This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
NARUČITELJ:
10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12
IZVRŠITELJ:
GEOTEHNIČKI
STUDIO d.o.o.
STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 1
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
0.1. PROJEKTNI PODACI
NARUČITELJ: 10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12
IZVRŠITELJI: ZAJEDNICA IZVRŠITELJA
NAZIV GRAĐEVINE: ŽELJEZNIČKA PRUGA M202 ZAGREB-RIJEKA ŽELJEZNIČKA PRUGA M203 RIJEKA-ŠAPJANE-DG RAZINA PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE VRSTA PROJEKTA: GEOTEHNIČKI PROJEKT ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: STUDIJA-1-RIJEKA
DATUM: 03/14
KOORDINATOR ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. ZAJEDNICE IZVRŠITELJA: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II KOORDINATOR IZRADE
STUDIJE: LEON SMOLIĆ, mag.ing.aedif. NAZIV DIJELA STUDIJE: G1. GEOTEHNIČKI ELABORAT GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje IZRAĐIVAČ: NikolePavića 11, Zagreb TEHN. BROJ PROJEKTA: 4208-1/13 VODITELJ IZRADE: ŽELJKO SOKOLIĆ, dipl.ing.građ. AUTORI: ŽELJKO SOKOLIĆ, dipl.ing.građ. NIKOLA BELIĆ, dipl.ing.geol.univ.spec.geod.et.geoinf. Mr.sc. BOŽO PADOVAN, dipl.ing.fiz. PETRA KOSORIĆ,dipl.ing.geol. DIREKTOR:
LUKA SORIĆ, dipl.ing.građ.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 2
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Zagreb
GRANOVA d.o.o. Zagreb
INSTITUT IGH d.d. Zagreb
RIJEKA-PROJEKT d.o.o. Rijeka
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. Zagreb
VPS – INŽENJERING d.o.o. Zagreb
TEB – INŽENJERING d.d. Zagreb
OIKON d.o.o. Zagreb
SONUS d.o.o. Zagreb
Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o. Zagreb
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 3
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE
0 OPĆI PRILOZI
T PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE
A GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA
G GEOTEHNIČKI ELABORATI
I PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
SO PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ
SF PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA
SI PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 4
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE
Grupa/ Knjiga
Naziv knjige Izrađivač
0. OPĆI PRILOZI
T. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE ŽPD d.d.
A. GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA
A.1.
IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
ŽPD d.d.
A.2.
IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE
1.3. GEOTEHNIČKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA ......................................... 15
1.3.1. OPĆENITO ......................................................................................................................................... 15
1.3.38. O PRIMJENJENIM GEOFIZIČKIM METODAMA ............................................................................... 91
1.3.39. REZULTATI ........................................................................................................................................ 96
1.4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH RJEŠENJA TRASE I OBJEKATA VEZANIH NA GEOTEHNIČKE
SPECIFIČNOSTI SEGMENATA PODDIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA .................................. 98
1.4.1. OPĆENITO ......................................................................................................................................... 98
1.4.3. ZASJECI I USJECI ........................................................................................................................... 101
1.4.4. OBJEKTI .......................................................................................................................................... 104
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 9
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
0.6. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 10
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 11
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 12
Naziv dijela studije:
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 1
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
1. TEHNIČKO OBRAZLOŽENJE
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 2
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
1.1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA
1.1.1. UVOD
Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski koridor),
kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG – Botovo – Koprivnica –
Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG (Sl. 1.1.1).
Sl. 1.1.1. Riječki prometni pravac u transeuropskoj prometnoj mreži (Trans - European Network –
Transport, TEN-T) i osnovna prometna mreža na području Hrvatske. Izvor: EC, MPPI
Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog sustava, te je ishodište i odredište prometnica (cesta i
željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, a tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s Jadranskim
morem. Rijeka je s unutrašnjosti povezana s dva prometna pravca. Sjevero-istočni pravac vodi od Rijeke
do Zagreba i dalje prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini odnosno nastavno na
pravac zapad – istok prema Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj, a sjevero-zapadni Rijeku
povezuje s mrežom prometnica susjedne Slovenije, a preko nje s lukama Koper i Trst, te nastavno
prema Italiji i Austriji odnosno dalje prema Francuskoj i Njemačkoj. Na oba ova smjera izgrađena je
suvremena autocesta, a postoji i veza jednokolosiječnim željezničkim prugama.
S obzirom na razvojne planove, a i iz potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i željeznice
kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke prema unutrašnjosti, a
također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 3
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Prometna čvorišta bitna su za funkcioniranje cijelog sustava, jer često od protočnosti čvora zavisi
kapacitet cijelog sustava. Željeznički čvor Rijeka nije se bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina od
izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od Škrljeva do
Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge čvora. S obzirom na
planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići rekonstrukcijom postojećeg
kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali,
javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to podrazumijeva rekonstrukciju lučkih
kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva
do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.
Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji se može
povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice (gradski i prigradski
promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi spomenuti drugi kolosijek na relaciji od Škrljeva do
Šapjana. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka koje su vezane uz izgradnju
nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge od Rijeke prema Istri. Potreba za
izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do Šapjana naglašena je još osamdesetih
godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora
Rijeka. Terminali Luke Rijeka u to vrijeme radili su punim kapacitetom, tako da je razina prometa
dosegla kapacitet jednokolosiječnih pruga u čvoru Rijeka i na priključnim prugama čvora. U to vrijeme
javljaju se i ideje u uvođenju u funkciju gradskog i prigradskog željezničkog prometa. Međutim,
nedovoljni pružni kapaciteti, nepostojanje mreže stajališta u čvoru i nedostatni kapaciteti u kolodvorima
(nedostatak perona), te nedovoljan broj i struktura vlakova nisu omogućivali njegovu uspostavu.
Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar na istoku do
kolodvora Šapjane na zapadu (Sl. 1.1.2). Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se od
Škrljeva do Opatije.
Sl. 1.1.2. Današnji riječki željeznički čvor i područje grada Rijeka. Izvor: Studija okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb – Rijeka na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane,
Knjiga A.1., ŽPD d.d.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 4
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Predmet ove studije je istraživanje okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj dionici
Škrljevo – Rijeka – Šapjane, rekonstrukcije postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na predmetnoj
dionici i izgradnje novih željezničkih stajališta u funkciji prigradskog prometa.
1.1.2. PRIMJENJENE GEOTEHNIČKE METODE ISTRAŽIVANJA
HŽ Infrastruktura d.o.o., s grupom izvršitelja ŽPD d.d., Geotehnički studio d.o.o., Teb–inženjering d.d.,
Granova d.o.o., Institut IGH d.d., Rijekaprojekt d.o.o., Oikon d.o.o., Istraživanje i projektiranje u prometu
d.o.o., VPS–Inženjering d.o.o. i Sonus d.o.o. ugovorom br. 2839/13 od 29.07.2013. utvrdila je izradu
Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka –
Šapjane. Željezničko projektno društvo d.d. i Geotehnički studio d.o.o. sklopili su Ugovor o poslovno
tehničkoj suradnji kojim su utvrdili poslovno – tehničku suradnju na području projektantskih usluga,
odnosno izradi geotehničkih elaborata i prethodnih istražnih radova za pod dionice Škrljevo – Rijeka i
kolodvor Rijeka.
Sve obveze i radovi koje je navedenim ugovorima preuzeo Geotehnički studio d.o.o. sadržane su i
opisane u Ugovoru pod točkom 7.15. GEOTEHNIČKI ELABORAT I PRETHODNI ISTRAŽNI RADOVI.
Pod dionica Škrljevo – Rijeka (uključujući i kolodvor Rijeka) smještena je u Primorsko–goranskoj županiji
na području gradova Bakar i Rijeka. Željeznička pruga prolazi naseljima Škrljevo, Sveti Kuzam, Tijani,
Sveti Jakov, Draga, Orlići; Tomašići, Gornja Vežica, Donja Vežica, Pećine, Sušak i Stari Grad, koji
predstavlja uži centar grada Rijeke gdje pruga prelazi preko rijeke Rječine. Predmet istraživanja za
navedenu pod dionicu obuhvaća područje od ulaza u kolodvor Škrljevo (kilometarski položaj ulazne
skretnice br. 1 iz smjera Zagreba km 640+808) do izlaza iz kolodvora Rijeka (kilometarski položaj
završetka željezničke pruge Zagreb–Rijeka km 653+221), što iznosi 12413 m. Visinska razlika od
kolodvora Škrljevo (261,7 m.n.m) do kolodvora Rijeka (2,3 m.n.m) iznosi 259.4 m.
U tehničkom smislu, u kolodvor Škrljevo pripada i dio pruge (od km 639+757 do ulazne skretnice br 1 iz
smjera Zagreba km 640+808, gdje se nalazi ulazni signal u kolodvor Škrljevo), koji prema projektnom
zadatku pripada u Studiju okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Zagreb –
Rijeka na dionici (Kupjak) – Delnice – Škrljevo (Studija 2). Geotehnička obilježja stijene u ovom
segmentu (Segment – 0, prilog 3.1.1. Pregledna situacija s podjelom na segmente prema
inženjerskogeološkim i geomehaničkim karakteristikama stijene/tla, ove knjige) detaljno su opisana u
knjizi G.1. Geotehnički elaborat, str. 96 – 101, izrađivača Institut IGH d.d., Zagreb. U navedenom
segmentu nalazi se postojeći tunel Baudine duljine 80 m, a planirana je izgradnja novog,
dvokolosiječnog tunela sa zapadne strane postojećeg.
Istraživano područje (Riječki i Bakarski zaljev) nalazi se na jugozapadnom rubu Vanjskih Dinarida koje
karakterizira dinarski smjer pružanja (SI–JZ). Šire područje Kvarnera pripada tzv. ''dalmatinskom tipu
obale'', gdje pružanje obale i položaj otoka približno odgovara reljefu i regionalnim geološkim
strukturama (Benac,1992).
Točkom 7.15. Projektnog zadatka, pod nazivom Geotehnički elaborat i prethodni istražni radovi, definiran
je način i metodologija rada na način:
U sklopu Tehničkog Idejnog rješenja izgradnje drugog kolosijeka i stajališta te rekonstrukcije kolodvora
potrebno je izraditi Geotehnički elaborat na temelju provedenih istražnih radova na cijeloj pružnoj dionici
Škrljevo – Rijeka – Šapjane. Planiranje istražnih radova, provođenje istražnih radova, izvješće o
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 5
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
provedenim istražnim radovima, te dokumentiranje i preporuke moraju biti u skladu s uvjetima i
preporukama norme HRN EN 1997.
Prethodni istražni radovi koji su predmet ovoga projektnog zadatka sastoje se od prikupljanja i pregleda
postojećih karata i podloga, obilaska i pregleda lokacija te geofizičkih ispitivanja.
Prikupljanje i pregled postojećih karata podrazumijevaju prikupljanje postojećih topografskih,
inženjersko–geoloških, hidrogeoloških, seizmoloških karata, aerofotogrametrijskih i satelitskih snimaka,
te svih postojećih podloga koje mogu poslužiti za geotehnička i geološka saznanja o široj lokaciji, kako bi
se procijenila pogodnost lokacije za buduću gradnju, utjecaj na susjedne građevine i za planiranje
istražnih radova za narednu fazu projektiranja.
Pregled lokacija podrazumijeva obilazak terena relevantnih stručnjaka iz područja geotehnike, geologije,
hidrogeologije, te izradu izvještaja s obilaska terena, koji će služiti kao podloga za procjenu stanja.
Geofizička ispitivanja potrebno je provesti na izdvojenim lokacijama na kojima se temeljem obilaska
terena i uvida u postojeće podloge pokaže potreba za provođenjem geofizičkih ispitivanja u svrhu
dobivanja dodatnih relevantnih podataka za izradu studije koji su predmet ovog projektnog zadatka.
Provedene istražne radove, prikupljanje podataka i interpretaciju istih potrebno je prikazati u
Geotehničkom elaboratu. Sva geofizička ispitivanja potrebno je prikazati na odgovarajućoj kartografskoj
podlozi s točno označenim položajima i opisima provedenih geofizičkih radova. Geotehnički elaborat na
temelju prethodnih istražnih radova mora biti napravljen na prethodnoj razini da može poslužiti kao
podloga za izradu programa detaljnih istražnih radova za narednu fazu projektiranja.
U izradi Geotehničkog elaborata potrebno je koristiti raspoloživu dokumentaciju o već provedenim
istražnim radovima, koja je na raspolaganju u HŽ Infrastrukturi. U sklopu izrade izvedbenog projekta
remonta željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka izvedeni su geomehanički istražni radovi i
napravljen Geomehanički elaborat (2000. god.)
Na dijelu dionice, na lokaciji Draga, od km 644+200 do km 647+700, identificirane su nestabilnosti
postojećeg pružnog tijela na pojedinim lokacijama (ukupno 7 lokacija). Za određene lokacije izvršeni su
detaljni geotehnički istražni radovi i izrađena tehnička dokumentacija sanacije nestabilnosti na razini
idejnog rješenja, koja je na raspolaganju HŽ Infrastrukturi.
Prema gore navedenim uvjetima iz Projektnog zadatka, provedeni su geotehnički radovi. Isti su se
sastojali od pregleda postojeće tehničke dokumentacije koja se nalazi u arhivi HŽ Infrastruktura d.o.o. i
arhivi Geotehničkog studija d.o.o. Slijedi popis pregledane, proučene i reinterpretirane tehničke
dokumentacije:
1. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2
i ceste C4. Preliminarni geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase
plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge; (u daljnjem tekstu Dokument 1).
Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.
2. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2
i ceste C4. Geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u
zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge; (u daljnjem tekstu Dokument 2). Elaborat je izradio
Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 6
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
3. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt;
Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i
ceste C4; (u daljnjem tekstu Dokument 3). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u prosincu 2010.
4. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt –
dopuna Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3,
željeznice Ž2 i ceste C4); (u daljnjem tekstu Dokument 4). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u
veljači 2011.
5. Izvještaj o geofizičkim ispitivanjima Draga, Rijeka; (u daljnjem tekstu Dokument 5). Elaborat
je izradila Geofizika – Zagreb, Odjel za inženjersku geofiziku 1988.
6. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka – Zagreb u km. 644+200 do 644+300 – Predio Draga.
Geomehanički istražni radovi i geomehanički elaborat; (u daljnjem tekstu Dokument 6). Elaborat
je izradio Građevinski institut, OOUR fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za
geotehniku u rujnu 1988.
7. Sanacija klizišta Draga I u km 644+2/3, Idejni projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 7).
Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku, u prosincu 1991.
8. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – Predio Draga, Glavni projekt; (u
daljnjem tekstu Dokument 8). Elaborat je izradio Građevinski institut Zgreb OOUR fakultet
građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u siječnju 1989. godine.
9. Sanacija klizišta na pruzi Rijeka– Zagreb u km 644+ 2/3, predio Draga, Dopuna glavnom
projektu sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 9). Elaborat je izradio Građevinski institut Zagreb
OOUR fakultet građevinskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geotehniku, u travnju 1989.
godine.
10. Nestabilne dionice u području Draga Tijani (Draga 1a u km 644+370/425, draga 1b u km
644+440/580 i Draga 1c u km 644+635/715), Idejno rješenje sanacije; (u daljnjem tekstu
Dokument 10). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske d.d. u studenom 2004.
11. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Geotehnički istražni
radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 11). Elaborat je izradio Geotehnički
studio d.o.o. u kolovozu 1991.
12. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Izvedbeni projekt
sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 12). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 1992 god.
13. Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II; (u daljnjem
tekstu Dokument 13). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 2000 god.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 7
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
14. Sanacija klizišta Draga III u km 647+2/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt
sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 14). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske,
Zavod za geotehniku 1991.
15. Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700; (u
daljnjem tekstu Dokument 15). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb (2004).
16. Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202 zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt
sanacije usjeka; (u daljnjem tekstu Dokument 16). Elaborat je izradio Geotech d.o.o., Opatija, u
prosincu 2012.
17. U Sanacija tunela Kalvarija, Glavni geotehnički projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 17).
Elaborat je izradio Institut IGH d.d. u priosincu 2009.
Nakon ovih radova, slijedio je terenski rad. Isti se je sastojao od vizualnog pregleda trase pruge i
građevina na kojima je izgrađena. Posebna pažnja posvetila se je utvrđivanju općeg stanja i klasifikaciji
materijala na kojima je izgrađena desna strana postojeće pruge (od Škrljeva prema Rijeci). Razlog tome
leži u činjenici da se novi kolosijek namjerava izgraditi s te strane. Posebno su pregledani zasjeci u
stijenskim materijalima. Načinjena je snimka stijenske mase koja se bazira na procijenjenoj prosječnoj
vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (GSI). Prema vizualnim pokazateljima stanje stijenske mase
prezentirano je očekivanim rasponom vrijednosti GSI koeficijenta. Jasno da se procijenjene vrijednosti
mogu uzimati samo kao orijentaci za potrebe izrade ove studije. Na nivou prikupljanja podloga za izradu
glavnog projekta načinit će se kategorizacija prema normativima koji su propisani za izradu
dokumentacije na tom nivou.
Posebna pažnja posvetila se je onim zonama u kojima su u povijesti provedena geotehnička istraživanja
i izvađani radovi sanacije tla i pružnih građevine.
Na dijelovima trase gdje su izgrađeni visoki nasipi, gdje nije bilo prethodno provedenih geotehničkih
istraživanja, definirani su radovi geofizičkog istraživanja. Ukupno su određene tri lokacije za posebna,
geofizička istraživanja i to na tlu na kojem je izvedeno temeljenje dva visoka nasipa i u zoni stupnih
oslonaca mosta Školjić. Ova istraživanja provedena su iz razloga što bolje procjene dubine pojave
materijala u kojim bi se trebao temeljiti dograđeni nasip, odnosno stup buduće mosne konstrukcije
paralelne sa postojećim mostom Školjić.
Opis i rezultati geofizičkih istraživanja dan je u poglavlju 1.4. Geofizička istraživanja, te u prilozima br
3.2.1 – 3.2.3.
Po provedbi opisanih radova načinjen je opis pojedinih segmenata postojeće pruge sa posebnim
osvrtom na procjenu geotehničkih elemenata kao što su geološka građa, uslojenost, hidrogeološke
karakteristike pojedinih lokaliteta, procjena fizikalno mehaničkih karakteristika slojeva tla i stijenske
mase, te opis karakteristika gradiva nasipa. Na osnovi tih podataka dane su načelne preporuke za
rješavanje tipskih zadataka, sve vezano na geotehnička obilježja pojedinih dijelova pruge.
Terenska istraživanja i geofizički radovi su provedeni u listopadu 2013. Obrada podataka dobivenih
pregledom dokumentacije, terenskim istraživanjima i rezultata geofizičkih radova provedena je u
razdoblju od studenog 2013. do veljače 2014, a dopuna je izvršena u svibnju, zatim u srpnju 2014.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 8
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
1.2. GEOLOŠKA OBILJEŽJA POD DIONICE ŠKRLJEVO – RIJEKA
1.2.1. GEOLOŠKA GRAĐA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA
Temeljne geološke spoznaje o širem području istraživanja preuzete su iz Osnovne geološke karte (OGK)
mjerila 1:100.000 za list Crikvenica (M. Šušnjar i dr. 1969) i pripadajućeg tumača (I. Grimani i dr. 1963),
list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), te za list Ilirska Bistrica (D. Šikić
i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1975). Uvidom u podatke iz OGK i dostupnih podataka
drugih dosadašnjih istraživanja na ovom području, te provedenom inženjerskogeološkom prospekcijom
terena na dionici Škrljevo–Rijeka, dobiven je uvid u geološku građu predmetnog terena. Na slici 1.2.1
dan je isječak iz OGK listova Labin i Crikvenica s ucrtanom trasom željezničke pruge.
Sl. 1.2.1. Isječak iz OGK mjerila 1:100.000, listovi Labin i Crikvenica
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 9
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Predmetnu pod dionicu Škrljevo–Rijeka, prema stacionažama od Škrljeva do Rijeke izgrađuju slijedeće
naslage:
1. Vapnenci i breče s proslojcima dolomita (K1 )
2. Grebenski vapnenci turona (K22)
3. Dolomiti s ulošcima vapnenaca (2K21,2)
4. Foraminiferski vapnenci (E1,2 /Pc,E)
5. Lapori, vapnenci, vapnene breče i konglomerati – fliš (E2/E2,3)
6. Sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K21,2)
7. Sivi i smeđi pločasti vapnenci (K21,2)
8. pijesci, šljunci – aluvij Rječine (al)
1. Vapnenci i breče s proslojcima dolomita (K1 )
Vapnencima ovog područja je utvrđena donje–kredna starost na temelju fosilnog sadržaja provodnih
fosila (Salpigoporella dinarica i dr.). Vapnenci su dobro uslojeni i uloženi u obliku leća u unutar breča.
Breče su sastavljene od kršja, uglavnom sivog vapnenca sa smeđim vapnenim vezivom, s 97–98%
CaCO3. Debljina ovih sedimenata iznosi 1200 m (M. Šušnjar i dr. 1973).
2. Dolomiti s ulošcima vapnenaca (2K21,2 )
Ovaj litostratigrafski član je zastupljen uglavnom dolomitima u kojima u gornjem dijelu dolaze ulošci
vapnenaca s honrodontima, na temelju čega je određena starost ovih naslaga. Debljina im iznosi cca
150 m (M. Šušnjar i dr. 1973).
3. Grebenski vapnenci turona (K22 )
Svijetlosivi i bijeli kristalinični grebenski vapnenci bogati faunom rudista i drugih mekušaca, na temelju
čega im je određena turonska starost. Debljina im iznosi cca 400 m (M. Šušnjar i dr. 1973).
4. Foraminiferski vapnenci (E1,2 / Pc,E)
Transgresivno na naslagama gornje krede leže vapnenci s miliolidama, alveolinama i numulitima.
Kontakt je obilježen paleokarstifikacijom i tragovima boksita, a početak sedimentacije je mjestimično
karakteriziran pojavom vapnenih breča i smeđim bituminoznim vapnencima. Starost foraminiferskih
vapnenaca je određena provodnim fosilima rodova foraminifera Alveolina i Nummulites karakterističnih
za gornji dio donjeg i srednjeg eocena, koji odgovaraju onima u naslagama na području Dalmacije i
Hrvatskog primorja. Debljina im iznosi 100 – 250 m. Na listu OGK Crikvenica ove naslage pripadaju
donjem i srednjem eocenu, dok su na listu Labin iste smještene u paleocen–eocen. Tako su u tumaču za
list OGK Labin opisani posebno miliolidni, alveolinski i numulitni vapnenci, koji zajedno tvore
foraminiferske vapnence (M. Šušnjar i dr. 1973, D. Šikić i dr. 1963).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 10
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije dijela nasipa
oštećenog pri izgradnji plinovoda. U navedenoj dokumentaciji su dani slijedeći podaci o geotehničkim
karakteristikama lokaliteta koji vrijede za navedeni dio pruge od km 643+700 – 644+000 = 643+650 –
643+950.
Sl. 1.3.29. Sanirani dio nasipa i prometnica s
lijeve strane pruge na km 643 + 750/800
=643+700/750
Sl. 1.3.30. Prometnica s desne strane nasipa
Sl. 1.3.31. Stambeni objekti i prometnica s
desne strane pruge na km 643+720/970
=643+650 – 643+950
Sl. 1.3.32. Početak usjeka na km 644+000
=643+950
Istraživanja su provedena na dijelu pruge od st. 643+750/800 =643+700/750. U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjena su četiri dokumenta i to:
1. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4. Preliminarni geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge (u daljnjem tekstu Dokument 1). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 33
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
2. Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4. Geotehnički elaborat; prognozni geotehnički profil duž odabrane trase plinovoda u zoni cestovnih prometnica i željezničke pruge (u daljnjem tekstu Dokument 2). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u svibnju 2010.
3. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt; Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4) (u daljnjem tekstu Dokument 3). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u prosincu 2010.
4. Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka. Glavni geotehnički projekt –
dopuna Sanacija nasipa željezničke pruge ns lokaciji Sv. Kuzam (prolaz ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4) (u daljnjem tekstu Dokument 4). Projekt je izradio Institut IGH d.d. u veljači 2011
U Dokumentu 2, u točki 3 dan je Prikaz opće geološke građe. U točki 3.1. Inženjersko geološke značajke
lokacije. U točki 3.2. Hidrogeološke značajke. U točki 3.3 seizmičke značajke područja.
Prikaz opće geološke građe: Osnovne spoznaje o geologiji šireg područja istraživanja preuzete su iz
osnovne geološke karte ( OGK, Sl. 1.2.1.) mjerila 1: 100 000 i pripadajućeg tumača za list Crikvenica (I.
Grimani i dr.). Šire područje izgrađuju različite sedimentne stijene : grebenski vapnenci gornje krede, u
paleogenu se talože foraminiferski vapnenci, a zatim fliške naslage koje su zastupljene siltitima i
siltoznim pješčenjacima. Stijenska masa je prekrivena nabačajem, siparima i siparišnim brečama,
crvenicom i naslagama deluvija.
Sipari se nalaze duž rasjednog kontakta vapnenaca i fliša, a u sastavu prevladavaju blokovi i odlomci
vapnenaca povezanih pjeskovitom glinom (odnos blokova i odlomaka prema glini je cca 4:1 iako se
mijenja od mjesta do mjesta). Debljina konsolidiranog sipara je na dijelu do 3 m ali mjestimice zapunjava
veće šupljine pa je veća. Na lokaciji je bušenjem utvrđena do 4,0 metara. Siparišna breča se sastoji od
krupnih blokova i odlomaka povezanih kalcitnim a rjeđe glinovitim vezivom. Matične stijene breče su
foraminiferski i kredni vapnenci.
Crvenica na padini sastoji se od pjeskovite, nisko do srednje plastične, crvenosmeđe gline i odlomaka
vapnenaca. Debljina joj se kreće od 0,5 do 2,0 metara.
Kvartarne naslage na flišu su zastupljene deluvijalnim sedimentima izgrađenim od gline visoke do niske
plastičnosti, prašinastih glina pomiješanih sa kršjem siltita, pješćenjaka i vapnenaca različite starosti.
Materijali deluvijalnog nanosa su loše sortirani, promjenjive debljine. Debljina utvrđena bušenjem na
lokaciji je 4,0 metara, ali može biti i veća ( raniji radovi do 7,5 metara, a moguća je i veća).
Fliš izgrađuje najveći dio područja, ali je gotovo uvijek prekriven kvartarnim naslagama. Karakterizira ga
raznolikost litološkog sastava, izmjena članova u vertikalnom i horizontalnom smislu. Na predmetnom
području prevladavaju sitnoklastične stijene, dok su proslojci pješćenjaka rijetki. Fliš je transgresivan na
prelaznim klstičnim naslagama ili foraminiferskim vapnencima.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 34
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Foraminiferski vapnenci izgrađuju strme dijelove padina na sjevernoj strani lokacije. To su slabo uslojeni
do uslojeni vapnenci, smeđe žute boje, fosiliferni. Ti marinski sedimenti leže transgresivno na erodiranoj
podlozi krednog vapnenca.
Rudistni vapnenci izgrađuju strme dijelove padine na sjevroistočnoj strani lokacije. To su neuslojeni do
debelo uslojeni, bijeli do ružičasti krupnokristalasti vapnenci.
U tektonskom smislu područje Drage dio je velike paleogenske sinklinale Klana–pašac–Draga–Novi
Vinodolski. Jezgru izgrađuju eocenske fliške naslage a krila i dno kredne i paleogenske naslage. Os
sinklinale ima dinarski smjer pružanja. Na sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu sinklinale krila su
navučena duž vrlo jakih reversnih rasjeda na jezgru izgrađenu od fliša. Na SI dijelu područja strmo se
izdiže kompleks karbonatnih stijena koji je duž reversnog rasjeda navučen na fliš. Najznačajniji je
reversni rasjed osnovnog pružanja sjeverozapad–jugoistok. Njegova paraklaza je nagnuta prema
sjeveroistoku i poremećena poprečnim i dijagonalnim rasjedima. Prema ranijim istraživanjima reversni
rasjed prati paralelni, smješten više sjeveroistočno pa se u tom slučaju radi o ljuskavoj strukturi.
Geofizičkim radovima u okviru seizmičke mikrorajonizacije Rijeke utvrđen je nagib rasjedne plohe manji
od 60°.
Strukturno tektonska građa na području Drage je vrlo složena. Međutim poprečnim i dijagonalnim
rasjedima na temeljne strukture pojedini vapnenački blokovi su utisnuti u fliš. Deformacije stijenske mase
potencirane su vrlo heterogenom litološkom građom terena odnosno razlikama u čvrstoći i plastičnosti.
Strukturni položaj gornjokrednih vapnenaca nije definiran istražnim radovima.
Inženjersko geološke značajke lokacije: Istraživana lokacija nalazi se na trasi željezničke pruge Rijeka –
Zagreb, na sjevernoj strani Draške doline u predjelu Tijani prema SV. Kuzmu, gdje je došlo do ulegnuća
pruge zbog polaganja cijevi plinovoda u sloj nasipa. Istražnim bušenjem utvrđeno je da teren izgrađuju :
Pokrivač:
Nabačaj (AF) prekriva lokaciju i šire područje u nekontinuiranom prostiranju. Heterogenog je sastava, a
najvećim dijelom predstavlja nasip željezničke pruge. Sastoji se od mješavine odlomaka, kršja, blokova
različitih stijena, gline, te otpadnog građ. materijala. Bušenjem je ustanovljena debljina nabačaja od 4,5
metara (B_3), 5,0 m (B–2), a na B–1, koja je bušena koso, je 12,5 m. Rezultati SPPa na B–2 su 20 N što
ukazuje na srednju zbijenost).
Sipar–konsolidiran i siparišna breča (Qs/br) utvrđeni su na bušotini B–1 u sloju debljine 4,0 m. Sipar se
nalazi na prijelazu između nevezanih i poluvezanih stijena. Sastoji se od blokova, kršja i odlomaka
vapnenaca pomiješanih s pjeskovitom glinom. Breča je istog sastava, ali ima pretežno kalcitno do rjeđe
glinovito vezivo, a li je vrlo šupljikava. Nije je bilo moguće odvojiti od sipara.
Deluvijalne naslage (Qd) nastale su denudacijom i gravitacijskim transportom produkata matičnih stijena
flišnog kompleksa i karbonata. Vrlo su raznolikog sastava ali prevladava mješavina glina, niske do
srednje plastičnosti, polučvrste do čvrste konzistencije, smeđe, žute, sivozelene do žutosive boje i
pjeskovito–prašinastog materijala sa odlomcima siltita, pješčenjaka i vapnenaca. Mjestimično se nalaze
uglasti i poluzaobljeni odlomci veličine od 0,5 do 10 – tak cm.
Ove naslage su alohtone i nakupljaju se na morfološki pogodnim mjestima, te im debljina može biti
velika. Na lokaciji je bušenjem utvrđena debljina od 4,0 m na bušotini B–3.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 35
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Podloga:
Fliš (E2,3) na lokaciji je zastupljen siltitima, sive do tamno sive boje, a u manjoj mjeri sa pjeskovitim
siltitima srednjezrnatim sitnozrnim pješčenjacima koji se javljaju u vidu proslojaka . Siltiti su
homogenomasivne teksture, sive do sivožute boje ovisno o stupnju trošnosti tj. Zaglinjenosti. Pješčenjaci
imaju homogenomasivnu teksturu, sadrže zrna stijena i minerala, a vezivo je kalcitno. Sitno do
srednjezrnati su i podložni trošenju te im boja varira od sivobijele kad su svježi do žućkastosmeđe kad
su trošni. Bušenjem je utvrđen siltit na bušotini B–1, gdje je na 16,8 m dubine u rasjednom kontaktu s
foraminiferskim vapnencem, dok je B–3 nabušen na 8,5 m, ispod sloja deluvija. Stijene flišnih kompleksa
naročito one finozrnate strukture (siltiti i sitnozrnati pješčenjaci) podložne su fizičko–kemijskom
raspadanju te tako nastaju eluvijalne naslage tj. Kora trošenja kao autohtoni produkt matičnih stijena
(WC ili WC/WH). Ako je ispiranje intenzivno ne stvara se kora trošenja nego degradirani materijal biva
odnesen i nakuplja se zajedno sa deluvijalno–koluvijalnim naslagama na pogodnim mjestima što je
slučaj na lokaciji.
Foraminiferski vapnenci (E1,2) su svjetlosmeđe boje, krupnokristalasti, biokalkalertni s brojnim ostacima
fosila, slabo uslojeni do uslojeni. Leže transgresivno na erodiranoj podlozi rudistnog vapnenca. Stijena je
vrlo jako do ekstremno raspucana i okršena. Nabušeni su na bušotini B–1 na 12,5 m dubine, gdje se
nalazi rasjedni kontakt između vapnenaca i fliša i na bušotini B–2 na 9,0 m.
Tablica 1.3.13. Klasifikacija materijala prema starosti
Pokrivač
Nabačaj (AF) recentno
Sipar/siparišne breče (Qs/br) kvartar
Deluvijalne naslage (Qd) kvartar
Podloga Fliš (E2,3) srednji do gornji eocen
Foraminiferski vapnenci (E1,2) donji do srednji eocen
Hidrogeološke značajke: U vodopropusne stijene na lokaciji spadaju sve karbonatne naslage, a to su
kredni rudistni i foraminiferski vapnenci. Raspucalost, tektonske deformacije i okršenost daju im veliku
vodopropusnost. U cjelini vodonepropusne su klastične naslage fliša, koje predstavljaju barijeru kretanju
podzemne vode. Naslage promjenjive vodopropusnosti su isključivo kvartarne naslage, a propusnost im
varira ovisno o granulometrijskom sastavu. Sipar je vrlo promjenjive vodopropusnosti i usporava
procjeđivanje vode prema nižim kotama. Siparišna breča je zbog svoje šupljikavosti dobro
vodopropusna. Deluvijalni nanos ima malu vodopropusnost i voda se vrlo polagano procjeđuje kroz
njega. Prema ranijim radovima na lokaciji tj. Ispod ceste Draga – Sv. Kuzam nalazi se nekoliko bunara u
deluvijalnim naslagama, koji vodu dobivaju iz sipara i siparišne breče, a slivno područje seže i u
karbonatne naslage. U kvartarnim naslagama ne postoji povezani vodni horizont, jer se podzemna voda
vrlo nepravilno procjeđuje kroz naslage pokrivača na padini. Ti bunari upućuju na plitki i izolirani horizont
podzemnih voda.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 36
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Seizmičke značajke područja: Područje Rijeke seizmički je aktivno. Najveća seizmotektonska aktivnost
je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola., a obuhvaća i
sjeveroistočni dio otoka Krka. Osnovna značajka seizmičnosti je pojava većeg broja relativno slabijih
potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri, odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od
svega 2 do 30 km., što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje.
Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u
Vinodolskoj dolini.. Prema seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeka u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj
seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice. Do sad najjači potres na području Županije dogodio se 1916.
U zoni Bribir– Grižane. Imao je magnitudu M = 5,8 i intenzitet 7–80 MCS. Prema novim saznanjima
najjači potresi na području Rijeke mogu doseći jačinu M > 6. Osim toga, seizmički valovi mogu do
područja Rijeke doći i iz dva susjedna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi
većih magnituda.
Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke“ iz 1974.,na predmetnoj lokaciji, stupanj seizmičnosti iznosi
7+ do 8– MCS ljestvice. Prema Pravilniku o tehničkim normativima fliška i vapnenačka stijenska podloga
pripadaju tlu I kategorije, a pokrivač III kategorije.
Na osnovi rezultata provedenih istraživanja prezentiranih u Dokumentu 2, u Dokumentu 3 su preuzeti
slijedeći geotehnički podaci i to:
1. Fizikalno mehaničke karakteristike materijala
Tablica 1.3.14. Vrijednosti parametara za segment pod dionice od km 643+700 – 644+000 =643+650 –
643+950.
Stijenska masa Geološki indeks čvrstoće GSI=40
Zapreminska težina Y =25 KN/m3
Fliš Geološki indeks čvrstoće GSI=25
Zapreminska težina Y =23 KN/m3
Nasip od kamenog materijala
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y = 17 KN/m3
Sipar
Kohezija C=2 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y = 18 KN/m3
Nasip od kamenog materijala
Kohezija C=5 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=23°
Zapreminska težina Y = 19 KN/m3
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 37
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
2. Prognozni geotehnički profil:
Sl. 1.3.33. Prognozni geotehnički profil tla, približno mjerilo 1:500: Geotehnički elaborat – Geotehnički
studio d.o.o., svibanj 2010 (Prilog, Dokument 2)
U Dokumentu 3 dan je opis tehničkog rješenja sanacije nasipa. Tehničko rješenje sanacije nasipa
sastojalo se je od:
– Usvajanja geometrije prema provedenim proračunima – uklapanje podgradnog sustava zajedno
sa kamenom oblogom u okolni dio nasipne konstrukcije ( prije i poslije zone zahvata mjerama sanacije),
– Izvedba samobušivih sidara prema provedenim proračunima,
– Izvedba mlaznog betona i armaturnih mreža na površinama pokosa i
– Izvedba bušenih drenova (procjednica) na pokosu nasipa
Na ovom dijelu pruga je s desne strane izgrađena u zasjeku. Prvi dio zasjeka izgrađen je u siparu i dijelom siparišnoj breči (Sl. 1.3.54), a drugi dio zasjeka u vapnenačkoj stijeni (Sl. 1.3.55).
Na dijelu pruge 646+220/270 =645+170/220 zasječeni materijal je mješavina stijene i deluvijalnog pokrivača, slabijih mehaničkih karakteristika. Stabilnost zasjeka je u tom dijelu dodatno osigurana potpornom betonskom konstrukcijom (Sl. 1.3.56).
Na dijelu od 646+100 do 646+300 =646+050 – 646+250 nasip pruge je bio destabiliziran. U dva navrata su rađene stabilizacije nasipa. Prvi put 60 tih godina prošlog stoljeća. Tada su izgrađene vertikalne armirano betonske greda kojima je gornji ležaj zatega usidrena u masivni betonski blok izgrađen iznad pruge, a donji ležaj temelj dubine cca 3m. Drugom sanacijom izvedenom 2002 god. Izgrađene su dvije dodatne armirano betonske horizontalne grede i geotehnička sidra. Na taj način je formirana sidrena armirano betonska roštilj – konstrukcija. Gradivo nasipa je homogenizirano injektiranjem, a izgrađen je i sustav bušenih drenova za prihvat podzemnih voda.
Sl. 1.3.54. Početak segmenta koji je izgrađen u siparu oko km 646+170 =646+120.
Sl. 1.3.55. Dio segmenta koji izgrađuje vapnenac na km 646+220/330 =646+170/280.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 50
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.56. Dio segmenta s betonskom potpornom konstrukcijom na km 646+220/270 =646+170 – 220.
Sl. 1.3.57. Dio segmenta na km 646+300/400 =646+250/350, koji je također izgrađen u siparu.
Sl. 1.3.58. Kraj zasjeka s desne strane pruge km 646+450 *646+400.
Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga II.
U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjeni su slijedeći dokumenti:
11. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 11). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. u kolovozu 1991.
12. Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb – Rijeka u km. 646 + 1/3; Izvedbeni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 12). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 1992 god.
13. Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II; (u daljnjem
tekstu Dokument 13). Elaborat je izradio Geotehnički studio d.o.o. 2000 god.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 51
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena je foraminiferski vapnenac (Pc,E, što na listu Crikvenica odgovara E1,2), koja je mjestimično prekrivena slojem siparišnog pokrivača, deluvija.
Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice za prvi dio vrijedi da je osnovna stijena je prekrivena pokrivačem – siparom. Drugi dio je izgrađen od osnovne stijene – vapnenca.
U okviru prikupljanja podloga za izradu projekta sanacije provedeni su geotehnički istražni radovi prikazani u Dokumentu 11. Dokument je izradio U okviru geotehničkih istražnih radova izvedeni su inženjersko geološki, geofizički i geomehanički istražni radovi. U elaboratu su dani podaci o geofizičkim, inženjerskogeološkim, hidrogeološkim, seizmičkim , geomehaničkim karakteristikama lokacije te o tektonskom sklopu.
Na karakterističnom geotehničkom profilu izdvojene su geotehničke sredine i to:
N – Nabačaj (nasip)
Qs2 – Sipar
E2,3 – Klastične naslage fliša
E1,2 – foraminiferski vapnenci
Iz geotehničkih modela na kojima su provedene geostatičke analize stabilnosti dobivene su procjene fizikalno mehaničkih karakteristika ovih materijala (Tabl. 1.3.25).
Tablica 1.3.25. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 646+100/510 =646+050/460.
Nasip
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=40°
Zapreminska težina Y= 20 KN/m3
Sipar
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y= 20 KN/m3
Klastične stijene – fliš
Kohezija C=10 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y=25 KN/m3
Parametri za sipar navedeni u tablici br. 1.3.25 vrijede za prvi dio zasjeka od km 646+100/170 =646+050/120 koji je izveden u siparu, dok za drugi dio zasjeka koji je izveden u vapnencima vrijede slijedeće karakteristike:
Za stijenu na drugom dijelu usjeka (km 646+170/330) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 52
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.26). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.26. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 646+170/330 =646+120/280, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno hrapavo
3–4
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 55–65
GSI = 50–60
Sl. 1.3.59. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+159.95 (Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 53
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.60. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+179.95(Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).
Sl. 1.3.61. Prognozni geotehnički profil približnog mjerila 1:500 na km 646+199.95(Dokument 11, Geotehnički studio d.o.o. u kolovoz 1991).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 54
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: U ovom segmentu s desne strane pruge nalazi se zasjek varijabilne visine. Jednim dijelom (cca 50% dužine) je izgrađen u osnovnoj stijeni – vapnencu, a druga polovina u siparu i siparišnoj breči. Zasjek je, nakon iskopa, potrebno u dijelu gdje prolazi kroz sipar zaštititi potpornom konstrukcijom, Tip zaštite 7. U dijelu gdje prolazi kroz osnovnu stijenu na cca 10 % dužine neće trebati nikakva zaštita, na 50 % dužine Tip 1 zaštite, 20 % Tip 3, 10 % Tip 4 i 10 % Tip 5.
Na slikama br. 1.3.58 – 1.3.60 prikazani su prognozni geotehnički profili I–I – III–III približnog mjerila
1:500, za kilometarske položaje 646+159.95, 646+179.95 i 646+199.95 (Dokument 11, Geotehnički
studio d.o.o. u kolovoz 1991). Na prikazanim profilima prikazan je položaj i odnos inženjerskogeoloških
članova, odnosno geotehničkih sredina. Vidljivo je da su članovi E2,3 – fliš i E1,2 – foraminiferski
vapnenci u rasjednom kontaktu, a nasip je izgrađen većim dijelom u flišu, osim na profilu I – I, gdje je
Na ovom dijelu pruga je izgrađena na ravnom terenu. Proširenje će također biti na morfološki relativno ravnom terenu pa nije potrebno predvidjeti posebna osiguranja stabilnosti. S lijeve strane pruge nalazi se nasip, a s desne strane je zaravnjeni teren ograđen metalnom ogradom iza koje prolazi cesta. (Sl. 1.3.62).
Sl. 1.3.62. Zaravnjeni teren s desne, nasip s lijeve
strane pruge na km 646+550
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena je foraminiferski vapnenac (Pc, E, odnosno na listu Crikvenica E1,2), koja je prekrivena slojem pokrivača, deluvija. Također je prekriven i kontakt foraminiferskih vapnenaca sa sedimentima gornjeg eocena - flišem (E2,3) koji prolazi ovim segmentom, što je vidljivo postupnom promjenom reljefa.
Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem – siparom i siparišnim brečama.
Pregledom geotehničkih elaborata koji se nalaze u arhivi HŽ–a, ovim materijalima se pridružuju slijedeće fizikalno mehaničke karakteristike (Tabl. 1.3.27) :
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 55
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Tablica 1.3.27. Vrijednosti parametara tla/stijene za segment pod dionice od km 646+510/600
=646+460/550.
Nasip
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=40°
Zapreminska težina Y= 20 KN/m3
Sipar
Kohezija C=5 – 10 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y= 18 KN/m3
Siparišna breča
Kohezija C=2 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y=18 KN/m3
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na dijelu od km 646+510/600 =646+460/550 pruga prolazi ravnim terenom. S desne strane je cestovni podvožnjak i zaravnjeni, ogradom odvojeni teren. S lijeve strane je nasip koji ne pokazuje znakove nstabilnosti.
U ovom segmentu predviđa se dogradnja nasipa (Tip 8), s desne strane, bez izvedbe posebnih radova
na osiguranju stabilnosti nasipa s lijeve strane pruge.
Na ovom dijelu pruga je u početnom dijelu izgrađena na nasipu a kasnije u zasjeku. Visina zasjeka je relativno mala (manja od 2 m).
Sl. 1.3.63. Početak segmenta pod dionice od km
646+600 =646+550.
Sl. 1.3.64. Željeznički pješački prijelaz i početak
odvodnog kanal s desne strane pruge na km
646+700 =646+650.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 56
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.65. Detalj odvodnog kanala s desne
strane pruge na km 646+750 =646+700.
Sl. 1.3.66. Objekt na kojemu je uočena
nestabilnost s desne strane pruge na km
646+750 =646+700.
Sl. 1.3.67. Pruga na dijelu segmenta od km
646+750/800 =646+700/750.
Sl. 1.3.68. Odvodni kanali s obje strane pruge,
desno s potpornim zidom na km 646+/900
=646+850.
Sl. 1.3.69. Završetak odvodnog kanala
propustom s desne strane pruge na km
647+200 = 647+150.
Sl. 1.3.70. Detalj propusta (galerija) na kraju
odvodnog kanala s lijeve strane pruge na km
647+250 =647+200.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 57
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), u podlozi se nalaze sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3) – fliš, koji su prekriveni slojem pokrivača, deluvija. Također prema OGK, a i vizualnim pregledom na terenu utvrđeno je da je na području ovog i prethodnog segmenta, između km 646+300 i 647+000 prisutna promjena geološke granice, koja je pokrivena pokrivačem, stoga ju nije moguće precizno odrediti.
Pruga tako prolazi preko reversnog rasjeda koji predstavlja kontakt između foraminiferskog vapnenca i fliša i ulazi u sredinu gdje podlogu čini fliš, a na površini se nalazi sloj deluvija.
Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga III.
U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:
14. Sanacija klizišta Draga III u km 647+2/3; Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije; (u daljnjem tekstu Dokument 14). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku 1991.
Osnovna obilježja geotehničke sredine dana su u elaboratu koji je izradio institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku u prosincu 1991. godine (Dokument 14).
Iz elaborata se izdvajaju dijelovi:
Prema OGK 1:100 000 i odgovarajućim tumačima za listove Labin i Crikvenica (1969. i 1970.), područje klizišta Draga III izgrađuju naslage raspona starosti gornje krede 2K2
3 ( campan) do gornjeg eocena E2,3.
Naslage campana zstupljene su kristaličnim bijelim, slabije uslojenim vapnencima, koji se nalaze u podlozi eocenskih sedimenata. Ove naslage su van područja kartiranja, sjevernije od zahvata detaljne inženjersko geološke karte mj. 1 : 1000 (Sl. 1.3.71), a kontakt s eocenskim naslagama je diskordantan (tektonsko – eroziona diskordanca).
Opis litoloških članova:
Sedimenti donjeg do srednjeg eocena (E1,2) zastupljeni su foraminiferskim vapnencima i utvrđeni su u sjevernom dijelu kartiranog područja. U terenu su uglavnom otkriveni i markirani strmim odsječcima, nasuprot znatno blažim nagibima terena koje izgrađuju fliške naslage. Kontakt prema fliškim naslagama, koje se na foraminiferske vapnence nadovezuju južnije je rasjednog kakartera ( reversni rasjed).
Sedimenti srednjeg do gornjeg eocena ( E2,3) obuhvaćaju cca 70 % snimljenog područja i uglavnom su pokriveni deluvijalnim pokrovom ili nasutim materijalima. Na širem području ove su naslage zastupljene laporima i pješčenjacima sa proslojcima i slojevima breča, numulitnih breča, konglomerata i rijetko vapnenaca.
U području kartiranja i istražnog bušenja utvrđeni su pretežno lapori, s tankim proslojcima pješćenjaka i siltita ( ponekad i debljim paketima pješćenjaka) i numulitnih mikrobreča.
Kvartarne naslage (Qd i QN) predstavljene su obronačnim tvorevinama i dijelom nasutim materijalima. U sastavu deluvijalnog pokrova zastupljene su gline i gline s kršjem vapnenaca i matičnih stijena u različitim omjerima. Nasuti materijali su uglavnom zastupljeni glinama s kršjem stijena i tucanika ili samo tucanikom, u dijelu gdje tucanik ima konstruktivnu funkciju u trupu pruge i zastornoj prizmi. Na inženjersko geološkoj karti (Sl. 1.3.68), ove dvije genetski različite tvorevine su razgraničene.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 58
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Prema OGK, kao i na osnovu inženjersko–geološkog kartiranja terena, utvrđeno je da su kredni vapnenci s čvrstim foraminiferskim vapnencima srednjeg eocena dijelom navučeni na fliške naslage srednjeg do gornjeg eocena. U skladu s tim kontaktom srednjeg eocena sa srednjim do gornjim eocenom je tektonskog karaktera (reversni rasjed).
U podrčju kartiranja utvrđene su i dvije ograničene zone foraminiferskih vapnenaca za koje se pretpostavlja da predstavljaju neerodirani ostatak pri čelu rasjeda (krutih) na mlađe (većim dijelom plastične) naslage, fliški sedimenti su tangencijalno poremećeni, dijelom uškriljeni i trošni ( osobito lapori pri čelu navlake) i zaliježu pod cca 450 prema čelu navlake. Pružanje slojeva je SZ–JI. Može se pretpostaviti da u području8 cijele istraživane lokacije slojevi zaliježu generalno prema SI ( u padinu).
Hidrogeološki odnosi:
Hidrogeološkim odnosima istraživane lokacije posebno obilježje daje odnos krednih i eocenskih vapnenaca i flišnih naslaga u rasjednom dodiru. Šire sjeverno zaleđe lokacije predstavlja vodosabirno područje i osnovni vodonosnik šireg područja između Rijeke i Bakra, kao barijeru, i na hipsometrijski najnižim područjima rasjednog kontakta karbonata sa flišom dolazi do pojave niza izvora i dobrim dijelom saturacije i flišnih sedimenata. Međutim, osnovne komunikacije podzemnih voda u flišu, odvijaju se u području kontakta deluvijalnog pokrova sa flišom. Intenzitet ovih komunikacija je uvjetovan litološkim sastavom pokrova (pretežno drobina ili pretežno glina), pa se na lokacijama propusnih naslaga pojavljuju stalni i povremeni izvori manjeg kapaciteta. U prirodnim i umjetnim depresijama na deluvijalnom pokrovu se nakon oborina formiraju male retencije, koje postupno gube vodu kroz dno. Niz izvora i jedna takva retencija utvrđeni su na istraživanoj lokaciji.
Tektonika
Kapaciteti izvora (kaptiranih i nekaptiranog) prikazani su za dan 30.10.1991. na inženjerskogeološkoj karti, prilog 1. Inženjerskogeološkim kartiranjem je utvrđeno da glavnina podzemnih voda na području iznad pruge izvire na dva kaptirana izvora, i ova je voda kanalizirana na način kako je to prikazano na karti.
U drenažnu galeriju, uglavnom putem kaptiranih i kanaliziranih izvora, iz vertikalnog šahta teče oko 3
l/min, međutim voda teče uglavnom oko obloge galerije, da bi se u jednom dijelu (klizna ploha) i izgubila
te se ponovno pojavila na izlazu iz galerije u količini od oko 1 nl/min. Nakon kraćeg površinskog tečenja
ova voda ponire u nasip i deluvijalni pokrov ispred galerije.
Neposredno uz sondu S–3, također izvire voda (cca 1,2 l/min) i nakon kratkog površinskog tečenja ponovno ponire.
Na geotehničkim profilima 1–1' i 2–2' ucrtani su nivoi podzemnih voda na dan 30. 10. 1991. (Sl. 1.3.69). Utvrđene pojave podzemnih voda u sondama upućuju na konstataciju da je deluvijalni pokrov dobrim dijelom saturiran, a stanje se dodatno pogoršava nakon dugotrajnih oborina.
Inženjerskogeološke značajke sedimenata
Na dijelu ove poddionice teren je bio nestabilan. Taj lokalitet nazivan je klizište Draga II. Za pojavu ovog klizišta značajne su inženjersko geološke karakteristike deluvijalnog pokrova i flišnih sedimenata.
Fliški sedimenti srednjeg do gornjeg eocena zastupljeni su laporima, uglavnom čvrstog konzistentnog stanja, osim u području sonde S–1, gdje su ispitivanjem prirodne zbijenosti SPT do dubine 7,5 metara utvrđeni polučvrsti lapori. Vjerojatno je to posljedica, najznačajnije tangencijalne poremećenosti slojeva i povećane trošnosti, pa se u tom smislu trošnost očekuje i sjevernije nod sonde u profilu 1 – 1'.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 59
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Proslojci i deblji paketi pješčenjaka, siltita i mikrobreča (S–2) su čvrstog konzistentniog stanja, a slojevi zaliježu u brdo. Ispitivanja prirodne zbijenosti tla u svim sondama upućuju na konstataciju da su fliški sedimenti srednjeg do gornjeg eocena stabilni, tj. Nisu mogli biti zahvaćeni klizanjem.
Geotehničke karakteristike tla
Materijali u sastavu deluvijalnog pokrova, prema geotehničkim profilima, ne prelaze debljinu od cca 4m (osim mjestimično), a veća debljine materijala u pokretu bilježe se na mjestima gdje ima i nasipanih materijala. Deluvijalni pokrov zastupljen je pretežno glinama srednje do visoke plastičnosti, smeđih tonova, pretežno srednje do teško genječivog konzistentnog stanja. U glinama je utvrđene primjesa drobine, samaca i fragmenata vapnenca i drugih čvršćih varijeteta osnovnih stijena u različitom postotku, što je vidljivo i iz granulometrijskog sastava istih. Najčešći varijeteti glina s nešto pjeskovite frakcije i sitnog šljunka, determinacijom jezgre su utvrđeni u dubljem dijelu pokrova, pri kontaktu s fiškim naslagama.
Na osnovi provedenih istraživanja ( terenska, geološka i laboratorijska) usvojeni su slijedeći fizikalno mehanički parametri pojedinih članova:
Tablica 1.3.28. Vrijednosti parametara tla na dijelu segmenta pod dionice od km 647+200/300
=647+150/250
Pokrivač
Kohezija Cv=19 KN/m2, Cr=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φv=21°, Φr=21°
Zapreminska težina Y= 19 KN/m3
Vršni parametri čvrstoće mjerodavni su za materijal u zonama koje do sada nisu bile zahvaćene kljizanjem i usvojeni su na donjoj granici vrijednosti dovijenih ispitivanjem. Rezidualni parametri mjerodavni su za materijal na postojećoj kliznoj plohi. Obzirom na veličinu dosad ostvarenih pomaka i na prisutnost nekoherentnih čestica u pokrovnom materijalu usvojene su vrijednosti rezidualne čvrstoće koje odgovaraju čvrstoći punog omekšavanja.
Iz svega viđenog za vrijeme obilaska i pregleda terena, kao i na osnovi podataka sadržanih u postojećoj geotehničkoj dokumentaciji, ova pod dionica je vrlo upitnog stupnja stabilnosti u postojećem stanju. Realno je za pretpostaviti da su postojeći faktori sigurnosti na destabilizaciju vrlo niski i blizu Fs = 1. Zbog toga će u slučaju dogradnje novog kolosijeka sa sjeverne strane, ovom elementu trebat posvetiti veliku pažnju. Bilo kakva intervencija u smislu iskapanja padine ili nasipavanja iste može izazvati destabilizaciju terena. Projektno rješenje treba sadržavati sve potrebne elemente osiguranja stabilnosti terena u fazama izvedbe i eksploatacije objekta.
Najveći doprinos povećanju stupnja stabilnosti terena treba tražiti u rješenjima kojima se dreniranjem površinskog, deluvijalnog materijala smanjuju pritisci vode a time i posmična naprezanja na kontaktu pokrivača i fliša u podlozi. Prihvat horizontalnih opterećenja od tla treba ostvariti potpornom konstrukcijom temeljenom u stabilnoj podlozi. Za očekivati je primjenu dubokog temeljenja (piloti).
Obzirom na specifičnost lokacije i potrebu dubokog temeljenja potporne konstrukcije, ova zaštita se
stavlja u posebnu kategoriju Tip 7a.
U elaboratu je dana inženjersko geološka karta (Sl. 1.3.71) na kojoj su izdvojeni IG članovi:
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 60
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Qd – Deluvijalni pokrov – Kvartar, sastavljen od glina srednje do visoke plastičnosti, učestalo s kršjem i samcima vapnenca, srednje do teško gnječivog konzistentnog stanja.
QN/Qd – Zastorna prizma i nasip (drobina), nasip iz deluvijalnog pokrova i deluvijalni pokrov kao predhodno (kvartar – nasip+ deluvijalni pokrov)
E2,3– Lapori s tankim do debljim proslojcima pješćenjaka, siltita i numulitnih mikrobreča (srednji do gornji eocen)
E1,2 – Foraminiferski vapnenci (donji do srednji eocen)
Sl. 1.3.71. Inženjerskogeološka karta klizišta Draga III u km 647+2/3, približnog mjerila 1: 1000,
(Dokument 14 – Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za geotehniku 1991.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 61
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl.
1.3
.72. G
eote
hn
ički pro
fili
1 –
1' i
2 –
2',
kliz
ište
Dra
ga
III u
km
647+
2/3
; p
ribliž
nog
mje
rila
1: 5
00
, (D
okum
ent
14 –
In
stitu
t
gra
đe
vin
ars
tva
Hrv
ats
ke
, Z
avo
d z
a g
eote
hn
iku
199
1.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 62
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na ovom dijelu pruga je izgrađena na nasipu, maksimalne visine do 26 metara (Sl. 1.3.73 – 1.3.76). Na ovom dijelu pruge su provedena geotehnička istraživanja za potrebe sanacije nestabilne dionice u području Draga IV.
Sl. 1.3.73. Početak segmenta pod dionice na km 647+300 = 647+250.
Sl. 1.3.74. Segment pod dionice od km 647+300 – 647+700 = 647+250 – 647+650.
Sl. 1.3.75. Detalj nasipa na cca km 647+500 = 647+450.
Sl. 1.3.76. Cestovni nadvožnjak (Autocesta Rijeka – Zagreb) na cca km 647+710 = 647+660
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D.
Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), podlogu čine sedimenti srednjeg do gornjeg
eocena ( E2,3) – fliš koji su na kraju segmenta u kontaktu s foraminiferskim vapnencima (Pc,E odnosno
E1,2).
U arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:
1. Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700; (u daljnjem tekstu Dokument 15). Elaborat je izradio Institut građevinarstva Hrvatske (2004).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 63
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Opis građevine dan je u Dokumentu 15, gdje se ističe slijedeće:
Stanje nasipa
Na predmetnom potezu pruga je u visokom nasipu, visine 20–tak metara. Duljina visokog nasipa je cca
400 m., a za izvedbu je utrošeno 330 000 m3 materijala ( od čega u širi plato 150 000 m3, a u sami nasip
180 000 m3). Površina nasipa obložena je rukom slaganom kamenom oblogom. Nagibi pokosa su 1 :
1,3 do 1 : 1,5, što je prestrmo i faktori sigurnosti za stabilnost pokosa za ovakav tip građevine su premali.
Na nasipu su prisutni vidljivi tragovi odstupanja od osnovne geometrije i sanacija izvedenih u prošlosti ( možda već i tijekom gradnje). Najjasnija su oštećenja koja ukazuju na plitka klizanja unutar nasipa ( slijeganja bankina i lokalna ispupčenja obloge), dok se nožična klizanja i klizanja nasipa po podlozi prije pretpostavljaju na osnovi izvedenih intervencija nego što se uočavaju.
Geotehničkim istražnim radovima nije se uspjelo decidirano utvrditi vrijeme nastanka i mehanizme pojedinih poremećaja nasipa, kao niti njihovu sadašnju aktivnost. Nije se uspjelo utvrditi niti koji su potezi više ili manje ugroženi. Sve to nije bilo moguće ostvariti i zbog toga jer nedostaje sistematski prikupljenih bi obrađenih podataka. Nedostaju podaci o gradnji nasipa i uočenim poremećajima i intervencijama na nasipu. Nedostaje podataka praćenja stanja nasipa geodetskim opažanjima u duljem periodu ( s eliminiranjem utjecaja radova na pruzi na rezultate opažanja). Uočene deformacije nije moguće potpuno povezati (zbog nasipavanja materijala po oblozi) i jednoznačno interpretirati. U periodu u kojem su izvedeni geotehnički istražni radovi niti geodetskim opažanjima niti mjerenjima u inklinometrima nisu ustanovljeni pomaci koji bi dokazali da su pojedina klizanja aktivna.
Ustanovljeno stanje nasipa (slaba zbijenost materijala, prestrmi pokosi, nedovoljna širina u kruni) i oštećenja koja su uočena (slijeganja bankina, naginjanje električnih stupova, ispupčenja obloge) zahtijevaju pristupanje sanaciji.
Mjerama sanacije, zbog ustanovljenog stanja i nemogućnosti izdvajanja zona s problemima od onih u kojima problemi ne postoje, morat će se obuhvatiti cijeli nasip po duljini i visini.
Geotehničke karakteristike nasipa i podtla
Nasip je najvećim dijelom izgrađen od krupnog lomljenog kamena ( koji se pri bušenju drobi u kršje i drobinu). Učestalo su prisutne primjese gline i praha, pa se na pojedinim dubinama materijala nasipa može klasificirati i kao kameno kršje s prekomjerno gline do glina s kršjem. U gornjim zonama često je prisutan tucanik zastorne prizme.
U početnim stacionažama istraživanog poteza, od km 647+300 nasip je u dubljem dijelu izgrađen uglavnom od flišolikih naslaga (pretežno lapor, koji je degradiran u rezidualne gline). Ovaj materijal vjerojatno je nasipavan direktno iz iskopa obližnjih zasjeka i usjeka na nižim stacionažama. U nastavku, do kraja istraživane dionice km 647 + 700, u nasip je ugrađivan kameni materijal.
Materijal nasipa je relativno slabe zbijenosti, što kod nasipa od kamenog materijala pretpostavlja da su
šupljine između krupnih komada kamena slabo ispunjene, odnosno da je cijeli nasip pun šupljina. Može
se reći da je generalno gledano nasip u stanju rahle do srednje zbijenosti. To je posljedica načina
gradnje i nedostatka sredstava za zbijanje kamenog materijala u vrijeme gradnje, te neodgovarajućeg
granulometrijskog sastava koji bi omogućavao kvalitetnije zbijanje.
U podlozi nasipa izdvojene su dvije zone.
U površinskom dijelu terena ustanovljene su gline visoke, rijetko srednje, plastičnosti. Pripadaju proluvijalnim (aluvijalnim i deluvijalnim) naslagama i jezerskim (?) sedimentima kvartarne starosti (pretežno glina i organske gline visoke plastičnosti, kad–kad šljunkovite ili pjeskovite). Materijal je teško
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 64
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
gnječivog do polučvrstog konzistentnog stanja. U ovoj zoni tla prisutne su i rezidualne kalcitične gline visoke plastičnosti s trošnim članovima flišolike serije teško gnječivog do polučvrstog (i čvrstog) konzistentnog stanja . Procjena debljina ove zone je do 4 m, ali može biti i veća.
Ispod površinskih glinovitih materijala do konačnih dubina bušenja ustanovljene su flišolike serije materijala: lapori, lapori glinoviti, pješčenjaci, siltiti. Radi se o relativno nestišljivim materijalima, čvrstog konzistentnog stanja.
Na lokaciji nasipa su dva ponora u kojima se gubi površinska voda iz stalnih i povremenih tokova i nakon padalina. Nivoi plavljenja ponornih zona su do cca 86 m.n.m. ali kod dugotrajnih prekapacitiranja protoka uviranja u ponorne zone (dugotrajne oborine) vjerojatno su mogući kratkotrajni nivoi plavljenja i do cca 88 m.n.m. tada je moguća i potpuna saturacija sjeveroistočnog dijela trupa nasipa Draga –4.
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Na osnovi provedenih istraživanja opisanih u dokumentu 15 ( terenska, geološka i laboratorijska) usvojeni su slijedeći fizikalno mehanički parametri pojedinih članova: Fizikalno mehanički parametri materijala prikazani su u tablici 1.3.29.
Tablica 1.3.29. Vrijednosti parametara tla/stijene za segment pod dionice od km 647+300/700 =
647+250 – 647+650.
Nasip
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y= 20 KN/m3
Podloga
Kohezija Φv=0°, Φr=0°
Kut unutarnjeg trenja Φ=10 – 35°
Zapreminska težina Y= 19 KN/m3
Kao tehničko rješenje, sukladno Dokumentu 15, predlaže se dogradnja nasipa (Tip 8) s desne strane
pruge, cijelom dužinom ovog segmenta pod dionice. Osim toga, prilikom izvedbe radova predviđa se i
sanacija postojećeg nasipa primjenom radova stabilizacije i homogenizacije cca 20 % volumena tijela
Pedesetak metara nakon opisanog nasipa iznad pruge prelazi cestovni nadvožnjak. Na kilometarskom položaju cca km 647+730 = 647+680 pruga ulazi u usjek koji je mjestimično visok i do 30 m (Sl.1.3.76 – 1.3.84).
Na pojedinim kraćim segmentima stijena je jače raspucana, smjer pukotina nepovoljan ili je kod iskopa u nožičnom dijelu odvaljena veća količina stijenskog materijala.
U početnom dijelu usjek je vrlo visok. Ovi razlozi uvjetovali su da se lokalno poduzmu mjere dodatnih osiguranja stabilnosti pokosa stijene. Primijenjene metode dodatne stabilizacije su torkretiranje bez ili sa drenovima, zapunjavanje većih šupljina kamenim zidovima. Na kraju usjeka izgrađen je zaštitni betonski zid. Na nekim dijelovima je nužno potrebno poduzeti dodatne radnje u cilju osiguranja stabilnosti stijenskih pokosa.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 65
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.77. Početak segmenta na km 647+700
= 647+650, prolaz ispod nadvožnjaka.
Sl. 1.3.78. Segment od km 647+750/800 , =
647+700/750 djelomično je zaštićen torkretom.
Sl. 1.3.79. Detalj na km 647+850 = 647+800,
usjek djelomično zaštićen kamenom zidanom
oblogom.
Sl. 1.3.80. Potporni zidovi s obje strane usjeka na
km 647+920/950 = 647+870/900, usjek je manje
visine.
Sl. 1.3.81. Cestovni nadvožnjak na km
648+000 = 647+950, usjek visine cca 25 m.
Sl. 1.3.82. Nakon km 648+000 = 647+950, visina
usjeka se postepeno smanjuje.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 66
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.83. Erozija stijenske mase na km
648+150 = 648+100 na desnoj strani usjeka
ispadanje manjih blokova.
Sl. 1.3.84. Kraj usjeka na km 648+200/250
= 648+150/200, izgrađen je od drobljenog
stijenskog materijala.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: Za stijenu u ovom segmentu (km 647+700 – 648+250 = 647+650 –
648+200) procijenjeno je da se nalazi između BLOKOVITE i VRLO BLOKOVITE kategorije (SR), a
pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).
Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.29). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.30. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 647+700 – 648+250 = 647+750 – 648+200, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno
hrapavo 3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw)
umjereno do
neznatno
trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 45–70
GSI = 45–60
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, potrebno je osigurati sigurno odvijanje prometa. Jedna od mogućnosti je primjena barijera za zaustavljanje odrona (Tip zaštite 6). Time bi se zaštitila pruga, vozila na njoj i okolni objekti (nadvožnjak na autocesti Rijeka –
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 67
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Zagreb na početku segmenta, ali i stambeni objekti koji se nalaze u blizini. Pješački nathodnik i cestovni nadvožnjak koji se također nalaze na ovom segmentu trebati će zamijeniti novim objektima.
Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati. Predviđa se 10 % površine bez zaštite, 30 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 15 % Tipom 4 i 15 % Tipom 5. Također, predviđa se primjena osiguranja od odrona (Tip 6), nakon proširenja usjeka. Postojeći pokos s lijeve strane usjeka će trebati zaštititi primjenom sličnih sustava.
Na lijevoj strani pruge nastavlja se zasjek, dok se na desnoj strani gledano u smjeru Rijeke pruga nalazi u ravnini originalnog terena (Sl.1.3.85 – 1.3.86). Dogradnja drugog kolosijeka izvodila bi se, dakle na praktički ravnom terenu. U ovom segmentu je predviđena izgradnja novog stajališta Vežica.
Sl. 1.3.85. Pruga na km 648+280/350
= 648+230/300
Sl. 1.3.86. Pruga na km 648+400/450
= 648+350/400
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i svijetli krupnozrnati pjeskuljavi dolomiti (K2
1,2 ). Na ovom dijelu pod dionice dolomiti su u kontaktu sa sivim i smeđim homogenim pločastim vapnencima (K2
1,2 )
Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem. Debljina pokrivača koji je mješavina odlomaka stijene i gline, a procjenjuje se da ne prelazi 2 metra. Fizikalno mehanički parametri pokrivača slični su onim u prethodnim segmentima.
Tablica 1.3.31. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 647+300/700 = 647+350 – 647+650.
Sipar
Kohezija C=2 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Zapreminska težina Y= 18 KN/m3
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 68
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom segmentu
pod dionice, obzirom da je teren s desne strane postojeće pruge u ravnini buduće nivelete, nakon
proširenja se ne predviđaju radovi posebnog osiguranja stabilnosti usjeka niti nasipa.
Na ovom dijelu pruga je izgrađena u usjeku (Sl. 1.3.87 – 1.3.94). Na početku usjeka, u km 648+470 = 648+400 – 648+760, nalazi se cestovni nadvožnjak koji će zbog proširenja pruge biti potrebno ukloniti i zamijeniti novim objektom (Sl.1.3.87). Maksimalna visina usjeka iznosi 8 m.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Sl. 1.3.87 Cestovni nadvožnjak na km
648+470 = 648+420, vidljivo je spadanje
manjih blokova.
Sl. 1.3.88. Usjek na km 648+500 = 648+450
djelomično je prekriven vegetacijom
Sl. 1.3.89. Erozija stijenske mase na km
648+550 = 648+500 na desnoj strani usjeka
(označeno crvenom bojom)
Sl. 1.3.90. Usjek na km 648+560/600 =
648+510/550 djelomično je zaštićen
torkretom
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 69
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.91. Stijena na km 648+650 = 648+600
je boljih mehaničkih karakteristika
Sl. 1.3.92. Kraj usjeka na km 648+700/810
= 648+650/760
Sl. 1.3.93. Usjek je djelomično zaštićen
betonskim zidom na km 648+710 = 648+660
Sl. 1.3.94. Na kraju usjeka na km 648+800/810
= 648+750/760 stijena je boljih mehaničkih
karakteristika
Inženjerskogeološke karakteristike: U početnom dijelu desni dio usjeka gledano u smjeru Rijeke je iskopan u jako okršenoj vapnenačkoj stijeni.
Vapnenačka stijena na ovom dijelu po broju pukotina po jedinici volumena spada u kategoriju BLOKOVITA / POREMEĆENA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR).
Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.32). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.32. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+450/500 = 648+400 – 648+450, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno
hrapavo 3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 1–3
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 70
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
trošnost stijenki (Rw)
umjereno do
neznatno
trošno
2
SCR (Rr+Rf+Rw) = 6–8
SR = 25–35
GSI = 30–38
*nastavak tablice 1.3.32.
Iza cestovnog nadvožnjaka od st. 648+500 do 648+710 = 648+450 – 648+660 stijena je manje razlomljena. Pukotinski sustav je orijentacije u zasjek, mjestimično pod kutem > 60°. Uslijed degradacije nižih dijelova zasjeka, viši dijelovi u nekim zonama doživljavaju slom, jer se ponašaju kao konzole i izloženi su vlačnim naprezanjima.
Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena ovdje spada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.33). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.33. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+500/700 = 648+450/650,
izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno
hrapavo 3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw)
umjereno do
neznatno
trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 40–55
GSI = 43–55
Mjestimično su prisutni dijelovi jače raspucalosti, posebice u zoni od 648+560/710 = 648+510/660. Na dijelu površina zasjeka je dodatno stabilizirana oblogom od torkreta, a na dijelu oko 648+710 = 648+660 osiguranje pruge od odlomljenih dijelova stijenske mase riješeno je izgradnjom zaštitnog betonskog zida. Iza km 648+710 = 648+660, sve do kraja usjeka 648+810 stijena je manje raspucala i boljih je mehaničkih karakteristika.
Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.34). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog segmenta pod dionice.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 71
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Tablica 1.3.34. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+700/810 = 648+650+760, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno
hrapavo 3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw)
umjereno do
neznatno
trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 55–70
GSI = 50–63
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nakon proširenja usjeka, u svrhu osiguiranja lokalne i globalne stabilnosti zasjeka na nivou studije se predviđa prinmjena tipova zaštite : 20 % bez zaštite, 40 % Tip 1, 10 % Tip 2, 30 % Tip 5.
Na području dijela prethodnog, ovog i tri slijedeća segmenta planiran je remont stare i izgradnja nove
dvokolosiječne pruge zbog prilagodbe geometrije trase pruge.
Pruga je izgrađena na zaravnjenom platou (Sl. 1.3.95 – 1.. Proširenje pruge i izgradnja novog stajališta Podvežica planirano je na području ovog i prethodnog segmenta.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Sl. 1.3.95. Pruga na km 648+810/850 =
648+760/800
Sl. 1.3.96. Pruga na km 648+850/890 =
648+800/840, s desne strane nalazi se
stambeni objekt
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 72
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Inženjerskogeološke karakteristike: Na ovom segmentu pod dionice osnovna stijena je prekrivena pokrivačem. Pretpostavlja se da leži na tankom pokrivaču koji izgrađuje mješavina kamenog kršja, pomiješanog s nešto gline i praha.
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Fizikalno mehanički parametri pokrivača slični su onim koje ima prije opisani. Gruba procjena fizikalno mehaničkih karakteristika takvog materijala je:
Tablica 1.3.35. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 648+810/890.
Zapreminska težina Y = 19 KN/m3
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Modul stišljivosti Ms=6 – 8 MN/m2
Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom segmentu pod dionice, obzirom da je teren u ravnini
buduće nivelete, nakon proširenja pruge ne predviđaju se radovi posebnog osiguranja stabilnosti usjeka
Na ovom dijelu pruga je izgrađena u niskom usjeku. Predviđen je remont postojeće i izgradnja nove dvokolosiječne pruge zbog prilagodbe geometrije nove trase.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: U početnom dijelu desni dio usjeka gledano u smjeru Rijeke je iskopan u jako okršenoj vapnenačkoj stijeni.
Vapnenačka stijena na ovom dijelu po broju pukotina po jedinici volumena spada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.36). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.36. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 648+890 – 649+000 = 648+840 – 648+950, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno hrapavo
3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 73
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
SR = 55–65
GSI = 30–38
*nastavak tablice 1.3.36.
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Pretpostavlja se da nakon proširenja usjeka, novi pokos
neće trebati posebno štititi zbog male visine usjeka. Za dogradnju paralelnog kolosijeka na ovom
segmentu pod dionice na desnoj strani pruge nema tehničkih zapreka.
Na početnom dijelu ovog segmenta planiran je remont postojeće i izgradnja nove dvokolosiječne pruge, koja se spaja s postojećom prugom kod km 649+200 = 649+250 i proširenje postojećeg nasipa, koji je mjestimično visok i do 30 m. Planirana je dogradnja nasipa s desne strane pruge.
Pruga je izgrađena na visokom nasipu. Iako nije poznato od kojeg je materijala izgrađen nasip, logično se nameće zaključak da bi to trebao biti kameni materijal koji je dobiven iskopom usjeka ispred i iza ovog segmenta pruge. Kako je geološka sredina na tim dijelovima bitno drugačija nego u prethodno opisanim segmentima (osnovna stijena nije u kontaktu s flišem, deluvijem ili siparima kao kod segmenata u blizini naselja Draga) nameće se zaključak da su i mehaničke karakteristike gradiva nasipa bolje od onih na nasipima u naselju Drage. U arhivi tvrtke HŽ infrastruktura ne postoji dokumentacija gdje bi se mogli naći geotehnički podaci o ovom dijelu pruge. Ta činjenica govori u prilog tome da se ovaj nasip i zona oko njega nije geotehnički istraživala za vrijeme eksploatacije pruge, te da je gradivo nasipa, a time i građevina kao takva, stabilnija i manje deformabilna od nasipa u naselju Drage.
Sl. 1.3.98. Nasip na Pećinama na km 649+000/350 = 648+950 – 649+300
Vizualnim pregledom je ustanovljeno da je sjeverni pokos postojećeg nasipa na većoj površini prekriven kamenim materijalom koji je tu dospio kao ostatak u redovnim održavanjima pruge.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 74
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Inženjerskogeološke karakteristike: Gruba procjena fizikalno mehaničkih karakteristika materijala nasipa je:
Tablica 1.3.37. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 649+000/350.
Zapreminska težina Y = 19 KN/m3
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35° – 40°
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: U cilju utvrđivanja temeljnog tla nasipa i debljine pokrivača, u okviru ovih istraživanja provedena su geofizička mjerenja. Snimljen je jedan refrakcijski seizmički profil na terenu sjeverno od postojećeg terena. Svrha ovog istraživanja je bilo utvrđivanje debljine pokrivača koji leži na osnovnoj stijeni, a sve u cilju procjene dubine temeljenja budućeg nasipa koji bi se dogradio s desne strane postojećeg. Rezultati geofizičkih ispitivanja, metodom seizmičke refrakcije upućuju na to da je pokrivač (za koji se pretpostavlja da je izgrađen od mješavine gline i vapnenog kršja) debljine cca 1,5 - 2 m. Prema refrakcijskom profilu RF-2 (Prilog 3.2.2), ratsrošena stijena, materijal pogodan za temeljenje, očekuje se do dubine od cca 5 – 8 m. Podaci o geofizičkim istraživanjima nalaze se poglavlju 1.4. Geofizička ustraživanja.
Kao tehničko rješenje predlaže se dogradnja nasipa (Tip 8) s desne strane pruge, cijelom dužinom ovog
segmenta pod dionice. Također se predviđa stabilizacija i homogenizacija cca 30% volumena tijela
Na ovom dijelu pruga je izgrađena u usjeku (Sl.1.3.99 – 1.3.100). Planirano je proširenje pruge i izgradnja drugog kolosijeka s desne strane postojećeg. Na km 649+430 nalazi se cestovni nadvožnjak koji je nakon proširenja potrebno zamjeniti novim objektom.
Sl. 1.3.99. Početak usjeka s cestovnim nadvožnjakom na km 649+430 = 649+380
Sl. 1.3.100. Usjek na km 649+550, = 649+500 na izlazu iz usjeka vidi se poslovni objekt Tower Centar Rijeka
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 75
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal u usjeku je vapnenačka stijena manje raspucanosti.
Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.38). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.38. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 649+300/600 = 649+300/550, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno hrapavo
3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 55–65
GSI = 30–38
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Kao i kod prethodnih segmenata, prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka, potrebno je osigurati sigurno odvijanje prometa. Jedna od mogućnosti je primjena barijera za zaustavljanje odrona (Tip zaštite 6). Time bi se zaštitila pruga, vozila na njoj i okolni objekti koji se nalaze u blizini. Cestovni nadvožnjak koji se također nalazi na ovom segmentu trebati će zamijeniti novim objektom.
Nakon proširenja usjeka, lokalnu i globalnu stabilnost će trebati osigurati. Predviđa se 10 % površine bez zaštite, 30 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 15 % Tipom 4 i 15 % Tipom 5.
Postojeći pokos s lijeve strane usjeka će trebati zaštititi primjenom sličnih sustava.
Na ovom dijelu pruga prolazi kroz postojeći kolodvor Pećine (Sl. 1.3.101 – 1.3.108).
Na izlazu iz kolodvora odvaja se jedan kolosijek desno koji vodi u spiralni tunel prema robnom terminalu Brajdica, a glavni kolosijek nastavlja prema kolodvoru Rijeka. Na području ovog segmenta planirana je izgradnja drugog kolosijeka s desne strane postojećeg i izgradnja novog stajališta Pećine.
Prije ulaska i kroz kolodvor Pećine pruga je izgrađena u zasjeku relativno male visine (do 3 m). Zasječeni materijal je pokrivač izgrađen od mješavine gline i stijenskog kršja.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 76
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.101. Željezničko pješački prijelaz kod Tower Centra Rijeka na km 649+600 = 649+550.
Sl. 1.3.102. Zasječeni teren desno od pruge na km 649+620 = 649+570.
Sl. 1.3.103. Odvajanje kolosijeka za Brajdicu (u sredini) i slijepog kolosijeka (desno) na km 650+100 = 650+050.
Sl. 1.3.104. Lijevi kolosijek (kolodvor Rijeka), srednji (Brajdica) i desni, slijepi kolosijek na km 650+200 = 650+150.
Sl. 1.3.105. Zasjek s objektom, potpornim zidom na km 650+500 = 650+450.
Sl. 1.3.106. Niski zasjek na km 650+600 = 650+550.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 77
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.107. Zasjek s potpornim zidom na km 650+630 = 650+580.
Sl. 1.3.108. Niski zasjek (desno) na km 650+750 = 650+700.
Slijedi opet zasjek izveden u slobodnom iskopu, postupno sve veće visine, sve do km 650+400 gdje počinje odvajanje kolosijeka za Brajdicu. Ovdje je izgrađena konstrukcija koja se sastoji od dva potporna kamena zida visine cca 8 m. Uloga joj je osiguranje visinskih skokova tri kolosijeka. Južnog prema kolodvoru Rijeka, srednjeg prema Brajdici i sjevernog, slijepog koji završava nakon stotinjak metara u prirodnom terenu, ispod stambene građevine, nebodera.
U nastavku je visinski skok između platoa na kojem je izgrađena pruga i parkirališta osiguran potpornim kamenim zidom. Dalje, od km 650+400 = 650+350 do kraja segmenta 650+815 = 650+765 sjeverni rub pruge je izveden u zasjeku, u vapnenačkoj stijeni.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ) koja je mjestimično pokrivena slojem pokrivača neutvrđene debljine.
Inženjerskogeološke karakteristike: Na početku segmenta zasjek je izgrađen od materijala koji je pokrivač, mješavine gline i stijenskog kršja, a pri kraju segmenta zasjek čini vapnenačka stijena. Završni dio zasjeka, neposredno ispred konstrukcije željezničkog nadvožnjaka iskopan je u mješavini gline i kršja.
U tablici 1.3.39 dani su parametri za početak i kraj segmenta.
Tablica 1.3.39. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 650+350/810 = 650+300 – 649+765.
Zapreminska težina Y = 18 KN/m3
Kohezija C=2 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji i procijenjene su GSI vrijednosti prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
U tablici 1.3.40 dani su parametri za središnji dio segmenta, nadvožnjak koji je temeljen u stijeni.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 78
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Tablica 1.3.40. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 650+450/500 = 650+400 – 650+450 izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno hrapavo
3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 45–55
GSI = 45–55
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirana je izgradnja nove dvokolosiječne pruge sve do kolodvora Rijeka, uz prethodni remont postojeće pruge. Na taj način trasa osi oba kolosijeka se prilagođava postojećem prostornom stanju, stoga s geotehničkog stajališta ne bi trebalo biti većih problema. Obzirom da se ovaj segment pruge nalazi u urbanoj sredini, s objektima razmještenim s obje strane pruge (prometnice i stambeni objekti) za vrijeme izvođenje radova potrebno je paziti na stabilnost navedenih objekata. Za vrijeme izvođenja radova planira se preusmjeravanje prometa preko Terminala Brajdica i ulice Riva do kolodvora Rijeka.
Od građevina kojima se osigurava stabilnost zasječenog dijela terena predviđa se izgradnja potpornih konstrukcija, Tip zaštite 7 i to u dužini cca 30 % segmenta što iznosi cca 350 m. potporne konstrukcije predvidive prosječne visine 3 metra. Ostale dijelove segmenta nije potrebno štititi.
Na ovom dijelu pruga je položena na konstrukciju, željeznički nadvožnjak preko Kumičićeve ulice i ulice Janka Polić Kamova (Sl. 1.3.9 – 1.3.10).
Sl. 1.3.109. Željeznički nadvožnjak u Kumičićevoj ul. i ulici Janka Polić Kamova na km 650+815 = 650+765.
Sl. 1.3.110. Kraj željezničkog nadvožnjaka na km 651+000= 650+950.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 79
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: Temeljenje postojeće konstrukcije izvedeno je u vapnenačkoj stijeni za koju se daje gruba procjena koeficijenta vrijednosti GSI = 45–55 (kao kod prethodnog segmenta).
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka na području ovog segmenta planira se dodavanje kolosijeka s desne strane pruge, što znači izgradnja novog dvokolosiječnog željezničkog nadvožnjaka.
U ovom segmentu pruga je na sjevernoj strani zasječena u prirodni teren. Ovdje je također planirana gradnja nove dvokolosiječne pruge s desne strane postojeće.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal u zasjeku je pokrivač, mješavina gline i odlomaka kršja. Fizikalnomehanički parametri za upotrebu na razini studije procjenjuju se s vrijednostima :
Tablica 1.3.41. Vrijednosti parametara tla za segment pod dionice od km 651+000/060 = 650+950 – 651+010
Zapreminska težina Y = 18 KN/m3
Kohezija C=2 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nakon proširenja zasjek je potrebno zaštititi armirano-betonskom zaštitnom konstrukcijom (Tip 5).
Sjeverna strana pruge zasječena je u vapnenačku stijenu. Na dijelu 651 +240/260 pruga je izgrađena na
konstrukciji, nadvožnjaku u ulici Bulevar oslobođenja (Sl.1.3.111 – 1.3.114).
Temeljenje objekta je izvedeno u vapnenačkoj stijeni prethodno opisanih karakteristika. Ulica Bulevar
oslobođenja nakon nadvožnjaka skreće ulijevo, prolazi s desne strane pruge u zaštitnoj konstrukciji
cestovnog podvožnjaka. Ovaj dio pruge završava u zoni konstrukcije koja osigurava cestovni
podvožnjak.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Inženjerskogeološke karakteristike: Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju BLOKOVITA do VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 80
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.42). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.42. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 651+060/335 = 651+010 –
651+285, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno
hrapavo 3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw)
umjereno do
neznatno
trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
SR = 40–65
GSI = 43–60
Sl. 1.3.111. Željeznički pješački prijelaz na km
651+060 = 651+010.
Sl. 1.3.112. Niski zasjek s objektom na km
651+150 = 651+100.
Sl. 1.3.113. Željeznički nadvožnjak u ul.
Bulevar oslobođenja na km 651+240/260 =
651+190/210.
Sl. 1.3.114. Zaštitna konstrukcija cestovnog
podvožnjaka na km 650+300/335 =
651+250/285.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 81
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Prilikom izgradnje paralelnog kolosijeka na području ovog segmenta planira se dodavanje kolosijeka s desne strane pruge, što znači izgradnja novog dvokolosiječnog željezničkog nadvožnjaka. Ostali dijelovi pruge s geotehničkog stajališta nisu posebno zahtjevni, budući da se je na ovom segmentu planiran remont jednokolosiječne i izgradnja nove dvokolosiječne pruge u punom profilu.
Ovaj dio pruge izgrađen je u samom centru grada. Osim željezničke pruge, ostali infrastrukturni i stambeni objekti nalaze se u neposrednoj blizini i u tijesnoj su vezi s prugom (Sl. 1.3.115 – 119).
Budući da je na području ovog segmenta gdje je planirano proširenje širina nedovoljna za izgradnju dvokolosiječne pruge, za pretpostaviti je da će se neki objekti morati ukloniti kako bi izgradnja dvokolosiječne puge, zajedno s objektom pješačkog nathodnika/pothodnika bila moguća. S desne strane se nalazi potporni kameni zid koji je također potrebno ukloniti.
Sl. 1.3.115. Željeznički pješački prijelaz u ul. Bulevar oslobođenja na km 651+400 = 651+350
Sl. 1.3.116. Objekt u neposrednoj blizini pruge i potporni zid u ul. Bulevar oslobođenja na km 651+400/450 = 651+350/400.
Sl. 1.3.117. Kraj potpornog zida na km 651+450 = 651+400.
Sl. 1.3.118. Zasjek s potpornim zidom u vrhu zasjeka na km 651+500/600 = 651+450/550
.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 82
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Tehničko rješenje opisano je u knjizi A.1. ove Studije, list 31 – 32, a grafički prikaz dan je u nacrtu br. 5.4 Normalni poprečni presjek otvorene pruge (Usjek Rječina).
Sl. 1.3.119. Kraj zasjeka na km 651+640 = 651+590.
Sl. 1.3.120. Situacija položaja istraživanja (iz Dokumenta 16 – Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202
zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt sanacije usjeka; Geotech d.o.o., Opatija, prosinac 2012.
Vezano uz ovaj segment, u arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:
2. Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M 202 zagreb GK – Rijeka, u km. 651 +335/640, Projekt sanacije usjeka; (u daljnjem tekstu Dokument 16). Elaborat je izradio Geotech d.o.o., Opatija, u prosincu 2012.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 83
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Geotehnička obilježja sredine dobro su opisana u Dokumentu 16, gdje se ističe slijedeće:
Predmetni zasjek se nalazi ispod ulice bulevar oslobođenja (od željezničkog pješačkog prijelaza do mosta Rječine). Visina predmetnog zasjeka se kreće između 1,0 i 15,0 metara, a dužine je približno 305,o metara. Iznad stijenskog pokosa te duž cijelog zasjeka se proteže kameni i cigleni te parapetni zid do visine približno 15,0 metara. Stijenski pokos dužine približno 200,0 metara i visine do 9,0 metara je sastavljen od dobrouslojenih do pločastih i razlomljenih vapnenaca te radi nepovoljnih orijentacija diskontinuiteta i učestalih nepredvidivih odrona predstavlja prijetnju sigurnosti željezničkog prometa.
U Dokumentu 16 u poglavlju GEOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE LOKACIJE dani su slijedeći podaci:
Geološke značajke šireg područja
Geološkom prospekcijom predmetnog područja te korelacijom sa postojećim podacima određeno je da predmetno područje izgrađuju homogeni i detritični vapnenci (K2
1,2), smješteni unutar tektonske jedinice Riječkog tercijarnog bazena.
Od Klane i Studene i potom dolinom Rječine do pred sam grad Rijeku i odavde prema Bakru izdvaja se relativno uzak krak Riječkog tercijarnog bazena, koji je intenzivno ispresijecan rasjedima. U ovom dijelu sinklinale doline Rječine probijaju se paleogenske vapnenačke navlake, a kod klane zajedno s njima i kredni vapnenac. Navlake su navučene prema jugozapadu. Sivi i smeđi, homogeni i detritični, tanje ili deblje uslojeni vapnenci (K2
1,2) su rasprostranjeni na istočnim padinama Učke i Ćićarija oko Crvenog vrha, zapadnije, te u južnom dijelu Labisnkog bazena, oko vrhova Picunja, Goli i drugdje. S njima ponegdje dolazi po koji sloj brečastih vapnenaca.
Homogeni i detritični vapnenci se međusobno vertikalno izmjenjuju, a među njih se umeću slojevi breča, pretežno od kršja moluske. Količina CaCO3 kreće se između 94–97 %. Vapnenačke breče sastoje se od ulomaka spomenutih vapnenaca.
Hidrogeološke značajke lokacije
Proučavanje odnosa među podzemnim vodama i geologije može biti vrlo kompleksno. Podzemne vode prate gradijente (od visokog prema niskim pritiscima), krećući se pri tom kroz stabilne prostore, koa što su pukotine ili okršene stijene, tako da je kretanje podzemnih voda ovisno prvotno o poroznosti i vodopropusnosti.
Detaljni hidrogeološki istražni radovi nisu bili predmet ovog ispitivanja. Postoji mogućnost pojave podzemne vode.
Seizmičnost lokacije
Predmetna lokacija se nalazi na željezničkoj pruzi M202 zagreb GK– Rijeka na km 651+335/640.
Za potrebe definiranja elastičnih i projektnih spektara pri proračunu konstrukcije na potres, koristi se vrijednost ag projektnog ubrzanja u tlu razrada A ( the design ground acceleration on type A ground, eng.).
Ta vrijednost je dana izrazom:
ag= agR* yi= 0,20g*1,0 = 0,20 g
gdje je:
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 84
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Yi – faktor važnosti građevine čije su vruijednosti dane u HRN EN 1998:2004–1 i kreću se od 1,40, za građevine čije bi funkcioniranje neposredno nakon potresa bilo od vitalne važnosti (bolnice, vatrogasne postaje, energetska postrojenja itd.) do vriojednosti od 0,80 za građevine maloga utjecaja na javnu sigurnost
agR – potrebno maksimalno ubrzanje u tlu razreda A
usvaja se vrijednost potrebnog maksimalnog ubrzanja u tlu razreda A od agR = 0,20 g.
Vrijednost potrebnih vršnih ubrzanja temeljnog tla a gR ( ze temeljno tlo tip A), s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina, za potrebno razdoblje TNCR = 475 godina prikazane su na slici 1.3.121.
Sl. 1.3.121. Karta poredbenih vršnih ubrzanja temeljnog tla agR (temeljno tlo tipa A), s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 godina, za poredbeno povratno razdoblje TNCR =475 god. (iz Dokumenta 16 ).
Inženjerskogeološke značajke lokacije
Inženjerskogeološke značajke predmetnog pokosa su određene na osnovu inženjerskogeološke prospekcije pokosa. Određene su značajke prisutnih diskontinuiteta i diskontinuitetnih sistema, promjene u stijenskoj masi duž usjeka te potencijalni odroni i nestabilno blokovi.
Predmetni zasjek je duljine cca 305 m., od čega se stijenska masa proteže u dužini cca 200 m. Visine stijenskog pokosa se kreću od 1,0 do cca 9 m., a teren na vrhu pokosa predmetnog zasjeka je blagog nagiba prema pruzi te je prekriven niskim raslinjem i drvećem.
Homogeni i detritičnio vapnenci (K21,2)
Stijensku masu pokosa grade raspucani i okršeni, sivi i smeđi, homogeni i detritični, vapnenci. Vapnenci su dobrouslojeni do pločasti sa debljinom slojeva od 1,0 cm. do najviše 1,0 m. Stijenska masa pokosa spada u slabo trošne stijene (WS).
Općenito, diskontinuitetni sistemi i nepravilni diskontinuiteti dijele stijensku masu na fragmente decimetarskih veličina blokova obujma cca 0,5 m3 do 1,0 m3. Površine diskontinuiteta su glatke do hrapave (JRC = 2–12), neznatno rastrošene, zijeva 0,1 mm do > 5,0 mm, bez ispune, ili sa glinovitom ispunom. Duž opisanih diskontinuiteta i njihovih sistema, postoji opasnost od planarnog i klinastog sloma
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 85
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
te prevrtanja blokova. Detaljni opisi i lokacije pojedinih nestabilnosti su opisane u poglavlju Opis pojedinih inženjerskogeoloških zona.
Uzrok intaktnih homogenih i detritičnih vapnenaca je ocijenjen na R4 ocjenu (Brown 1981), te spada u čvrste stijene sa jednoosnom tlačnom čvrstoćom od 50 do 100 MPa i PLT vrijednošću od 4 MPa ( Hoek and Brown), 1997.).
Vrijednost materijalne konstante (mi) predmetnih homogenih i detritičnih vapnenaca varira od 7 do 11 (marinos and Hoek, 2000).
Faktor stupnja poremećenosti stijenske mase (D) uslijed oštećenja nastalih relaksacijom je određen na 0,5 (Hoek, et.al., 2002).
U svrhu točnije GSI i RMR klasifikacije predmetne stijenske ase homogenih i detritičnih vapnenaca, na predmetnoj lokaciji razlikujemo dobrouslojene homogene i detritične vapnence (1K2
1,2) sa debljinom slojeva od 0,2 do 1,0 m i pločaste homogene i detritične vapnence (2K2
1,2) sa debljinom od 10,0 do 20,0 cm.
Dobrouslojeni homogeni i detritični vapnenci (1K21,2)
Kvantitativna GSI klasifikacija se bazira na ocjeni strukture stijene (SR) u vidu blokovitosti i ocjene stanja stijenki diskontinuiteta (SCR) u vidu hrapavosti, trošnosti i ispune (Sonmez and Ulusay, 1999).
Na osnovu broja pukotina u jedinici volumena (Jv), određena je srednja vrijednost ocjene strukture (SR–Strukturni razred) za dobrouslojene vapnence.
Na osnovu vrijednosti SR i SCR određena je GSI vrijednost predmetnih dobrouslojenih vapnenaca koja varira od 35 – 45.
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Izvedba iskopa i osiguranje stabilnosti terena iznad budućeg zasjeka zahtjevat će složena tehnička rješenja prvenstveno iz razloga što će se radovi izvoditi u urbanoj sredini. Na cijeloj površini budućeg zasjeka predviđa se primjena Tip 5 zaštite.
Izlaskom iz, u prethodno danoj točki, opisane pod dionice, pruga na dijelu 651+ 640/770 prelazi mostom Školjić preko cestovnih prometnica i Rječine (Sl. 1.3.122 – 1.3.125).
Sl. 1.3.122. Željeznički nadvožnjak u Ružićevoj ul. i most preko Rječine na km 651+640/721 = 651+590/671.
Sl. 1.3.123. Željeznički nadvožnjak u ul. Školjić nakon mosta na km 651+721/757 = 651+671/707.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 86
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.124. Željeznički nadvožnjak u ul. Školjić na km 651+721 = 651+671.
Sl. 1.3.125. Kamena obloga nasipa nakon nadvožnjaka na km 651+757 = 651+707.
Na dijelu 651+770/910 izgrađena je na nasipu, a na dijelu 651 + 910/990 prolazi kroz zasjek. S desne strane, gledano u smjeru kolodvora Rijeka, zasječena je vapnenačka stijena, a lijeva strana je u nasipu izgrađenom prema prometnici i stambenom objektu.
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ). Na površini se, prema istom izvoru, nalazi kvartarni pokrivač, aluvij rijeke Rječine (a).
Istočni upornjak mosta izgrađen je u vapnenačkoj stijeni procijenjenih fizikalno mehaničkih karakteristika koje su dane u prethodnoj točki ovog izvještaja. Geotehničke obilježja zone u kojoj su temeljeni stupovi mosta procjenjuju se na osnovi podataka iz Osnovne geološke karte, provedenih geofizičkih istraživanja i podataka dobivenih vizualnim pregledom lokaliteta. Iz OGK je vidljivo da zonu karakteriziraju aluvijalne naslage formirane erozijskom aktivnošću rijeke Rječine.
Inženjerskogeološke karakteristike: Vapnenačka stijena po broju pukotina po jedinici volumena pada u kategoriju VRLO BLOKOVITA (SR), a pregledom diskontinuiteta dobivene su vrijednosti ocjene stanja površine diskontinuiteta (SCR). Na temelju vrijednosti SRC i SR izvršeno je bodovanje po modificiranoj GSI klasifikaciji (rezultati prikazani u tablici 1.3.43). Vrijednosti GSI procijenjene su prosječno za stijensku masu na dijelu ovog dijela segmenta pod dionice.
Tablica 1.3.43. Vrijednosti SRC i SR i GSI za stijensku masu od km 651+640/990 = 651+590 – 651+940, izračunato po modificiranoj GSI klasifikaciji prema Sonmez i Ulusay; 1999.
hrapavost (Rr) neznatno hrapavo
3
ispuna (Rf) tvrda <5mm 3–5
trošnost stijenki (Rw) umjereno do neznatno trošno
4
SCR (Rr+Rf+Rw) = 10–12
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 87
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
SR = 40–55
GSI = 43–55
*nastavak tablice 1.3.43.
U cilju dobivanja uvida u debljinu aluvijalnog nanosa, provedena su geofizička mjerenja. Ista su obuhvaćala izvedbu jednog profila seizmičke refrakcije (RF-1). Profil je položen na zemljanoj površini ispod mosta na zapadnoj obali Rječine. Iz dubinskog seizmičkog presjeka Profila RF – 1 (Prilog 3.2.1) vidljivo je da površinski pokrivač približne debljine 2 do 3 metra leži na gornjem pojasu trošenja osnovne stijene. Ovaj pojas seže do dubine 9 metara. Ispod te dubine očekuje se osnovna vapnenačka stijena – sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Ovaj prognozni profil treba uzeti kao osnovu za razmatranje temeljenja buduće građevine kojom bi se premostila Rječina i prometnice koje bi išle ispod nje. Prema tome, na nivou ove studije, preporuča se dubinu temeljenja predvidjeti na dubini, ne manjoj od 5 metara.
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Nasip koji se nalazi na postojećoj trasi nakon mosta se
planira zamjeniti izgradnjom nadvožnjaka, na kojemu će se izgraditi novo stajalište Školjić. Na početku
sgmenta nalazi se čelični željeznički most na kamenoj konstrukciji. Planirano je zadržavanje postojećeg
mosta i dodavanje novog objekta, mosta s desne strane pruge, na koji će se nastaviti nadvožnjak. Pri
izgradnji će se za temeljenje koristiti navedeni podaci geofizičkih istraživanja i gemehanički parametri.
Na ovom dijelu pruga prolazi kroz tunel Kalvarija (Sl. 1.3.126 – 1.3.127) koji je izgrađen u vapnenačkoj stijeni. Na izlaznom portalu tunela u ul Ivana Pavla II, u km 652+416/626 =652+366 – 652+576 pruga je natkrivena armirano betonskom konstrukcijom (galerijom) oslonjenom dijelom na armirano betonske stupove a dijelom na osnovnu stijenu (Sl. 1.3.128). Na samom kraju nalazi se cestovni nadvožnjak u Ciottinoj ulici (Sl. 1.3.129).
Sl. 1.3.126. Nasip u ul. Školjić i cestovni nadvožnjak u Vodovodnoj ulici na km 651+900/990 =651+850 – 651+940.
Sl. 1.3.127. Kraj nasipa i ulazni portal tunela Kalvarija na km 651+990 =651+940.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 88
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.3.128. Galerija u ul. Ivana Pavla II na km 652+416/626 =652+366/576
Sl. 1.3.129. Cestovni nadvožnjak u Ciottinoj ul. (gore) na km 652+626 =652+576
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ).
Vezano uz ovaj segment, u arhivi HŽ Infrastruktura pohranjen je slijedeći dokument:
1. U Sanacija tunela Kalvarija, Glavni geotehnički projekt; (u daljnjem tekstu Dokument 17). Elaborat je izradio Institut IGH d.d. u priosincu 2009.
U Dokumentu 17 se u točki 1.2. Geotehničke značajke lokacije daje opis stijene i procjene njezinih fizikalnomehaničkih karakteristika. Na temelju podataka dobivenih inženjerskogeološkim kartiranjem i drugim geotehničkim istražnim radovima izdvojene su inženjerskogeološke sredine odnosno blokovi, sličnih inženjerskogeoloških značajki. U geotehničkom smislu predmetna lokacija se sastoji od pokrivača (AF) i karbonatne stijenske podloge, koju sačinjavaju dolomitični vapnenci cenomansko–turonskog doba gornje krede (K2
1,2).
Za svaki izdvojeni blok, odnosno inženjerskogeološku sredinu, dane su karakteristične debljine slojeva (razmaci osnovnih diskontinuiteta) i pripadajuće značajke stijenske mase.
Nabačaj (AF) se sastoji od mješavine kamenih odlomaka i smeđe pjeskovite gline u različitim omjerima (0–90%). Mjestimično su vidljivi ostaci cigle i organskih primjesa. Nabačaj je heterogenog sastava i kontinuiranog prostiranja.
Pri geostatičkim naponsko deformacijskim analizama kao parametri čvrstoće ovog sloja mogu se koristiti slijedeće vrijednosti:
Tablica 1.3.44. Vrijednosti parametara za deformacijske analize za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.
Model tla Mohr – Coulomb
Zapreminska težina Y = 19 KN/m3
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35°
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 89
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Osnovnu stijenu izgrađuju dolomitični vapnenci (K21,2). Njihova struktura je kristalasta, a boja sivosmeđa.
Stijenska masa ima izraženu slojevitost. Slojevi su generalno nagnuti prema sjeverozapadu.
Stijenska masa pripada skupini čvrstih (dobro okamenjenih) karbonatnih stijena sedimentnog podrijetla. Zbog pretežite pokrivenosti terena kakvoća stijenske mase, odnosno stupnja okršenosti i raspucalosti mogao se procijeniti na temelju mjerenja rijetkih dovoljno otkrivenih zasjeka, a djelomično i na temelju klasifikacije izbušene jezgre.
Stupanj i karakteristike raspucalosti i trošnosti mogu se usporediti po Hoek–Brown–ovom kriteriju čvrstoće stijenske mase, odnosno mogu im se pridodati odgovarajući GSI (Geological Strength Index).
Kod izrade naponsko deformacijskih analiza tlo je modelirano sa usvojenim Mohr–Coulomb parametrima čvrstoće i sa slijedećim deformacijskim parametrima:
Tablica 1.3.45. Vrijednosti parametara trošne stijene podloge za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.
Trošna stijena podloge
Youngov modul elastičnosti E = 105 549 KN/m2
Poissonov koeficijent v = 0,3
Kohezija C=132 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=19,52°
Tablica 1.3.46. Vrijednosti parametara čvrste stijene podloge za segment pod dionice od km 651+990 – 562+626 =651+940 – 652+576.
Čvrsta stijena podloge
Youngov modul elastičnosti E = 449 403 KN/m2
Poissonov koeficijent v = 0,3
Kohezija C=380 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=38,2°
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirano je proširenje tunela Kalvarija u cijelom profilu do
nadsvođene galerije u ul. Ivana Pavla II i cestovnog nadvožnjaka u Ciottinoj ulici (nakon galerije).
Na ovom dijelu pruga prolazi usjekom izvedenim u vapnenačkoj stijeni, prolazi preko gradske prometnice u Krešimirovoj ulici te ulazi u kolodvor Rijeka (Sl. 1.3.130 – 1.3.133).
Geološka građa: Prema podacima preuzetim s osnovne geološke karte (OGK) 1:100000, list Labin (D. Šikić i dr. 1967) i pripadajućeg tumača (D. Šikić i dr. 1963), osnovna stijena su sivi i smeđi homogeni pločasti vapnenci (K2
1,2 ). Na površini se, prema istom izvoru, nalazi kvartarni pokrivač, aluvij rijeke Rječine (a). Kolodvor Rijeka je izgrađen na materijalu nasipa.
Inženjerskogeološke karakteristike: Materijal na kojem je izgrađen kolodvor je nasip kamenog materijala za koji se na nivou studije pretpostavljaju fizikalno mehaničke karakteristike reda veličine prikazanih u Tablici 1.3.47:
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 90
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Tablica 1.3.47. Vrijednosti parametara nasipa za segment pod dionice od km 652+626 – 653+221 =652+576 – 653+121.
Zapreminska težina Y = 19 KN/m3
Kohezija C=0 KN/m2
Kut unutarnjeg trenja Φ=35° – 40°
Modul stišljivosti Ms = 10 – 30 MN/m2
Sl. 1.3.130. Izlaz iz nadvožnjaka u Ciottinoj ulici na km 652+626 = 652+576.
Sl. 1.3.131. Pruga na dijelu cestovnog podvožnjaka u Krešimirovoj ulici (pogled prema tunelu Kalvarija.
Sl. 1.3.132. Pruga na dijelu cestovnog podvožnjaka u Krešimirovoj ulici (pogled prema kolodvoru Rijeka.
Sl. 1.3.133. Pruga na ulazu u kolodvor Rijeka
Geotehničke karakteristike i tehnička rješenja: Planirano je proširenje usjeka na izlazu iz tunela Kalvarija, te nakon toga izgradnja nove dvokolosiječne pruge preko nadvožnjaka u Krešimirovoj ulici, koji je dovoljne širine za izgradnju dvokolosiječne pruge, sve do zgrade kolodvora Rijeka. Nakon proširenja stabilnost usjeka će trebati osigurati. Predviđa se 60 % površine Tipom 1, 20 % Tipom 2, 10% Tipom 3, 10 % Tipom 4.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 91
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
GEOFIZIČKA ISTRAŽIVANJA
1.3.37. UVOD
U sklopu geotehničkih istraživanja, na području trase željezničke pruge u Rijeci, izvedena su i geofizička
istraživanja koja je izvršila tvrtka Terra Compacta j. d.o.o., iz Zagreba, Psunjska 3. Cilj im je bio
doprinijeti boljem poznavanju inženjersko-geoloških odnosa na predmetnoj lokaciji. Primijenjena je
metoda seizmičke refrakcije. Rezultati interpretacije geofizičkih mjerenja poslužit će kako bi se ocijenila
kvaliteta stjenovite mase, dubina do osnovne stijene te kako bi se izdvojile zone koje upućuju na pojavu
pukotinsko-rasjednih zona. Mjerenja su izvedena u listopadu, 2013.
Uz postojeći željeznički most preko Rječine te uz dva željeznička nasipa, iznad Martinščice i u Škrljevu,
izvedena su mjerenja seizmičkom refrakcijom. Cilj istraživanja je bio odrediti dubinu do osnovne stijene.
Rezultati mjerenja će biti iskorišteni za potrebe geotehničkog projektiranja budućih objekata na trasi
željezničke pruge.
1.3.38. O PRIMJENJENIM GEOFIZIČKIM METODAMA
SEIZMIČKA REFRAKCIJA
Refrakcijska metoda temelji se na refrakciji elastičnog vala na granici dviju sredina čije brzine zadovoljavaju uvjet V2 > V1 (V1-brzina u gornjoj sredini, V2-brzina u donjoj sredini).
Elastični val se generira na površini i počinje se širiti brzinom prve sredine. Za ovu metodu je najvažniji val koji na granicu sredina dolazi pod kritičnim kutom ili kutom totalne refleksije. On se dalje širi duž granice brzinom donjeg medija V2 i vraća na površinu (prema Huygensovom načelu), gdje se njegov nailazak registrira geofonima. Iz geometrije rasporeda geofona i točaka paljenja na površini terena, te registriranih vremena prvih nailazaka elastičnog vala (Sl. 1.4.1) formiraju se s-t dijagrami (s-udaljenost, t-vrijeme), tzv. dromokrone (Sl. 1.4.1). Primjenom direktnih metoda i metoda inverznog modeliranja iz dromokrona se određuju dubine i prostorni rasporedi elastičnih diskontinuiteta.
Sl. 1.4.1. Seizmička refrakcija
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 92
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
DELTA – T – V – METODA
Delta-t-v-metoda je postupak inverznog modeliranja (Gebrande i Miller, 1985). Temelji se na pretpostavci da se brzina blago mijenja s porastom dubine . Za razliku od klasičnih metoda obrade, Delta-t-v ne polazi od pretpostavke da su prvi nailasci dodjeljeni hipotetskim, matematički idealiziranim refraktorima (Rohdewald, 1999). Prvi nailasci sortirani su za svaku zajedničku središnju točku, CMP (eng. Common Mid Point) te se na taj način smanjuje utjecaj pogreške očitavanja prvih nailazaka na seizmičkim snimkama i geometrije.
Naziv metode sadrži i parametre koji se razmatraju inverznim modeliranjem:
Delta, Δ – horizontalna udaljenost
t – vrijeme nailaska
V – prividna brzina
Sl. 1.4.2. Snimka seizmičke refrakcije P-valova, 24 aktivna geofona, razmak među geofonima 5 m
Sl. 1.4.3. Graf vrijeme-udaljenost izračunat iz prvih nailazaka P-valova
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 93
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.4.4. Višeslojni model
Sl. 1.4.5. Model horizontalnog sloja
Osnovna pretpostavka metode je da je gradijent brzine unutar svakog pojedinačnog sloja konstantan (Gibson et al, 1979). Putanja seizmičke zrake, na putu delta, Δ od izvora (točke paljenja) do prijemnika prikazana je kružnim segmentima unutar svakog sloja (Sl. 1.4.4).
Za jednostavan model horizontalnog sloja (Sl. 1.4.5) debljine h, s točkom paljenja i prijemnikom na površini sloja te pripadnom seizmičkom zrakom čija putanja dodiruje dno sloja, vrijede sljedeće jednadžbe (Gebrande i Miller, 1985):
∆=(2√(1-p^2 b^2 ))/pγ (1.1)
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 94
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
t=2/γ log (1+√(1-p^2 b^2 )/pb (1.2)
β=b+ γh (1.3)
p = 1/β (1.4)
gdje je Δ udaljenost između točke paljenja i prijemnika,
t vrijeme putovanja zrake od točke paljenja do prijemnika,
p parametar zrake,
γ gradijent brzine unutar sloja,
b brzina na vrhu sloja (brzina pri z=0) i
β brzina na dnu sloja (brzina pri z=h)
Iz jednadžbi (1.1-1.4) proizlazi (Gebrande i Miller, 1986):
∆(β)= 2/γ √(β^2-b^2 ) (1.5)
t(β)=2/γ arcosh (β/b) (1.6)
Delta-t-v iteracija, za jedan sloj, sastoji se iz sljedećeg:
Brzina na dnu sloja, β, se, uz pretpostavku da nema jačih vertikalnih diskontinuiteta brzine, izračunava direktno iz krivulje prvih nailazaka (iz vrijednosti Δ i t) , sortiranih prema CMP točki. Brzina na vrhu sloja, b, izračunava se iz jednadžbi (1.5) i (1.6). Poznavajući Δ, β i b, jednadžba (1.7) daje γ gradijent brzine unutar sloja:
γ=2/∆ √(β^2-b^2 ) (1.7)
Debljina sloja, h računa se iz jednadžbe (1.3):
h=(β-b)/γ (1.8)
Nakon što se ovim postupkom izračunaju navedeni parametri prvog, gornjeg sloja, za sve zrake s udaljenošću Δ većom od one za gornji sloj, udaljenost Δ' i vrijeme putovanja zrake t' se korigiraju se za efekt gornjeg sloja (Gibson et al, 1979). Parametri sljedećeg sloja određuju se novom Delta-t-v iteracijom pri čemu se računa s prethodno korigiranim vrijednostima Δ' i t'. Izračunata brzina b', na vrhu novog sloja, može biti veća, jednaka ili manja od brzine β na dnu prethodnog sloja. Dakle, moguće je izračunati inverziju brzine seizmičkih valova (Rohdewald, 1999). Ovaj postupak ponavlja se do posljednjeg para Δ-t.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 95
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
PRIKUPLJANJE PODATAKA NA TERENU
Snimanje seizmičke refrakcije u pravilu se izvodi duž profila (2D istraživanje). Profil je određene duljine, L. Duž profila položeni su geofoni s jednakim međusobnim razmakom, d. Uobičajeno je da na profilu bude postavljeno 12, 24 ili 48 geofona. Razmak d najčešće se izabire u rasponu od dva do pet metara. Na svakoj seizmičkoj snimci aktivni su svi postavljeni geofoni, a pomiče se samo izvor elastičnog vala (točka paljenja) (Sl. 1.4.6.).
Sl. 1.4.6. Geometrijski raspored snimanja seizmičke refrakcije
Ovisno o metodi interpretacije odabire se i broj točaka paljenja. Uobičajeno je da se izvan aktivnog geofonskog rasporeda, na određenim udaljenostima od prvog, odnosno zadnjeg geofona postave po dvije točke paljenja zbog potpunog prekrivanja refraktora. Unutar geofonskog rasporeda postavlja se nekoliko točaka paljenja pri čemu je jedna u sredini. Za potrebe tomografskih metoda interpretacije uobičajeno je da razmak između točaka paljenja iznosi maksimalno 3d. Ukupna duljina aktivnog dispozitiva, broj kanala i razmak među njima te razmak između točaka paljenja određuje se prema potrebama istraživanja i najčešće je kompromis između dubine zahvata i rezolucije. Ovisno o traženoj maksimalnoj dubini istraživanja definira se i duljina aktivnog geofonskog rasporeda. Dubina zahvata refrakcijske metode je oko 1/3 duljine aktivnog dispozitiva. Znači, da bi se dostigla tražena dubina potreban je geofonski raspored tri puta veće duljine. Kako se povećava duljina geofonskog rasporeda, udaljenost vanjskih točaka paljenja raste te može doći do problema dostatnosti energije izvora seizmičkog vala. Ukoliko se radi sa čekićem, potrebno je zbrajati udarce sve dok se ne postignu jasno vidljivi prvi nailasci.
U području istraživanja izvedena su mjerenja seizmičkom refrakcijom. Ukupno su snimljena tri seizmička profila. Njihov položaj prikazan je u prilozima 3.2.1. - 3.2.3.).
Parametri seizmičkih mjerenja odabrani su prema teoretskim postavkama Delta-t-v-metode te provedenim testiranjima na terenu, a sa ciljem dobivanja krajnjeg rezultata koji će biti u skladu s traženom dubinom zahvata i zadovoljavajućom rezolucijom.
Mjerenja su izvedena opremom navedenom u tablici 1.4.1 i prikazanom na slici 1.4.7.
Tablica 1.4.1. Popis opreme
Seizmograf: MAE Sysmatrack, 24 kanala Geofoni rezonantne frekvencije 10 Hz Seizmički kablovi s po 12 izvoda. Izvor vala čekić (8 kg) s metalnom pločom.
1 2 N 1
L
d s
1
1
Točka paljenja br. 1
Geofon br. 1
3 2 M-1 M
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 96
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.4.7. Oprema za geofizička istraživanja
1.3.39. REZULTATI
U sklopu istraživanja, ukupno je izmjereno:
- 3 profila seizmičke refrakcije P-valova, ukupne duljine 204 m
Prikupljeni seizmički podaci obrađeni su prema Delta-t-v-metodi. Za prikaz rezultata korištena je Kriging
metoda interpolacije.
Rezultati obrade prikazani su u obliku dubinskih seizmičkih presjeka, u prilozima 3.2.1 do 3.2.3. Na
interpretiranim 2D profilima prikazana je promjena brzine P-vala po dubini. Sukladno vrijednostima
brzine P-valova izvedena je uvjetna klasifikacija stjenovite mase:
Tablica 1.4.2. Klasifikacija tla i stjenovite mase prema brzinama P-valova
BRZINA ŠIRENJA UZDUŽNOG P-
VALA (m/s) VRSTA I STANJE STIJENE
<1400
POVRŠINSKI POJAS TROŠENJA
(nasip, glina, kršje,ekstremno razlomljeni
vapnenci
1400 - 2000 GORNJI POJAS TROŠENJA
(vrlo razlomljeni vapnenci)
2000>
OSNOVNA STIJENA (vapnenci)
Razlomljenost opada s povećanjem
brzine
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 97
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na svakom profilu (Prilozi 3.2.1 – 3.2.3) može se, koristeći se klasifikacijom (iz Tablice 1.4.2),
interpretirati promjena u vrsti i kvaliteti tla i stjenovite mase s dubinom.
INTERPRETACIJA
Interpretacija obrađenih refrakcijskih profila izvedena je korištenjem uvjetne klasifikacije stjenovite mase
brzinama P-valova (Tablica 1.4.2) te izdvajanjem anomalija u modelu brzina koje ukazuju na moguću
pojavu rasjeda, pukotina.
PROFIL RF-1:
Profil seizmičke refrakcije RF-1 (Prilog 3.2.1), duljine 68 m, izmjeren je uz Rječinu, pored stupnog mjesta
željezničkog mosta. Površinski pojas trošenja, građen od materijala nasipa, gline i ekstremno
razlomljene osnovne stijene, debljine je do 1.5 metara. Gornji pojas trošenja osnovne stijene,
karakteriziran brzinama prostiranja P-vala od 1400 do 2000 m/s, zaliježe do dubine od oko 9 metara.
Ispod je osnovna stijena.
PROFIL RF-2:
Profil RF-2 (Prilog 3.2.2) izmjeren je uz željeznički nasip iznad Martinščice. Duljine je 68 metara.
Površinski pojas trošenja debljine je oko 1 metar. Gornji pojas trošenja osnovne stijene prostire se do
dubine 5 do 7 metara, a ispod zaliježe osnovna stijena.
PROFIL RF-3:
Profil RF-3 (Prilog 3.2.3) izmjeren je uz željeznički nasip u Škrljevu. Duljine je 68 metara. Površinski
pojas trošenja debljine je do 1 metar. Gornji pojas trošenja osnovne stijene prostire se do dubine 5 do 6
metara, a ispod zaliježe osnovna stijena.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 98
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
1.4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH RJEŠENJA TRASE I OBJEKATA VEZANIH NA
Neki od nasipa doživjeli su i globalnu destabilizaciju pa su poduzimane i mjere stabilizacije radovima u
pod nožičnom tlu, a izvađane su i promjene geometrije nasipa.
Značajniji nasipi na ovoj pod dionici su :
1. Nasip u kolodvoru Škrljevo
2. Nasip na dijelu 642 +300 do 642 + 570
3. Nasipi u zasjecima na dijelu pruge koji prolazi kroz naselje Draga od 643 + 500 do 647+300
4. Nasip u dolini naselja Draga od 647+300 do 647 + 700
5. Nasip od 649 + 000 do 649 +350
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 99
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na nasipima koji su izgrađeni na dijelu pruge koji prolazi naseljem Draga (3. i 4.) tijekom eksploatacije su
bili izvođeni radovi sanacije.
Uzroci koji su dovodili do potrebe izvođenja sanacionih radova vezani su za:
– Geotehničke uvjete sredine (geologija, hidrogeologija, geomehanika) na kojoj je pruga izgrađena,
– Opterećenja,
– Utjecaj atmosferilija,
– Utjecaj čovjeka
Sl. 1.5.1. Sanacija nasipa; temeljenje
Sl. 1.5.2. Sanacija nasipa; dogradnja nasipa
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 100
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Sl. 1.5.3. Sanacija nasipa; homogenizacija tijela nasipa nasipa
Sl. 1.5.4. Sanacija nasipa; stabilizacija armirano – betonskom konstrukcijom i sidrima
Na ostalim nasipima (1., 2., 5. i 6.), koliko smo upoznati, nije bilo značajnijih zahvata u smislu dodatnih
osiguranja stabilnosti i čvrstoće. Vizualnim pregledom, provedenim u okviru ovih istraživanja, ni danas
nema pokazatelja koji bi ukazivali na prisustvo većih ili manjih dijelova koji nisu u stanju dostatnog
stupnja stabilnosti.
Geofizička mjerenja koja su provedena u okviru ovih istraživanja pokazuju da su ovi nasipi izgrađeni na
temeljnom tlu dobrih mehaničkih osobina.
Za potrebe izgradnje paralelnog kolosijeka postojeći nasipi br. 2., 4. i 5. Za izradu projekta dogradnje biti
će potrebno izvesti geotehničke istražne radove kojima treba utvrditi geološku uslojenost i fizikalno
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 101
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
mehaničke karakteristike temeljnih slojeva tla. Hidrogeološke odnose u podzemnju u zoni utjecaja
postojećeg i novog nasipa. Također treba istražiti građu i fizikalno mehaničke karakteristike gradiva
postojećeg nasipa. Sama dogradnja može se ostvariti u blažem ili strmijem nagibu novog lica nasipa.
Današnje tehnologije i tehnička rješenja tipa armirano tlo, različite potporne armirano betonske
konstrukcije, sa ili bez sidara, i dr. omogućavaju primjenu rješenja koja u konačnici mogu dati i
geometrijski a time i vizualno široki spektar konstrukcija. Jasno da treba odabrati ona rješenja koja
primarno zadovoljavaju tehničke zahtjeve, ali se moraju i vizualno uklopiti u urbanu sredinu. Za gradivo
novih nasipa treba planirati isključivo kameni materijal. Isti će se dobiti iskopom na dijelovima pruge gdje
se ista proširuje u brdo.
1.4.3. ZASJECI I USJECI
Dijelovi pod dionice od Škrljeva do Rijeke na kojima je potrebno izgraditi novi kolosijek na strani koja je
zasječena u brdo, predstavljaju vrlo ozbiljan i zahtjevan tehnički zadatak. Razlog tome leži u činjenicama
da cijelo vrijeme dok se izvode ovi radovi postojeća pruga mora biti u funkciji, radovi se izvode u urbanoj
sredini, pristupačnost zasječenim dijelovima terena su na nekim dijelovima vrlo teški. Iskopi se izvode u
vrlo zahtjevnim uvjetima zbog postojeće geometrije usjeka.
Sl. 1.5.5. Osiguranje za vrijeme izvođenja
radova (izvor: Geobrugg AG)
Sl. 1.5.6. Osiguranje za vrijeme izvođenja radova
(izvor: Geobrugg AG)
Prema projektnom zadatku pruga na cijeloj dionici (osim na dijelu pruge nakon kolodvora Pećine do
kolodvora Rijeka od 648+845 do 653+221) za vrijeme izvođenja izgradnje novog kolosijeka mora biti u
funkciji. To zahtjeva osiguranje sigurnog odvijanja prometa. To je ujedno i prvi zadatak koji treba riješiti.
Činjenica da je pruga elektrificirana ovaj zadatak još više komplicira. U vezi s tim je i utjecaj visine
usjeka. Što je njegova visina veća, ovaj zadatak postaje ozbiljniji. U razgovorima s projektantima trase i
projektantima objekata analizirane su mogućnosti zaštite primjenom zaštitnih mreža.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 102
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Na dijelu gdje pruga prolazi kroz usjek najveće visine i kroz urbanu sredinu kod Sv. Ane (od 647+700 do
648 + 250), gdje se nalaze iznimno visoki usjeci, osim zaštitnih mreža, ocjenjeno je da je zaštitu pruge
za vrijeme iskopa moguće ostvariti i izvedbom armirano betonske nosive konstrukcije kojom bi se
postojeća pruga zapravo postavila u neku vrstu tunela. Ova varijanta u konačnici omogućava i
postavljanje oba kolosijeka u tunel. Time bi se ostvarili uvjeti da se u urbanoj sredini dobije nova
površina kojoj bi se mogla dati namjena potrebna ovom dijelu grada Rijeke. Jasno da će odabir
konačnog rješenja ovisiti i o ukupnim troškovima primjenjivih tehničkih rješenja.
Sl. 1.5.7. Zaštita pokosa zasjeka zaštitnom
mrežom za usmjeravanje odrona (izvor:
Geobrugg AG)
Sl. 1.5.8. Zaštita pokosa zasjeka zaštitnom
sidrenom mrežom. Na uzbrežnom dijelu vidi se
zaštita od odrona.
Sl. 1.5.9. Zaštita pokosa zasjeka primjenom
torkreta i dreniranjem
Sl. 1.5.10. Zaštita pokosa zasjeka primjenom
tehnologije hidrosjetve
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 103
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Drugi tehnički zadatak koji treba riješiti je način i tehnologija iskopa. U ovom slučaju iskop se ne izvodi
sa prirodne površine terena, već sa površine izvedenog zasjeka. To zahtjeva rješenje pristupa, iskopa i
odvoza materijala.
Treći tehnički zadatak je trajno osiguranje globalne i površinske stabilnosti novih pokosa zasjeka.
Obzirom na karakteristike stijene i konačnu visinu novih zasjeka primjenjiva rješenja leže u sidrenim
armiranobetonskim konstrukcijama. Sidrenim i torkretom prekrivenim površinama sa, ili bez bušenih
drenova. Dio površina stijenskih pokosa biti će potrebno prekriti metalnim mrežama. Dio sidrenim
metalnim mrežama. Samo mali dio površine zasjeka, u zonama niskih usjeka i u ne razlomljenoj stijeni
neće trebat osiguravati nikakvim zaštitama.
Sl. 1.5.11. Shematski prikaz izgradnje
armirano – betonske konstrukcije
Sl. 1.5.12. Shematski prikaz izgradnje
armirano – betonske konstrukcije
učvršćene sidrima
Sl. 1.5.13. Zaštitna armirano – betonska
''roštilj'' konstrukcija na km 647+200/300
željezničke pruge Zagreb – Rijeka (Draga II)
Sl. 1.5.14. Lagana armirano –betonska
zaštitna konstrukcija s ispunom od
betonskih elemenata
Posebni zadatak vezan je uz dio pruge koji je izgrađen kroz naselje Draga na dijelu od 646+600 do 647
+ 300. Na tom dijelu pruga je zasječena u brdo. Visina zasjeka je mala . Zasjek je izveden u
deluvijalnom nanosu koji leži na flišnoj podlozi, padina je u postojećim uvjetima u stanju niskog stupnja
stabilnosti. Svaki građevinski zahvati u ovakvoj sredini treba biti izveden uz prethodno kvalitetnu
pripremu što podrazumijeva provedbu geotehničkih istraživanja, izradu projektnih rješenja koja trebaju
osigurati privremenu i trajnu stabilnost padine i pruge. Bilo kakvo nekontrolirano zasijecanje može
rezultirati destabilizacijom veće površine terena.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 104
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Posebni zadatak odnosi se na potrebu proširenja postojećih zasjeka u samoj gradskoj sredini. Od
kolodvora Pećine do mosta Školjić. Na tom dijelu, iako proširenje zasjeka treba izvesti u stijenskim
materijalima, prisutnost izgrađenih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini pruge ovaj zadatak
svrstavaju u posebnu kategoriju. Projektna rješenja treba odabrati uvažavajući sve prisutne elemente.
Od fizikalno mehaničkih karakteristika stijene, geometrijskih odnosa, karakteristika postojećih građevina,
utjecaja iskopa na objekte i dr.
1.4.4. OBJEKTI
Na predmetnoj pod dionici, prisutno je nekoliko objekata. Izgradnja novog, paralelnog kolosijeka
zahtijevat će izvedbu paralelnih, sličnih konstrukcija ( mostovi ) ili proširenje postojećih objekata ( tunel
Kalvarija). U prethodnim točkama ovog izvještaja dani su osnovni geotehnički elementi potrebni za
procjene na koje utječu geotehničke karakteristike sredine. Svi novi objekti temeljit će se u vapnenačkoj
stijeni. To se odnosi i na most Školjić. Geofizičkim istraživanjima utvrđeno je da će temeljenje paralelnog
kolosijeka biti na dubini, ne manjoj od 5 metara. U vapnenačkoj stijeni. Jasno da za potrebe izrade
glavnog projekta, ovim elaboratom dane geotehničke podatke treba dopuniti, no za preliminarne analize
dani podaci su zadovoljavajućeg obima i kvalitete.
Proširenje tunela Kalvarija predstavljat će posebni tehnički zadatak prvenstveno iz razloga njegovog
položaja u gradskoj sredini. Postojeće građevine u tom dijelu grada nalaze se u neposrednoj blizini
tunela. Sve to upućuje na potrebu prikupljanja kvalitetnih geotehničkih podataka o stijenskoj masi kroz
koju će se radovi izvoditi, a sve u cilju odabira kvalitetnog projektnog rješenja načina izvedbe i zaštite
iskopa.
1.4.5. ISKOP PRIMJENOM MINIRANJA
Po pitanju primjenjivih tehnologija iskopa u stijeni, obzirom na procijenjene fizikalno mehaničke i
karakteristike raspucalosti stijena koje se nalaze na trasi pruge, pretpostavlja se da će iskope biti
moguće izvoditi bez upotrebe miniranja. U dijelovima gdje to bude povezano sa visokim troškovima
izvedbe, ocjenjujemo da je i primjena mininiranja prihvatljiva. Pri tom radove treba izvoditi po projektu
miniranja, a isti treba biti izrađen na osnovu kvalitetnih projektnih parametara koje treba dobiti
provedbom istražnih radova na terenu i u laboratoriju.
Izvođenje iskopa primjenom miniranja u uvjetima izgrađenosti područja, podrazumijeva u fazama
projektiranja i izvođenja primjenu dodatnih mjera zaštite te definiranje i provedbu programa mjerenja
utjecaja miniranja na objekte. Svi ti radovi trebaju biti sastavni dio projekta miniranja kao i dio izvođačkih
aktivnosti u sklopu izvedbe iskopa (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).
Prilikom izrade projekta miniranja treba definirati kriterije dopuštenih utjecaja miniranja, odnosno
parametre i tehnologiju miniranja vezane za zaštitu pojedinih okolnih građevina. Posebni uvjeti iskopa
miniranjem u vezi sa zaštitom okoline određeni su uvjetima lokacije gradilišta te blizini i stanju okolnih
građevina, tehnologije miniranja i stanju stijenske sredine u kojoj se iskop obavlja (M. Dobrilović, V.
Bohanek, 2013.).
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 105
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Znanja i iskustva kojima danas raspolažu projektanti osiguravaju mogućnost pravilnog i sigurnog
izvođenja iskopa miniranjem iz perspektive zaštite okolnih građevina u najzahtjevnijim situacijama.
Prilikom izvođenja minerskih radova osnovni zahtjevi odnose se na kvalitetu miniranja u smislu
postizanja željene konture iskopa uz minimalni prekoprofilni iskop, minimalno oštećivanje stijenske mase
u konturnoj zoni, minimalne troškove bušenja, eksploziva i inicijalnih sredstava, povoljnu granulaciju
odminiranog materijala te pridržavanje projektirane dinamike radova. Na gotovo svim gradilištima tunela i
trase prometnica, a pogotovo u slučaju izgradnje objekata lociranih u izgrađenim i naseljenim
područjima, dodatni su zahtjevi za smanjenjem potencijalno štetnih utjecaja miniranja, odnosno zaštitom
okolnih građevina. Ti zahtjevi, kod odgovornog i tehnički korektnog pristupa miniranju, često
ograničavaju i dinamiku izvedbe radova te povećavaju troškove minerskih radova (M. Dobrilović, V.
Bohanek, 2013.).
U široj zoni potencijalne izgradnje novog kolosijeka pruge, u nedavnoj prošlosti izveden je iskop
miniranjem cestovnog tunela Sv. Kuzam s malim nad slojem koji prolazi ispod naselja. Iskopi za tunel
izvedeni miniranjem nisu imali za posljedicu oštećenja na objektima (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).
Potreba za mjerenjem utjecaja minerskih radova proizlazi i iz zakonske regulative i dobre prakse
obavljanja radova. Sve iskope miniranjem treba izvoditi prema projektu miniranja. Za njegovu izradu,
geofizičkim mjerenjima treba utvrditi projektne elemente. Projekt treba definirati uvjete miniranja koji će
za pojedine sredine definirati dopuštene iznose tlaka zračnog udarnog vala. Seizmički utjecaj miniranja
treba biti u skladu s hrvatskim normama. Zakonom propisana osnova nalazi se u Pravilniku o tehničkim
normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu ( SL 26/88, NN53/91) te
''Zakonu o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, NN 109/07, NN 67/08 i NN144/10)''. Zakon o eksplozivnim
tvarima propisuje izvođenje miniranja uz sve sigurnosne mjere, po pravilima struke i tako da se
miniranjem ne ugroze životi i zdravlje ljudi, imovina i okoliš. Budući da zakonskim dokumentima
dopuštene veličine brzine oscilacija, kao kriterij mogućnosti nastanka oštećenja, nisu ograničene i
definirane, u praksi su se primjenjivale norme drugih država sa znatno različitim kriterijima dopuštenih
brzina oscilacija za slične uvjete objekata. Prihvaćanjem normi HRN ISO 4866:1999 i HRN DIN 4150,1–
3:2011 definirana je metodologija mjerenja i karakteristike mjernih uređaja te dopuštene granične brzine
oscilacija s pripadajućim frekvencijama u ovisnosti o izvedbi i vrsti građevine izloženih miniranju, ali i
vibracijama nastalim mehaničkim izvorima (M. Dobrilović, V. Bohanek, 2013.).
Posebni uvjeti izvođenja iskopa pimjenom miniranja u vezi sa zaštitom okolnih objekata određeni su
uvjetima lokacije gradilišta te blizinom i stanjem okolnih objekta, tehnologijom miniranja i
karakteristikama stijenske mase u kojoj se izvodi iskop. Pravilnim i odgovornim pristupom projektiranju,
izvođenju i kontroli minerskih radova uz pravodobno korigiranje projektnih parametara u ovisnosti o
terenskim mjerenjima moguće je izvesti minerske radove u zahtjevanim uvjetima uz zanemarivo
negativno djelovanje na okolinu gradilišta.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 106
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
1.5. ZAKLJUČAK
U prethodnim točkama ovog izvještaja dan je detaljni opis razloga njegove izrade. Radi se o potrebi
davanja geotehničkih podataka potrebnih za izradu tehničkih rješenja trase i objekata na pod dionici
buduće pruge od Škrljeva do Rijeke na nivou Studije. Detaljno je opisan način rada i metodologija
prikupljanja geotehničkih podataka. Načelno su korištene metode pregleda, proučavanja i
reinterpretacije postojećih geotehničkih podataka koji se nalaze u dokumentima arhiviranim u HŽ
Infrastukturi i u Geotehničkom studiju. Cijela pod dionica detaljno je vizualno pregledana od strane
geologa i geotehničara. Pri tom su načinjene terenske snimke karakterističnih i vidljivih geotehničkih
elemenata. Procijenjena je kvaliteta stijenske mase u zasjecima i usjecima. Od istraživanja primijenjena
su refrakciono seizmička geofizička istraživanja kojima je cilj bio utvrditi približne dubine promjene
pojedinih geotehničkih sredina, a za potrebe procjene dubine temeljenja budućih građevina na novom
kolosijeku pruge. Rezultati geofizičkih istraživanja dopunili su postojeće geotehničke spoznaje duž trase
predmetne pod dionice.
Izgradnja paralelnog kolosijeka na pod dionici Škrljevo-Rijeka podrazumijeva izvedbu građevina duž
trase, a to su nasip, usjek, zasjek, most, tunel.
Iskope za potrebe proširenja zasjeka i usjeka izvodit će se u različitim materijalima. Pretežno u
vapnenačkoj stijeni, no ima sekcija gdje će to biti u siparu, siparišnoj breči, ili pak u deluvijalnim
naslagama gline i praha.
Dio ovih radova treba izvesti u urbanoj gradskoj sredini gdje se u blizini nalaze postojeće stambene i
druge građevine.
Zadatak sadrži i dogradnju visokih nasipa, te proširenje gabarita postojećeg tunela Kalvarija.
Navedeni zadaci će zahtijevati primjenu složenih tehničkih rješenja i primjenu različitih konstrukcija
kojima treba osigurati stabilnost tla i postojećih građevina. Dodatnu težinu predstavlja i potreba odvijanja
željezničkog prometa na većem dijelu pod dionice za cijelo vrijeme izgradnje.
Današnje tehnologije kojima raspolažu projektanti i izvođači a koje omogućavaju upotrebu konstrukcija
od armiranog tla, stabilizirajuće elemente koji uključuju geotehnička i štapna sidra, armirano betonske i
čelične nosive elemente, mogućnost primjene metoda injektiranja, ugradnju običnih i sidrenih metalnih
mreža, primjenu torkreta, kopanih, bušenih i sifonskih drenova, kao i drugo, omogućavaju da se za dane
zadatke nađu projektna rješenja koja će biti ostvariva u opisanim uvjetima.
Kako se radi i o vrlo zahtjevnim tehničkim zadacima, vjerojatno izvedbu dijela iskopa upotrebom
eksploziva, kako za načelno rješenje, pogotovo za ona zahtjevnija, biti će nužno potrebno provesti
dodatna geotehnička istraživanja kako bi tehničke podloge geotehničkih modela bile što bolje. Time će i
konačna rješenja biti pouzdanih faktora sigurnosti i optimalna, kako po tehničkom, tako i po pitanju
troškova izgradnje.
Ovaj elaborat predstavlja osnovu za izradu programa geotehničkih istraživanja za potrebe izrade
glavnog projekta. Autori ovog izvještaja također stoje na raspolaganju ostalim učesnicima u projektu za
bilo kakva dodatna pitanja vezana na geotehnička obilježja sredine na pod dionici Škrljevo-Rijeka.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 107
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
Svi dani geotehnički podaci, obzirom na vrste i količine istraživanja predstavljaju dobru osnovu za
analize na razini ove studije.
Sastavili : Željko Sokolić, dipl. ing. građ.
Nikola Belić, dipl. ing. geol.
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 2.
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
2. LITERATURA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 2.
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
U nastavku teksta navedeni su prikupljeni geotehnički izvještaji kronološki poredani obzirom na razdoblje istraživanja:
1. GEOFIZIKA – Zagreb (1988): Izvještaj o geofizičkim ispitivanjima – Draga Rijeka
2. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1988): Geomehanički istražni radovi i geomehanički elaborat – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+200 do 644+300 – predio Draga
3. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1989): Glavni projekt sanacije – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – predio Draga
4. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb (1989): Dopuna glavnom projektu sanacije – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+2/3 – predio Draga
5. GRAĐEVINSKI INSTITUT – Zagreb b (1991): Dodatni geotehnički elaborat – Sanacija klizišta na pruzi Rijeka–Zagreb u km 644+200 do 644+300 – predio Draga
6. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (1991): Idejni projekt – Sanacija klizišta ''Draga III'' u km 647+2/3
7. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (1991): Geotehnički istražni radovi i idejni projekt sanacije – Draga II Nestabilna dionica pruge Zagreb–Rijeka u km 646+1/3
8. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (1992): Izvedbeni projekt sanacije – Nestabilna dionica pruge Zagreb–Rijeka u km 646+1/3
9. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2000): Usporedba sa stanjem klizišta u vrijeme izrade projekta – Klizište Draga II
10. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Dodatni geomehanički istražni radovi i idejni projekt sanacije – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3
11. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Idejno rješenje sanacije – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3
12. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2001): Glavni i izvedbeni projekt sanacije nasipa u zoni pruge – Pruga Zagreb–Rijeka nestabilna dionica u km 646+1/3 (klizište Draga II) – Knjiga I–III
13. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2002): Glavni i izvedbeni projekt sanacije nasipa u zoni pruge – Pruga Zagreb–Rijeka nestabilna dionica u km 646+1/3 (klizište Draga II) – Knjiga 1A,2A,3A
14. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2002): Elaborat za lokacijsku dozvolu – Pruga Zagreb–Rijeka Klizište Draga II u km 646+1/3
15. ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. – Zagreb (2003): Izvedbeni projekt remonta – Remont pruge Zagreb–Rijeka Dionica Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo) od km 640+825,04 do km 652+624,11
16. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (2004): Idejno rješenje sanacije – Sanacija nestabilnog nasipa Draga IV u km 647+300/700
17. INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE – Zagreb (2004): Idejno rješenje sanacije– Sanacija nestabilnog nasipa u području Draga Tijani (Draga 1a u km 644+370/425, Draga 1b u km 644+440/580 Draga 1c u km 644+635/715)
18. INSTITUT IGH – Zagreb (2009): Glavni geotehnički projekt– Pristupna cesta s nadvožnjakom u garažno–stambeno poslovnom objektu Zagrad u Rijeci – II faza – Sanacija tunela Kalvarija
19. INSTITUT IGH – Zagreb (2010): Glavni geotehnički projekt– Željeznički nasip u km 643+750/800 na pruzi Zagreb–Rijeka – Sanacija nasipa željezničke pruge na lokaciji Sv. Kuzam
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 2.
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
20. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Preliminarni geotehnički elaborat – Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka, ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4
21. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Geotehnički elaborat – Prolaz distributivnog plinovoda prirodnog plina – MRS Rijeka, ispod ceste C3, željeznice Ž2 i ceste C4
22. GEOTEHNIČKI STUDIO – Zagreb (2010): Geomehanički elaborat – Autosalon ''Volvo'' – Draga 51000 Rijeka
23. GEOTECH – Rijeka (2013): Projekt sanacije usjeka – Usjek Rječina na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka u km 651+335/640
Osim geotehničkih izvještaja korišteni su slijedeći dokumenti i literatura:
Č. Benac (1992): Recentni geomorfološki procesi i oblici u području Riječkog zaljeva, Geografski oglasnik br. 54, str 1 – 18.
M. Dobrilović, V. Bohanek (2013): Utjecaj miniranja u cestogradnji na okolne građevine, Mjerenja ispitivanja i monitoring na prometmicama, Dani prometnica 2013 – zbornik radova, str. 313 – 346.
M. Šušnjar i dr. (1969): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, list Crikvenica, Institut za geološka istraživanja – Zagreb
(I. Grimani i dr. 1963): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, Tumač za list Crikvenica, Institut za geološka istraživanja – Zagreb
D. Šikić i dr. (1967): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000, list Labin, Institut za geološka istraživanja – Zagreb
(D. Šikić i dr. 1963): Osnovna geološka karta SFRJ mjerila 1:100.000 i, Tumač za list Labin, Institut za geološka istraživanja – Zagreb
Od geodetskih podloga korišteno je slijedeće:
Digitalni orto–foto snimci mjerila 1:5000 za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka (2008)
Digitalni orto–foto snimci mjerila 1:5000 za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka (2011)
Digitalni katastarski plan za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka
Digitalni model reljefa za područje trase ž.p. dionice Škrljevo–Rijeka
Hrvatska osnovna karta mjerila 1:5000 za područje grada Rijeka
Generalni urbanistički plan mjerila 1:10000 za područje grada Rijeka
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. za projektiranje, građenje, nadzor i istraživanje
HR-10090 Zagreb, N. Pavića 11; tel.:+385-1-3879-141; fax:+385-1-3879-073 e-mail: [email protected]; www.geotehnicki-studio.hr
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 3.
Naziv dijela studije: G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA