Banka d.d. Umag
Datum osnivanja: 11.10.2001.Broj zaposlenih: 34
PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA
Raiffeisen OMF-C, Raiffeisen ODMF, ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Novinar, ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen, ZDMF T-HT, Raiffeisen ZDMF, ZDMF Ericsson Nikola Tesla
Depozitna banka: Addiko Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Damir Grbavac- članovi: Eva Horvat, Gordan ŠumanovićOsnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebVlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. ZagrebDatum osnivanja: 27.9.2001.Broj zaposlenih: 44
EquityDepozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Radovan Abramović- članovi: Davor IljašOsnivači: Allianz Zagreb d.d.Vlasnička struktura 100% Allianz Zagreb d.d.Datum osnivanja: 24.11.2008.Broj zaposlenih: 12
ALTERNATIVE INVEST D.O.O.Adresa: Bosanska ulica 7Telefon: +385 (0)1 6398 300Faks: +385 (0)1 6398 291e-pošta: [email protected]: www.alternativeinvest.hrUključeni fondovi: A1 otvoreni investicijski fond s javnom
ponudomDepozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d.Uprava:- predsjednik: Tomislav Marinac- članovi: Kornelija Vuković, Branko BojanićOsnivači: Tomislav MarinacVlasnička struktura 100% Tomislav MarinacDatum osnivanja: 19.7.2007.Broj zaposlenih: 6
AUCTOR INVEST D.O.O.Adresa: Dežmanova 5Telefon: +385 (0)1 6444 455Faks: +385 (0)1 6444 450e-pošta: [email protected]: auctorinvest.hrInfo telefon: +385 (0)1 6444 455Uključeni fondovi: Auctor CashDepozitna banka: Splitska banka d.d.Uprava:- predsjednik: Damir Kaluđer- članovi: Davor Krsnik, Petar KutlešaOsnivači: Auctor d.o.oVlasnička struktura 100% Auctor d.o.o.Datum osnivanja: 27.7.2009.Broj zaposlenih: 9
ERSTE ASSET MANAGEMENT D.O.O.Adresa: Ivana Lučića 2A, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)72 37 2900Faks: +385 (0)72 37 2901e-pošta: [email protected]: www.erste-am.hrInfo telefon: +385 (0)72 37 2900Uključeni fondovi: Erste Adriatic Bond, Erste Adriatic Short
Term Bond, You Invest Balanced, Erste Euro-Money, Erste Exclusive, Erste Local Short Term Bond, Erste Money, Erste PB1, You Invest Active, You Invest Balanced, You Invest Solid
Depozitna banka: Erste&Steiermarkische Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Josip Glavaš- članovi: Snježana Šalković Dasović, Miroslav
JurišićOsnivači: ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBHVlasnička struktura 100% ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBHDatum osnivanja: 20.7.1998.Broj zaposlenih: 18
GLOBAL INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA
Adresa: Radićeva 14, 10 000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 481 95 72 Faks: +385 (0)42 203 187e-pošta: [email protected] web: www.globalinvest.hr Info telefon: 0800 20 00 40Uključeni fondovi: Capital Breeder, Breza d.d. ZAIF, USA Blue
ChipDepozitna banka: Raiffeisenbank d.d. AustriaUprava:- predsjednik: Darko Kosovec- članovi: Snježana MilovanovićOsnivači: CROATIAINSPECT kontrola kvalitete i
PrivateDepozitna banka: Addiko bank d.d.Uprava:- predsjednik: Matko Bolanča- članovi: Marko BešlićOsnivači: Matko Bolanča i Krešimir KukecVlasnička struktura 66.67% Matko Bolanča
InterCapital Bond, InterCapital Dollar Bond, InterCapital Global Bond, InterCapital Income Plus, InterCapital Balanced, InterCapital SEE Equity, InterCapital Global Equity
Depozitna banka: Addiko Bank d.d.Uprava:- predsjednik: Ivan Kurtović- članovi: Dario Bjelkanović, Hrvoje ČirjakOsnivači: INTERKAPITAL d.d.Vlasnička struktura 100% INTERKAPITAL d.d.Datum osnivanja: 06.8.2003.Broj zaposlenih: 25
Depozitna banka: Raiffeisen bank d.d.Uprava:- predsjednik: Zvonimir Marić- članovi: Marko Wölfl, Amir HadžijusufovićOsnivači: KD Skladi d.o.o.Vlasnička struktura 80% KD Skladi d.o.o. Ljubljana
20% domaće pravne i fizičke odobeDatum osnivanja: 25.3.2008.Broj zaposlenih: 9
PBZ Dollar fond, PBZ Short term bond fond, PBZ Bond fond, PBZ Conservative 10 fond, PBZ International Multi Asset fond, PBZ Flexible 30 fond, PBZ Global fond, PBZ Equity fond, PBZ Dollar Bond fond, PBZ Dollar Bond fond 2
Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d.Uprava:- predsjednik: Marin Hrešić- članovi: Ivan RadićOsnivači: Privredna banka Zagreb d.d.Vlasnička struktura 100% VUB Asset ManagementDatum osnivanja: 7.12.1998.Broj zaposlenih: 15