IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 UDK 630* 279.001 (497.13) PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ** SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikul- turnih objekata i pet botaničkih rezervata. Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija. Uvodne pripomene o publikaciji (piše M. Generalović) U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugo- godišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovi- ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osi- gurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zada- tak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stam- benih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par- kovnim površinama. (Slika 1). Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spome- nute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i dr. Stjepan Bertović. * Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslin- stva s najpotrebnijim primjedbama. ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan- skaul.br. 19 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije br. 1 l/II. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br. 14/III. Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do- many br. 4/XIV. Također se suglasio s njihovim prijedlogom o prošire- nom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publi- kacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističko- ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovo- rili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sasta- vili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače): 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalo- vić, prof. inž. arh. Zdenko Sila 3. Prirodoznanstvene osobitosti a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. Jakob Martinović) d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj- ko Lovrić, mr. Mladen Rac) 4. Zakonom zaštićeni objekti - - kulture (dr. Radmila Matejčić) - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović) 5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hor- tikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf Starčević). 6. Zaštita čovjekove životne okolice a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Mar- tinović, dr. S. Bertović) 133
28
Embed
PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* · PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA* RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXI (1997), 133-160 UDK 630* 279.001 (497.13)
P R I R O D A I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI R I J E K A *
RIJEKA PARKS AND NATURE AREAS
Stjepan BERTOVIĆ, Milan GENERALOVIĆ, Josip KARAVLA, Jakob MARTINOVIĆ**
SAŽETAK: Iz neobjavljenoga opsežnog rukopisa naslovne publikacije (1993) ovdje se daju izvodi i sažeti prikazi nekih prirodnih osobitosti i parkovnih objekata u Rijeci i riječkoj općini. Opisuju se glavni ekološki činitelji: reljef i podneblje s orografskim pojasima i bioklimatima, litološka grada, tla i biljni pokrivač. Težište članka je pregled 66 parkovnih objekata s iscrpnim popisom uresne dendoflore i trajnica. Kratkoću teksta nadomještaju sadržajni prilozi i dokumentacija: karte, tablični podaci, klimatski dijagrami i si. Predlaže se osam parkova za osobitu zakonsku zaštitu u grupi hortikul-turnih objekata i pet botaničkih rezervata.
Ključne riječi: Rijeka i okoliš - litološke, reljefne, klimatske, pedološke i vegetacijske osobitosti; parkovni objekti, dendrološka inventarizacija.
Uvodne pripomene o publikaciji (piše M. Generalović)
U ljetu godine 1990. desio se u Rijeci događaj, lijep i vrlo rijedak unutar hortikulturnih zbivanja u Hrvatskoj. Prigodom umirovljeničkog oproštaja sa svojim dugogodišnjim referentom za okoliš Milanom Generalovi-ćem, dipl. inž. šumarstva - njegova matična ustanova, ondašnja "Samoupravna interesna zajednica (SIZ) stambeno-komunalnih djelatnosti općine Rijeka" osigurala je primjeren novčani iznos i povjerila mu zadatak da organizira opis hortikulturno oblikovanih stambenih okoliša u kojem je obavljao nadzor i prikupljao materijale za predviđenu publikaciju o riječkim par-kovnim površinama. (Slika 1).
Stvaran začetnik te parkovne obrade, tajnik spomenute SlZ-e, Josip Rechner, dipl. inž. grad., prihvatio je prijedlog da nositelji zadatka i usklađivači cjelokupnog rada budu dipl. inž. M. Generalović, mr. Josip Karavla i dr. Stjepan Bertović.
* Iz naslovljenoga neobjavljenog rukopisa ove opsežne publikacije, ovdje će se dati samo kratki opisi najvažnijih područnih ekoloških značajki i rezultati dendrološke inventarizacije riječkog uresnog raslinstva s najpotrebnijim primjedbama. ** Prof. dr. sc. Stjepan Bertović, dipl inž. šum. 10040 Zagreb, Grižan-skaul.br. 19 D/V. Milan Generalović, dipl. inž. šum. 51000 Rijeka, Šetalište XIII. divizije br. 1 l/II. Mr. sc. Josip Karavla, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Šenoina ul. br. 14/III. Dr. sc. Jakob Martinović, dipl. inž. šum. 10000 Zagreb, Ul. braće Do-many br. 4/XIV.
Također se suglasio s njihovim prijedlogom o proširenom sadržaju istraživanja i obuhvatu predviđene publikacije pod naslovom "Priroda i parkovni objekti općine Rijeka". Za provedbu toga istraživačko-publicističko-ga zadatka koordinatori su krajem ljeta 1990. dogovorili suradnju različito specijaliziranih stručnjaka i sastavili ovaj Nacrt sadržaja (i obrađivače): 1. Predgovor knjizi (inž. J. Rechner) 2. Uvod (dr. S. Bertović, mr. J. Karavla, inž. M. Generalo
vić, prof. inž. arh. Zdenko Sila 3. Prirodoznanstvene osobitosti
a) zemljopisne značajke (dr. Tomislav Šegota) b) podneblje i bioklimati (dr. S. Bertović) c) litološke i pedološke značajke (inž. Nikola Magaš, dr. Jakob Martinović) d) vegetacijski pokrivač (dr. S. Bertović, mr. Andrija Želj-ko Lovrić, mr. Mladen Rac)
4. Zakonom zaštićeni objekti -- kulture (dr. Radmila Matejčić) - prirode (inž. Marko Randić, inž. Višnja Zaputović)
5. Hortikulturni objekti a) parkovi, b) stambeni okoliš, c) bolnice i škole, d) sportska i dječja igrališta, e) groblja, f) okoliš sakralnih i ostalih zaštićenih objekata, g) drvoredi, aleje i ostali parkovni objekti, h) značajni doprinosi hortikulturnih zanesenjaka u Rijeci (mr. J. Karavla, inž. M. Generalović, inž. Z. Sila, inž. Jerko Đeldum, inž. Rudolf Starčević).
6. Zaštita čovjekove životne okolice a) atmosfera, okoliš i pitka voda (mr. Nada Matković, dr. Kazimir Kauzlarić, mr. Višnja Hinić) b) periodske promjene u stanju vegetacije i tla (dr. J. Martinović, dr. S. Bertović)
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3- t̂, CXXI (1997), 133-160
c) opterećenost vegetacije polutantima (dr. Nikola Kom-lenović) d) šume i šumarstvo (inž. Josip Janeš) e) lovstvo (dr. Dominik Raguž)
7. Urbanizam i komunalna izgradnja (dipl. inž. arh. Jasenka Rechner, dipl. inž. arh. Z. Sila)
8. Životopisi zaslužnih za hortikulturu i prirodu u Rijeci (više autora)
9. Zaključci i smjernice za obnovu parkova i unapređenje čovjekove životne okolice (nekoliko autora)
10. Sažeci sadržaja publikacije po poglavljima, tč. 1-9., na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku (pojedini autori - obradivači)
11. Popisi najvažnije literature po pojedinim poglavljima, tč. 1-9. (pojedini autori) i sva aktualna bibliografija
12. Bilješke o piscima knjige (prof. Z. Sila, dr. S. Bertović, (mr. J. Karavla i dr.) U prikupljanju geodetsko-kartografskih podloga,
sređivanju meteoroloških i ostalih podataka, izradi crteža, dijagrama i u ostalim tehničkim radovima sudjelovali su: Velimir Campanello, Vesna Jakovljević, Štefa-nija Katunar, Stanislav Košćal, mr. Janja Milković, inž. Pavao Pahljina, Vesna Štefiček i Ivan Zubović. Svoje fotografije i dijapozitive za predviđenu studiju ustupili su mr. J. Karavla, inž. M. Generalović i prof. Z. Sila, a mnoge je na trošak SlZ-e snimio Foto "Zorž".
Dana 21. kolovoza 1990. mr. Karavla održao je s urednicom programa Brankom Molnar, u jutarnjoj emi
siji RTV-Rijeka, razgovor o predviđenim istraživanjima prirode i opisu perivoja u Rijeci i okolišu. Ujesen (5. listopada 1990.), pod vodstvom inž. J. Rechnera i dr. S. Bertovića, održani su u prostorijama SlZ-e, radni sastanak i aktualni dogovori većine istraživača i obrađi-vača planirane problematike.
Nakon sklopljenih ugovora i odmah započetih radova dovršeno je u godini 1992. oko 90% terenskih, laboratorijskih i ostalih istraživanja i rukopisa o pojedinim temama. No, zbog potrošenih novaca i usprkos vrijedne pomoći od ustanove "Gradska groblja - Rijeka" morao se odgoditi dovršetak radova.
Po ukidanju biv. SlZ-e, novoosnovani Fond u ko-munalno-stambenoj djelatnosti općine Rijeka zastupao je, od svibnja 1991 do 1994, direktor mr. Zvonimir Kle-pac. U tom i kasnijem razdoblju mjerodavni "Odjel za urbanizam i zaštitu okoliša u Rijeci" pokazao je razumijevanje i podršku ali nije uspio osigurati potrebna financijska sredstva za dovršetak i redakciju rukopisa a pogotovo ne za sve pripreme i tisak publikacije.1
Uvjereni smo, da jedan tako rijedak pothvat u našoj hortikulturnoj i šumarskoj djelatnosti ne bi smio proći sasvim nezapaženo. Zato se - na poticaj redaktora i predviđenog urednika publikacije dr. S. Bertovića, a uz cijenjenu susretljivost i pomoć glavnih urednika časopisa "Šumarski list" dr. B. Prpića i "Hortikultura" dipl.
Slika 1. Prirodne listopadne šumice i kulture rubnoga izvangradskog dijela i parkovno raslinstvo u gradu, vrednote su i ures Rijeci i njezinoj okolici
("Realizacija Roma" Rijeka, D. Trinajstić, 1994.)
134
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Mattinović: PRIRODA I PARK0VN1 OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
inž. S. V. Letinića - odlučilo izdvojiti i usporedno objaviti, (v. "Hortikultura, 62, 1-4, 1995.) iz sveukupnoga zanimljivog i vrijednog materijala, sažete ekološke napise i opširniji (ali ne i potpun) opis perivoja i parkov-nih objekata (po tč. 3 i 5. programa).
Prirodoznanstvene osobitosti (piše S. Bertović)
Osnovne prirodne čimbenike (reljef, klima, kamena podloga, tlo, biljni pokrivač), zapravo sastavnice prirodnih sustava (ekosustava, ekosistema), današnjica ozbiljno uvažava jer svugdje odlučno djeluju na život i gotovo sve čovjekove djelatnosti.
Zato su ovdje, usklađeno sa sadržajem cjelovite publikacije i na osnovi opširnijih istraživanja (a osobito istaknutih hortikulturnih objekata) sažeto opisana glavna prirodna obilježja. To je važno zbog potpunije predodžbe i ocjene postojećih stojbinskih prilika, ali i nastavka proučavanja i zaštite parkovno-pejzažnih objekata, šumskih sastojina i životne okolice u riječkoj općini.
U mnogim znanstvenim, osobito geografskim publikacijama (Rogić 1970; Roglić, Riđanović, Šegota 1975; Stražičić, Rogić 1975 i dr.) prirodni ekološki činitelji su podrobno opisani. Ta činjenica i ograničen časopisni prostor dopuštaju ovdje navesti samo najhitnije i one novoutvrđene spoznaje.
Reljef i orografski pojasi Po Rogliću (1975, 1988) Kvarnerski sektor reljefno
je najizrazitiji, najdinamičniji i najkrševitiji dio Hrvatskog primorja. U građi reljefa tamošnjega dubokog krša prevladavaju paleogene i mezozojske karbonatne stijene (vapnenci, dolomiti), a u manjoj su mjeri zastupljeni paleogeni fliš pa donjomezozojske i paleozojske klastične naslage i tek lokalno kvartarne taložine (okolica Dražica na Grobničkom polju).
U općoj reljefnoj slici opisivanog područja, na prerezu od obale Riječkoga zaljeva do najviše točke, vrhunca Veliki Risnjak (1528 m), osobito se ističu na sjeveru i sjeveroistoku gorski, jugozapadno brdski predjeli, u središnjem dijelu Grobničko polje (279-327 m) i
'Potpuna službena pismohrana i izvoran rukopis završenog dijela naslovljene studije pohranjeni su kod inž. M. Generalovića u Rijeci, a kartografske podloge u Katedri za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2 U cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini najviši vrhunci dosežu tek u viši pretplaninski pojas. Stoga je za naše krajeve pogriješno govoriti o planinskom pojasu, o planinskoj klimi, o planinskoj vege-tacijskoj zoni, (a pogotovu o šumama), o planinskim prometnicama i prijevojima, o planinskom gospodarstvu, turizmu i si. Oni stvarno postoje u Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Obrazložen i iscrpniji napis o toj tematici autor je pripremio za objavljivanje u dogledno vrijeme. 3 Po količini meteoroloških postaja (Opatija, Rijeka, Kraljevica) te parametara pojedinih klimatskih elemenata (39) i pojava (9) - podneblje u brdskom nižem submediteranskom orografskom pojasu i bioklimatu zasad je najpodrobnije prikazano i obilježeno u publikaciji RHMZ-a, koju su priredili Kirigin, Šinik i Bertović (1971).
na jugu dolina Rječine s deltom i zaravnjenim riječkim priobaljem. Istočno od Bijele Škalje (1459 m), masiva Obruča (1377 m), Fratra (1350 m) i Jesenovice(1375 m), uz granicu s Gorskim kotarom, izdiže se u dinarskom (SZ-JI) pravcu pružanja neprekinut niz gorskih kosa s najvišim vrhovima: Medvejci (1481 m), Planina (1428 m) - Guslice (1492 m) - Međuvrhi (1463 m) - Snježnik (1506 m), Veliki Risnjak (1528 m), Tuhobić (1105 m)-Strgarnica (1098 m) - Jelenčić (1105 m), Kosa (1012 m), što zorno prikazuje "Karta općine Rijeka" (Karta 1, skupina autora 1984).
Osim zemljopisnih pojednosti na toj su karti istaknute visinske zone ograničene proizvoljno odabranim slojnicama, odnosno ljestvicom nadmorskih visina po 100 m. Reljefne karte slične vrste i sadržaja, različitih mjerila i hipsometrijskih ljestvica, najčešće su u različitoj tematskoj kartografiji, stručnim opisima, urbanističkim prostornim planovima i si. No osim realne predodžbe obličja terena po visinskim zonama one ne odaju ostale ekološki zanimljive i važne pojedinosti.
Imajući na umu poznat utjecaj i tijesnu povezanost reljefa s klimatskim razlikama, promjenama i procesima u tlu, raslinstvu i ostalim stojbinskim prilikama u životnom okolišu (Horvat 1949, 1962) - Bertović (1963, 1984, 1987, 1994) izdvaja sa širega bioekološkoga stajališta takve reljefne cjeline, a to su orografski pojasi i potpojasi ... unutar kojih su obuhvaćeni izjednačeni utjecaji i promjene koje proizvode svi reljefni faktori na podneblje, tlo i biljni svijet u nekom području.
U tom se smislu svugdje pa i u riječkom okolišu mogu razlikovati upadljivi, višestruko važni i ekološki znakoviti ovi orografski pojasi i potpojasi: pretplaninski (viši i niži),2 gorski (viši i niži), brdski i ravničarski, koje u prirodi dobro obilježavaju zonalne i intrazonalne biljne zajednice. Tako shvaćen i uže razlikovan reljef posredno upućuje na klimatske, pedološke, vegetacij-ske i gospodarske različitosti, stoje teorijski i praktično vrlo važno.
Podneblje i bioklimati Najstariji dokument o vemenskom motrenju u Rije
ci jest meteorološki izvještaj dr. Nikole Tillera za godinu 1842. Otada se, s manjim prekidima i promijenjenim položajem stanice, vremenska opažanja obavljaju: do 1. prosinca 1977. na meteorološkoj postaji Rijeka-grad (Hs = 104 m, <p = 45° 20'N, X = 14° 27'E Gr.), a iza tog nadnevka i danas na met. postaji Rijeka-Kozala (Hs = 120 m, ep = 45° 20'N, X = 14° 27' E Gr.)
O klimi Rijeke i okolice objavljeno je vrlo mnogo publikacija3, a o podneblju u odnosu s reljefom i zonal-nim raslinstvom u primorskim i ostalim krajevima u Hrvatskoj najčešće su pisali Horvat (1939, 1949, 1962), Bertović (1960, 1971, 1975, 1981-1994), i u novije vrijeme Seletković & Katušin (1992).
135
S. Bcrtović, M. Generalov«, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^4, CXXI ( 1997), 133-160
Karta 1 : KARTA OPĆINE RIJEKA I NJEZINE VISINSKE ZONE
Prema najpoznatijim klimatskim klasifikacijama riječko područje opisano je ovako: po Köppenu (Makja-nić 1990) priobalje i brdske predjele obilježavaju tipovi C - umjereno tople-vlažne klime (s oznakama Cfsa i Cfsc), a gorske predjele podtipovi D - vlažne borealne ili snježno-šumske klime (oznake Dfsb i Dfsc); po Thornthwaiteu (Kirigin, Pleško 1971) Rijeka, s indeksom efektivnosti oborina P/E = 115, ima humidnu klimu (P/E = 64 - 127), a tamošnji gorski krajevi su perhumidni (P/E > 128); po Walteru (Bertović 1975), Rijeku obilježava glavni klimatski tip V. - umjereno topao, uvijek vlažan, s jasnim hodom temperature po godišnjim dobama i samo s povremenim mrazovima.
Višegodišnja iskustva pokazuju, da su ove ali i druge svjetske razdiobe, indeksi, faktori i formule za označivanje klime preopćeniti. Zato smo za klimatološke opise razmjerno malenih područja uveli pojam fitobio-klimat ili bioklimat. Pod njime podrazumijevamo "pro
storno definiran pojas (područje, potpodručje) ili lokalitet s izraženim osobitostima podneblja (klimatskim tipom) i s određenim, toj klimi, prilagođenim vegetacij-skim tipom (biljnom zajednicom, fitocenozom)". U duhu te naše bioklimatologijske interpretacije - koja uvažava zemljopisni položaj, reljef, zonalne i intrazonalne biljne zajednice - mogu se u riječkom okolišu, analogno orografskim pojasima (i potpojasima), dobro uočiti i definirati ova podneblja, odnosno bioklimati i klimat-skozonske fitocenoze koje ih obilježavaju: - podneblje pretplaninskoga orografskog pojasa 1 višipretplaninski (subalpinski) bioklimat, klekovine
bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), 2 niži pretplaninski (subalpinski) bioklimat, pretpla-
tih intrazonalnih fitocenoza. Prostoran raspored navedenih orografskih pojasa i
analognih bioklimata (s biljnim zajednicama koje ih obilježavaju) u riječkoj općini vidi se na priloženoj karti 2. Podaci iz 30-godišnjeg razdoblja (1931-1960, u Atlasu klime SFRJ) pokazuju mnoge zanimljivosti o srednjim mjesečnim, sezonskim i godišnjim temperaturnim i pa-dalinskim osobitostima na meteorološkim postajama, koje obilježavaju orografske pojase, bioklimate i zonal-na vegetacijska područja u općini Rijeka (tablice 1 i 2). Kako se, uz ostalo, vidi u potpunom visinskom slojanju (zonaciji) od klekovine bora krivulja (Risnjak) do hras-tovo-bjelograbovih šuma s lovorom (Rijeka), na oko 22 km zračne udaljenosti, razlika između godišnjih srednjaka temperature zraka iznosi samo 10,8 °C, a u količini padalina čak 2098 mm.
Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (°C) i njihova godišnja kolebanja (amplitude) na meteorološkim postajama i lokalitetima* iz različitih bioklimata u općini Rijeka i njezinom okolišu, za30-godišnje (1931 - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)
Karta 2. OROGRAFSKI POJASI I ANALOGNI BIOKLIMATI U PODRUČJU OPĆINE RIJEKA (po S. Bertoviću)
- Pretplaninski (subalpinski): viši ( 1 ) i niži (2) - gorski (montanski): viši (3) i niži (4) - brdski (kolinski): polusredozemni viši (5) i niži (6),
sredozemni (7) - ravničarski (planarni): priobalje, dna dolina i poni-
l " n n t - v r \ l i o l i W e n ( Ö l
137
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1. CXXI ( 1997), 133-160
Meteorološka postaja
ili lokalitet*
Risnjak
Platak Gomance
Mrzla Vodica Fužine-brana
Vela Učka (hotel) Zlobin
Plaše*
Hreljin
Rijeka - Trsat
Rijeka
Kraljevica
Mali Lošinj
Tablica 2. Srednje u općin
* Vrijec
H s
m
1528
I U I 937 771 721
922 772
600
307
130
104
20
53
mjese i Rijek
Inosti r
1
302
308 262 287 297
195 209
172
137
124
120
91
79
11
328
295 237 257 244
181 171
131
120
114
105
92
74
čne, godišnj a i njezinom
a lokalitetu
III
264
251 212 198 207
183 145
95
126
106
106
88
72
IV
235
246 198 194 190
153 163
133
128
106
101
92
54
V
291
253 192 181 184
47 47
24
22
11
97
91
64
VI
238
285 182 167 166
154 125
120
110
112
102
100
46
VII
190
172 142 119 111
104 93
90
78
84
80
74
36
e i sezonske količine padalina ( okolišu, za 30-godišnje ( 1931
mm) na meteorološkim postajama i lokalitetima iz različitih bioklimata - 1960) razdoblje mjerenja (po Bertoviću)
interpolirane su prema podacima na neteorološkim postajama lijeka, Platak i Fužine - brana.
8]
a 2 a 3
b ,
b 2
b 3
c
d,
d2
d3
d4
d5
d6
e]
e2
f,
h h U h
pravac čestina jakost
I
4.2
1.1
6.2
5.7
13.3
101.7 20.0
8.5
5.3
7.5
2.5
-11.4
64.4
12
141
11.5
9.4
4.3
99.4
S 10.8
2.0
II
SI 38.1
III
4.3 4.6
0.9 1.0
6.0 6.5
6.2 4.6
11.7 13.2
116.9 136.6 20.0 23.4
9.3 12.0
6.0 8.5
8.4 11.1
3.1 5.4
-12.8 -7.7
63.0 62.8
14 12
120 122
10.1 11.2
8.1 8.9
4.0 4.0
136.0 S 5.5
2.4
I 4.7
2.2
IV V
4.5 2.1
0.7 0.3
6.4 5.8
4.1 4.4
12.6 9.3
168.1 220.9 27.3 29.6
16.0 20.8
12.2 16.6
14.8 19.6
8.7 12.6
0.8 2.1
61.6 63.6
10 22
115 106
11.8 12.7
9.3 9.5
4.1 3.6
74.6 109.2
JI 5.4
2.C
VI
J 7.3
VII
2.0 1.9
0.5 0.4
5.5 4.1
4.5 9.5
7.2 4.1
240.8 288.4 35.0 36.0
24.6 27.4
20.3 22.8
23.2 26.2
16.1 18.2
7.4 10.4
63.1 57.9
16 22
110 88
11.7 9.5
9.0 6.9
3.7 3.1
94.2 52.2
2.1 11.2
VIII
1.9
0.3
4.2
10.3
5.2
262.9 35.8
27.1
22.3
26.0
18.1
10.6
59.0
23
108
9.7
7.4
3.3
204. 5
JZ
1.6
Z 2.6
1.6
IX X
SZ 3.3
XI
2.7 4.3 4.5
0.5 0.8 1.1
4.6 5.1 6.6
9.5 9.0 4.8
6.9 9.4 14.3
202.4 165.8 98.9 32.6 28.8 22.1
23.5 18.7 13.5
18.9 14.4 10.0
22.6 17.8 12.4
15.1 11.0 7.1
4.8 2.3 -4.5
63.5 65.5 68.6
17 15 12
172 163 177
9.3 10.1 12.7
7.6 8.5 10.0
4.4 4.5 5.4
210.3 131.1 137.8
1.6
tišina 16.6
XII
4.8
1.3
6.3
6.1
13.3
89.6 20.4
9.9
6.7
8.8
3.9
-7.2
66.4
15
154
11.5
9.2
4.8
70.3
god.
41.8
8.9
5.6
78.7
120.5
2093.0 36.0
17.6
13.6
16.5
10.2
-12.8
63.3
10
1576.0
131.8
103.8
49.2
210.3
138
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA 1 PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Tablica 3. Mjesečni i godišnji srednjaci nekih klimatskih elemenata i pojava na meteorološkoj postaji Rijeka, u brdskom orografskom pojasu i nižem submediteranskom bioklimatu, za 30-godišnje razdoblje 1956-1985. (po Bertoviću)
Tumač oznaka: a] pravci, čestine vjetra i tišne (%) i jakosti vjetra (bofora) - a2 broj dana s jakim vjetrom > 6 bof.) - a3 broj dana s olujnim vjetrom (> 8 bof.) - b t oblačnost (u stupnjevima oblačnosti 0-10) - b2 broj vedrih dana (srednja dnevna oblačnost < 2,0) - b3 broj oblačnih dana (srednja dnevna oblačnost > 8,0) - c sunčevo sjanje (insolacija trajanje u satima) - d, apsolutne maksimalne temperature zraka (°C) - d2 srednje maksimalne temperature zraka ( °C) - d3 prosječne temperature zraka (°C) - d4 srednje terminske temperature zraka u 14,0 sati ( °C) - d5 srednje minimalne temperature zraka (°C) - d6 apsolutne minimalne temperature zraka (°C) ej relativna vlaga zraka (%) - e2 najmanje vrijednosti relativne vlage zraka (%) f, prosječne količine padalina (mm) - f2 broj dana s količinom padalina > 0,1 mm - f3 broj dana s količinom padalina > 1,0 mm - f4 broj dana s količinom padalina > 10,0 mm - fs
najveće dnevne količine padalina (mm) gt broj dana s tučom - g2 broj dana s grmljavinom - g3 broj dana s maglom - g4 broj dana sa snježnim pokrivačem
dubina 2.0 cm
a b B b c
dubina 20.0 cm
d e E e f
dubina 50.0 cm
g h H h i
Tablica 4
I
12.5 7.5 3.9 1.6
-4.6
10.2 8.1 4.9 2.8 1.1
9.0 6.9 5.7 4.3 2.2
II
15.5 7.1 3.9 2.9
-3.0
9.6 7.4 5.4 3.7 1.4
8.5 7.2 5.6 4.6 2.6
III
19.9 10.6 8.1 5.5
-0.8
13.7 10.6 8.0 5.7 2.0
11.2 8.6 7.6 9.1 3.0
IV
23.7 13.6 12.1 10.8 4.5
19.4 13.3 11.9 10.7 7.1
14.0 12.4 11.1 10.3 7.6
V
42.8 21.2 17.4 15.0 7.4
24.8 18.4 16.2 14.4 10.4
20.5 17.3 15.1 13.6 10.7
VI
44.6 25.8 21.1 19.8 9.4
25.6 23.7 20.1 19.1 15.2
22.6 21.4 19.0 17.6 15.0
VII
39.6 25.5 23.9 22.4 13.6
27.9 24.3 22.7 21.3 18.1
24.9 22.6 21.2 19.8 17.8
VIII
39.8 25.3 23.1 21.6 13.0
29.1 24.7 22.7 21.0 17.2
24.4 22.6 21.7 20.7 18.0
IX
32.4 21.5 19.3 17.8 7.8
23.7 21.1 19.6 18.2 14.6
22.5 21.4 19.4 18.4 16.0
X
30.4 16.8 14.9 13.8 3.5
21.0 16.7 15.6 14.6 8.2
19.6 17.1 16.1 15.3 12.5
XI
20.4 10.58 8.7 7.0
-0.8
16.0 11.6 10.2 8.7 5.2
14.8 12.3 11.3 10.1 7.4
XII
15.6 7.9 5.8 3.6
-4.4
11.2 8.5 7.0 6.2 1.4
11.5 9.3 8.1 6.6 4.0
god.
44.6 14.1 13.6 12.8 -4.6
29.1 14.3 13.7 12.9
1.1
24.9 13.9 13.5 18.9 2.2
Temperature tla (CC) na dubinama od 2.0 cm, 20.0 cm i 50.0 cm na meteorološkoj postaji Rijeka za 12-godišnje ( 1 9 7 8 - 1989) razdoblje mjerenja: najviše vrijednosti terminskih maksimalnih temperatura tla (a, d, g), najniže vrijednosti terminskih minimalnih temperatura tla (c,f, i), granične srednje temperature tla (b, e, h) iz različitih godina mjerenja i srednjaci temperature tla (B, E, H) za promatrano razdoblje (po Bertoviću)
Za upoznavanje ekoloških prilika i za stojbinski o-pis riječkoga prirodnog raslinstva, samoniklih i stranih uresnih drvenastih vrsta, parkovnih objekata i životne okolice - prvenstveno je važno podneblje u nižem po-lusredozemnom pojasu i bioklimatu. Uvid u najvažnije atmosferske prilike tamošnjega (djelomično gradski utjecanog) iskonskog područja subass. Querco~Car-pinetum orientalis lauretosum daju poprečne i apsolutne vrijednosti na meteorologijskoj postaji Rijeka, iz
30-godišnjeg razdoblja 1956-1985 i neki podaci o temperaturama tla iz razdoblja 1978-1989 (DHMZ, 1991), predočeni u tablicama 3 i 4.
Ne upuštajući se u opis tih za raslinstvo najodlučnijih klimatskih činitelja, upozoravamo da srednja terminska temperatura zraka u 14.0 sati (koja se ubraja među biološki najutjecajnije) iznosi 16,5 °C te da su poprečne godišnje temperature zraka i one na tri dubine u površinskom dijelu tla gotovo jednake.
139
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Slika 2. Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih orografskih pojasa i bioklimata u zaleđu Kvarnerskoga zaljeva: niži pretpla-ninski bioklimat, Vrh Učke (razdoblje 1969-1975), as. Oreoherzogio-Fagetum — visokogorski bioklimat, Gomance(1931-1960), as. Seslerio autumnalis-Abietetum — niskogorski bioklimat, Učka-hotel (1928-1934), as. Seslerio autumnalis-Fagetum (po Bertoviću)
Slika 3. Klimatski dijagram meteorološke postaje Rijeka: niži brdski submediteranski bioklimat (razdoblje 1956-1985), as. Querco-Carpinetum orientalis (po Bertoviću, u smislu Gaussena i Waltera)
Tumač za klimatske dijagrame i klimatograme (si. 2, 3,4) meteoroloških postaja: a) Meteorološka postaja, b) nadmorska visina postaje (m), c) broj godina (period) mjerenja, d) srednja godišnja temperatura zraka (°C), e) srednja godišnja količina padalina (mm), f) apsolutni maksimum temperature zraka, g) srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, h) srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka, i) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, j) apsolutni minimum temperature zraka, k) godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura zraka, 1) godišnji hod srednjih mjesečnih količina padalina, m) sušno (aridno) razdoblje, n) razdoblje suhoće, 0) vlažno (humidno) razdoblje, p) mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C, r) mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C Key to climatic diagrams and climagraph (fig. 2, 3, 4): a) meteorological station, b) level above sea (m), c) number of years (period) of surveying, d) mean annual air temperature (°C), e) mean annual precipitation (mm), f) absolute maximum of air temperature, g) mean maximum of the warmest month's air temperature, h) average oscillation (amplitude) of air temperature, i) mean minimum air temperature of the coldest month, j) absolute minimum of air temperature, k) annual distribution of mean monthly air temperatures, 1) annual distribution of mean monthly precipitation, m) dry (arid) period, n) period of drought, o) humid period, p) months with mean minimum air temperature below 0 °C, r) months with absolute minimum air temperature below 0°C.
Iako s nepotpunim podacima i iz različitih opaža-čkih razdoblja4 ipak klimatski dijagrami m. postaja Vela Učka, Gomance i Učka-hotel mogu poslužiti cjelovitijoj predodžbi podneblja u brdskom riječkom i susjednim gorskim predjelima i bioklimatima (slike 2 i 3).
4 Osim "bijelih mrlja", tj. većih područja bez meteoroloških postaja -različita, prekinuta i podacima manjkava razdoblja mjerenja, česta su poteškoća za brojčanu obilježbu i realnu usporedbu bioklimata.
Od naših prvih usporedbi raslinstva i podneblja (1960, 1975 i dr.) klimatski dijagrami i klimatogrami u smislu Gaussena i Waltera, iz istih razdoblja mjerenja, pokazali su se vrlo dobrim za pregledan sintetičan prikaz temperatura i padalina u općoj obilježbi pojedinih klimatskozonskih vegetacijskih područja i bioklimata, za utvrđivanje njihovih međusobnih razlika i kolebanja u pojedinim godinama i duljim razdobljima (Bertović 1975,1981).
140
Slika 4. Klimatogram meteorološke postaje Rijeka, za 30-godišnje razdoblje (1956-1985. godine), po S. Bertoviću
141
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J, Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXI( 1997), 133-160
Sve to dobro se uočava na klimatskom dijagramu i klimatogramu meteorološke postaje Rijeka, za 30-go-dišnje razdoblje mjerenja (slike 3 i 4).
Niti u ovom najnovijem 30-godišnjem temperaturnom i padalinskom nizu mjerenja nema, u prosjeku (!), mjeseca sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C i nema razdoblja suše i suhoće (slika 4, oznake p, m, n).
Između ostalih klimskih osobitosti u bioklimatu Rijeke, u 30-godišnjem razdoblju, zanimljive su i uočljive ove: - srednje godišnje temperature zraka kretale su se iz
među 12,7° C (1980) i 14,4° C (1961), - srednja godišnja kolebanja (amplitude) temperature
zraka zabilježena su u granicama između 15,8° C (1977) i 24/1° C (1956),
- srednji minimumi temperature zraka ispod 0°C zabilježeni su samo zimi u godinama 1956, 1963 i 1985,
- ekstremne vrijednosti zračnih temperatura, tj. najviša apsolutna maksimalna temperatura zraka dosegla je 36,0° C (1957), a najniža apsolutna minimalna temperatura zraka se spustila na -12,8° C,
- ukupne godišnje padaline količinski su se kretale između 983 mm (1957) i 2340 mm (1960) s minimumima u toplijoj polovici godine (od travnja do rujna, uključivo),
- suše i suhoće, u različitom trajanju i sezonama, zabilježene su u 20 godina promatranog razdoblja. Ističu se uzastopno povezane njihove pojave - trogodišnja 1960-1962. i petogodišnja od 1969 do 1973.
Literatura
Ber tović ,S . ( l 960): Klimatološka opažanja kao komponenta tipološkog istraživanja šuma; Meteorološki podaci iz razdoblja 1925-1940. i 1948-1957.; H. Walter &H. Li-eth- Svjetski atlas klimadijagrarna (prikaz publikacije); Klimadijagrami Hrvatske za razdoblja 1925-40. i 1948-57. Obavijesti Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, 10, Zagreb. (1963): Reljef kao stanišni čimbenik. Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb. (1971): Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 1948-1960). Grada za klimu Hrvatske, ser. II, br.5, RHMZ, Zagreb. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (Razdoblje 1948-1960). Acta botanica, VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 41, Zagreb. (1981): Klimatski podaci, dijagrami, klimatogrami i klimakartogram Hrvatske za razdoblje 1961-1975 (priređeno za tisak), Zagreb. (1984): Reljef kao ekološki čimbenik u planiranju prostora; Vrijeme i podneblje u prostornom planiranju; Ve-getacijski pokrivač u planovima uređenja prostora. Prostor i čovjekova okolina u dugoročnom razvoju SRH, II, Urbanistički institut SRH, Zagreb' (1987): Prostorno planiranje: Reljef; Vrijeme i podneblje; Vegetacijski pokrivač. Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb.
(1987): Reljef. Ibid., Zagreb. (1987): Reljef i njegova uloga u zaštiti vegetacije od požara; Podneblje i bioklimati. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1988): Klimatski dijagrami meteoroloških postaja iz različitih kontinentskih i primorskih bioklimata SRH. Hrvatska - Klima. Enciklopedija Jugosl., 5, Zagreb. (1990): Jugoslavija - Klima: Klimatski dijagrami met. stanica iz različitih kontinentskih i maritimnih bioklimata Jugoslavije; Godišnji hod srednjih temperatura zraka i srednjih količina oborina na met. postajama iz različitih orografskih pojasa, kontinentskih i maritimnih bioklimata i njihovih prirodnih vegetacijskih područja u SFRJ. Enciklopedija Jugosl., 6, Zagreb. (1994): Prilog ekologijsko-prostornom tumačenju i značajkama reljefa i podneblja u Gorskom kotaru: Reljefi orografski pojasi; Podneblje i bioklimati. Zbornik radova - 40 god. nacional, parka "Risnjak", Crni Lug. (1994): Neke prirodne značajke u Zagrebačkoj regiji. Hortikultura, god. 61, 1-4, Zagreb.
Ber tov ić , S., Lovr ić , A. Ž. (1992): Klimadiagramme meteorologischer Stationen im Bereich verschiedener kontinantaler und mediterraner Bioklimate in Kroatien. Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tuexenia 12, Göttingen.
DHMZ (1991): Podaci meteorološke postaje Rijeka za razdoblje 1956-1985. Pismohrana Državnoga hidrometeoro-loškoga zavoda R. Hrvatske, Zagreb.
Grupa autora (1984): Zajednički prostorni plan općina Crikvenica, Opatija i Rijeka (do 2005. godine), Rijeka.
Horvat , I. 1939): Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb. ( 1949): Nauka o biljnim zajednicama, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.
Ki r ig in , B., Šinik, N., Ber tov ić , S. (1971): Klimatska područja Hrvatske prema Köppenovoj i Thornthwaite-ovoj klasifikaciji (karte). Klimatski podaci SR Hrvatske (Razdoblje 1948-1960). Građa za klimu Hrvatske, RHMZ, ser. II, br. 5, Zagreb.
Makjanić , B. (1990): Jugoslavija - Klima. Klimatski tipovi prema Köppenovoj klasifikaciji (karta). Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb.
Penzar , B., Penzar , I. (1990): Osvrt na vrijeme i klimu Kvarnerskoga zaljeva. Ekološki glasnik, I, 9-10, Zagreb.
Rogić , V (1970): Prostor riječke komune - prilog poznavanju regionalno-geografske problematike. Geografski glasnik, 32, Zagreb.
Rog l i ć , J. (1988): Hrvatska - Oblici reljefa i geomorfološka regionalizacija. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.
Rogl ić , J., R idanov ić , J., Šegota , T. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje (Opći dio - prirodna osnova). Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb.
Se le tkov ić ,Z . ,Ka tuš in ,Z . (1992): Klima Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, Zagreb.
S t raž ič ić , N., Rogić , V. (1975): Sjeverno Hrvatsko primorje. Rijeka i njezina okolica -jedinstvena regionalna cjelina. Geografija SR Hrvatske, 5, Zagreb.
142
S. Bcrtović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3^1, CXXK1997), 133-160
Tla na području općine Rijeka (piše J. Martinović)
Uvod Tla riječkog područja, u prošlih tridesetak godina,
proučavalo se u više navrata. Prva istraživanja (Z. Gra-čanin 1962, 1963, Bertović-Martinović 1965, 1967) odnose se na pedološke prilike pojedinih biljnih zajednica i međuodnos vegetacijskih i pedoloških taksonomskih jedinica. Kasnije (Martinović 1973, 1978, Mayer 1979)
provedena je i globalna znanstvena inventarizacija tla i izrađena pedološka karta u mjerilu 1:50 000. Sastavljen je i pedološki prijedlog o namjeni za općinski prostorni plan (Martinović 1977).
Na osnovi navedenih radova iscrpnije smo istraživali i opisali pedološke značajke i sastavili kartu tala u općini Rijeka (u približnom mjerilu 1:75 000), u kojim je obuhvaćeno tamošnjih 36 pedokartografskih jedinica (Martinović 1993). Ovdje dajemo samo vrlo sažet prikaz lito-loških i pedoloških značajki te prvi (tablica 5) "Statistički opis glavnih svojstava tala u riječkoj općini".
Svojs tva tla
Red. broj N a z l v t l a
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
X.
9.
Crnica organogena
Crnica organomineralna
Rendzina na dolomitu
Smeđe tlo na vapnencu, plitko (kalcikambisol)
Smeđe tlo na vapnencu, srednje duboko (kalcikambisol)
Crvenica braunizirana
Distrično smeđe tlo na pješčenjaku
Vrtna tla slabije agrotehnike
Vrtna tla intenzivnije agrotehnike
Horizont
tla
Amo
Amo
Amo
Amo, oh
(B)rz
Amo, oh
(B)rz
Amo (B)rz
Aoh (B)v
P
P
Debljina
tla
12
15
16
10
26
20
39
9 18
12 63
20
20
p H u H 2 0
X
5,9
6,8
7,7
6,4
6.6
7,4
7,5
6,8 7,0
4,6 4,9
7,6
7,6
t
0,52
0,51
0,15
0,68
0,93
0,32
0,21
0,81 0,73
0.10 0,10
0,19
0,38
V
8,8
7,5
1,9
10,6
14,1
4,3
2,8
11,9 10,4
2,2 2,0
2,5
5,0
P 2 0
X
10,5
1,1
1,5
1,0
1,2
1,1
0,7
2,2 0,6
1,1 0,6
0,9
13,1
5 u m g / 100 g.tla
t
8,23
0,42
0,82
0,63
0,64
0,68
0,32
1,37 0,18
1,05 0,23
0,68
9,27
V
78,4
38,2
54,7
63,0
53,3
61,8
45,7
62,3 30,0
95,4 38,3
75,5
70,8
K 2 O u m g l 0 0 g
X
42,9
18,5
16,3
21,0
9,4
28,1
12,5
25,3 9,1
33,5 5,5
19,0
30,0
t
15,76
6,39
10,34
10,45
3,21
11,78
8,21
10,81 2,83
3,17 0,18
15,4
20,17
V
36,7
34,5
63,4
49,8
34,1
41,9
65,7
42,7 31,1 .9,5 3,3
81,0
67,2
Humus u %
X
44,9
15,3
16,0
12,2
4,4
8,2
3,3
9,4 4,8
11,8 5,2
5,5
10,1
t
20,10
4,98
7,08
1,97
2,07
2,06
0,89
2,4 0,94
2,41 1,41
2,28
7,72
V
44,8
32,5
44,2
16,1
47,0
25,1
27,0
25,5 19,6
20,4 27,1
41,4
76,4
Glina u % (0,002 mm)
X
20,2
39,1
28,4
42,1
49,4
45,9
55,9
49,3 55,6
25,6 27,8
31,6
50,5
t
4,76
12,91
13,69
6,23
16,53
11,32
6,53
3,13 6,3
5,70 3,82
5,68
14,29
V
23,6
33,0
48,2
14,8
33,5
24,7
11,7
6,4 11,4
22,3 13,7
18,0
36,3
Broj uzoraka
3
11
4
14
7
7
7
5 5
3 3
4
5
Tablica 5. Statistički opis svojstava glavnih tipova tala u općini Rijeka (po Martinoviću, 1993.)
Činitelji tvorbe tala
Prvenstvene pedogenetske karakteristike riječkog područja jesu: matični supstrat dominantno zastupljen tvrdim i čistim mezozojskim vapnencima, razvijen krški reljef, širok raspon klimatskih uvjeta i dugotrajan utjecaj čovjeka. Raznolikosti pedosfere pridonijela je uz to i translokacija zemljišnog materijala (vodom, ledom i vjetrom) u geološkoj prošlosti.
Prema podacima kompilacijske geološko-litološke karte (Magaš 1969) područje općine Rijeka čine naslage različite starosti, od karbona do holocena. Više od 3/4 površine pripada krednim i jurskim vapnencima s dominantno zastupljenim smeđim tlom na vapnencu
(kalcikambisol). Na tom supstratu također nalazimao: u nižim i toplijim položajima derivate crvenice (terra rossa), u višim i hladnijim predjelima, uz kalcikambisol, još i crnice na vapnencima te mjestimično, na prodorima dolomita, i rendzine. Perm i karbon uglavnom su zastupljeni klastičnim naslagama s prevladavanjem si-likatnih minerala. Na njima su se oblikovala kisela smeđa tla (distrični kambisol) s tipičnim, lesiviranim i podzoliranim podtipovima. Kvartar je na istraživanom području zastupljen morenskim, potočnim bujičnim i jezerskim naslagama i na njima formiranim karbonat-nim i izluženim rendzinama.
Recentni pedogenetski procesi i evolucija tala pod snažnim su utjecajem bioklimatskih činitelja. U subal-
143
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXX1 ( 1997), 133-160
pinskom bioklimatu i području pretplaninske bukove šume dominantan je proces humizacije tla s pojavom organogenih crnica. U brdskom orografskom pojasu i području medunčevih i bjelograbovih šuma podjednako su prisutni procesi rubifikacije i braunizacije, odnosno tvorbe crvenica i kalcikambisola.
Svojstva tala
Zamršenost i raznolikost činitelja tvorbe i evolucije tala uvjetuju u istraživanom području tla vrlo različita po mnogim prirodnim i ekološkim svojstvima. Glavni tipovi tih tala i njihova glavna svojstva statistički su opisana i predočena u priloženoj tablici 5. Svi navedeni podaci ne pokazuju većih odstupanja od prirodno stečene tipske fiziografije tala. Ističe se velika prostorna varijabilnost u sadržaju fosfora, kalija i humusa. Uzroci takve promjenljivosti unutar tipova tala mogu se pripisati mjesnim, dosta velikim, bioklimatskim razlikama te uvjetima i načinu gospodarenja.
S gledišta prikladnosti tala za osnutak gradskih nasada (perivoji, drvoredi, rekreacijske šume i dr.) opisana tla se mogu razvrstati u dvije skupine
a) dobro prikladna: svi kalcikambisoli, braunizirane crvenice, distrično smeđe tlo i sva vrtna tla,
b) marginalno pogodna: crnica organogena, crnica organomineralna i rendizina na dolomitu, plitka.
Literatura B e r t o v i ć , S., M a r t i n o v i ć , J. (1965): Projekti pedološkog
kartiranja reprezentativnih površina (ključnih objekata) u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb.
B e r t o v i ć , S . , M a r t i n o v i ć , J . ( l 967): O odnosu tala i vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (rukopis), Zagreb.
G r a č a n i n , Z. (1962): I Souli della Regione carsica Croata. Accademia Italiana di Science forestali, Vol. XI, Firence.
G r a č a n i n , Z. (1963): Bodenreaktion und Basensättigung in den Buchenwaldgesellschaften Kroatiens. Vegetatio, Acta Geobotanica, Den Haag.
M a g a š , N . (1969): Tumač kompilacijske litostratigrafske karte dijela Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Fond dokumentacije Šumskog gospodarstva Delnice, Delnice.
M a r t i n o v i ć , J. (1973): Tla sekcije Sušak 2, Tumač 1-33, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.
M a r t i n o v i ć , J. (1977): Pedološka studija područja općine Rijeka (rukopis).
M a r t i n o v i ć , ! . (1978): Tla dijela sekcija Cerknica 3 i 4, Fond dokumentacije Šumarskog instituta, Jastrebarsko.
M a r t i n o v i ć , ! . (1993): Litološke i pedološke značajke općine Rijeka. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.
M a r t i n o v i ć , !., Bertović, S. (1993): Periodske promjene u stanju vegetacije i tla. Ibid.
M a y e r , B. (1979): Tla sekcije Sušak 1, Tumač 1-49, Projektni savjet za izradu Pedološke karte SR Hrvatske, Zagreb.
Vegetacijski pokrivač (piše S. Bertović)
Uvod Proučavanju samonikle cvjetane (flore) i raslinstva
(vegetacije) u istočno-jadranskom primorju utrli su put mnogobrojni istraživači, primjerice: Bartling (1820), Lorenz (1860) koji je dao prvi ekološko-biogeografski prikaz tog područja, Hire (1896), Beck-Mannagetta (1901), Adamović (1929), a osobito Rossi (1930) sa svojim najpotpunijim pregledom flore u riječkoj okolici.
Suvremene fitocenološke opise i karte o biljnom pokrivaču u primorskim krškim i kontinentskim predjelima u Hrvatskoj objavili su Horvat (1942, 1951, 1962), Horvatić (1963), Horvat, Glavač i Ellenberg (1974), Bertović (1958, 1963, 1974, 1983), Horvat i suradnici ( 1988), Bertović i Lovrić ( 1987, 1992) i dr.
Raslinske značajke i karta Kamena podloga, obličje terena, podneblje i poslje
dice vjekovnih čovjekovih utjecaja na prvobitne prirodne šume (sječa, paša i brst stoke, požari, izgradnja, poljodjelstvo, a u novije vrijeme onečišćenja tla, zraka i dr.) istaknuto djeluju i odrazuju se u cijelom riječkom području zastupljenošću, izgledom, biljnom građom i rasprostranjenošću šumskih, šikarskih, šibljačkih, vri-štinskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih sekundarnih biljnih zajednica.
Naša studija o biljnom pokrivaču u općini Rijeka (Bertović, Lovrić, Rac 1993) zasniva se na dostupnoj literaturi i našim osobnim terenskim uvidima i istraživanjima. Ovaj skraćeni prikaz obuhvaća prvobitne klimak-sne (zonalne, klimatsko-zonske) i glavne klimatski, edafski i antropogeno mjesno uvjetovane (paraklimak-sne) šumske fitocenoze. Njihova su imena usklađena s najnovijim međunarodnim propisima o fitocenološkom nazivlju (Barkman i dr. 1976, 1986), a njihovo visinsko slojanje i prvobitan, pojednostavljen i pretpostavljen (potencijalan) raspored, prikazuje karta 3: "Prirodna područja rasprostranjenosti šumske vegetacije".
Pretplaninski (subalpinski) pojas u cijelim zapadnim Dinaridima, pa time i u rubnom sjeverozapadnom riječkom okolišu (Risnjak, Medvejci, Obruč i dr.) zauzima najviše i najhladnije položaje. U nas i u BiH svi su vrhunci na gornjoj prirodnoj granici šume i nigdje ne prelaze donju visinsku granicu planinskoga (alpinskog) orografskog pojasa, bioklimata i raslinstva. Klimaks višega pretplaninskog područja jest klekovina bora krivulja (Lonicero-Pinetum mughi), a intrazonalne šikare velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Horv.) i vriština sleča i klečice (Rhodoreto-Juniperetum nanae Horv.) su razmjerno rijetke. Šuma asocicijacije Oreoherzogio--Fagetum nastava stojbine koje su već presuhe za borovu klekovinu a prehladne za pretplaninsku bukovu šumu (Homogyno alpinae-Fagetum), koja predstavlja kli-matogenu i najrasprostranjeniju zajednicu nižega pret-
144
planinskog pojasa. Jednolika je izgleda i osim nje su tek mjestimično razvijene bukova klekovina (H. a.-Fage-tum suffruticosum Horv.) i u dubokim hladnim ponikva-ma as. Listew-Piceetum excelsae. Pretplaninski trav-
Karta3. PRIRODNA PODRUČJA RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKE VEGETACIJE Sastavili: S. Bertović, A. Ž. Lovrić i M. Rac (1993)
njaci (rudine) na Risnjaku i ostalim vrhovima zauzimaju malene površine i uglavnom pripadaju vegetacijskoj svezi oštre vlasulje, Festucion pungent is Horv.
Seslerio autumnalis-Fagetum (Horv.) Wrab. 12 bukova šuma s božikovinom,
Aquifolio-Fagetum (Bert.) Gent.
Brdski - submediteranski i eumediteranski pojas 13 Šuma crne jele i crnograba,
Ostiyo-Abietetum pardei (Kuš.) Lovr. 14 Crnoborova šuma s krestušcem,
Polygalo-Pinetum nigrae Horv. 15 Crnograbova šuma s jesenskom šašikom,
Seslerio-Ostryetum carpinifoliae Horv. et Hić. 16 Šuma hrasta bjeloduba s crnograbom,
Ostryo-Quercetum dalechampii (Horv.) Garn, et Hebr. 17 Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom,
Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Pold. 18 Šuma hrasta medunca i bjelograba,
Querco-Carpinetum orientalis Hić. 19 Pseudomakija bjelograba s lovorom,
Carpinetum orientalis lauretosum (Hić.) Wrab. 20 Makija hrasta crnike,
Orno-Quercetum ilicis Hić 21 Reliktna pramakija tise i cinike,
Taxo-Quercetum ilicis Lovr. et al. Vlažne zone u primorskim dolinama, ponikvama i poljima 22 Šuma običnog graba s veprinom,
Rusco-Carpinetum betuli Horv. 23 Šuma običnog brijesta i poljskog jasena,
Ulmo-Fraxinetum angustifoliae Horv. 24 Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,
Rusco aculeati-Quercetum roboris Bert.
145
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997). 133-160
Slika 5. Klekovina bora krivulja i grmići dlakavoga sleča obrašćuju stjenovit pretplaninski vrhunac Medvejci (1481 m)
(FotoA. Frković, 1993)
Gorski (montanski) pojas prostraniji je od pretpla-ninskog, a stere se od slovenske granice do Tuhobića, približno između 1250 i 900 m nadm. visine i u njemu su uzrasle bujne, raznovrsne i najvrijednije šume. Viši gorski (altimontanski) pojas obilježavaju mješovite i čiste crnogorične sastojine, a klimatskozonska fitocenoza jest bukve i obične jele (Calamintho-Abieti-Fage-tum). Njezin je premac i na svim primorskim obroncima raširenija as. Seslerio autumnalis-Abietetum illyricae, u kojoj uz hibridnu kršku jelu (Abies alba ssp. Ulyrica) rastu i mnogi kserofilni grmovi. U tom višem gorskom pojasu razvijene su i paraklimaksne zajednice: na vap-nenačkim grebenima as. Calamagrostio-Abietetum, u ponikvama gorska smrekova šuma (Aremonio-Pice-etum excelsae Horv.) i na silikatima Brloškog acidofilna as. Blechno-Abietetum albae. Niži gorski (submontan-ski) orografski i raslinski pojas označuju različite bjelogorične, pretežno bukove, šume: klimaksna as. Seslerio autumnalis-Fagetum i intrazonalne zajednice Luzulo-Fagetum, Aquifolio-Fagetum i Tilio-Taxetum. Gorski bazofilni travnjaci većinom su livade, iz raslinske sveze Meso-Bromion erecti Br. - BI , a na kiseloj podlozi iz sveze Nardo- Galion Prsg.
Brdski polusredozemni (submediteranski) i sredozemni (eumediteranski) pojas površinom je najveći i zauzima gotovo cijeli jugozapadni dio riječke općine. Glavno obilježje brdskoga pojasnog raslinstva su prirodne šume različitih vrsta hrastova, koje su zbog jakih i trajnih antropogenih utjecaja najvećim dijelom zastupljene kao panjače, šikare i ostali degradacijski stadiji različitih šumskih fitocenoza. U višem polusredozem-nom brdskom pojasu klimaksna je šuma hrasta medun-ca i crnograba as. Seslerio-Ostryetum carpinifoliae (po Horvatu raščlanjena u 5 subasocijacija), a intrazonalni su: as. Ostryo-Quercetum dalechampii, acidofilna zajednica na flišu Seslerio-Quercetum petraeae, prirodni borici na dolomitu as. Polygalo-Pinetum nigrae i osebujna šuma crne jele, as. Ostryo-Abietetum pardei. Niži polusredozemni pojas obilježavaju zonalna kseroter-mna šuma medunca i bjelograba, as. Querco-Carpine-
tum orientalis (slika 6) i njezina subas. Q.-Carpinetum orientalis lauretosum. Reliktna pramakija tise i crnike (Taxo-Quer cetum ilicis) u kanjonu Rječine i omanja površina makije hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis) na krajnjem jugoistoku riječkoga brdskog područja, predstavnici su već pravoga sredozemnog raslinstva. Cijeli brdski pojas odlikuje se prostranim primorskim livadnim zajednicama iz sveze Scorzonerion villosae H-ić i kamenj arama: iz sveze Satureion subspicatae Horv. u crnograbovom, a iz sveze Chrysopogono-Satureion Horv. et H-ić. u bjelograbovu pojasu.
Slikao. Slojanje drveća i grmova u zaštićenom zabranu šume hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetum orientalis) kod Križišća.
(Crtež S. Bertovića 1950.)
Ravničarski pojas, u punom smislu, ne postoji u riječkom području ali ima obličjem sličnih terena kao što su zaravnjena dna dolina, ponikava i polja u kršu. Odlikuju se higrofilnim ali i drugačijim biljnim zajednicama prilagođenim osobitim ekološkim prilikama tih stojbina. Takve su as. Ulmo-Fraxinetum angustifoliae (dolina Rječine, V. i M. Ponikva kod Kukuljanova), as. Rusco-Quercetum roboris i Rusco-Carpinetum betuli (dolina Rječine, okoliš Križišća) te kamenjara Sature-io-Edraianthetum i eolofitne fitocenoze na vjetrometinama Grobničkog polja.
Najbolji uvid u stvarnu (realnu) zastupljenost i raspored šumskih te svih ostalih fitocenoza i kultura u istočnom dijelu općine Rijeka daju četiri "Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske", sekcija Sušak lb, ld, 2a i 2c (Horvat i suradnici 1962). Podrobniji pak opisi nalazišta, ekoloških prilika, flornoga sastava i ostalih osobitosti šumskih, livadnih, kamenjarskih i ostalih fitocenoza nalaze se u Horvatovoj publikaciji i u rukopisu ove naše cjelovite studije.
146
S. Bertović, M. Gcncralović. J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski listbr. 3-4, CXXI(1997), 133-160
Prijedlog za proglašenje rezervata i poredbena istraživanja
Imajući na umu endeme i relikte, reliktne šume i osobite raslinske tipove u sjevernojadranskom primorju i riječkoj općini - predlažu se za posebnu zakonsku zaštitu u grupi botaničkih ili šumskih rezervata ovi lokaliteti: otočić sv. Marko, izvorište i gornji dio kanjona Rječine, Vrh Kuk (1088 m) iznad Grobnika, Vrh Treska (1238 m), kod Platka i južne dolomitne padine vrha Fratar (1350 m).
Karta 4. Primjerna područja za usporedbena bioekološka i ostala tipološka istraživanja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju (Bertović 1961 )
Brojčane oznake i nazivi lokaliteta na kartama sekcija Sušak 2a, 2c, lb i l d (M=l : 25000): 1 Izvor Kupe, 2 Lividraga, 3 Lazac, 4 Kaličak, 5 Tisovac-Pjetlićev vrh, 6 Zelin Crnoluški, 7 Rogozno-Tuhobić, 8 Senjavina- Luko-vište, 9 Plašina, 10 Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica, 11 Gusli-ce-Veliko Snježno, 12 Radeševo-Jesenovica, 13 Borovica, 14 Pot-hum, 15 Kamenjak, 16 Melnik, 17 Velika i Mala Ponikva
Po završetku Horvatovih vegetacijskih studija i kar-tiranja, sa suradnicima (1962), u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju i s početkom istraživanja i kartiranja tipova šuma i šumskih staništa (Bertović 1961) izabrali smo na kartama sekcija Sušak sedamnaest reprezentativnih područja ("ključnih, pilot objekata") za poredbena proučavanja (karta 4). Između njih u riječkom je okolišu ovih 10 lokaliteta: Rogozno-Tuhobić, Senja-vina-Lukovište, Zakuti-Drenovac-Grubišno-Lipica,
Guslice-Veliko Snježno, Radeševo-Jesenovica, Borovica, Pothum, Kamenjak, Melnik, Velika i Mala Ponikva. Na tim su pokusnim objektima provedena fitoce-nološka i pedološka proučavanja (Martinović, Bertović 1993) pa bi tamo bilo zanimljivo i višestruko korisno nastaviti ostala bioekološka i šumarska istraživanja.
Literatura A d a m o v i ć , L. (1929): Die Vegetationsstufen der Adrialänder
(karta u mjerilu 1 : 2 000 000). Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena.
Barkman , J . J . ,Moravec , J . ,Rausche r t ,S . (1976): Code der Pflanzensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, Vol. 32, 3, Den Haag (ponovljeno 1986).
B a r t h l i n g , F. G. (1820): De litoribus et insulis Maris Liburnici dissertatio geographico- botanica. Universitas Hannoverae, Hannover.
B e c k - M a n n a g e t t a , G. (1901): Florenkarte von Illyrien. Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. Vegetation der Erde, 4, Leipzig. (IL izd. Vaduz 1976).
B e r t o v i ć , S. (1958): Prirodni uvjeti s vegetacijskim opisom i kartama Krša (M= 1:500 000). Opći program kompleksne melioracije krša Jugoslavije. Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb. (1961): Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa. Šumarski list, 9-10, Zagreb. (1963, 1974): Pregledna karta postojeće vegetacije u zapadnoj Hrvatskoj, Šumarska enciklopedija, II, Zagreb; Vegetation des nordwestlichen Karstgebietes von Jugoslavien (apudHorvat, I. u.a.), Stuttgart. (1983): Krš- Klimatskozonska vegetacijska područja i klimatski dijagrami nekih meteoroloških postaja na kršu SFRJ (karta), Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb.
B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. (1987): Vegetacija i kategorije njezine prirodne ugroženosti od požara; Karta orografskih pjasa, bioklimata i pojasnili šumskih zajednica u dinarskom kršu SFRJ. Osnove zaštite šuma od požara. CIP, Zagreb. (1992): Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren Untersuchungen. Tüxenia, 12, Göttingen.
B e r t o v i ć , S., L o v r i ć , A. Ž. ,Rac,M. (1993): Prirodoznanstve-ne osobitosti - Vegetacijski pokrivač. Priroda i parkovni objekti općine Rijeka (predano za tisak), Rijeka.
B r z a c , T. (1954): Gospodarsko značenje nekih značajnijih vrsta biljaka livada i kamenjara Hrvatskog primorja. Veterinarski arhiv, XXIV, 4, Zagreb.
H i r e , D. (1896): Vegetacija Gorskog kotara. Rad Jug. Akademije, 126, Zagreb.
Horva t , I. (1942): Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske, II, Zagreb. (1942): Die Pflanzenwelt Kroatiens - Ein Blick auf die Flora und Vegetation. Hrv. izd. bibliografski zavod, Zagreb. (1951): Istraživanje i kartiranje primorskih obronaka zapadne Hrvatske. Šumarski list, 6, Zagreb. (1962): Vegetacija planina zapadne Hrvatske, s 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica, II, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 30, Zagreb.
H o r v a t , I., B e r t o v i ć , S., Lovr i ć , A. Ž. (1988): Hrvatska -Biljni pokrivač, Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb.
Horva t , I., G l a v a č , V., E l l e n b e r g , H. (1974): Vegetation Südosteuropas, Stuttgart.
H o r v a t i ć , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Acta biologica, IV, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33, Zagreb.
Lo renz , J. R. (1860): Aufforstung und Cultivirung des Croa-tischen Karstgebietes. Mitteil. Geogr. Gesel., IV ( 1 ), Wien.
R o s s i , Lj. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prirodoslovna istaživanja Akademije, 17, Zagreb.
147
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Parkovni objekti u općini Rijeka (piše J. Karavla)
Uvod Do ljeta godine 1990. u službenom registru ondašnje
ga Zavoda za zaštitu prirode R. H5 o posebno zaštićenim prirodnim objektima u Hrvatskoj, stanje po broju zaštićenih hortikulturnih spomenika bilo je: 75 parkova, 2 arboretuma, 4 botanička vrta i pedesetak pojedinačnih stabala ili njihovih skupina. Mnogobrojniji su zaštićeni parkovi u sjevernom kontinentskom dijelu Hrvatske, a u našem priobalju su to samo: Park ex Fanfog-na u Trogiru, Park Foretić u Korčuli, Park Folca Borel-lija u Filipjakovu, Vitturijev park u Kaštel-Lukšiću, Park Vladimira Nazora u Zadru i Park u Kaštel-Starom.
Riječki parkovi i njihove dendrološke značajke Po našem mišljenju i u Hrvatskom primorju ima
parkova, koji po svojoj dendrološkoj i hortikulturnoj važnosti zaslužuju zaštitu.
Prvenstveno su to neki perivoji u gradu Rijeci ili u njezinom bližem okolišu. Njihovi osnivači i brižni uzgajatelji i uređivači desetljećima bili su ili su još i danas aktivni, mnogi prirodoslovci i hortikulturni stručnjaci, između kojih su najpoznatiji i najzaslužniji: Lujo Ada-mović, Zlatko Arnold, Vinko Bevandić, Jurica Bilen, Zdravko Bonetti, Jerko Djeldum, Vanda Ekl, Cvito Fis-ković, Milan Generalović, Gordana Grčić, Dragutin Hire, Gabrijela i Zoran Jerčinović, Zvonimir Kani, Josip Karavla, Zdenko Kolacio, Marko Kudiš, Josip Kul-fanek, Rudolf Lučić, Nikola Luković, Branimir Ma-mula, Radmila Matejčić, Petar Matković, Zdenko Nik-šić, Pavle Rupert, Zdenko Sila, Rudolf Starčević, Ana Šarić, Dunja Šepić, Petar Solić, Vilim Štefan, Slavko Travalja i Stjepan Urban.
Naša istraživanja6 parkovnih objekata u Rijeci i u njezinom okolišu obuhvatila su 66 objekata, a ti su:
1. Bakarac - park oko autokampa, 2 Bakar - park, 3 Park Augusta Cesarca, 4 Parkovi Kraljevice, 5 Park Lucija - motel, 6 Park Mlaka, 7 Park Vladimira Nazora, 8 Park "Nike Katunara", 9 Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke", 10 Vidov park, 11 Park Trsatski, 12 Park Orehovica - raskrižje, 13 ParkTrsatska gradina, 14 Auto-cesta - stambeni objekt A-6 Kantrida, 15 Autocesta - parkiralište "Foto-Zorž", 16 Kantrida, naselje stari autoput br. 1, 17 Kantrida, naselje stari autoput br. 2, 18 Krimeja - iznad želj. pruge Rijeka-Zagreb, 19 Krnjevo K-1000, 20 Krnjevo novo naselje, 21 Mlaka Kantrida ul. Zvonimirova-Liburnijska - nasadi, 22 Stambeno naselje kod ul. žrtava fašizma, 23 Stambeno naselje ulica Franca Prešerna, 24 Stambeni objekat A-8,25 Vezica Donja, 5 Danas je to Zavod za zaštitu okoliša, prirode i prirodne baštine, unutar Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. 6 Osobitu zahvalnost dugujem kolegi inž. Milanu Generaloviću na stalnoj i vrlo vrijednoj pomoći prigodom svih naših radova. 7 Oznake parkovnih objekata ( 1 -66), date prema nazivima ulica, trgova, naselja i si. u vrijeme naših istraživanja zadržali smo i u ovom članku jer nemamo novog nacrta grada Rijeke s promijenjenim nazivima.
26 Vezica Gornja, 27 Vojak-raskršće ul 13 streljanih, 28 Zamet "3 Maj Torpedo" 1950-1951, 29 Podmurvice, 30 Studenski centar I. G. Kovačić, 31 Turnić stambeno naselje 1959, 32 Novo naselje 1960/62, 33 Dječja bolnica Istarska ulica, 34 Bolnica "dr Zdravka Kučića", 35 Bolnica "Braće Sobol", 36 Dom zdravlja "Braće Mažuranić, 37 Dječji vrtić "Ljerke Klobučar", 38 Dječje igralište - Zamet, 39 Osnovna škola "Vladimir Gortan", 40 Pomorska škola Bakar - CUO KUP, 41 Sušačka gimnazija, 42 Osnovna škola - Čavle, 43 Groblje Drenovo, 44 Groblje Kozala, 45 Trsatsko groblje, 46 Okoliš crkve Blažene Djevice Marije - Trsat, 47 Okoliš crkve sv. Romoulda i svih Svetih, 48 Okoliš crkve sv. Đorđa, 49 Muzej Narodne revolucije, 50 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja - Rijeka, 51 Belveder-drvored, 52 Mlaka -Kantrida ulica Zvonimirova-Liburnijska - drvored, 53 Obala Riva, 54 Ulica Ljudevita Gaja, 55 Ulica Vladimira Gorta-na, 56 Trg bana Josipa Jelačića, 57 Trg Josipa Broza-Tita, 58 Bulevar Joakima Rakovca, 59 Kamp Preluka park br. 1, 60 Kamp Preluka park br. 2, 61 Kamp Oštro-Kraljevica, 62 Kućni vrt pok. dr. Ante Svalbe, 63 Kućni vrt Davor Žeželić -Čavle, 64 Vojarna na Trsatu, 65 Dom umirovljenika - park, 66 Vatrogasni dom - park7.
U tih 66 riječkih parkovnih objekata i lokaliteta - popis dendroflore i trajnica, razvrstan na crnogoricu, bjelogori-cu i trajnice (s latinskim i narodnim imenima) i oznakom njihove brojčane učestalosti ( 1 -5, 5-10 i više od 10 primjeraka) objavili smo u časopisu "Hortikultura", br. 1-4, Zagreb, 1965. U ovom će napisu riječka parkovna dendroflora i trajnice biti opisani prema botaničkoj sistematskoj pripadnosti.
Pregled vrsta prema sistematskoj pripadnosti Sistematska razdioba za crnogorične vrste izvršena
je po Vidakoviću (1982). Za bjelogorične vrste primje-njena je sistematika po A. C. Cronquistu (Jones & Luc-hisinger 1987). Determinacija je izvršena prema Aniću (1946), Baileyu (1960), Van Geldernu (1986), Hillieru ( 1978), Krüssmannu (1972,1976), Rehderu ( 1951 ), Vidakoviću (1982), VVelshu (1979), a nazivlje je preuzeto odZandera(1993).
Dendro flora, tj. taksoni obrađeni su prema sistematskoj pripadnosti u kojoj se vidi i njihovo zemljopisno (geografsko) porijeklo, vitalnost, učestalost u parku i mogućnost skupljanja sjemena ili uzimanje reznica.
Oznake upotrijebljene za zemljopisnu (geografij-sku) rasprostranjenost biljaka su ove:
Az = Azija, z. Az. = zapadna Azija, M. Az. = Mala Azija, Eur. = Europa, j . Eur. = južna Europa, Medit. = Mediteran, s. Afr. = sjeverna Afrika, J. Am. = Južna Amerika, S. Am. = Sjeverna Amerika, hort. = kultivari ili križanci, Cirkumbor. = cirkumborealna.
148
S. Bertović, M. Gcneralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3 4, CXXI ( 1997), 133-160
Oznake upotrijebljene za vitalnost, učestalost pojavljivanja biljnih vrsta u parku i za moguće skupljanje sjemena ili uzimanje reznica su:
A = vitalna je i otporna na studen, B = manje je vitalna i otporna je na studen,
Rod: CEDRUS Trew - cedrovi 14. C. atlantica (Endl.) Manetti (s. Afr.; A, a, x)
ex Carr - atlaski cedar 15. C. atlantica 'Glauca' (hort.; A, a, x, y)
-p lavi atlaski cedar 16. C. atlantica 'Glauca Pendula' (hort.; B, b, y) 17. C, deodara (D. Don) G. Don (Az.; A, a,- x)
- himalajski cedar 18. C. deodara 'Glauca' (hort.; A, b, y)
-p lav i himalajski cedar 19. C. deodara 'Pendula' (hort.; C, c, y)
- žalobni himalajski cedar
C = slabo je vitalna i osjetljivaje na studen, a = vrlo je česta u parkovima, b = prisutna je u parkovima, c = rijetka je u parkovima, x = povoljna je za skupljanje sjemena, y = povoljna je za reznice.
20. C. libani A. Rich (M. Az.; A, a, x) - libanski cedar
21. C. libani 'Pendula' (hort.; B, b, y)
Rod: PINUS L. - borovi 22. P. brutia Ten. -brucijski bor (Eur.-M. Az.; A, a, x) 23. P brutia x P. halepensis (hort.; A, a, x)
- hibrid, križanac 24. P. densiflora Sieb, et Zucc. (Az.; B. c)
-japanski crveni bor 25. P. halepensis Mill. (j.Eur.;s. Afr.;A, a, x)
- alepski ili bijeli bor 26. P. nigra ssp. nigra Badoux (Eur.; A, a, x)
- austrijski crni bor 27. P. nigra ssp. pallasiana Holmboe (Eur., M. Az.; A, a, x)
- krimski crni bor 28. P. pinaster Soland (j. Eur.; s. Afr.; B, b)
-primorski bor 29. P. pinea L.-pinj, pinija (j.Eur.; M.Az.;A,a,x) 30. P. strobus - borovac, (S. Am.; C, c)
vajmutov bor 31. P. sylvestris L. (Eur., Az.; C, c)
-obični ili bijeli bor 32. P. wallichiana A. B. Jacks. (Az.; C, c)
- himalajski borovac
Rod: SEQUOIA Endl. - obalni mamutovac 33. S. sempervirens (D. Don) Endl. (S. Am.; B, c, y)
- obalna sekvoja
Rod: CRYPTOMERIA D. Don-kriptometrija 34. C. japonica D.Don (Az.; C, c, y)
-japanska kriptometrija, sugi
Porodica: CUPRESSACEAE
Rod: CAEOCEDRUSKurz. 35. C. decurrens Florin. (S. Am.; B, b, y)
-kalifornijski libocedar 36. C. decurrens 'Aureovariegata' (hort.; C, c, y)
Rod: CUPRESSOCYPARIS Dall 37. C. x leylandii Dali (hort.; B, b, y)
Rod: CUPRESSUSL. -čempresi 38. C. arizonica Greene (S. Am.; A, a, x)
54. Th. occidentalisa. (S. Am.; C, c, x) - obična američka tuja
55. Th. occidentalis 'Aurea' (hort.; C, c, y) 56. Th. occidentalis 'Columna' (hort.; C,c, y) 57. Th. occidentalis 'Fastigiata' (hort.; C, c, y) 58. Th. orientalisL. (Az.;A, a, x)
- obična azijska tuja 59. Th. orientalis 'Striera' (hort.; B, b, y) 60. Th. plicata Donn ex D. Don (S. Am.; C,c, y)
Rod: JUNIPERUS L. - borovica 61. J. chinensis L. (Az.; A, a, y)
- kineska borovica 62. J. chinensis 'Glauca' (hort.; B, b, y) 63. J. chinensis 'Pfitzeriana' (hort.; A, a, y) 64. J. chinensis 'Pfitzeriana Aurea' (hort.; B, b, y) 65. J. communis L. - obična (Eur.,Az., S.Am.; B,b)
borovica, kleka 66. J. communis 'Hibernica' (hort.; B, b, y) 67. J. horizontalis Mosnch (S. Am.; B, b, y)
- puzava borovica 68. J. horizontalis 'Glauca' (hort.; B,b, y) 69. J. horizontalis 'Prostrata' (hort.; B,b, y) 70. J. oxycedrus L. - šmrika, smrič (Eur., Az.; B, b) 71.J. sabina 'Tamariscifolia' (hort.; B, b, y)
Rod: KNIPHOFIA Moench - tri toma 251. K. uvaria Hook. - tritoma (s. Afr.; C, c, y)
Rod: LILIUML.- Ljiljani 252. L. martagon L. - turski ljiljan (Eur., Az.; C, c, x)
Rod: OPHIOPOGON Ker -Gawl . 253. O.japonicus K e r - Gawl. (Az.; C, c, y)
-japanska đurđica
Rod: RUSCUS L. 254. R. aculeatus L. - bodljikava (J. Eur., Az.; A, a)
veprina, koštrika 255. R. hypoglossum L. (Eur., Az.; B, b)
- mekana veprina 256. R. hypophyllumh. (Eur., Az.; B, b)
- uskolisna veprina
Rod: P;4Al4£Medik. 257. D. racemosa (L.) Medik. (s. Afr., Az.; C, c)
- aleksandrijska lovorika
Porodica: IRIDACEAE Rod: IRISL. -perunika
258. /. germanica L. - perunika (Eur., Az.; A, a, y)
Porodica: AGAVACEAE Rod: AGAVE L. - agave
259. A. americana 'Variegata' (hort.; A, a, y) - varijegirana agava
Porodica: SMILACACEAE Rod: SMILAXL.
260. S. aspera L. - tetivika (j. Eur., s. Afr., Az.; | | B, b)
Rod: YUCCA L. 261. Y. jilamentosaL. - juka (S. Am.; A, a, y)
Rod: PRAĆENA 262. D. draco (L.)L.- zmaj e vac (s. Afr.; B, b, y)
Porodica: DIOSCOREACEAE Rod: TAMUSL.
263. T communis L. (Eur., S. Afr., Az.; -bljušt, kuka B, b)
157
S. Bertović. M. Gcncralović, J. Karavla, J. Martinović: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKTI U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI ( 1997), 133-160
Najstariji park u Rijeci, osnovan oko godine 1870, jest. Park Vladimira Nazora (nekada zvan "Ex-reziden-cija nadvojvode Josipa"). U središnjem dijelu tog parka nalaze se stare skupine himalajskih cedrova (Ceđrus deođara). Drugi perivoj po starosti osnovan 1874, je park Mlaka (nekada zvan "Giardino pubblico"). U njemu se ističe na zapadnoj strani skupina starih piramidalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. semper-virens). Oko doma "3 Maj" prostorom dominira skupina starih divljih kestenova (Aesculus hippocastanum), a uz zapadni rub najveće terase raste nekoliko starih atlaskih cedrova (Cedrus atlantica) i libanonskih cedrova (Ceđrus libani).
Slika 7. Egzoti Eriobotrya japonica, Chamaerops humilis i Aucuba japonica ispred pročelja Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja - Rijeka
(Foto J. Karavla 1990)
Najstarije groblje u Rijeci, osnovano godine 1882, jest Kozala. U njemu su uzgojena stara stabla himalajskog cedra (Cedrus deodara) visine 23 m, promjera 60 cm, zatim grupica sa 3 primjerka libanonskog cedra (Cedrus libani) visine 27,0 m, promjera 26-30 cm. Od bjelogorice najstarija su stabla javorolisne platane (Platanus x hispanica) visine 17,0 m i promjera 65 cm. Na samom jugoistočnom rubu groblja uzraslo je visoko stablo japanske sofore (Sophora japonica) visine 18,0 m i promjera 38 cm. Četvrti po starosti je park Skurinje "Katice Mitel Katinke" osnovan između 1900 -1910. godine. To je nekadašnja šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco—Carpinetum orientalis) u kojoj se ističu stare japanske tise (Taxus cuspidata) visine 7,0 i 8,0 m, a promjera 13-30 cm.
Znamenito je Trsatsko groblje, kojemu točna godina osnutka nije poznata (možda 1910). Od crnogorice tamo nalazimo veliku skupinu od 48 stabala libanonskg cedra (Cedrus libani) visokih oko 27,0 m i promjera 65 cm, zatim grupice arizonskog čempresa (Cupressus arizonica) visine 23,0 m, a promjera 70 cm. Na grobnom polju C nalazi se kultura austrijskoga crnog bora (Pinus nigra ssp. nigra) otprilike sa 100 stabala starih
oko 80 godina, visokih 12 ,0- 16,0 m i promjera 15 -35 cm. Na polju br. 7 nalazi se skupina azijskih tuja (Thuja orientalis) u kojoj je najviše izmjereno stablo 17,0 m, a promjera 35 cm. Od bjelogorice se ističe po jedno stablo hrasta cera (Quercus cerris) visoko 13,0 m, promjera 75 cm, i hrasta medunca (Quercus virgiliana) visine 14,0 m i promjera 170 cm.
Od biljnog materijala (dendrobilja) crnogoričnih vrsta prevladavaju: himalajski cedar (Cedrus deodara G. Don), libanonski cedar (Cedrus libani A. Rich), arizon-ski čempres (Cupressus arizonica Greene), stupoliki čempres (Cupressus sempervirens var. sempervirens), brucijski bor (Pinus brutia Ten.), alepski ili bijeli bor (P. halepensis Mili.) i austrijski crni bor (Pinus nigra ssp. nigra Badaux).
Slika 8. Trsatski park. Povijesni spomenik u suodnosu s cvjetnja-kom i grupom breza, himalajskog cedra i stupolikog čempresa u pozadini
(Foto J. Karavla 1990)
Od bjelogoričnih vrsta prevladava ovo drveće: obični divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), crni ko-privić (Celtis australis Mili.), crni jasen (Fraxinus or-nus L.) i hrast medunac (Quercus pubescens L.), a od vazda zelenih lovor (Laurus nobilis L.), japanska kalina (Ligustrum japonicum Thunb.) i hrast crnika, česmina (Quercus ilex L.).
Uz ovaj skraćen opis starih riječkih perivoja treba istaći, daje u Rijeci trajna skrb oko osnutka i održavanja novih parkovnih nasada. Tako je primjerice tijekom svoga 20 godišnjeg (1971—1991.) samoprijegornog rada inž. M. Generalović oplemenio uresnim raslinjem oko tristotinjak objekata u ovim stambenim dijelovima Rijeke i njezine okolice: Kantrida autocesta (18 objekata), Turnić (18), Donja Vezica (19), Krnjevo (22), Gornja Vezica (41), Podmurvice (24), Kozala( 13), Zapadni Zamet (24), Rujevica (10), Krimeja (27), Vojak (31), Belvedere (10), Kraljevica, pod Farom (9), Malonji (12), Rastočine (9) i ostala naselja (20 objekata).
U hortikulturnoj djelatnosti, na tim su objektima (po Generaloviću 1991) posađene i uzgojene mnogobrojne strane i domaće ukrasne stablašice, grmovi, penjačice i trajnice, npr.: borovi (alepski, crni, primorski, pinija), običan i arizonski čempres, himalajski i plavi atlaski cedar, obična američka tuja, pančićeva omorika, lavvsonov pačempres, japanska kriptomerija; običan koprivić, ma-lolisna lipa, javor mliječ, lovor, crnika, japanska sofora, divlji kesten, obično Judino drvo, negundovac, obična
Literatura
A n i ć, M. ( 1946): Dendrologija, Šumarski priručnik, I, Zagreb, 107 pp.
B a i l e y , L. W. (1960): The Standard Cyclopedia of Horticulture, I—III. The Macmillan Company, New York, 3639 pp.
B e r t o v i ć , S. (1954): Stanje i problematika nekih parkova u Hrvatskoj. Hortikultura, I, 1, Zagreb, 2-5 pp.
B e r t o v i ć , S. (1983): Hrvatska - Zaštita i zaštićeni objekti prirode. Šum. enciklop., 2, Zgb., 94-96. pp.
B r i c k e l l , Ch. (1990): Gardens Encyclopedia of Plants and Flowers. London, 608 pp.
E t t i n g e r , J. (1904): Lišće platana. Šumarski list, 3 pp. G e l d e r e n van D. M. & J. R. P. van Hoey Smith
Svi stariji i noviji riječki parkovni objekti nalaze se na približnoj nadmorskoj visini između 0 i 300 m, i na južnoj ekspoziciji. Ostale pobliže ekološke pojedinosti istraženih lokaliteta navedene su u rukopisu cjelovite naslovljene studije.
Na osnovi dokumentacije i raznovrsnih dendro-loško-hortikulturnih vrednota koje smo utvrdili u riječkom području, mislimo i predlažemo, da se zakonom posebno zaštiti ovih 8 perivoja: Park Mlaka (osnovan god. 1874), Park Vladimira Nazora (1870), Park groblje Kozala ( 1882), Park Trsatsko groblje, Stari park Škurinje "Katice Mitel Katinke" (1900 -1910), Trsatski park (1926), Park Augusta Cesarca (1927) i Vidov park (1927).
G e n e r a l o v i ć , M. (1991): Obrazloženje postupaka pri uređenju stambenih objekata (1971-1991) s radnim tabelama po naseljima Rijeke. Izvještaj, Rijeka, 12 pp.
H i l l er , H. G. (1978): Hillier's Manual of Trees and Shrubs. Romsey, 575 pp.
J o n e s , Jr. S. B., A. E. L u c h s i n g e r (1987): Plant Sys-tematics. Mc Graw-Hill, Inc. Singapore, 488 pp.
K a r a v l a , J. (1972): Parkovi Samobora i njihova den-drološka važnost. Šumarski list, 1-2, 3-4, Zagreb, 115 pp.
K a r a v l a , J., I d ž o j t i ć , M. (1993): Autoktona i alok-tona dendroflora nekih Brijunskih otoka. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, pp. 87-100.
K o l a c i o , Z., S i l a , Z . (1952): Novi parkovi u Rijeci. Hortikultura, VI, 3, Split, s. 40-44
159
S. Bertović, M. Generalović, J. Karavla, J. Martinovic: PRIRODA I PARKOVNI OBJEKT] U OPĆINI RIJEKA Šumarski list br. 3-4, CXXI( 1997), 133-160
K r i i s s m a n n , G. (1972): Handbuch der Nadelge- S i l a , Z . (1952): Vrtno-arhitektonska i floristička holze, I—III, Berlin, 366 pp. obrada gradskih parkova - Parkovno nasljeđe Ri-
K r ü s sm a n n , G . (1976): Handbuch der Laubgehölze, . . . ;'eke,.Iblf; ^ H ^ ? A ' S/ 43l52' r , I-III Berlin 1448 pp V i d a k o v i c , M. ( 1982): Četinjače, morfologija i van-
vv' jabilnost. JAZU - Liber, Zagreb, 655 pp. M a t e j č i Ć,R. (1990): Kako čitati grad. Rijeka, 495 pp. W e l c h , H. J. (1979): Manual of Dwarf Conifers, R e h d e r , A. (1951): Manual of Cultivated Trees and USA, 493 pp.
Shrubs. The Macmillan Company, New York, Z a n d e r , R. (1993): Handwörterbuch der Pflanzenna-996 pp. men, 14 Afl, Stuttgart, 810 pp.
Summary: A group of authors (Rijeka 1993) made a study that remained unpublished. Its contents, twenty authors and a preceding publication of the Rijeka nature and park distinctive features (Generalović) are presented.
In terms of relief and karst formation, the Kvarner sector is the most distinguished and dynamic in all Croatian Littoral region. In the structure of the karst relief, the prevailing are Paleocene and Mesozoic carbonate rocks with paleocene fliss, paleozoic clastic layers and Quartär sediments in places. Submountainous, mountainous, hill and lowland orographic belts are the components of the relief. In the maritime climate of the whole greater Rijeka area, eight bioclimates are distinguished: subalpine, montane, submediterranean, hilly Mediterranean, and lowland. The Rijeka environment has been described according to the climatic classifications of Koppen, Thornthwaite and Walter. Enclosed are the maps of highland zones, orographic belts and analogue bioclimates, the tables of climatic figures and diagrams after Gaussen and Walter (Bertović).
The interdependence of the lithological structure and soil types is described. According to the yet unpublished map, thirty-six pedocartographic units have been established in the Rijeka surroundings. There is a table-form statistic review of the main soil types and their properties (Martinovic).
In the description of the vegetation cover, there are all climax phytocenoses, and the most distinguished locally conditionedparaclimax phytocoenoses on the cross-section of the submountainous peaks down to the coastline. Enclosed is a forest vegetation map of nature areas. Five sites of endemic flora and vegetation are suggested for a special legal protection as nature reserves. Further seven locations are suggested to serve for the follow-up bioecological research (Bertović).
In the most detailed part of the study - the description of the decorative tree flora in Rijeka parks - sixty-six park areas have been studied: city parks, school parks, churchyards, hospital areas, kindergartens, sports grounds, camping sites and others. According to the dendrological inventory, the vegetation in these areas is composed of 75 conifer taxons, 228 broadleaved taxons and 35 perennials. Table titled "List of trees and perennial plants in the Rijeka and neighboring parks" marks the occurrence of the individual plant species in parks (1-66) and their numerical frequency (1-5; 5-10 and over 10 specimens). The oldest conifers are the Himalaya cedars (Cedrus deodara) in the Vladimir Nazor park; the pyramidal cypresses (Cupressus sempervirens var. sempervirens); Atlas cedar (Cedrus atlantica) and Lebanon cedar (Cedrus libani) in the Mlaka park. In the Kozala cemetery area there are old Himalaya ceders, 23 m high, 60 cm in diameter, a Lebanon cedar 27 m high, 28 cm in diameter. In the Trsat churchyard, a Chinese arbor vitae (Thuja orientalis) reaches the height of 17 m, 35 m diameter. Of the broadleaves, the oldest are the wild chestnuts (Aesculus hippocastanum) in the Mlaka park and the maple-leaved plane (Platanus x hispanica) 17 m x 65 cm. In the Kozala cemetery there is a 18m high, 38 cm in diameter Japanese sophora (Sophora japonica). A 13 m high and 75 cm in diameter bitter oak (Quercus cer-ris) grows on the Trsat churchyard beside a 14 m high and 170 in diameter pubescent oak (Quercus virgiliana). The following have been recommended for a special legal protection: August Cesarec Park; Mlaka Park, Vladimir Nazor Park; the Old Park
Of "Katica Mitel Katinka"; Vidov Park, Trsat Park, Kozala cemetery park and the Trsat churchyard. The multitude of decorative taxons in the Rijeka park areas with the improvement of the ornamental horticulture nursery activities in all Croatian Littoral can be maintained only if this vegetation is respected, protected and regularly improved (Karavla).