Prirucnik- Uvod u EU fondove-poba.docx

Prirunik: Uvod u EU fondove iskustvo u pretpristupnom razdoblju i mogunosti koje prua EU lanstvo

Uvod u EU fondove iskustvo u pretpristupnom razdoblju i mogunosti koje prua EU lanstvo

Republika Hrvatska stjecanjem statusa zemlje kandidatkinje se poela aktivno pripremati za lanstvo u Europskoj Uniji. Prvom generacijom pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD pruena je financijska potpora u provoenju promjena i pribliavanju standardima Europske Unije na podruju jaanja administrativnih kapaciteta, okolia i prometa te poljoprivrede.

Od 2007. Republika Hrvatska je imala na raspolaganju novi financijski instrument, koji je zamijenio dotadanje oblike pomoi, Instrument za pretpristupnu pomo IPA. Osnovni cilj IPA programa je pomo kako dravama kandidatkinjama tako i dravama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaivanju i provedbi pravne steevine EU te pomo i priprema za koritenje Strukturnih fondova.

Kako je Republika Hrvatska tek nedavno postala lanica Europske unije u ovom emo priruniku dati pregled komponenti koje su se provodile u okviru IPA pretpristupng instrumenta. Naime, princip, procedure i sadraj, odnosno tematski ciljevi resori koji su bili obuhvaeni e biti vrlo slini onima koje emo koristiti u Strukturnim fondovima. Takoer, dat emo pregled fondova koji su nam raspolaganju kao zemlji lanici, no bez konkretnih info o procedurama i upravljanju jer te info trenutanonisu dostupne.

Europska unija kroz IPA program osigurava razne oblike potpore, u Republici Hrvatskoj financirali su se projekti usmjereni ka potpunom usklaivanju nacionalnih zakona s pravnom steevinom Unije, odnosno punoj primjeni usklaenog zakonodavstva, kao i pripremi za koritenje kohezijske i poljoprivredne politike EU.

Program IPA organiziran je kroz 5 komponenti, odnosno 5 podruja intervencija:

IPA I - Pomo u tranziciji i jaanje institucija

IPA II Prekogranina suradnja

IPA III Regionalni razvoj

IPA IV Razvoj ljudskih potencijala

IPA V Ruralni razvoja

Zemlje kandidatkinje koriste sve komponente, dok potencijalne kandidatkinje mogu koristiti samo prve dvije komponente.

Posljednje tri komponente, koje su, dakle, na raspolaganju samo zemljama kandidatkinjama, kao poseban cilj imaju pripremu za Upravljanje fondovima EU-a nakon pristupanja.

Upravljanje IPA programom u Hrvatskoj se odvija (iako smo uli u EU, neki natjeaji u okviru IPA programa jo su uvijek u provedbi, i bit e do 2016 godine) prema decentraliziranom sustavu provedbe. U okviru tog sustava, nacionalne provedbene vlasti su odgovorne za upravljanje pretpristupnim fondovima i podlijeu prethodnoj kontroli (tzv. ex-ante kontroli) Delegacije EU.

Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadueno jeMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija. Operativna ili Upravljaka struktura uspostavljena je za provedbu svake od 5 komponenti programa IPA te se sastoji od Upravljakog/ih tijela te Provedbenog/ih tijela koji vre natjeajne i ugovorne procedure. Na elu svake Operativne strukture je osoba nadlena za upravljanje pojedinom komponentom. To su uglavnom pomonici ministara ili ravnatelji odreenih institucija, korisnica pomoi. Oni su odgovorni za uinkovitu i pravodobnu tehniku provedbu projekata.

Tijekom razdoblja od 2007. do 2012. godine,Hrvatskoj je iz programa IPA namijenjeno 910,2 milijuna eura, a za 2013. godinu 94,8 milijuna eura.

Raspodjela sredstava (iznosi u milijunima eura) prema godinama i komponentama je prikazana u tablici:

Komponente IPA programa

2007.*

2008.*

2009.*

2010.*

2011.*

2012.*

2013.**

Pomo u tranziciji i izgradnja institucija

49,6

45,4

45,6

39,5

39,9

39,9

17,4

Prekogranina suradnja

9,7

14,7

15,9

16,2

16,5

16,9

9,7

Regionalni razvoj

45

47,6

49,7

56,8

58,2

59,3

31

Razvoj ljudskih potencijala

11,4

12,74

14,2

15,7

16

16

9

Ruralni razvoj (IPARD)

25,5

25,6

25,8

26

26,5

27,3

27,7

Ukupno

141,2

146

151,2

154,2

157,1

160,4

94,8

* Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

** Izvor: Opa uprava za proirenje Europske komisije

Bitno je napomenuti da e sredstva koja su nam dostupna kao zemlji lanici biti znatno izdanija. Od 1. srpnja 2013. do kraja 2013. iz strukturnih fondova e biti dostupno preko 449 mil EUR, dok e za strukturne i kohezijski fond iz nove financijske perspektive 2014-2020 biti dostupno preko 1 mlrd. EUR godinje.

Vrste intervencija:

etiri su osnovne vrste projekata koje se mogu financirati iz EU fondova: ugovori o uslugama, nabava opreme,graevinski radovi i bespovratna sredstva. U IPA pretpristupnom razdoblju sve su procedure vezane za ugovaranje i provedbu svih vrsta ugovora nalaze se u Praktinom vodiu (tzv. PRAG, Practical Guide for contracts procedures for EC external actions).

Iste vrste projekata bit e dostupne i u okviru strukturnih projekata, samo e ugovaranje biti po procedurama javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Ugovori o uslugama su kada se od kontraktora, konzultantskih kua ili drugih ponuditelja, trae odreene usluge razni programi jaanja kapaciteta, izrada analiza, studija, razvoj strategija, potpora krajnjim korisnicima, itd.

Ugovori o uslugama primjenjuju se kada je cijena vea od 200.000 eura, a ako je cijena nia od navedenog iznosa tada se koristi okvirni ugovor (framework contract). Twining ugovor je takoer vrsta ugovora o uslugama, no za tu uslugu nije mogue pronai dobavljaa na tritu ve usluge pruaju javne slube u zemljama lanicama istim institucijama u zemljama koje koriste IPA-a fond.

Ugovori o nabavi roba/opreme korisnice sredstava nabavljaju odreenu oprema koja treba unaprijediti njihov rad ili usluge koje pruaju i sl. esto su ovi ugovori popraeni ugovorima o uslugama. Za ove ugovore se izrauju detaljne tehnike specifikacije.

Ugovori o radovima se najee provode za ustanove u vlasnitvu tijela regionalne i lokalne samouprave, poput komunalnih poduzea. U IPA pretpristupnom razdoblju ugovori o radovima nisu bili brojni zbog velikih financijskih alokacija. Vie infrastrukturnih projekata bit e dostupno u strukturnim fondovima te posebice u Kohezijskom fondu.

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava su sredstva namijenjena krajnjim korisnicima. Kriteriji za dodjelu sredstava definiraju se u Uputama za prijavitelje koji se objavljuju na stranicama provedbenih tijela.

Sve intervencije, odnosno vrste ugovora definiraju se u Operativnim programima za svaku komponentu IPA programa, za iju su izradu zaduena pojedina resorna ministarstva. Vie o komponentama IPA programa, koje su vrlo sline funkcioniranju strukturnih fondova, u iduim poglavljima.

IPA program sustav provedbe

Komponenta 1 Pomo u tranziciji i jaanje institucija

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (programiranje, praenje i evaluacija)

Provedbeno tijelo: Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU)

IPA I. komponenta namijenjena je financiranju projekata izgradnje i jaanja institucija, s ciljem njihovog usklaivanja s europskom pravnom steevinom i kao pomo u ispunjavanju kriterija za pristupanje Europskoj uniji. U tom smislu, financiraju se projekti u okviru sljedeih podruja:

1. Ispunjavanje politikih kriterija: projekti namijenjeni reformi javne uprave, pravosua, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, razminiranju, zatiti i potpori manjinama lokalnim razvojem, ukljuujui i potporu civilnom drutvu, daljnje jaanje uloge organizacija civilnog drutva, jaanja svijesti i praenja primjene usvojene pravne steevine EU.

2. Ispunjavanje ekonomskih kriterija: projekti potpore na podruju javnih financija, statistike, zdravstvenih i socijalnih politika, unapreenje politika i fleksibilnosti na tritu rada, unapreenje ekonomske situacije itd.

3. Sposobnost ispunjavanja obveza koje proizlaze iz lanstva: projekti jaanja izgradnje institucionalnih kapaciteta i njihovu pripremu za provedbu obveza preuzetih kroz usvojenu pravnu steevinu EU.

4. Programi potpore: projekti na pripremi institucija za upravljanje buduih fondovima EU i sudjelovanju u Programima Unije.

Korisnici projekata su tijela dravne uprave, ustanove i trgovaka. drutva u vlasnitvu drave te nevladine organizacije.

Svi natjeaji u okviru IPA komponente I objavljuju se na web stranici Sredinje agencije za financiranje i ugovaranje programa EU. www.safu.hr

IPA KOMPONENTA II PREKOGRANINA SURADNJA

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Provedbeno tijelo: Agencija za regionalni razvoj RH

U okviru svakoga programa prekogranine suradnje djeluju i tzv. Zajednika tehnika tajnitva, iji je zadatak pruiti tehniku pomo sudionicima programa u provedbi.

Prekogranina suradnja ima vanu ulogu u regionalnom razvoju Hrvatske s ciljem poticanja stvaranja prekograninih mrea i partnerstava te razvoja zajednikog prekograninog djelovanja radi revitalizacije gospodarstva, zatite prirode i okolia te jaanja socijalne kohezije. Dodatni je cilj izgradnja kapaciteta jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za upravljanje EU programima te priprema za upravljanje buduim programima prekogranine suradnje.

Komponenta se dijeli na dva dijela, prvi dio sredstava rezerviran je za bilateralne prekogranine programe sa susjednim dravama lanicama (Slovenija, Maarska i Italija), dok je drugi dio programa rezerviran za programe sa susjednim zemljama koje nisu lanice EU (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora). Takoer odreena sredstva namijenjena su razvoju transnacionalnih projekata u okviru programa Jugoistona Europa i programa Mediteran. Tijelo nadleno za upravljanje koordinira izradu 8 operativnih programa.

Korisnici IPA komponente II su jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove koje osniva drava i jedinice lokalne i regionalne samouprave u podruju istraivanja i razvoja, odgoja i obrazovanja, zdravstvene skrbi, zatite prirode i kulturne batine i turizma; privatni instituti koje osnivaju trgovaka drutva radi zadovoljenja potreba od opeg interesa (ako rade na neprofitnoj osnovi); nevladine organizacije; gospodarske komore, poljoprivredni, obrtniki i industrijski klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe; poljoprivredne udruge i zadruge.

Potencijalni krajnji korisnici trebaju imati najmanje jednoga prekograninog partnera. Prekogranini karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se projekt mora provoditi s obje strane granice. Potencijalni krajnji korisnici odgovori su za cjelokupno upravljanje provedbom projekata.

Informacije o natjeajima: svi na natjeaji u sklopu programa prekogranine suradnje objavljuju se na web stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, (www.mrrfeu.hr ) te na web stranicama svakog pojedinog programa (www.adriaticipacbc.org ; www.hu-hr-ipa.com ; www.si-hr.eu/start_ hr ; www.croatia-serbia.com ; www.cbc-cro-bih.net ; www.cbccro-mne.org ; http://www.southeast-europe.net/hu/, www.programmemed.eu ).

Prekogranini programi i Prioritetna podruja

Prekogranini programi

Prioritetna podruja

Hrvatska - Maarska

Prioritet 1

Odrivi razvoj i razvoj turizma zatita okolia i razvoj ekoturizma rijenog podruja Mura-Drava-Dunav

Prioritet 2

Razvoj gospodarske suradnje i zajednikih ljudskih potencijala promocija prekogranine mobilnosti

trita rada, zajednika istraivanja, razvoj i inovacije, zajedniko obrazovanje

Prioritet 3

Tehnika pomo

Hrvatska Slovenija

Prioritet 1

Gospodarski i drutveni razvoj potpora poduzetnitvu, unaprjeenje turizma, ruralnog razvoja, te kulturne i drutvene razmjene

Prioritet 2

Odrivo upravljanje prirodnim resursima zatita okolia i ouvanje zatienih podruja

Prioritet 3

Tehnika pomo

IPA Adriatic/

Jadranska prekogranina suradnja

Prioritet 1

Gospodarska, socijalna i institucionalna suradnja jaanje istraivake i inovacijske djelatnosti za poveanje konkurentnosti i unaprjeenja razvoja jadranskog podruja

Prioritet 2

Prirodna i kulturna bogatstva i sprjeavanje rizika promicanje, unaprjeenje i zatita prirodnih i kulturnih resursa putem zajednikog upravljanja tehnolokim i prirodnim rizicima

Prioritet 3

Pristupanost i mree- uspostava fizike infrastrukture, sustava odrive pokretljivosti i komunikacijskih mrea

Prioritet 4

Tehnika pomo

Hrvatska Bosna i Hercegovina

Prioritet 1

Stvaranje zajednikog gospodarskog prostora zajedniki razvoj turistike ponude i promicanje poduzetnitva

Prioritet 2

Poboljana kvaliteta ivota i drutvena povezanost zatita prirode i okolia, te poboljanje dostupnosti usluga Unije u pograninom podruju (socijalna kohezija lokalnih zajednica te poboljanje prekograninih odnosa)

Prioritet 3

Tehnika pomo

Hrvatska Crna Gora

Prioritet 1

Stvaranje povoljnih okolinih i socioekonomskih uvjeta u programskom podruju kroz unaprjeenje suradnje u zajedniki odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u prihvatljivim podrujima uspostavljanje prekograninih mrea za zajedniku zatitu okolia, prirode i kulture, kao i za iznalaenje rjeenja za zajednike probleme okolia; aktivnosti povezane s turizmom i kulturnim prostorom; mali projekti razvoja prekograninih zajednica, usmjereni na unaprjeenje suradnje meu ljudima, obrazovnim institucijama i organizacijama civilnoga drutva na obje strane granice u svrhu poticanja razvoja zajednica i poboljanja meususjedskih odnosa

Prioritet 2

Tehnika pomo

Hrvatska Srbija

Prioritet 1

Odrivi drutveno-gospodarski razvoj promicanje poslovne suradnje, poveanje prekogranine trgovine, razvijanje mobilnosti trita rada, prekogranini razvoj istraivanja i inovacija, poticanje razvoja turizma temeljenog na prekograninom regionalnom identitetu i prirodnim i kulturnim dobrima, zatita i ouvanje prirodnih dobara te promicanje prekograninih dobrosusjedskih odnosa izmeu lokalnih zajednica

Prioritet 2

Tehnika pomo

IPA Jugoistona Europa

Prioritet 1

Potpora inovacijama i poduzetnitvu

Prioritet 2

Zatita i unaprjeenje okolia

Prioritet 3

Poboljanje dostupnosti

Prioritet 4

Razvoj transnacionalnih sinergija u cilju odrivog razvoja regije

IPA Mediteran

Prioritet 1

Jaanje kapaciteta za inovativnost

Prioritet 2

Zatita okolia i poticanje odrivog teritorijalnog razvoja zatita i poticanje od

Prioritet 3

Poboljanje pokretljivosti i teritorijalne dostupnosti

Prioritet 4

Razvitak transnacionalnih sinergija u cilju odrivog razvoja regije

Sve intervencije unutar Operativnih programa su dodjele bespovratnih sredstva, osim tehnike pomoi to su ugovori o uslugama.

IPA KOMPONENTA III

Trea komponenta IPA-e pretea je koritenja sredstava iz Europskog regionalnog fonda. Iznosom je najizdanija komponenta. Podijeljena je na tri pod komponente, promet, zatita okolia i regionalna konkurentnost te se za ta podruja izrauju operativni programi.

IPA KOMPONENTA IIIA, OPERATIVNI PROGRAM ,PROMET"

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Provedbeno tijelo: H infrastruktura (prioritetna os 1)

Provedbeno tijelo: SAFU (prioritet 2)

Prioriteti u okviru Operativnog programa za promet:

PRIORITET 1

Unaprjeenje eljeznikog sustava u Hrvatskoj

Mjera 1.1

Modernizacija i nadogradnja pruga

Mjera 1.2

Poboljanje sigurnosti i uinkovitosti rada eljeznice

PRIORITET 2

Unapreenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj

Mjera2.1

Modernizacija i obnova rijenih plovnih putova i luke infrastrukture

PRIORITET 3

Tehnika pomo:

Cilj Operativnog programa za promet je investirati u projekte koji imaju najvei uinak na modernizaciju eljeznikih pruga i istovremeno pripremati projekte za budua ulaganja u modernizaciju i poboljanje uvjeta u sektoru unutarnje plovidbe. Na koncu, cilj je razviti administrativne i upravne sposobnosti onih institucija koje provode Operativni program za promet. Intervencije koje su financirane su uglavnom bili ugovori o radovima te manji broj ugovora o uslugama.

Primjerice, unutar prvog prioriteta sufinancirali su se radovi - projekt Obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okuani- Novska, ija je ukupna vrijednost 35,9 mil , od ega se kroz IPA-u financiralo 30,5 mil; potom radovi u okviru projekta Izgradnja sustava signalno sigurnosnih ureaja na. zagrebakom Glavnom kolodvoru, ukupne vrijednosti 11,64 mil, od ega se kroz IPA-u financiralo 9,9 mil te priprema dokumentacije za projekt Rekonstrukcija kolosijeka i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo- Novska ukupne vrijednosti 5,4 mil od ega se kroz IPA-u-financira 4,6mil. (Ovo su samo neki od provedenih projekata.)

Drugi prioritet se odnosi na unaprjeenje sustava unutarnje plovidbe u okviru kojeg je planirana priprema projektne dokumentacije za rehabilitaciju i unaprjeenje plovnog puta rijeke Save i obnovu luke Vukovar- Nova luka istok.

Ugovori o uslugama su provedeni unutar treeg prioriteta tehnika pomo Operativnoj strukturi za upravljanje Operativnim programom i provedbu projekata.

Korisnici programa su Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske eljeznice Infrastruktura d.o.o. te Agencija za vodne putove i luke uprave.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvara se moguost provedbe veeg broja infrastrukturnih projekata u sektoru prometa koji e se sufinancirati putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Informacije su dostupne na stranici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture http://www.mppi.hr/ te na stranicama provedbenih tijela http://www.hzinfra.hr/ i www.safu.hr. -

IPA KOMPONENTA IIIB - OPERATIVNI PROGRAM ZATITA OKOLIA

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo zatite okolia i prirode

Provedbeno tijelo: Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (prioritet 1)

Provedbeno tijelo: Hrvatske vode (prioritet 2)

Provedbeno tijelo: SAFU (prioritet 3)

Cilj Operativnog programa zatite okolia je ulaganje u projekte s ciljem ouvanja okolia kroz projekte razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom te poboljanja sustava vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama. Time se pruala pomo Republici Hrvatskoj pri ispunjavanju obveza u provedbi pravne steevine EU iz podruja zatite okolia koja ureuje obradu i odlaganje otpada, opskrbu vodom za pie, skupljanje, proiavanje i isputanje otpadnih voda, kao i razvijanje administrativnih i upravljakih sposobnosti institucija zaduenih za provode Operativni program zatite okolia. Sastavni dio Operativnog programa jest indikativna lista projekata, a radi se o infrastrukturnim projektima koji imaju vrijednost veu od 10 milijuna eura po pojedinom projektu.

Prioriteti u okviru Operativnog programa za okoli:

PRIORITET 1

Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Mjera 1.1

Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na upanijskoj/regionalnoj razini

Miera 1.2

Sanacija lokacija visoko oneienih otpadom (crne toke)

PRIORITET 2

Zatita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama

Mjera2.1

Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mree

Mjera 2.2

Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda iz domainstava i industrije i poboljanje kanalizacijske mree

PRIORITET 3

Tehnika pomo s ciljem uinkovitog i djelotvornog upravljanja programom i razvijanja institucionalne sposobnosti za pripremu projekata, upravljanje i apsorpciju IPA-e i strukturnih fondova

Projekti planirani u Operativnom programu Okoli bili su vezani za izgradnju infrastrukture za gospodarenje otpadom usmjerene na zamjenu postojeih odlagalita s odlagalitima u okviru novih centara za gospodarenje otpadom, zajedno s ureajima za odvajanje i sortiranje, recikliranje i bioloku obradu otpada, ime e se unaprijediti pristup i uinkovito pruanje okolinih usluga u podruju gospodarenja otpadom.

Korisnici Operativnog programa ,Zatita okolia" su komunalna poduzea u vlasnitvu jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Informacije o aktivnostima u okviru programa i informacije o natjeajima nalaze se na web stranicama tijela nadlenih za prioritete i mjere te provedbenih tijela: (www.mzoip.hr ; www.mps.hr www.fzoeu.hr ; www.voda.hr, www.safu.hr ).

IPA KOMPONENTA IIIC:OPERATIVNI PROGRAM ,REGIONALNA KONKURENTNOST"

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo poduzetnitva i obrta

Provedbeno tijelo: SAFU

Cilj Operativnog programa za regionalnu konkurentnost je poticanje drutvene i gospodarske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktinog iskustva za upravljanje ulaganjima kao vjeba za koritenje sredstava iz strukturnih fondova, tonije, Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Prioriteti i mjere programa bili su usmjereni su ka osiguranju boljih sustava za podrku poslovanja malog i srednjeg poduzetnitva, kao to su poslovne zone, inkubatori, centri za transfer tehnologije i druge ciljane djelatnosti, a u svrhu poticanja poslovnog rasta i poticanja stranih ulaganja. Prvi prioritet Operativnog programa se stoga odnosi na izgradnju poslovne infrastrukture u 10 upanija koje zaostaju u razvoju, u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale, u svrhu jaanja poslovnog okruenja. Cilj drugog prioriteta Operativnog programa je osiguravanje uinkovite poslovne podrke na svim razinama kako bi se stvorila pozitivna klima za ulaganja to e se mnogo lake i bre postii jaanjem nacionalne administrativne uinkovitosti, pruanjem savjetodavne pomoi malim i srednjim poduzeima, razvojem klastera i poslovnih zona kao i osnivanjem e-poslovnih centara irom zemlje. Jo jedna dimenzija ovog prioriteta je poticanje prijenosa tehnologije i stvaranje infrastrukture kojom e se inovativni proizvodi lansirati na trite. Jedan od takvih projekata je i osnivanje centra za inkubaciju i komercijalizaciju tehnologije i bio-znanosti - tzv. BioCentra. Trei prioritet, kao i ostalim IPA komponentama , odnosi se na tehniku pomo tijelima nadlenim za upravljanje operativnim programom.

Korisnici Operativnog programa ,Regionalna konkurentnost" su jedinice lokalne i regionalne samouprave, trgovaka drutva u vlasnitvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove ili udruge te turistiki odbori u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, visokokolske ustanove i javne organizacije u sektoru istraivanja, centri za podrku malog i srednjeg poduzetnitva i njihovi partneri lokalne i regionalne poduzetnike i obrazovne ustanove i dr.), mali i srednji poduzetnici i obrtnici.

Prioriteti i mjere u okviru Operativnog programa za Regionalnu konkurentnost:

Prioritet 1 - Poboljanje:razvojnog potencijala slabije razvijenih podruja

Mjera 1.1.

Poslovna infrastruktura

Operacija 1.1.1 Poslovna infrastruktura (dodjela bespovratnih sredstava)

Prioritet 2 -

Jaanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva

Mjera 2.1. Poboljanje poslovne klime

Operacija 2.1.1. Jaanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini (ugovor o uslugama)

Operacija 2.1.2. Program poboljanja poslovne konkurentnosti putem ebusiness usluga (ugovor o uslugama i ugovor o nabavi opreme)

Operacija 2.1.3. Pruanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzeima (ugovor o uslugama provedba WYG)

Operacija 2.1.4. Razvoj investicijskog okruja (ugovor u uslugama)

Operacija 2.1.5. Potpora razvoju klastera (ugovor o uslugama)

Operacija 2.1.6. Potpora jaanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetnitva (dodjela bespovratnih sredstava )

Operacija 2.1.7. Poboljanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice- Bizimpact IT

Mjera2.2. Transfer tehnologije i usluge potpore novoosnovanim poduzetnicima utemeljenima na znanju

Operacija 2.2 .1. Fond za ulaganje u znanosti i inovacije (dodjela bespovratnih sredstava)

Operacija 2.2 .2. Inkubacijski. centar za bioznanosti komercijalizaciju tehnologije (BioCent:ar) (ugovor o radovima i nabavi opreme)

Operacija 2.2 .3. Osiguravanje grafikih procesora kao resursa u podruju naprednog raunarstva (ugovor o nabavi opreme)

Prioritet 3 - Tehnika pomo

Mjera3.1.Uprav1janje Operativnim programom

I izgradnja kapaciteta

Operacija 3.1.1. Tehnika pomo za horizontalna pitanja upravljanja Operativnim programom (ugovor o uslugama)

Operacija3.1.2.Pripremabudui programskih dokumenata

i zalihe projekata

Informacije o aktivnostima u okviru programa i informacije o natjeajima nalaze se na web stranicama tijela nadlenih za prioritet mjeru i provedbenih tijela: (www.mzoip.hr ; www.mps.hr ; www.fzoeu.hr ; www.voda.hr; www.safu.hr ) te na zasebnoj stranici IPA IIIC komponente. http://www.regionalna-konkurentnost.hr/ .

IPA KOMPONENTA IV RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Provedbeno tijela:

1. Hrvatski zavod za zapoljavanje

Provedbeno tijelo za Prioritet l

Provedbeno tijelo za Prioritet 2, Mjeru 1

Provedbeno tijelo za Prioritet 4

ProvedbenotijelozaPrioritet5, Mjeru 1

2. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Provedbeno tijelo za Prioritet2, Mjeru 2

Provedbeno tijelo za Prioritet 3

3. Nacionalna Zaklada za razvoj civilnog drutva

Provedbeno tijelo za Prioritet 5, Mjeru 2

Program IPA komponenta IV podupire mjere usmjerene na poticanje zapoljavanja, obrazovanja i usavravanja, socijalnog ukljuivanja te jaanje uloge civilnog drutva za bolje upravljanje, pretea je Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund- ESF).

Ciljevi Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala podrazumijevaju koritenje raspoloivih financijskih sredstava za:- ouvanje postojeih te poveanje broja novih i kvalitetnijih radnih mjesta- privlaenje i zadravanje ljudi u zaposlenosti poveanjem ulaganja u ljudski kapital - jaanje socijalnog ukljuivanja te promicanje prilagodljivosti tvrtki i radnika - usklaivanje obrazovnih programa s potrebama trita rada i promicanje naela cjeloivotnog uenja, poboljanje pristupa socijalnim uslugama koje doprinose opoj zapoljivosti. Manji dio sredstava bio je namijenjen pripremi buduih projektnih prijedloga te pomoi odgovornim institucijama u provedbi programa.

U IPA komponenti IV korisnici bespovratnih sredstava dolaze iz razliitih podruja privatnog, civilnog i javnog sektora, preciznije; ustanove koje pruaju usluge razvoja ljudskih potencijala, nevladine organizacije, privatne i javne obrazovne ustanove svih razina; puka uilita, veleuilita, ustanove za profesionalno usmjeravanje, obrazovne agencije i centri, podrune slube Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, lokalna partnerstva za zapoljavanje, razvojne agencije, centri za potporu MSP-ima/tehnoloki inkubatori, centri izvrsnosti, komore, udruge poslodavaca i sindikati, jedinice lokalne i regionalne samouprave, upanije, opine, gradovi, tijela dravne i javne uprave te trgovaka drutva ija je djelatnost vezana uz razvoj ljudskih potencijala. Unutar ove komponente je najvei broj ugovora od dodjeli bespovratnih sredstava.

Prioriteti i mjere u Operativnom programu Razvoj ljudskih potencijala:

Prioritetna os 1

Poboljanje pristupa zapoljavanju i odrivo ukljuivanje u trite rada

Mjera 1.1.

Potpora u osmiljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike na tritu rada

Mjera 1.2.

Potpora uinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih slubi nadlenih za zapoljavanje

Prioritetna os 2

Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada

Mjera 2.1.

Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa zapoljavanju

Mjera 2.2.

Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa obrazovanju

Mjera 2.3.

Razvoj socijalnih usluga za poboljanje mogunosti zapoljavanja

Prioritetna os 3

Jaanje ljudskog kapitala i zapoljivosti

Mjera 3.1.

Daljnji razvoj hrvatskoga kvalifikacijskog okvira

Mjera 3.2.

Jaanje sustava obrazovanja odraslih

Mjera 3.3.

Jaanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera

Prioritetna os 4

Tehnika pomo

Informacije o aktivnostima u okviru programa nalaze se na web stranici www.ljudskipotencijali.hr Natjeaji se objavljuju na web stranicama provedbenih tijela (www.hzz.hr/cesdfc; www.asoo.hr/defco i http://civilnodrustvo.hr/category/106)

35

IPA KOMONENTA V: PLAN ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVITAK

Operativna struktura:

Tijelo nadleno za upravljanje: Ministarstvo poljoprivrede

Provedbeno tijela: Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

IPA komponenta V (IPARD) nastavak je SAPARD programa. Usmjerena je na unaprjeenje poljoprivrednog sektora i jaanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, poboljanje trine efikasnosti, provedbe EU standarda te razvoj ruralne ekonomije.

Tablica prioriteta i mjera IPARD programa

Prioritet 1 Unaprjeenje trine uinkovitosti i primjena standarda zajednice

Mjera 1.1. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i prilagodbe standardima Unije

Mjera 1.2. Ulaganje u preradu i marketing poljoprivrednih i ribarskih proizvodan radi restrukturiranja tih aktivnosti i prilagodbe standardima Unije

Prioritet 2 Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-ekolokih mjera i strategija lokalnog ruralnog razvoja

Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljanja okolia i krajolika

Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija razvoja ruralnog razvitka

Podmjera 2.1.1. Stjecanje vjetina, animiranje stanovnika lokalne akcijske grupe (LAG)

Podmjera 2.2.2. Provedba lokalnih razvojnih strategija

Podmjera 2.2.3. Projekti suradnje

Prioritet 3 Razvoj ruralnog gospodarstva

Mjera 3.1. Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture

Mjera 3.2. Diversifikacija novih ruralnih aktivnosti

Prioritet 4 Tehnika pomo

Mjera 4.1. Upravljanje programom i jaanje kapaciteta

Otprilike 30% mjere Tehnike pomoi na godinu alocirano na podmjeru 2.2.1.

Unutar Prioriteta 1 prihvatljiva je mjera 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice" s dozvoljenim ulaganjima u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, sektoru jaja, sektoru voda i povra, sektoru itarica i uljarica.

Krajnji korisnici ove mjere su poljoprivredna gospodarstva odreena Zakonom o poljoprivredi, upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Kako bi aplicirala za dobivanje sredstava unutar ovih sektora, gospodarstva moraju zadovoljavati niz specifinih uvjeta.

Minimalna ukupna vrijednost prihvatljivih izdataka po projektu ograniena je na 100.000 kn, dok se maksimalni iznos prihvatljivih izdataka po korisniku za vrijeme trajanja IPARD-a penjao do 6.570.000 kn, osim u sektoru jaja gdje je maksimalni iznos bio l4.600.000 kn.

Potpora iznosi 50% od vrijednosti prihvatljivog izdataka, a u nekim sluajevima i vie:

0. 55% za mlade poljoprivrednike (do 40 godina na dan donoenja odluke o dodjeli sredstava)

0. 60% za ulaganja u brdsko planinskim podrujima

0. 65% za ulaganja mladih poljoprivrednika na brdsko planinskom podruju

0. 75 % za ulaganja vezana uz primjenu Nitratne direktive.

Unutar ovog prioriteta nalazi se i mjera l03 Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice".

Prihvatljiva su ulaganja unutar sektora mlijeka, mesa, ribarstva, prerade voa i povra, vinarstva i maslinovog ulja.

Krajnji korisnici u okviru ove mjere jesu obrti i poduzea u privatnom vlasnitvu ili do 25% u dravnom vlasnitvu, koja su u sustavu PDV-a te koji su registrirani za predmetnu djelatnost, a nalaze se u rangu mikro, malih i srednjih poduzea sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.

Potpore za ovu mjeru iznose do 50% ad iznosa ukupno dozvoljenih ulaganja s tim da je min. ukupna vrijednost ulaganja/projektu 250.000 kn, a max. ukupna vrijednost ulaganja/korisniku kroz vrijeme trajanja IPARD-a 21,9 milijuna kn. Ukupna ulaganja u sektoru maslinarstva nisu mogla biti vea od 3,65 mil kn.

Prioritet 2 donosi 2 mjere. Prva- 20l Aktivnosti za poboljanje okolia i krajolika"predloena je zbog osjetnog opadanja raznovrsnosti krajobraza, stanita i vrsta te zbog degradacije okolia uzrokovanih prekomjernom uporabom mineralnih gnojiva i pesticida. Za ovu su mjeru predloena 3 pilot podruja i to Park prirode Velebit i Park prirode Lonjsko polje na kojima se planiralo provoditi podmjeru ,Gospodarenje travnjacima" dok se u Zagrebakoj upaniji planiralo provoditi mjere u svrhu sprjeavanja smanjenja kakvoe tla i vode te poveanja bio1oke raznolikosti na oranicama.

Korisnici ovih mjera su poljoprivrednici, zadruge, tvrtke, nevladine organizacije i javne institucije koje posjeduju i/ili unajmljuju zemljite u podruju pilot projekta.

Druga mjera drugog prioriteta 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" predstavlja potpunu novost u Republici Hrvatskoj. Cilj ove mjere je promicanje ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstva, osnivanjem lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). Provodit e se ruralnom podruju Hrvatske pri emu e LAG predstavljati ruralno podruje koje ima vise od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika, ukljuujui manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika.

Prioritet 3 obuhvaa dvije mjere: 301 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture" te 302 ,Diversifikacija i razvoj rura1nih gospodarskih aktivnosti".

Mjera 301 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture" odnosi se na izgradnju lokalnih nerazvrstanih cesta, protupoarnih putova, sustava kanalizacije i proiavanja otpadnih voda te izgradnjutop1ana koje koriste organski otpad iz poljoprivrede i umarstva.

Krajnji korisnici ove mjere jesu op6ine i gradovi sa do 10.000 stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001. godine.

Najvii iznos prihvatljivog ulaganja se kree od 3 milijuna kuna za ulaganje u lokalne nerazvrstane ceste i protupoarne putove, pa do 7 milijuna kuna kod ulaganja u sustav kanalizacije i pogone za proiavanje otpadnih voda te toplane. Potpora je do 100% od vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja.

Mjera 302: Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti" je mjera namijenjena ulaganjima u razvitak ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima, pogone za preradu na farmama, slatkovodnog ribarstva, uslunih djelatnosti na ruralnom podruju te ulaganja u obnovljive izvore energije.

Krajnji korisnici su fizike i pravne osobe registrirane za odgovarajuu djelatnost, u rangu mikro poduzea. Minimalni iznos prihvatljivog ulaganja po projektu unutar ove mjere iznosio je 150.000 EUR (l.095.000 kn) osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje je iznos bio ogranien na 675.000 EUR (5 milijuna kuna). Potpora iznosi do 50% vrijednosti maksimalno prihvatljivog ulaganja.

Informacije o aktivnostima u okviru programa nalaze se na web stranici Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr te na web stranici Agencije za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr ).Sve naveden mjere e se nastaviti financirati u programskom razdoblju od 1.7.2013. do 31.12. 2013. iz Europskog poljoprivrednog fonda.

Od pretpristupnih fondova do strukturnih fondova EU

Strukturni Fondovi

Kohezijska politika

Kohezijska politika s aspekta utjecaja na razvoj regija predstavlja jednu od najznaajnijih europskih politika koja ima za cilj jaanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Europske unije. Unija se sastoji 273 regije (28 zemalja lanica) koje nemaju meusobno ujednaen socio-ekonomski razvoj zbog ega ova politika u osnovi predstavlja europsku regionalnu politiku kojom se nastoje smanjiti ove regionalne nejednakosti, ali i ojaati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. Taj je trend izraen i u reformi politike 2007. godine: vei naglasak na istraivanju i razvoju, inovaciji, usklaenosti strunog osposobljavanja s potrebama trita rada, informacijskoj infrastrukturi, suradnji s privatnim sektorom u sufinanciranju i pripremi projekata, okolinoj odrivosti, sprjeavanju prirodnih i tehnolokih rizika.

Regionalne su razlike najvie dole do izraaja prilikom pristupanja novih zemalja lanica (2004. i 2007. godine) zbog injenice da su se u pravilu prihvaale ekonomski slabije razvijene zemlje koje je bilo potrebno ukljuiti na zajedniko trite te ujedno pribliiti njihov standard ostalim zemljama lanicama kako bi ravnopravno mogle pridonositi zajednikim ciljevima EU. U tom smislu bruto domai proizvod (eng. GDP) po glavi stanovnika vaan je pokazatelj stupnja prihvatljivosti za koritenje strukturnih fondova jer se regije u kojima je stvarni BDP po glavi stanovnika manji od 75% prosjeka BDP EU (unutar trogodinjeg razdoblja) smatraju prihvatljive za dodjelu sredstava iz strukturnih fondova. Zbog toga se kohezijska politika naziva jo i tzv. politikom solidarnosti jer Europska unija putem fondova osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno manje razvijene zemlje lanice Europske unije.

Prikaz BDPa, 2011 - Izvor: Eurostat (BDP po stanovniku zemalja lanica u odnosu na prosjek EU 27 (EU-27=100). Analizom je obuhvaeno 27 zemalja lanica, 3 lanice EFTA (Island, Norveka i vicarska), Hrvatska kao zemlja pristupnica, 4 zemlje kandidatkinje (Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska), i 2 zemlje potencijalni kandidati (Albanija, Bosna i Hercegovina).

Instrumenti kohezijske politikeStrukturni fondovi i Kohezijski fond

EU fondovi su zamiljeni kao financijski instrumenti koji podupiru ostvarivanje razliitih sektorskih politika Europske unije. Za uspjeno provoenje kohezijske politike putem fondova financiraju se razvojni projekti, kao to je prethodno navedeno, usmjereni na smanjivanje razlika izmeu razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i na promicanje ukupne konkurentnosti europskog drutva i gospodarstva.

Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU u financijskoj perspektivi 2007-2013:

I. Strukturni fondovi:

a) Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF)

b) Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development - ERDF)

II. Kohezijski fond (Cohesion Fund - CF)

Alokacije iz EU fondova za Hrvatsku (mil. EUR)

Izvor: HGK

Podruja u koja se planira ulagati kroz strukturne fondove i Kohezijski fond u Hrvatskoj su svakako ona koja su vana za razvoj gospodarstva i poticanje zapoljavanja, a ukljuivat e investicije u sektore zatite okolia i prometa, poduzetnitva, obrazovanja, socijalne ukljuenosti, energetike te istraivanja i tehnolokog razvoja.

Za programsko razdoblje 2007-2013. osigurana su sredstva od 335 milijardi eura to ini 35.7% cjelokupnog EU prorauna. Od navedenog iznosa 201 milijarda eura namijenjena je za Europski fond za regionalni razvoj, 76 milijardi za Europski socijalni fond i 70 milijardi za Kohezijski fond. Za prvih est mjeseci lanstva (od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013.) kroz strukturne i Kohezijski fond za Republiku Hrvatsku alocirana su sredstva u iznosu od oko 449,40 milijuna eura.

Za programsko razdoblje 2014-2020. predloen je viegodinji financijski okvir kojim se instrumentima kohezijske politike alocira 376 milijardi eura to ini 36,6% predloenog cjelokupnog EU prorauna. Od navedenog iznosa 161,6 milijardi namijenjeno je regijama u konvergenciji, 38,9 milijardi za regije u tranziciji, 53,1 milijarda za konkurentnost regija, 11,7 milijardi za teritorijalnu suradnju i 68,7 milijardi za Kohezijski fond. Iznos ukljuuje i 40 milijardi eura za novi instrument Connecting Europe Facility namijenjen za poticanje ulaganja u prijevoz, energiju i informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT). Prema viegodinjem financijskom okviru ukupno planirana sredstva za Hrvatsku u sedmogodinjem razdoblju od 2014-2020. godine iznosit e oko 11,7 milijardi eura od ega je 8 milijardi eura predvieno za strukturne fondove.

Europski fond za regionalni razvoj ERDF

Europski fond za regionalni razvoj (Uredba Vijea br. 1083/2006 i 1080/2006) podupire jaanje ekonomske i socijalne kohezije kroz smanjivanje ekonomskih razlika izmeu regija putem ulaganja u regionalni razvoj, gospodarski rast, jaanje konkurentnosti i teritorijalnu suradnju na podruju Europske unije. S obzirom na njegov financijski kapacitet i predvieni raspon ulaganja, ovaj fond treba najvie doprinijeti svim prioritetima Europe 2020 (pametan, odriv i ukljuiv rast), a predstavlja ujedno i jedini fond koji financira projekte u okviru svih 11 zadanih tematskih ciljeva u programskom razdoblju 2014-2020.

U narednom programskom razdoblju za ovaj fond je predloeno 183 milijarde eura, od ega se 121,7 milijardi eura odnosi na pomo slabije razvijenim regijama, 21,9 prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,7 milijardi za teritorijalnu suradnju.

Prioriteti ulaganja ERDF za programsko razdoblje 2014-2020.

1. Jaanje istraivanja i tehnolokog razvoja i inovacija:

a) Jaanje infrastrukture i kapaciteta za istraivanje i inovacije, razvoj izvrsnosti u istraivanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih od europskog interesa

b) Promicanje poslovnog R&I ulaganja (istraivanje i inovacije), proizvoda i usluga, transfera tehnologije, drutvenih inovacija, povezivanja, klastera, inovacija putem pametne specijalizacije

c) Potpora tehnolokom i primijenjenom razvoju, pilot projektima, potpora ranom razvoju proizvoda, naprednim proizvodnim kapacitetima i prva proizvodnja u kljunim razvojnim tehnologijama te irenje tehnologija

2. Jaanje pristupa, koritenja i kvalitete ICT:

a) Razvijanje irokopojasnog pristupa te uvoenje super brzih mrea

b) Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jaanje potranje za ICT-jem

c) Jaanje koritenja ICT za e-upravljanje, e-uenje, e-zdravstvo, e-ukljuenost itd.

3. Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika:

a) Promocija poduzetnitva, razvoj novih ideja i pokretanje novih tvrtki

b) Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija

4. Potpora prelasku na zeleno, gospodarstvo s niskim udjelom ugljika u svim sektorima:

a) Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije

b) Promicanje energetske uinkovitosti i koritenja obnovljive energije kod MSP

c) Potpora energetske uinkovitosti i koritenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru

d) Razvoj sustava pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona

e) Promidba strategija koje promiu niski udio ugljika u urbanim podrujima

5. Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija rizika i upravljanje:

a) Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama

b) Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifinim rizicima, razvoju sustava za spreavanje i upravljanje prirodnim i drugim nepogodama

c) Razvoj sustava za upravljanje katastrofama

6. Zatita okolia i jaanje efikasnosti koritenja resursa:

a) Rjeavanje velikih potreba za investicijama u sektoru otpada kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative

b) Rjeavanje velikih potreba za investicijama u sektoru voda kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative

c) Zatita, promocija i razvoj kulturne i prirodne batine

d) Zatita bioloke raznolikosti, zatita tla i promicanje usluga ekosustava ukljuujui NATURA 2000 i zelene infrastrukture

e) Aktivnosti za poboljanje urbanog okolia, ukljuujui sanaciju zagaenih podruja i smanjenje zagaenja zraka

7. Promocija odrivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na kljunoj prometnoj infrastrukturi:

a) Ulaganja u osnovnu mreu Europe TEN-T mreu

b) Poboljanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih prometnih vorova i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mrea) na TEN-T infrastrukturu

c) Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagauje okoli i promocija odrive gradske mobilnosti

d) Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog eljeznikog sustava

8. Promocija zapoljavanja i potpora radne mobilnosti:

a) Razvoj poslovnih inkubatora i investicije potpore samozapoljavanju i pokretanju poslovanja

b) Inicijative lokalnog razvoja i pomo objektima i uslugama koje pomau stvaranju novih radnih mjesta

c) Ulaganja u javnu infrastrukturu koja slui jaanju zapoljavanja i obavljanju usluga na tritu radne snage

9. Promocija socijalne ukljuenosti i borbe protiv siromatva:

a) Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u podruju zdravstvenog statusa i prelazak s institucionalne na uslugu na razini lokalne zajednice

b) Potpora infrastrukturnom i gospodarskom jaanju urbanih i ruralnih zajednica

c) Potpora za poduzetnike u socijali

10. Ulaganja u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture

11. Jaanje institucionalnih kapaciteta i uinkovitosti javne administracije i javnih slubi koje sudjeluju u provedbi ERDF.

Europski socijalni fond ESF

Europski socijalni fond (Uredba Vijea br. 1083/2006 i 1080/2006) predstavlja najvaniji financijski instrument za ulaganje u ljudski potencijal. Usklaen je sa Europskom strategijom za zapoljavanje (eng. EES) te osobito promie etiri tematska cilja predloena u okviru za kohezijsku politiku za programsko razdoblje od 2014. do 2020:

I. poticanje zapoljavanja i podrku mobilnosti radne snage

II. promicanje socijalne ukljuenosti i borbu protiv siromatva

III. ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje

IV. poveavanje kapaciteta institucija i uinkovitosti javne administracije.

U narednom programskom razdoblju ovaj e fond raspolagati sa 84,3 milijarde eura.

Prioriteti ulaganja ESF za programsko razdoblje 2014-2020.

1. Poticanje zapoljavanja i potpora mobilnosti radne snage:

a) Zapoljavanje onih koji trae posao kao i neaktivnih ljudi, ukljuujui inicijative lokalnog zapoljavanja i potporu mobilnosti radne snage

b) Odrivo ukljuivanje nezaposlenih mladih ljudi, obrazovanje i obuka za trite rada

c) Samozapoljavanje, poduzetnitvo i pokretanje poslova

d) Jednakost izmeu spolova kao i ravnotee izmeu privatnog i poslovnog ivota

e) Prilagodba radnika, poduzea i poduzetnika promjenama

f) Aktivno i zdravo starenje

g) Modernizacija i jaanje institucija trita rada, ukljuujui jaanje meunarodne mobilnosti radne snage

2. Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje:

a) Smanjenje pojave ranog naputanja kole i promicanje jednakog pristupa kvalitetnom predkolskom, osnovno i srednjokolskom obrazovanju

b) Poveanje kvalitete, uinkovitosti i otvorenosti visokog obrazovanja s ciljem poveanja sudjelovanja i zavretka ove razine obrazovanja

c) Unapreenje pristupa cjeloivotnom obrazovanju, jaanje vjetina i kompetencija radne snage te poveanje obrazovne relevantnosti obrazovanja i obuke za trite rada

3. Poticanje socijalne sigurnosti i ukljuenosti te borba protiv siromatva:

a) Aktivna ukljuenost

b) Integracija marginaliziranih drutvenih skupina

c) Borba protiv diskriminacije na rasnoj, etnikoj, spolnoj, vjerskoj, dobnoj ili seksualnoj orijentaciji

d) Poboljanje pristupa, odrivosti i kvalitete usluge, ukljuujui zdravstvenu zatitu i socijalne usluge od opeg interesa

e) Promocija socijalnog gospodarstva i socijalnog poduzetnitva

f) Strategija Zajednica na elu lokalnog razvoja CLLD pristup

4. Jaanje institucionalnih kapaciteta i uinkovitosti javne administracije kroz:

a) Ulaganje u institucionalne kapacitete i uinkovitost javne uprave i javnih usluga s naglaskom na reforme, bolju regulativu i bolje upravljanje

b) Jaanje kapaciteta dionika koji zapoljavaju poslodavce, one koji vode i pruaju obrazovne i socijalne usluge, sektorske i teritorijalne zajednice koje potiu reforme na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Kohezijski fond CF

Kohezijski fond (Uredba Vijea br. 1083/2006 i 1084/2006) podupire velike infrastrukturne projekte (vrijednosti vee od 50 milijuna eura) kojima se ulae u transeuropsku prometnu infrastrukturu (TEN-T mrea) i zatitu okolia. Dio prorauna Kohezijskog fonda ini i 10 milijuna eura namijenjenih financiranju prometne infrastrukture putem programa Connecting Europe Facility. Prihvatljivost za koritenje sredstava ostvaruju one zemlje lanice iji je bruto nacionalni dohodak (eng. GNI) po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije.

U narednom programskom razdoblju ovaj e fond raspolagati sa 68,7 milijarde eura.

Prioriteti ulaganja CF za programsko razdoblje 2014-2020.

1. Pomo prelasku na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika u svim sektorima:

a) Poticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije

b) Promicanje energetske uinkovitosti i obnovljive energije u MSP

c) Pomo projektima energetske uinkovitosti i obnovljive energije u javnoj infrastrukturi

d) Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona

e) Promidba strategija koje promiu niski udio ugljika u urbanim podrujima

2. Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

a) Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama

b) Promidba ulaganja za rjeavanje posebnih rizika i prirodnih katastrofa

3. Zatita okolia i jaanje efikasnosti koritenja resursa:

a) Rjeavanje velikih potreba za investicijama u sektoru otpada kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative

b) Rjeavanje velikih potreba za investicijama u sektoru voda kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative

c) Aktivnosti za poboljanje urbanog okolia, ukljuujui sanaciju zagaenih podruja i smanjenje zagaenja zraka

d) Zatita bioloke raznolikosti putem zelene infrastrukture

4. Promocija odrivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na kljunoj prometnoj infrastrukturi:

a) Potpora multimodalnom Jedinstvenom europskom prijevoznom prostoru ulaganjem u TEN-T mreu

b) Razvoj ekoloki prihvatljivog i niskougljinog prijevoznog sustava ukljuujui i promoviranje odrivog urbanog prijevoza

c) Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog eljeznikog sustava

Odredbe za programsko razdoblje 2014-2020.

Na podruju zatite okolia Kohezijski e fond potpomagati ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika povezanih sa klimatskim promjenama, ulaganja u sektore vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja otpada te u urbani razvoj. U okviru sektora zatite okolia mogue su i investicije u energetsku uinkovitost i obnovljive izvore energije pod uvjetom da imaju pozitivan uinak na okoli.

U podruju prometa Kohezijski e fond uz mreu TEN-T pridonijeti i ulaganjima u projekte u prometu i gradskom prijevozu koji rezultiraju s niskom emisijom ugljika.

Zajednika poljoprivredna politika i politika ruralnog razvoja

Zajednika poljoprivredna politika (eng. CAP) jedno je od najvanijih podruja kojim se bavi Europska unija, a cilj joj je osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda za europske potroae te primjereni dohodak poljoprivrednicima. U proraunu EU za 2007. godinu na provedbu zajednike poljoprivredne politike otpada oko 45%, dok je za programsko razdoblje 2014-2020. predvieno financiranje dva stupa: 281,8 milijardi eura za prvi stup zajednike poljoprivredne politike i 89,9 milijardi eura za ruralni razvoj.

Zajednika poljoprivredna politika mora biti konkurentna, osigurati odgovarajuu i sigurnu opskrbu hranom te zatiti okolia i krajolika uz osiguranje zadovoljavajue ivotnog standarda poljoprivrednih proizvoaa. Kako bi postigla navedene ciljeve predloene su i odreene mjere s namjerom pribliavanja ove politike prioritetima strategije Europe 2020: u budunosti e sredstva namijenjena zajednikoj poljoprivrednoj politici poticati i ulaganja u odrivo upravljanje prirodnim resursima, prilagodbu klimatskim promjenama te e pridonositi uravnoteenom teritorijalnom razvoju Europe.

Podruja ulaganja EU iz strukturnih fondova u 2013. Godini za Republiku Hrvatsku

Instrument politike ruralnog razvoja - EAFRD

Zajednika se poljoprivredna politika financira iz dva fonda: Europski poljoprivredni garancijski fond (eng. EAGF) financira prvi stup politike i raspolae sa 282 milijarde eura kojima se financiraju izravna plaanja poljoprivrednicima kao i mjere za reguliranje trita. Drugi stup zajednike poljoprivredne politike financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Uredba Vijea br. 1698/2005) koji sa 89,9 milijarde eura pomae razvoj ruralnih krajeva u zemljama lanicama. Fond e u nerazvijenim regijama (ispod 75% prosjeka BDP EU) za odobrene projekte osiguravati do 85% sredstava, a za odreene aktivnosti i do 90% (transfer znanja, LEADER itd.) i 100% (inovacije) sredstava. Minimalno 25% alokacije EARDF sredstava mora biti planirano za sektor klimatske promjene i mjere poboljanja upravljanja zemljom kao resursom, a 5% odvajat e se za LEADER pristup.

Prema viegodinjem financijskom okviru za sedmogodinje razdoblje 2014-2020. godine ukupno planirana sredstva za Hrvatsku u vidu izravnih plaanja za hrvatske poljoprivrednike iz EAGF iznosit e oko 380 milijuna eura godinje dok e za projekte ruralnog razvoja iz EARDF na raspolaganju biti oko 350 milijuna eura (bez nacionalnog sufinanciranja).

Prioriteti ruralnog razvoja ujedno su i prioriteti ovog fonda za razdoblje 2014-2020:

1. Transfer znanja i inovacije:

a) Poticanje inovacije i jaanje baze znanja u ruralnim podrujima

b) Jaanje povezanosti izmeu poljoprivrede i umarstva te istraivanja i inovacija

c) Jaanje cjeloivotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i umarskom sektoru

2. Konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava i odrivost:

a) Poticanje restrukturiranja gospodarstva suoenih sa strukturnim problemima

b) Briga o generacijskom pomlaivanju poljoprivrednog sektora

3. Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima:

a) Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvoaa u proizvodni lanac u proizvodnji hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidbu na lokalnom tritu

b) Potpora u upravljanju rizicima na gospodarstvima

4. Obnavljanje, ouvanje i unapreivanje ekosustava:

a) Zatita i obnova bioraznolikosti, ukljuujui podruja NATURA 2000 i HNV proizvodnju (High Nature Value) i stanje europskih krajobraza

b) Poboljanje upravljanja vodama

c) Poboljanje upravljanja tlom

5. Uinkovitost koritenje resursa, smanjenje emisije CO2, gospodarstvo otporno na klimatske promjene:

a) Poveanje uinkovitosti koritenja vode u poljoprivredi

b) Poveanje uinkovitosti koritenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane

c) Poticanje proizvodnje i koritenja energije iz obnovljivih izvora, nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih sirovina u svrhu bio-gospodarstva

a) Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede

6. Socijalna ukljuenost, smanjenje siromatva i ekonomski razvoj ruralnih podruja:

a) Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzea i poveanja zapoljavanja

b) Jaanje lokalnog razvoja u ruralnim podrujima

c) Jaanje dostupnosti, kvalitete i koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ruralnim podrujima.

Europski pomorski i ribarski fond EMFF

Za financijsko razdoblje 2007-2013. sredstva su osigurana putem Europskog fonda za ribarstvo (Uredba Vijea br. 1198/2006) koji je koncipiran tako da osigurava odrivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagoava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zatite okolia. Za navedeno programsko razdoblje ovaj fond raspolae sa 4,3 milijarde eura od ega je za Hrvatsku namijenjeno 8,7 milijuna eura .

Ciljevi Europskog fonda za ribarstvo (eng. EFF):

1. jaanje konkurentnosti

2. jaanje sposobnosti preivljavanja subjekata u ribarskom sektoru

3. promicanje ekolokog ribarstva i metoda proizvodnje

4. poticanje odrivog razvoja u ribarskim podrujima

Programi Unije

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje izmeu drava lanica u razliitim podrujima povezanim sa zajednikim politikama EU. Programi Unije su u pravilu namijenjeni zemljama lanicama Europske unije, ali neki od njih otvoreni su i dravama koje se nalaze u procesu pribliavanja Uniji. Smatraju se jednim od vanijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja drava kandidatkinja za lanstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske politike Unije. Drave koje nisu lanice Europske unije, i kao takve ne doprinose zajednikom proraunu Unije, dune su platiti lanarinu za sudjelovanje u Programima Unije. Dio nacionalnog financijskog doprinosa kojeg je Republika Hrvatska obvezna platiti za sudjelovanje u pojedinom programu, financira se iz pretpristupnih fondova

Veina Programa Unije provodi se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Ope uprave (eng. Directorates-General DG) zaduene za pojedini program koje odluuju o vrsti i trajanju programa, raspoloivom proraunu te raspisuju natjeaje za pozive na dostavu projektnih prijedloga. U nekim sluajevima pojedine Ope uprave su provedbu programa povjerile specijaliziranim Izvrnim agencijama Europske komisije, koje tad obavljaju aktivnosti upravljanja programom pod nadzorom Ope uprave nadlene za pojedini program.

Temelj za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programima Unije ini Okvirni sporazum izmeu Republike Hrvatske i Europske zajednice o opim naelima sudjelovanja Republike Hrvatske u Programima Zajednice (Zakon o potvrivanju Okvirnog sporazuma, Narodne novine - Meunarodni ugovori, br. 6/05) kojim se Hrvatskoj otvorila mogunost sudjelovanja u 25 programa. Za svaki od programa u koji se Hrvatska odluila ukljuiti bilo je potrebno potpisati dodatni Memorandum o razumijevanju koji ureuje financijski doprinos za sudjelovanje u programu te administrativne uvjete koje je Hrvatska morala zadovoljiti. Nakon ulaska u lanstvo postajemo ravnopravan sudionik u svim Programima Unije, zajedno s ostalim zemljama lanicama te kandidatkinjama koje su potpisale memorandume o razumijevanju.

Programi Unije u kojima Republika Hrvatska trenutno sudjeluje:

FP7, CIP, CIP EIP, CIP ICT PSP, CIP IEE, Marco Polo II, Financijski instrument civilne zatite i Mehanizam Zajednice za civilnu zatitu, Drugi program aktivnosti Zajednice u podruju zdravstva 2008. - 2013., PROGRESS, Europa za graane, Kultura 2007-2013, Media 2007, Carine 2013, Fiscalis 2013, Program za cjeloivotno uenje, Mladi na djelu, Graansko pravo i kazneno pravo, Erasmus Mundus II.

FP7 Okvirni program 7 (eng. Framework Program 7) najvaniji je europski program koji sa oko 50,5 milijardi eura financira znanost i istraivanje u proraunskom razdoblju 2007. 2013.g. Njegovi osnovni ciljevi odnose se na podizanje razine znanstvene izvrsnosti i konkurentnosti Europe u odnosu na druga brzorastua svjetska gospodarstva te dodatno proirivanje Europskog istraivakog prostora (ERA European Research Area). Ovaj Program sadri etiri specifina programa u sklopu kojih je mogue provoditi projekte: Suradnja (Cooperation), Ljudi (People), Ideje (Ideas) i Kapaciteti (Capacities). FP7 pokriva vrlo irok dijapazon tema i djelatnosti, od kojih se posebno istiu okoli, energetika, promet, drutvene znanosti, informacijske i komunikacijske tehnologije, hrana, poljoprivreda, nanotehnologije, svemir i brojne druge, dok ujedno slui kao vrlo kvalitetan poligon za umreavanje i struno osposobljavanje znanstvenog osoblja.

CIP Okvirni program za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Framework Programme) sastoji se od tri komponente: Program za poduzetnitvo i inovacije (eng. The Entrepreneurship and Innovation Programme - EIP), Program podrke politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (eng. The Information Communication Technologies Policy Support Programme ICT PSP) te Inteligentna energija u Europi (eng. The Intelligent Energy Europe Programme IEE). Program CIP za razdoblje 2007.-2013. godine na raspolaganju ima proraun od 3,6 milijardi eura. Cilj programa je poticanje konkurentnosti europskog poduzetnitva, a zamiljen je kao pomo u ostvarivanju ciljeva lisabonske strategije Europske unije koji se tiu ekonomskog rasta i zapoljavanja.

CIP EIP Program EIP za razdoblje 2007.-2013. godine raspolae s proraunom od 2,170 milijarde eura. Program je namijenjen organizacijama/institucijama koje djeluju u podruju poticanja, promicanja i/ili podupiranja poduzetnitva. Osim navedenih, ciljna skupina programa su i mala i srednja poduzea u poetnoj (start-up) fazi i fazi razvoja, kojima se eli olakati pristup financijskim sredstvima (fondovi rizinog i sjemenskog kapitala, mikrokrediti do 25.000 eura, zajmovi, garancijske sheme), potaknuti ih na implementaciju poduzetnike i inovativne kulture, potaknuti ih na koritenje inovativnih i ekolokih tehnologija te usklaivanje poslovanja s politikom zatite okolia i koritenja obnovljivih izvora energije, unaprijediti poslovanje upotrebom informacijskih i komunikacijskih sustava, kao i potaknuti na udruivanje u klastere te na sklapanje oblika javno-privatnih partnerstava.

CIP ICT PSP Predvieno trajanje programa je 2007.- 2013. godine, a ukupni proraun programa je 730 milijuna eura. Program podupire akcije poticanja inovacija i konkurentnosti putem ireg usvajanja i to boljeg koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija meu graanstvom, u tijelima dravne vlasti i u gospodarskom sektoru.

CIP IEE Predvieno trajanje programa je 2007. -2013. godine, a ukupni proraun programa je 730 milijuna eura. Provodi ga Izvrna agencija za konkurentnost i inovacije (eng. Executive Agency for Competitiveness and Innovation - EACI), uz suradnju i nadzor Ope uprave za energetiku (eng. DG Energy). Program doprinosi ostvarenju ciljeva europske energetske i ekoloke politike promoviranjem koritenja obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti te energetski uinkovitog prijevoza putem financiranja aktivnosti koje doprinose uklanjanju trinih prepreka, promjenama u ponaanju, stvaranju povoljnog poslovnog okruenja za rast energetske uinkovitosti i trita obnovljivih izvora energije.

Marco Polo II - Program je u nadlenosti Izvrne agencije za konkurentnost i inovacije (eng. Executive Agency for Competitiveness & Innovation - EACI) dok je Opa uprava Europske komisije za mobilnost i promet (DG MOVE) zadrala nadzor nad provedbom programa. Ukupni proraun programa za razdoblje 2007. 2013. godine iznosi 450 milijuna eura. Ciljevi programa Marco Polo su smanjenje optereenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog uinka teretnog prijevoza na okoli u zemljama Europske unije i jaanje intermodalnosti, ime se eli pridonijeti uinkovitu i odrivu prometnom sustavu. U svrhu ostvarenja tog cilja program podupire aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tritima, ukljuujui tzv. "morske autoceste" i mjere izbjegavanja cestovnog preoptereenja. Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i dravnom vlasnitvu koje se bave prijevoznitvom. U okviru ovog programa nisu prihvatljivi za financiranje infrastrukturni projekti, istraivaki i razvojni projekti te projekti iji su rezultati studije.

Financijski instrument civilne zatite i Mehanizam Zajednice za civilnu zatitu Financijski instrument za civilnu zatitu (eng. Civil Protection Financial Instrument) prua komplementarnu podrku naporima drava lanica usmjerenih na zatitu, ponajprije ljudi, ali i okolia i imovine, ukljuujui kulturnu batinu, kao i podrku u sluaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim faktorom (teroristiki inovi, tehnoloki, radioloki ili ekoloki incidenti velikih razmjera). Instrument takoer pospjeuje intenzivnu suradnju izmeu drava lanica na podruju civilne zatite. Proraun mu je 189,8 milijuna eura. Mehanizam Zajednice za civilnu zatitu (eng. Community Mechanism) ima za cilj olakati suradnju u intervencijama pomoi civilne zatite u hitnim sluajevima, kada je potrebno reagirati urnom akcijom. To se odnosi i na situacije neposredne opasnosti od hitnih sluaja u kojima e biti potrebno urno reagirati. Provodi ih Opa uprava za humanitarnu pomo i civilnu zatitu Europske komisije (eng. Directorate General Humanitarian Aid and Civil Protection DG ECHO).

Drugi program aktivnosti Zajednice u podruju zdravstva 2008 - 2013. (eng. Second programme of Community action in the field of health 2008-2013) predstavlja kljuno sredstvo kojim Europska komisija ostvaruje ciljeve strategije EU za zdravstvo. Uspostavljen je za razdoblje 2008 - 2013. godine unutar kojeg mu je dodijeljeno 321,5 milijuna eura. Provedba programa je centralizirana, u nadlenosti Izvrne agencije za zdravlje i potroae Europske komisije (EAHC) uz nadzor Ope uprave Europske komisije za zdravlje i zatitu potroaa. Ciljevi programa su: poboljati zdravstvenu sigurnost graana; promicanje zdravlja, ukljuujui smanjenje zdravstvenih nejednakosti te promicanje zdravog starenja; irenje informacija o zdravlju, razmjena znanja i najbolje prakse u zdravstvenim pitanjima.

PROGRESS Program Zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost (eng. Employment and Social Solidarity Programme - PROGRESS) osnovan je kako bi financijski podrao provedbu ciljeva Europske unije u podruju zapoljavanja, socijalnih pitanja i jednakih mogunosti u skladu sa Socijalnom agendom. Proraun mu je 743,25 milijuna eura za sedmogodinje razdoblje trajanja. PROGRESS se sastoji od pet komponenti: 1. Zapoljavanje (eng. Employment) - podupire provedbu Europske strategije zapoljavanja (eng. European Employment Strategy), 2. Socijalna zatita i socijalno ukljuivanje (eng. Social protection and social inclusion) - podupire provedbu modela otvorene koordinacije u podruju socijalne zatite i ukljuenosti u drutvo, 3. Radni uvjeti (eng. Rights at work) - podrava poboljanje radne okoline i radnih uvjeta, to ukljuuje zdravlje i sigurnost na poslu, kao i jednake mogunosti za mukarce i ene, antidiskriminacijske mjere te radna prava, 4. Borba protiv diskriminacije (eng. Anti-discrimination) - financira aktivnosti vezane uz uinkovitu implementaciju principa nediskriminacije i promoviranja europske politike potovanja raznolikosti i 5. Ravnopravnost spolova (eng. Gender equality): podrava provedbu EU strategije za ravnopravnost spolova 2010.-2015..

Europa za graane (eng. Europe for Citizens) za razdoblje od 2007 2013. godine raspolae proraunom od 215 milijuna eura. Ovim programom prua se potpora irokom spektru aktivnosti i organizacijama koje promiu aktivno europsko graanstvo, odnosno ukljuivanje graana i organizacija civilnoga drutva u proces europske integracije. Kroz aktivnosti programa graani imaju priliku sudjelovati u aktivnostima transnacionalne razmjene i suradnje koje pridonose izgradnji osjeaja pripadnosti zajednikim europskim idealima i potiu procese europske integracije.

Kultura 2007-2013 (eng. Culture Programme 2007-2013) raspolae proraunom od 400 milijuna eura. Provedba ovog programa je u nadlenosti Ope uprave za obrazovanje i kulturu Europske komisije (DE EAC), te Izvrne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Programom Kultura 2007-2013 financiraju se projekti kulturne suradnje u svim vrstama umjetnikog i kulturnog rada: scenskim umjetnostima, vizualnim umjetnostima, knjievnosti, kulturnoj batini, povijesti kulture itd.

Media 2007 Program MEDIA 2007 namijenjen je financiranju aktivnosti audiovizualnog sektora, pretprodukcije i postprodukcije, tehnolokog i trinog napretka, te digitalizacije. Uspostavljen je za razdoblje 2007.-2013. godine unutar kojeg mu je dodijeljen proraun od 755 milijuna eura. Glavni ciljevi programa: 1. Ouvanje i promoviranje europskih kulturnih raznolikosti i kinematografskog nasljea osiguravanjem javnog pristupa toj batini i poticanje dijaloga izmeu kultura, 2. Poveanje optjecaja europskih filmova, 3. Poveanje komercijalnosti europskog audiovizualnog sektora na globalnom tritu.

Carine 2013 Svrha programa Carine 2013 (eng. Customs 2013) je koordinacija rada carinskih slubi u zemljama lanicama u cilju omoguavanja djelovanja unutranjeg trita EU. Njime se nastoji pojednostaviti carinski sustav i zatititi trite i graane od prijevara. Aktivnosti koje se financiraju kroz program su razvoj informatikih sustava za razmjenu podataka i stvaranje elektronikih baza podataka. Indirektna (nefinancijska) korist od sudjelovanja u navedenom programu odnosi se na upoznavanje sa pravnom steevinom EU iz djelokruga i ovlasti carinske slube, obuka i obrazovanje, te upoznavanje s funkcioniranjem i modernizacijom carinskih IT sustava interoperabilnosti i interkonektivnosti za zemlje lanice EU. Za programsko razdoblje 2008-2013. dodijeljena su mu sredstva u iznosu od 328.8 milijuna eura.

Fiscalis 2013 Cilj programa je stvoriti pouzdanije i bolje djelovanje poreznog sustava na unutranjem tritu EU poticanjem suradnje na podruju porezne politike. Program potie bolju primjenu i razumijevanje poreznih zakona u Europskoj uniji te nastoji informirati i razmjenjivati primjere dobre prakse sa zemljama kandidatkinjama, zemljama potencijalnim kandidatkinjama i zemljama lanicama Europske politike susjedstva. Programom upravlja Opa uprava za poreze i carinsku uniju Europske komisije (DG TAXUD) uz podrku Odbora Fiscalis 2013 programa (eng. Fiscalis 2013 Committee). Za programsko razdoblje 2008-2013. dodijeljena su mu sredstva u iznosu od 156.9 milijuna eura.

Program za cjeloivotno uenje Program za cjeloivotno obrazovanje (eng. Lifelong Learning Programme - LLP) najvei je program za obrazovanje u Europskoj uniji s proraunom od 6,9 milijardi eura. Njime se eli pridonijeti razvoju Unije kao naprednog drutva znanja, s odrivim gospodarskim razvojem, veom stopom zapoljavanja i veim stupnjem drutvene kohezije. Cilj mu je jaanje drutvene kohezije, razvoj Europe kao naprednog drutva znanja, stvaranje odrivog gospodarskog razvoja s poveanjem broja kvalitetnih radnih mjesta, razmjena i suradnja izmeu obrazovnih ustanova, individualna mobilnost uenika i studenata te obrazovnih strunjaka te usavravanje u strukovnim podrujima kao priprema za trite rada.

Mladi na djelu Program Mladi na djelu (eng. Youth in Action Programme - YAP) tei poticanju osjeaja aktivnog europskog graanstva, solidarnosti i tolerancije meu mladim Europljanima te njihovom ukljuivanju u oblikovanje budunosti Unije. Program promie mobilnost unutar i izvan granica Europske unije, neformalno obrazovanje i interkulturalni dijalog te potie zapoljivost i ukljuivanje svih mladih, bez obzira na razinu njihova obrazovanja i njihovo kulturno i drutveno podrijetlo. Republika Hrvatska je 2011. godine slubeno postala Programska zemlja za program Mladi na djelu te su joj se otvorile sve mogunosti Programa. Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine a za njegovu provedbu na europskoj razini za navedeno razdoblje izdvojeno je 885 milijuna eura.

Graansko pravo i kazneno pravo Posebni programi Kazneno pravo i Graansko pravo predstavljaju komponente Okvirnog programa temeljnih prava i pravosua koji je uspostavljen za razdoblje 2007.- 2013. Okvirni program podupire razvoj europskog drutva kroz potovanje temeljnih prava, borbu protiv antisemitizma, rasizma i ksenofobije, te kroz jaanje civilnog drutva. Promie sudsku suradnju u sustavima graanskog, trgovakog i kaznenog prava. Cilj programa Graansko pravo je promicanje suradnje u sudstvu u graanskim parnicama i prilagoavanje postojeih pravosudnih sustava drava lanica sustavu Europske unije, u cilju poboljanja svakodnevnog ivota graana Europske unije kroz olakavanje pristupa pravosuu. Zahtjevom za suradnjom pravosudnih tijela u podruju graanskih parnica, program nastoji osnaiti kontakte i razmjenu informacija i primjera dobre prakse meu zakonodavnim, pravosudnim i upravnim tijelima. Unutar navedenog programskog razdoblja za ovaj je program izdvojeno 109,3 milijuna eura. Ciljevi programa Kazneno pravo su promicanje suradnje pravosudnih sustava kako bi se stvorio pravi europski prostor pravosua u sustavu kaznenog prava koji e poivati na uzajamnom priznavanju i povjerenju, promicanje usklaenosti normi koje se primjenjuju u dravama lanicama radi bolje suradnje u sudstvu te potpora u ostvarivanju boljih kontakata i razmjene informacija i primjera dobre prakse izmeu tijela zakonodavne, sudske i izvrne vlasti i pravne struke (pravnika i drugih strunjaka koji sudjeluju u radu pravosua), potiui struno usavravanje sudaca i unapreujui meusobno povjerenje u cilju zatite prava rtava i optuenika. Proraun iznosi 196,2 milijuna eura.

Erasmus Mundus II - Erasmus Mundus II je program suradnje i mobilnosti u podruju visokog obrazovanja kojem je cilj poboljati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi i promicati dijalog i razumijevanje izmeu ljudi i kultura kroz suradnju s treim zemljama. Naglaava vidljivost i atraktivnost europskog visokog obrazovanja u treim zemljama kroz promidbu i poticanje meunarodne suradnje. Provedba programa je centralizirana te u cijelosti izvoena od strane Izvrna agencija Europske komisije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Proraun iznosi 930 milijuna eura.

Programi Unije za razdoblje 2014-2020: Horizon 2020, COSME (Competitiveness of enterprises and SMEs Programme), CEF (Connecting Europe Facility), Erasmus for All, Program Creative Europe, LIFE+.

Horizon 2020 Horizon 2020 najnoviji je okvirni program koji e u periodu od 2014. do 2020. godine sa 80 milijardi eura financirati istraivake tehnologijske i inovacijske projekte. Program e objediniti sva dosadanja sredstva za istraivanje i inovacije trenutno na raspolaganju kroz Okvirni program 7 , CIP i EIT (eng. European Institute of Innovation and Technology) programe. Program je usmjeren ka postizanju sljedeih ciljeva: 1. ojaati znanstvenu poziciju EU poticanjem najvie razine istraivanja s iznosom od gotovo 24,6 milijardi eura, 2. sa gotovo 18 milijardi eura ojaati ulogu i vodstvo industrije u inovacijama uz pomo velikih ulaganja u kljune tehnologije i olakavanje pristupa izvorima financiranja za male i srednje poduzetnike i 3. sa 31,8 milijardi eura osigurati rjeavanje najvanijih problema europskih graana koji se odnose na klimatske promjene, pojeftinjenje obnovljivih izvora energije, sigurnost hrane, odrivost poljoprivrede, zdravlje, rjeavanje problema povezanih uz transport i promet.

COSME (Competitiveness of enterprises and SMEs Programme) Cilj novog programa je omoguiti laki pristup financijskim instrumentima za mala i srednja poduzea kako bi njihov doprinos poveanju europskog BDP-a bio gotovo 1,1 milijardu eura na godinjoj razini. S obzirom da mala i srednja poduzea zapoljavaju vie od 65 posto europskog stanovnitva te da je praksa samozapoljavanja sve vea, za realizaciju COSME programa, ije je predvieno trajanje od 2014. do 2020. godine, Europska je komisija predvidjela sredstva u iznosu od 2,5 milijarde eura. Osnovni ciljevi programa: 1. olakavanje pristupa kapitalu malim i srednjim poduzetnicima, 2. osiguranje povoljnih okolnosti za rast i razvoj malih i srednjih poduzetnika, 3. podupiranje kulture poduzetnitva u Europi,osnaenje odrive konkurentnosti europskih poduzetnika te 4. podupiranje meunarodnog djelovanja malih i srednjih poduzetnika i njihovog pristupa svjetskim tritima.

CEF (Connecting Europe Facility) CEF predstavlja instrument za financiranje trans-europske mree (TEN) u razdoblju izmeu 2014. i 2020. godine. Kroz CEF se planira alocirati 50 milijardi eura, dok e 80% ovog iznosa biti namijenjeno za 10 europskih multimodalnih koridora. Primarni cilj CEF programa je da pomogne stvaranju meusobno povezanih mrea irom Europe koje e biti visokih performansi i ekoloki odrive, a time i da pridonese ekonomskom rastu i socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije. Ovaj instrument pomagat e ulaganja i u razvoj odrive transeuropske mree u podruju prometnih, energetskih i digitalnih usluga. U okviru transportnog sektora, CEF je orijentiran na sljedee specifine ciljeve: 1. Otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju, 2. Osiguravanje odrivih i efikasnih transportnih sustava na dui rok i 3. Unapreenje integracije i povezivanja razliitih prometnih grana uz poveanje interoperabilnosti.

Erasmus for All Novi program Unije Erasmus za sve poinje 2014. godine i okupit e sve sadanje europske i meunarodne programe i inicijative za obrazovanje, usavravanje, mlade i sport (Program za cjeloivotno uenje: Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig, Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program bilateralne suradnje), zamjenjujui tako sedam postojeih programa jednim. Predlae se poveanje prorauna od otprilike 70% u usporedbi sa trenutnim sedmogodinjim kojim bi se alociralo 14,6 milijardi eura za nove programe od 2014. do 2020. Novi program e se fokusirati na dodanu EU vrijednost i sustavni utjecaj kroz podrku za tri tipa aktivnosti: 1. mogunosti uenja za pojedince u EU i izvan EU, 2. institucionalna suradnja izmeu obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga, 2. podrka reformama u zemljama lanicama kako bi modernizirale sustave obrazovanja i usavravanja te promicale inovacije, poduzetnitvo i zapoljivost. Dvije treine financiranja bit e utroeno na financijsku podrku mobilnosti sa ciljem poboljanja vjetina i znanja.

Program Creative Europe Program e pruiti potporu zatiti i promidbi europske kulture i jezine raznolikosti te pomagati jaanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora s ciljem njihovog doprinosa odrivom rastu i zapoljavanju. Ciljevi ovog programa su: 1. Pomoi europskom kulturnom i kreativnom sektoru u transnacionalnom poslovanju, 2. Promicati transnacionalno kretanje kulturnog i kreativnog rada i operatera te stvarati novu publiku, 3. Jaanje financijskog kapaciteta kulturnog i kreativnog sektora, posebice MSP u sektoru i 4. Pomoi transnacionalnu sektorsku suradnju s ciljem ubrzanja razvoja sektora, inovacija, irenja publike i novih poslovnih modela. Potpora e ukljuiti umjetnike, kulturne profesionalce i organizacije u izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglaavanju, filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, batini i industriji video igara. Za novo programsko razdoblje predloen je proraun u visini od 1,8 milijardu eura.

LIFE+ - LIFE+ je trenutna faza programa LIFE, financijskog instrumenta Europske unije namijenjenog aktivnostima u podruju zatite okolia i zatite prirode. Opi cilj programa LIFE+ je pomo pri implementaciji, provedbi i razvoju politike i zakonodavstva EU-a o zatiti okolia sufinanciranjem pilot projekata ili demonstracijskih projekata s dodanom vrijednou za Europu. Program se sastoji od tri komponente: 1. Priroda i bioraznolikost, 2. Politika okolia i upravljanje okoliem i 3. Upravljanje i informacije. Za razdoblje 2007 -2013 proraun iznosi 2,14 milijardi eura dok za razdoblje 2014-2020. iznosi 3,6 milijardi eura.

Sve informacije o Programima Unije dostupnim u Republici Hrvatskoj mogu se nai na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=521.